početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Nekropole sa stećcima na lokalitetima Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka, historijsko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 4. septembra 2013. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Istorijsko područje – Nekropole sa stećcima na lokalitetima Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka, opština Han Pijesak, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 36 stećaka, raspoređenih u dvije grupe.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 293/2 i 336/1, posjedovni list broj 136, z.k. uložak br. 756 i 504, k.o. SP-Nevačka, opština Han Pijesak, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).

 

II

 

Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definisanom u tački I stav 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          dozvoljeno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dozvoljeni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          nije dozvoljeno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;

-          nije dozvoljeno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine kao ni uklanjanje patine;

-          izuzetno od prethodne alineje, dozvoljeno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje dekorativnih elemenata stećaka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu uticaja načina čišćenja na kamen;

-          područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja arheoloških istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;

-          prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne ciljeve;

-          zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

 

Vlada Republike Srpske dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera zaštite:

-          izradu geodetskog snimka postojećeg stanja nacionalnog spomenika;

-          izradu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnog spomenika, sa izradom preliminarnog snimka postojećeg stanja, kojim će se utvrditi vrsta i stepen ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;

-          izradu programa redovnog održavanja spomenika.

 

IV

 

Svi pokretni nalazi koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.

Izuzetno od stava 1. ove tačke, u periodu do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove, nosioci arheoloških istraživanja dužni su da podnesu pisani zahtjev Komisiji da odredi instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno deponovani.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – vođa arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – vođa arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ukoliko vođa istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentovaće Komisiji, koja može dozvoliti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

 

V

 

Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

 

VI

 

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII

 

Ova odluka dostaviće se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VIII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

 

IX

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

X

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 05.2-2.3-53/13-25

2. septembra 2013. godine

Sarajevo

 

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Hamdija Huseinović iz Olova (ul. Husein-bega Gradaščevića bb, 71 340 Olovo), podnio je Komisiji, dana 14. 08. 2008. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Srednjovjekovnih nekropola u selu Nevačka, Han Pijesak, nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

Izjava o značaju dobra

Stećci se javljaju kao dio neprekinutog sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom i humskom području, čiji korijeni sežu duboko u praistorijsko vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete starijih epoha – praistorijska naselja i kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblja, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Njihova geneza i razvoj može se pratiti od sredine XII do početka XVI vijeka. Oni su impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV vijeku, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika.

Na lokalitetu Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka nalazi se ukupno 37 stećaka: 22 sanduka i 15 sljemenjaka. Stećci su poredani u nizove od sjeveroistoka ka jugozapadu, a orijentisani su u pravcu sjeverozapad – jugoistok, osim 2 stećka (br. 1 i 3), koji su orijentisani u pravcu zapad – istok i jugozapad – sjeveroistok. Dva sanduka br. 3 i 34 su ukrašena motivima kružnih spirala, rozeta i pravolinijske bordure. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja.  

 

II - PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka, izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana;

-          zemljišno-knjižni izvadak; 

-          istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korišćene dokumentacije u okviru ove odluke.

Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje nasljeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresovanim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je preduzela sljedeće aktivnosti:

-          Dopisom broj: 05.2-35.2-8/11-122, od 20. 09. 2011. godine, Komisija je zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Nekropola sa stećcima u selu Nevačka, opština Han Pijesak od: Opštine Han Pijesak (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

-          Dopisom broj: 05.2-36.1-19/13-130, od 07. 08. 2013. godine, od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, P.J. Han Pijesak, Komisija je zatražila dostavljanje zemljišnoknjižnih uložaka, za katastarske čestice broj 293/2 i 336/1, k.o. Nevačka, Han Pijesak.

 

Do donošenja odluke, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-          Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4072-1/11, od 27. 09. 2011. godine, kojim je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika obaviještena da je predmetno dobro evidentirano, ali ne i upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture.

-          Dopis Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske broj: 07/1.20/624-649-1/2011, od 28. 09. 2011. godine, kojim je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljen podatak da Republički zavod u svojoj dokumentaciji ne raspolaže podacima o evidenciji i statusu prethodne zaštite Nekropola sa stećcima u selu Nevačka, opština Han Pijesak.

-          Dopis Opštine Han Pijesak – Načelnik – broj: 02-624-1/11 od 25. 10. 2011. godine, kojim je Komisiji dostavljena sljedeća dokumentacija: kopija izvoda iz prostornog plana–tekstualni dio, kopije katastarskih planova, posjedovni listovi, imena posjednika, spisak ostalih lokaliteta srednjovjekovnih nekropola i brojno stanje stećaka na području opštine Han Pijesak, podatak da se na Privremenoj listi pod rednim brojevima 268. i 269. nalazi Ljetna rezidencija kralja Aleksandra Karađorđevića i Ulica Aleksandra Karađorđevića sa ambijentalnim objektima te molba i zahtjev za razmatranjem da se navedeni spomenici i objekti uvrste u nacionalne spomenike, kao i prijedlog prioritetnih intervencija sa pratećim fotografijama.

-          Dopis Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, P.J. Han Pijesak broj: 21.49/714.3-182/13, od 07. 08. 2013. godine, kojim su Komisiji dostavljeni zemljišnoknjižni ulošci broj 504 i 756 k.o. Nevačka, Han Pijesak.

-          stav vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nije dostavljen.

 

            Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Naselje Nevačka je od Han Pijeska, centralnog dijela grada, udaljeno 12, 08 km zračne linije u pravcu sjeverozapada. Centralni dio naselja se nalazi na nadmorskoj visini od 997 m, geografske širine 44° 6'54.79" N i geografske dužine 18°48'30.78" E(1). Sa istočne i sjeveroistočne strane naselje Nevačka je okruženo brdom Vijenac (1196), sa sjeverne strane se nalazi crnogorična šuma sa kotom od 1048 m nv u kojoj je vidljiva stijena Krš i iza koje se pruža prostrano područje pašnjaka nazvano Stanovi. Južno od centralnog dijela naselja na udaljenosti od 450–500 m vazdušne linije i visinske razlike od 64–73 m, nalazi se korito rijeke Stupčanice, kojim prolazi putna komunikacija Han Pijesak–Olovo. Zapadno od centra naselja na udaljenosti do 300m vazdušne linije na lokalitetu nazvanom Podgroblje ili Luka nalazi se nekropola sa stećcima.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. broj 293/2, posjedovni list broj 136, upisan u z.k. uložak broj 756 i k.č. broj 336/1, upisan u z.k. uložak broj 504, k.o. SP-Nevačka, opština Han Pijesak, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Istorijski podaci

O Han Pijesku i njegovoj okolini veoma malo podataka postoji u literaturi. Ostatke materijalne kulture iz praistorije na širem području Han Pijeska čine gradine i gromile (tumulusi)(2). Gradinama se nazivaju sva praistorijska nalazišta sa dominantnim geografskim položajem i s fortifikacionim sistemom izgrađenim od trajnog materijala kao i sva mjesta trajnijeg boravka manjih ili većih praistorijskih zajednica, koja su samim geografskim položajem pružala određen stepen bezbjednosti od iznenadnog napada, mogućnost sagledanja i kontrole bliže okoline i uslove za lako organizovanje odbrane(3). Gradina sa fortifikacionim sistemom evidentirana je na području između Pjenovca i Mrkova – grad Pošijak(4), gdje se u srednjem vijeku formirao i grad u čijoj neposrednoj blizini se nalazi i nekropola sa stećcima.

Iz perioda rimske uprave u BiH na području opštine Han Pijesak evidentirani su ostaci magistralne ceste, koja je od Salone i Narone vodila prema Domaviji i Sirmijumu. Ostaci ceste najbolje su se očuvali kod Mačkovca, Mrkalja, Studene Gore, Kusača, Rijeke, Podžeplja, planine Baturo, zatim ostaci rimskog puta evidentirani su na potezu Knežina, Gornje Babine, Pjenovac, Ravanjsko, Igrišta, Vlasenica sa ogrankom u Podkozlovači za Žeravice i Varošicu, kao i put koji je vodio od Žljebova preko Krama, Han Pijeska, Partizan-polja i Pogleda za Vlasenicu(5).

Nedostatak podataka za osvjetljavanje političkih, društvenih i privrednih prilika ovoga kraja, donekle zamjenjuju ostaci materijalne kulture. Spomenuta trasa puta za Srebrenicu bila je frekventna i u srednjem vijeku. U sociološkom pogledu na osnovu dubrovačkih izvora doznaju se činjenice da se u XIV i XV vijeku iz ovoga kraja izvozila stoka u Dubrovnik, što ukazuje na način života domaćeg stanovništva–bavljenje stočarstvom. U političkom pogledu u XIV i XV vijeku područje Han Pijeska je bilo vezano za Borač i njegove gospodare Radinoviće, odnosno Pavloviće(6). Tako je iz perioda srednjeg vijeka na području Han Pijeska evidentirano 10 lokaliteta, koji se datiraju u srednji vijek, a na kojima se nalaze srednjovjekovni nadgrobnici stećci (Brložnik, Hadrovine, Golijansko groblje – Žeravica, Mramorje – Žeravica, Podgroblje i Pokojnica u Nevačkoj, Rijeke u Kusačama), zatim dva grada (grad Mrkov i Pošijak) te Varoš u Žeravici, gdje je evidnetiran srednjovjekovni metalurški pogon(7). Područje sela Nevačka takođe je ulazilo u sastav zemlje Pavlovića, što se može vidjeti i na Karti identifikovanih naselja zemlje Pavlovića, koju je priredio Miloš D. Miškanović, koristeći se podacima iz Popisa Bosanskog sandžaka iz 1604. godine(8). 

Na starom karavanskom putu od Sarajeva, koji je vodio preko Romanije, nalazio se na svakih desetak kilometara po jedan han za odmor, konak i svratište putnika, vojnih i trgovačkih karavana. Evlija Čelebija 1664. godine na putu od Sarajeva prema Zvorniku spominje na hanpjesačkom prostoru nekoliko hanova oko kojih se kasnije formiraju manja ili veća naselja (Han Pijesak, Han Pogled, Han Mačkovac, Han Hanić). Ova naselja bila su najveća i najznačajnija. Područje Han Pijeska nalazilo se na raskršću puteva koji su ga povezivali sa Srebrenicom i dolinom Drine, dok su s druge strane vodili prema Vlasenici i Zvorniku, a s treće prema Sokocu i, preko Romanije, do Sarajeva. Han Pogled imao je strateški značaj u vrijeme opšte nesigurnosti putnika izloženih odmetnicima. Od ovog se hana širi pogled preko Birača, prema Majevici, Drini i Srbiji, te je zbog toga dobio ime Pogled. Prema vjerovanju Han Pijesak je dobio ime po stalnim žalbama majstora, graditelja hana–da im je loš pijesak za zidanje. Drugih podataka u vezi s imenom ovog naselja nema. Vremenom se na relativno širokom prostoru između Sokoca i Vlasenice ukazala potreba za administrativnim centrom, koji bi obuhvatao sela kojima su okolna naselja gradskog tipa bila relativno daleka. Dolaskom Austrougarske izgrađena je i željeznička pruga prema Zavidovićima, a zatim i cesta duž starog karavanskog puta. Ovo je povećalo značaj Han Pijeska pa se postepeno oko nekadašnjeg hana počelo oblikovati i naselje radnika – drvosječa koje se prvi put pominje 1895. godine. Do Prvog svjetskog rata ovdje gotovo da i nije bilo naselja osim hana i nekoliko šumskih baraka na putu Sarajevo – Zvornik. Po završetku rata Han Pijesak okuplja i oko sebe privlači sela koja su tada bila orijentisana na okolna naselja gradskog tipa(9).

Pruga Zavidovići – Olovo – Han Pijesak – Kusače, dolaskom Austrougarske monarhije izgrađena je kao šumsko – industrijska pruga za eksploataciju drveta. Poslije Drugog svjetskog rata i ova pruga se uključuje u mrežu pruga jugoslovenskih željeznica i postaje javna pruga za prevoz putnika i tereta. Već 01. oktobra 1967. godine ukinuta je pruga između Han Pijeska i Kusača, a 01. aprila 1968. godine između Olova i Han Pijeska, dok je posljednja dionica pruge između Zavidovića i Olova ukinuta 01. juna 1970. godine(10). 

 

2. Opis dobra

Zapadno od centra naselja Nevačka na udaljenosti do 300m vazdušne linije nalaze se dva lokaliteta sa stećcima; 1. Pokojnica ili Mramorje, i 2. Podgroblje ili Luka.

Lokaliteti se nalaze na 982m nv, geografske širine 44° 6'57.24" N i geografske dužine 18°48'20.71"E(11) ili N 4886020. 276 i E 6564914.292 EPE: 1, 6 m SBAS(12).

Analiza nadgrobnika na terenu omogućila je prikupljanje osnovnih podataka o spomenicima. Oblik nadgrobnika i zastupljenost ukrasa najčešće zavise od vremena u kojem je on nastao. Na osnovu zastupljenih formi stećaka i ukrasa, te podataka u literaturi, nadgrobnici su datirani u kasni srednji vijek (XIV stoljeće)(13).

Peticijom je podnesen zahtjev za proglašenje lokaliteta pod nazivom Srednjovjekovne nekropole u naselju Nevačka, Han Pijesak, prilikom tehničkog snimanja spomenika utvrđeno je da lokalno stanovništvo za prostor, gdje se nalaze stećci koristi naziv Podgroblje i Luka. Naziv lokaliteta Pokojnica (Podkojnica i Mramorje) je manje u upotrebi i za njega znaju samo stariji u selu, jer se i on smatra i naziva lokalitetom Podgroblje i Luka, od kojeg ga odvaja lokalni pristupni put(14). 

Ovom odlukom tehnički su obrađeni stećci na obje lokacije. Treći lokalitet Hadrovine je od sela Nevačka udaljen cca 2, 5 km vazdušne linije u pravcu zapada i nije sastavni dio ove odluke. Neophodno je naglasiti da se prema evidenciji Prostornog plana opštine Han Pijesak i prema podacima dostupnim u literaturi u Nevačkoj nalaze 4 lokacije sa stećcima: Hadrovine – 2 stećka (1 sanduk i 1 sljemenjak – ukrašen motivom polumjeseca); Pokojnica ili Mramorje – 4 stećka – sanduka (1 ukrašen motivom rozete u kružnom vijencu); Podgroblje – 31 stećak (21 ploča, 7 sanduka i 3 sljemenjaka); Luke – 34 stećka (8 ploča, 6 sanduka i 20 sljemenjaka). Ukrašen jedan sljemenjak motivom polumjeseca(15). 

Pošto su podaci u literaturi preuzeti od lokalnih učitelja iz Nevačke i iz Žeravica, evidentno je da se informacije za lokalitet Podgroblje i Luka odnose na istu lokaciju, što znači da se na području sela Nevačka nalaze tri lokacije sa stećcima.

Na lokalitetu Pokojnica (Podkojnica i Mramorje) i Podgroblje (Luka) nalazi se ukupno 37 stećaka 22 sanduka i 15 sljemenjaka. Od ukupog broja stećaka 4 su u cjelosti utonula, vidljivi su njihovi obrisi, zbog čega su samo evidentirani, ali ne i tehnički obrađeni. Stećci su poredani u nizove od sjeveroistoka ka jugozapadu, a orijentisani su u pravcu sjeverozapad – jugoistok, osim 2 stećka (br. 1 i 3), koji su orijentisani u pravcu zapad – istok i jugozapad – sjeveroistok. Spomenuti stećci su i pomjerani sa izvorne lokacije, što su potvrdili i sami mještani. Ukrasi su evidentirani na dva stećka; stećak br. 3 – dvije kružne spirale i četiri rozete i stećak br. 34 – pravolinijska bordura. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja.

Stanje stećka

Stećak br. 1. – sanduk sa postoljem, obrastao mahovinom i lišajevima, sa sjeverne strane zasut zemljom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 210x80x47 cm; dimenzije postolja su: 249x115x26 cm.

Stećak br. 2. – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeveroistočne strane zasut zemljom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 154x73x22 cm; dimenzije postolja su: dužina 184 x visina 12 cm.

Stećak br. 3. – sanduk sa postoljem i ukrasom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 145x74x37 cm; dimenzije postolja su: 160x95x13 cm.

Na obje čeone strane nalaze se po dvije kružne spirale, između kojih se nalazi po jedna rozeta. Na gornjoj površini stećka se nalaze dvije rozete. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 4. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180x80x23 cm.

Stećak br. 5. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 188x87x34 cm.

Stećak br. 6. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 160x65x8 cm.

Stećak br. 7. – sanduk bez ukrasa, utonuo, vidljivi dio je prekriven humusom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180x94x18 cm.

Stećak br. 8. – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 165x64x20 cm.

Stećak br. 9. – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, zasut zemljom sa sjeveroistočne bočne strane, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 168x76x30 cm; dimenzije postolja su: dužina 198 x visina 20 cm.

Stećak br. 10. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 144x62x16 cm.

Stećak br. 11. – sanduk bez ukrasa, utonuo, vidljivi dio je prekriven humusom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 146x63x18 cm.

Stećak br. 12. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 167x58x20 cm.

Stećak br. 13. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo, vidljivi dio je prekriven humusom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 139x63x9 cm.

Stećak br. 14. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 158x68x8 cm.

Stećak br. 15. – sanduk bez ukrasa, utonuo, vidljiv obris stećka, prekriven humusom i travom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok.

Stećak br. 16. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo, vidljiv obris stećka, prekriven humusom, travom i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok.

Stećak br. 17. – sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 178x77x11 cm.

Stećak br. 18. – sljemenjak bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 176x68x18 cm.

Stećak br. 19. – sanduk bez ukrasa, sa sjeveroistočne bočne strane zasut zemljom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 189x95x26 cm.

Stećak br. 20. – sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, na gornjoj površini stećka nalaze se 4 fragmenta nekog drugog stećka, koji su tu ostavljeni kako bi parcela bila očišćena i lakše obradiva, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x102x22 cm.

Stećak br. 21. – sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180x78x13 cm.

Stećak br. 22. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 150x58x8 cm.

Stećak br. 23. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 152x68x23 cm.

Stećak br. 24. – sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom i travom, vidljivi dio obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 160 x širina 60 cm.

Stećak br. 25. – sanduk bez ukrasa, utonuo, vidljiv obris stećka, prekriven humusom i travom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok.

Stećak br. 26. – sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa jugozapadne bočne strane, dijelom prekriven humusom i travom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 188x92x15 cm.

Stećak br. 27. – sljemenjak bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 162x92x57 cm.

Stećak br. 28. – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 200x80x20 cm.

Stećak br. 29. – sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa sjeveroistočne bočne strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 194x85x37 cm.

Stećak br. 30. – sljemenjak sa postoljem i bez ukrasa, nagnut na bočnu jugozapadnu stranu i dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 198x65x57 cm; dimenzije postolja su: 220x85x7 cm.

Stećak br. 31. – sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom i travom, vidljivi dio obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 147x68x7 cm.

Stećak br. 32. – sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 170x64x12 cm.

Stećak br. 33. – sljemenjak bez ukrasa, nagnut na bočnu sjeveroistočnu stranu, obrastao lišajevima, mahovinom i trnjem (stabla šipka), orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 186x67x28 cm.

Stećak br. 34. – sanduk sa postoljem i ukrasom, nagnut na jugozapadnu bočnu stranu i utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 196x95x44 cm; dimenzije postolja su: 212x117x17 cm.

Na čeonoj sjeverozapadnoj strani stećka se nalazi pravolinijska bordura. Ukras je rađen tehnikom relejfnog udubljenja.

Stećak br. 35. – sanduk bez ukrasa, nagnut na sjeveroistočnu bočnu stranu i utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 173x88x14 cm.

Stećak br. 36. – sljemenjak bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 189x88x42 cm.

Stećak br. 37. – sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom i travom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u spise o zaštiti dobra i utvrđeno je:

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Han Pijesak kao spomenik III kategorije uvršteno je 7 lokaliteta, nekropola sa stećcima (237 stećaka) bez preciznije identifikacije(16).

Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta u selu Nevačka su evidentirana tri lokaliteta pod sljedećim nazivima:

-          Nekropola stećaka Hadrovine, Nevačka, Han Pijesak. Srednjovjekovna nekropola stećaka, kasni srednji vijek. Sačuvana 2 stećka.

-          Nekropola stećaka Podgroblje, Nevačka, Han Pijesak. Srednjovjekovna nekropola stećaka, kasni srednji vijek. Sačuvan 31 stećak.

-          Srednjovjekovno groblje Pokojnica (Mramorje), Nevačka, Han Pijesak. Kasni srednji vijek. Sačuvana 4 stećka.

Navedena dobra nisu bila upisana u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine(17).

Prema evidenciji Prostornog plana opštine Han Pijesak u selu Nevačka su evidentirana četiri lokaliteta pod sljedećim nazivima:

-          Hadrovine – 2 stećka (1 sanduk i 1 sljemenjak),

-          Pokojnica – 4 stećka–sanduka,

-          Podgroblje – 31 stećak (21 ploča, 7 sanduka i 3 sljemenjaka),

-          Luke – 34 stećka (8 ploča, 6 sanduka i 20 sljemenjaka)(18).

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Istraživački i konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta 24. 07. 2013. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          Područje nekropole sa stećcima na lokalitetu Podgroblje (Luka) je obradiva površina i sa oživljavanjem vegetacije, obrasta travom, koja se jednom, možda i dva puta godišnje pokosi.

-          Područje nekropole sa stećcima na lokalitetu Pokojnica (Mramorje), takođe obrasta travom, ali je u opasnosti zbog prolaska poljoprivrednih mašina (traktori i sl.), jer se nalazi s desne strane ulaza u dvorište vlasnika zemljišne parcele označane kao k.č. 336/1.

-          Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.

-          Pojedini stećci su dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju, prepolovljeni, na njima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri, koji razaraju strukturu kamena.

-          Utonule spomenike nije bilo moguće tehnički obraditi.

 

6. Specifični rizici

-          vandalizam – pomjeranje stećaka br. 1. i 3.

-          dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,

-          nepovoljni uticaji atmosferilija,

-          samonikla vegetacija.

 

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A.         Vremensko određenje

B.         Istorijska vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Kvalitet materijala

iii.         Proporcije

v.         Vrijednost detalja

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim istorijskim periodima

E.         Simbolička vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

v.         Značaj za identitet grupe ljudi

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

iii.         Namjena i upotreba

iv.         Tradicija i tehnike

v.         Položaj i smještaj u prostoru

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija

¾      Opština Han Pijesak – Načelnik – dana 25. 10. 2011. godine poslala je na adresu Komisije kopije katastarskog plana broj 29-XIX-12-b/1, Razmjer 1: 6 250, za k.č. broj 293/2, 336/1 i 1304, k.o. Nevačka, Han Pijesak. Zatim izvode iz posjedovnih listova br. 136 i 40, k.o. Nevačka, Han Pijesak, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

¾      Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, P.J. Han Pijesak dana 07. 08. 2013. godine, poslala je Komisiji zemljišnoknjižne uloške broj 504 i 756, k.o. Nevačka, Han Pijesak.

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra

¾      Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4072-1/11, od 27. 09. 2011. godine, kojim je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika obaviještena da je predmetno dobro evidentirano, ali ne i upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture.

¾      Dopis Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske broj: 07/1.20/624-649-1/2011, od 28. 09. 2011. godine, kojim je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljen podatak da Republički zavod u svojoj dokumentaciji ne raspolaže podacima o evidenciji i statusu prethodne zaštite Nekropola sa stećcima u selu Nevačka, opština Han Pijesak.

-          Fotodokumentacija

¾      Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 24. 07. 2013. godine, fotografisao: istoričar Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).

-          Tehnička dokumentacija

¾      Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 24. 07. 2013. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, istoričar i Amra Popržanović, dipl. ing. arh.

 

Korišćena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,  korišćena je sljedeća literatura:

 

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: "Veselin Masleša", 1971.

 

1975.    Grupa autora. Program dugoročnog razvoja turizma s elementima prostornog plana područja opštine Han Pijesak (Studija). Han Pijesak: Skupština opštine Han Pijesak, 1975.

 

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.

 

1988.    Arheološki leksikon, Tom I. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.

 

1988.    Arheološki leksikon, Tom III. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.

 

2000.    Kupusović, Amina. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, sv. III. Sarajevo: Bošnjački Institut Zurich-Odjel Sarajevo i Orijentalni Institut u Sarajevu, 2000.

 

2003.    Miškanović D. Miloš. “Karta identifikovanih naselja zemlje Pavlovića prema popisu iz 1604.“, u: Zemlja Pavlovića srednji vijek i period turske vladavine. Zbornik radova (ur. Milan Vasić). Banja Luka, Srpsko Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, 2003.

 

2005.    Fevzija Ajdin. Historija željeznica Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Ambasada Suverenog Malteškog Reda u BiH, 2005.

 

http://bs.wikipedia.org/wiki/Han-Pijesak 

 

http://www.historija.ba/d/245-ukinuta-pruga-zavidovici-olovo-han-pijesak-/

 


(1) www.google earth.com (21. avgust 2013.)

(2) Grupa autora, Program dugoročnog razvoja turizma s elementima prostornog plana područja opštine Han Pijesak (Studija), Han Pijesak: Skupština opštine Han Pijesak, 1975, 84.

(3) Arheološki leksikon, Tom I, Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, 82.

(4) Grupa autora, Ibidem, Han Pijesak: Skupština opštine Han Pijesak, 1975, 84.

(5)  Grupa autora, Ibidem, Han Pijesak: Skupština opštine Han Pijesak, 1975, 86.

(6) Grupa autora, Ibidem, Han Pijesak: Skupština opštine Han Pijesak, 1975, 86.

(7) Arheološki leksikon, Tom III, Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, 61–82.

(8) Miloš D. Miškanović. “Karta identifikovanih naselja zemlje Pavlovića prema popisu iz 1604.“, u: Zemlja Pavlovića srednji vijek i period turske vladavine. Zbornik radova (ur. Milan Vasić), Banja Luka, Srpsko Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, 2003, 2-3 i 611-613; Amina, Kupusović, Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, sv. III, Sarajevo: Bošnjački Institut Zurich-Odjel Sarajevo i Orijentalni Institut u Sarajevu, 2000, 256, 257.

(9)  http://bs.wikipedia.org/wiki/Han-Pijesak

(10) http://www.historija.ba/d/245-ukinuta-pruga-zavidovici-olovo-han-pijesak-/; Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Ambasada Suverenog Malteškog Reda u BiH, 2005.

(11)  www.google earth.com (21. avgust 2013.)

(12) GPS Magellan Professional (24. 07. 2013.)

(13) Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva broj: 07-40-4-4072-1/11, od 27. 09. 2011. godine.

(14)  Prema navodima domaćina na terenu (Ibrahim Brkić), prostor na kojem se nalaze 4 stećka (na skici stećci br. 1, 2, 3 i 37, a u literaturi lokalitet Pokojnica (Podkojnica i Mramorje), sadašnji vlasnik k.č. 336/1 je uzurpirao, sagradio prateće objekte (kokošinjac, kućica za psa i sl.) te na taj način ugrozio spomenike.

(15) Dopis Opštine Han Pijesak – Načelnik – broj: 02-624-1/11, od 25. 10. 2011. godine, kojim je Komisiji dostavljena Kopija izvoda iz prostornog plana – tekstualni dio, str. 36. i 37; Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: "Veselin Masleša", 1971,  233.

(16) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.

(17) Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva broj: 07-40-4-4072-1/11, od 27. 09. 2011. godine.

(18) Dopis Opštine Han Pijesak – Načelnik – broj: 02-624-1/11 od 25. 10. 2011. godine, kojim je Komisiji dostavljena kopija izvoda iz prostornog plana – tekstualni dio str. 37.



Plan nekropoleLokalitet PodgrobljeLokalitet Podgroblje, centralni dioLokalitet Podgroblje, pogled prema stijeni
Lokalitet Podgroblje, južni dioLokalitet PokojnicaLokalitet Pokojnica, pogled prema lokalitetu PodgrobljeStećak br. 1
Stećak br. 3Stećak br. 3, detaljStećci br.: 4, 5, 6, 7 i 8Stećci br.: 17, 18, 19 i 20
Stećak br. 27   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: