Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika,
na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje
nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 4. septembra 2013. godine,
donijela je
O D
L U K U
I
Istorijsko
područje – Nekropole sa stećcima na lokalitetima Pokojnica (Mramorje) i
Podgroblje (Luka) u selu Nevačka, opština Han Pijesak,
proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 36
stećaka, raspoređenih u dvije grupe.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru
označenom kao k.č. 293/2 i 336/1, posjedovni list broj 136, z.k. uložak br. 756
i 504, k.o. SP-Nevačka, opština Han Pijesak, Republika Srpska, Bosna i
Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere
zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih
spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir
u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i
64/08).
II
Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi
pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu,
konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u
daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska
sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o
spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Radi trajne
zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definisanom u tački I stav 3.
ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
-
dozvoljeni su
isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem
održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika,
uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj
(u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe
zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležna služba
zaštite);
-
dozvoljeno je
obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
-
radovi na uređenju
lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dozvoljeni su isključivo uz
prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje
nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
-
nije dozvoljeno
pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;
-
nije dozvoljeno
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine kao ni uklanjanje patine;
-
izuzetno od prethodne
alineje, dozvoljeno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za
istraživanje dekorativnih elemenata stećaka, uz prethodno izrađen elaborat i
odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim,
hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su
neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu uticaja
načina čišćenja na kamen;
-
područje predstavlja
arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja arheoloških istražnih radova
obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;
-
prostor spomenika
biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne
ciljeve;
-
zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno da
obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera
zaštite:
-
izradu geodetskog
snimka postojećeg stanja nacionalnog spomenika;
-
izradu Projekta
sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnog spomenika, sa izradom
preliminarnog snimka postojećeg stanja, kojim će se utvrditi vrsta i stepen
ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;
-
izradu programa
redovnog održavanja spomenika.
IV
Svi pokretni nalazi koji u toku arheološkog
istraživanja budu nađeni biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava
kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i
Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.
Izuzetno od stava 1. ove tačke, u periodu do
ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da
najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove, nosioci
arheoloških istraživanja dužni su da podnesu pisani zahtjev Komisiji da odredi
instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno deponovani.
Sav pokretni i nepokretni arheološki
materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno
obraditi.
Arheolog – vođa arheoloških istraživanja
dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i
instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – vođa arheoloških istraživanja mora
imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal
dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri
godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških
istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na
lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo
deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom
istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti
primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove
tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ukoliko
vođa istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze
o tome prezentovaće Komisiji, koja može dozvoliti privremeno iznošenje nalaza
iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim
u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i
razvojni prostorno-planski akti u dijelu u dijelu u kojem su suprotni odredbama
ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Republike
Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih
radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu
zaštitu.
VII
Ova odluka dostaviće se Vladi Republike
Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu
uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera
utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u
zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa
pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u
prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
IX
Prema članu V stav
4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od
dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem
sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko
Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj:
05.2-2.3-53/13-25
2.
septembra 2013. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Komisije
Dubravko
Lovrenović
O b
r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o
sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene
prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
“nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih
spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8.
Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na
Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik
BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom
statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to
dobro podnesen zahtjev.
Hamdija Huseinović iz Olova (ul. Husein-bega
Gradaščevića bb, 71 340 Olovo), podnio je Komisiji, dana 14. 08. 2008. godine,
prijedlog/peticiju za proglašenje Srednjovjekovnih nekropola u selu Nevačka,
Han Pijesak, nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu
člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje
nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje
konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Stećci se javljaju kao dio neprekinutog
sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom i humskom području, čiji korijeni sežu
duboko u praistorijsko vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete
starijih epoha – praistorijska naselja i kultna mjesta, antičke aglomeracije i
groblja, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Njihova
geneza i razvoj može se pratiti od sredine XII do početka XVI vijeka. Oni su
impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV
vijeku, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj
status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika.
Na lokalitetu Pokojnica (Mramorje) i
Podgroblje (Luka) u selu Nevačka nalazi se ukupno 37 stećaka: 22 sanduka i 15
sljemenjaka. Stećci su poredani u nizove od sjeveroistoka ka jugozapadu, a
orijentisani su u pravcu sjeverozapad – jugoistok, osim 2 stećka (br. 1 i 3),
koji su orijentisani u pravcu zapad – istok i jugozapad – sjeveroistok. Dva
sanduka br. 3 i 34 su ukrašena motivima kružnih spirala, rozeta i pravolinijske
bordure. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U toku vođenja postupka, izvršen je uvid u:
-
podatke o sadašnjem
stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
-
uvid u sadašnje
stanje dobra;
-
kopiju katastarskog
plana;
-
zemljišno-knjižni
izvadak;
-
istorijsku,
arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu
korišćene dokumentacije u okviru ove odluke.
Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8.
Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o
radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim
spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog
spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje nasljeđa,
stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim
zainteresovanim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je
preduzela sljedeće aktivnosti:
-
Dopisom broj:
05.2-35.2-8/11-122, od 20. 09. 2011. godine, Komisija je zatražila dostavljanje
dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Nekropola sa stećcima u selu
Nevačka, opština Han Pijesak od: Opštine Han Pijesak (Načelnik), Organ uprave nadležan
za poslove urbanizma i katastra, Ministarstva za prostorno uređenje,
građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu
kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske i Zavoda za zaštitu
spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
-
Dopisom broj:
05.2-36.1-19/13-130, od 07. 08. 2013. godine, od Republičke uprave za geodetske
i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, P.J. Han Pijesak, Komisija je zatražila
dostavljanje zemljišnoknjižnih uložaka, za katastarske čestice broj 293/2 i
336/1, k.o. Nevačka, Han Pijesak.
Do donošenja odluke, Komisiji je dostavljena
sljedeća dokumentacija:
-
Dopis Zavoda za
zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj:
07-40-4-4072-1/11, od 27. 09. 2011. godine, kojim je Komisija za očuvanje
nacionalnih spomenika obaviještena da je predmetno dobro evidentirano, ali ne i
upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture.
-
Dopis Republičkog
zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske
broj: 07/1.20/624-649-1/2011, od 28. 09. 2011. godine, kojim je Komisiji za
očuvanje nacionalnih spomenika dostavljen podatak da Republički zavod u svojoj
dokumentaciji ne raspolaže podacima o evidenciji i statusu prethodne zaštite Nekropola
sa stećcima u selu Nevačka, opština Han Pijesak.
-
Dopis Opštine Han
Pijesak – Načelnik – broj: 02-624-1/11 od 25. 10. 2011. godine, kojim je
Komisiji dostavljena sljedeća dokumentacija: kopija izvoda iz prostornog
plana–tekstualni dio, kopije katastarskih planova, posjedovni listovi, imena
posjednika, spisak ostalih lokaliteta srednjovjekovnih nekropola i brojno
stanje stećaka na području opštine Han Pijesak, podatak da se na Privremenoj
listi pod rednim brojevima 268. i 269. nalazi Ljetna rezidencija kralja
Aleksandra Karađorđevića i Ulica Aleksandra Karađorđevića sa ambijentalnim
objektima te molba i zahtjev za razmatranjem da se navedeni spomenici i objekti
uvrste u nacionalne spomenike, kao i prijedlog prioritetnih intervencija sa
pratećim fotografijama.
-
Dopis Republičke
uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, P.J. Han Pijesak
broj: 21.49/714.3-182/13, od 07. 08. 2013. godine, kojim su Komisiji
dostavljeni zemljišnoknjižni ulošci broj 504 i 756 k.o. Nevačka, Han Pijesak.
-
stav vlasnika
zemljišnih parcela do donošenja Odluke nije dostavljen.
Na osnovu uvida u prikupljenu
dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Naselje Nevačka je od Han Pijeska, centralnog
dijela grada, udaljeno 12, 08 km zračne linije u pravcu sjeverozapada.
Centralni dio naselja se nalazi na nadmorskoj visini od 997 m, geografske
širine 44° 6'54.79" N i geografske dužine 18°48'30.78" E(1). Sa istočne i sjeveroistočne strane naselje
Nevačka je okruženo brdom Vijenac (1196), sa sjeverne strane se nalazi
crnogorična šuma sa kotom od 1048 m nv u kojoj je vidljiva stijena Krš i iza
koje se pruža prostrano područje pašnjaka nazvano Stanovi. Južno od centralnog
dijela naselja na udaljenosti od 450–500 m vazdušne linije i visinske razlike
od 64–73 m, nalazi se korito rijeke Stupčanice, kojim prolazi putna
komunikacija Han Pijesak–Olovo. Zapadno od centra naselja na udaljenosti do
300m vazdušne linije na lokalitetu nazvanom Podgroblje ili Luka nalazi se
nekropola sa stećcima.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru
označenom kao k.č. broj 293/2, posjedovni list broj 136, upisan u z.k. uložak
broj 756 i k.č. broj 336/1, upisan u z.k. uložak broj 504, k.o. SP-Nevačka,
opština Han Pijesak, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Istorijski
podaci
O Han Pijesku i njegovoj okolini veoma malo
podataka postoji u literaturi. Ostatke materijalne kulture iz praistorije na
širem području Han Pijeska čine gradine i gromile (tumulusi)(2). Gradinama se nazivaju sva praistorijska
nalazišta sa dominantnim geografskim položajem i s fortifikacionim sistemom
izgrađenim od trajnog materijala kao i sva mjesta trajnijeg boravka manjih ili
većih praistorijskih zajednica, koja su samim geografskim položajem pružala
određen stepen bezbjednosti od iznenadnog napada, mogućnost sagledanja i
kontrole bliže okoline i uslove za lako organizovanje odbrane(3). Gradina sa fortifikacionim sistemom
evidentirana je na području između Pjenovca i Mrkova – grad Pošijak(4), gdje se u srednjem vijeku formirao i grad u
čijoj neposrednoj blizini se nalazi i nekropola sa stećcima.
Iz perioda rimske uprave u BiH na području
opštine Han Pijesak evidentirani su ostaci magistralne ceste, koja je od Salone
i Narone vodila prema Domaviji i Sirmijumu. Ostaci ceste najbolje su se očuvali
kod Mačkovca, Mrkalja, Studene Gore, Kusača, Rijeke, Podžeplja, planine Baturo,
zatim ostaci rimskog puta evidentirani su na potezu Knežina, Gornje Babine,
Pjenovac, Ravanjsko, Igrišta, Vlasenica sa ogrankom u Podkozlovači za Žeravice
i Varošicu, kao i put koji je vodio od Žljebova preko Krama, Han Pijeska,
Partizan-polja i Pogleda za Vlasenicu(5).
Nedostatak podataka za osvjetljavanje
političkih, društvenih i privrednih prilika ovoga kraja, donekle zamjenjuju
ostaci materijalne kulture. Spomenuta trasa puta za Srebrenicu bila je
frekventna i u srednjem vijeku. U sociološkom pogledu na osnovu dubrovačkih
izvora doznaju se činjenice da se u XIV i XV vijeku iz ovoga kraja izvozila
stoka u Dubrovnik, što ukazuje na način života domaćeg stanovništva–bavljenje
stočarstvom. U političkom pogledu u XIV i XV vijeku područje Han Pijeska je
bilo vezano za Borač i njegove gospodare Radinoviće, odnosno Pavloviće(6). Tako je iz perioda srednjeg vijeka na
području Han Pijeska evidentirano 10 lokaliteta, koji se datiraju u srednji
vijek, a na kojima se nalaze srednjovjekovni nadgrobnici stećci (Brložnik,
Hadrovine, Golijansko groblje – Žeravica, Mramorje – Žeravica, Podgroblje i
Pokojnica u Nevačkoj, Rijeke u Kusačama), zatim dva grada (grad Mrkov i
Pošijak) te Varoš u Žeravici, gdje je evidnetiran srednjovjekovni metalurški
pogon(7). Područje sela Nevačka takođe je ulazilo u
sastav zemlje Pavlovića, što se može vidjeti i na Karti identifikovanih naselja
zemlje Pavlovića, koju je priredio Miloš D. Miškanović, koristeći se podacima
iz Popisa Bosanskog sandžaka iz 1604. godine(8).
Na starom karavanskom putu od Sarajeva, koji
je vodio preko Romanije, nalazio se na svakih desetak kilometara po jedan han
za odmor, konak i svratište putnika, vojnih i trgovačkih karavana. Evlija
Čelebija 1664. godine na putu od Sarajeva prema Zvorniku spominje na
hanpjesačkom prostoru nekoliko hanova oko kojih se kasnije formiraju manja ili
veća naselja (Han Pijesak, Han Pogled, Han Mačkovac, Han Hanić). Ova naselja
bila su najveća i najznačajnija. Područje Han Pijeska nalazilo se na raskršću
puteva koji su ga povezivali sa Srebrenicom i dolinom Drine, dok su s druge
strane vodili prema Vlasenici i Zvorniku, a s treće prema Sokocu i, preko
Romanije, do Sarajeva. Han Pogled imao je strateški značaj u vrijeme opšte
nesigurnosti putnika izloženih odmetnicima. Od ovog se hana širi pogled preko
Birača, prema Majevici, Drini i Srbiji, te je zbog toga dobio ime Pogled. Prema
vjerovanju Han Pijesak je dobio ime po stalnim žalbama majstora, graditelja
hana–da im je loš pijesak za zidanje. Drugih podataka u vezi s imenom ovog
naselja nema. Vremenom se na relativno širokom prostoru između Sokoca i
Vlasenice ukazala potreba za administrativnim centrom, koji bi obuhvatao sela kojima
su okolna naselja gradskog tipa bila relativno daleka. Dolaskom Austrougarske
izgrađena je i željeznička pruga prema Zavidovićima, a zatim i cesta duž starog
karavanskog puta. Ovo je povećalo značaj Han Pijeska pa se postepeno oko
nekadašnjeg hana počelo oblikovati i naselje radnika – drvosječa koje se prvi
put pominje 1895. godine. Do Prvog svjetskog rata ovdje gotovo da i nije bilo
naselja osim hana i nekoliko šumskih baraka na putu Sarajevo – Zvornik. Po
završetku rata Han Pijesak okuplja i oko sebe privlači sela koja su tada bila
orijentisana na okolna naselja gradskog tipa(9).
Pruga Zavidovići – Olovo – Han Pijesak –
Kusače, dolaskom Austrougarske monarhije izgrađena je kao šumsko – industrijska
pruga za eksploataciju drveta. Poslije Drugog svjetskog rata i ova pruga se
uključuje u mrežu pruga jugoslovenskih željeznica i postaje javna pruga za
prevoz putnika i tereta. Već 01. oktobra 1967. godine ukinuta je pruga između
Han Pijeska i Kusača, a 01. aprila 1968. godine između Olova i Han Pijeska, dok
je posljednja dionica pruge između Zavidovića i Olova ukinuta 01. juna 1970.
godine(10).
2. Opis dobra
Zapadno od centra naselja Nevačka na
udaljenosti do 300m vazdušne linije nalaze se dva lokaliteta sa stećcima; 1.
Pokojnica ili Mramorje, i 2. Podgroblje ili Luka.
Lokaliteti se nalaze na 982m nv, geografske
širine 44° 6'57.24" N i geografske dužine 18°48'20.71"E(11) ili N 4886020. 276 i E 6564914.292 EPE: 1, 6
m SBAS(12).
Analiza nadgrobnika na terenu omogućila je
prikupljanje osnovnih podataka o spomenicima. Oblik nadgrobnika i zastupljenost
ukrasa najčešće zavise od vremena u kojem je on nastao. Na osnovu zastupljenih
formi stećaka i ukrasa, te podataka u literaturi, nadgrobnici su datirani u
kasni srednji vijek (XIV stoljeće)(13).
Peticijom je podnesen zahtjev za proglašenje
lokaliteta pod nazivom Srednjovjekovne nekropole u naselju Nevačka, Han
Pijesak, prilikom tehničkog snimanja spomenika utvrđeno je da lokalno
stanovništvo za prostor, gdje se nalaze stećci koristi naziv Podgroblje i Luka.
Naziv lokaliteta Pokojnica (Podkojnica i Mramorje) je manje u upotrebi i za
njega znaju samo stariji u selu, jer se i on smatra i naziva lokalitetom
Podgroblje i Luka, od kojeg ga odvaja lokalni pristupni put(14).
Ovom odlukom tehnički su obrađeni stećci na obje
lokacije. Treći lokalitet Hadrovine je od sela Nevačka udaljen cca 2, 5 km
vazdušne linije u pravcu zapada i nije sastavni dio ove odluke. Neophodno je
naglasiti da se prema evidenciji Prostornog plana opštine Han Pijesak i prema
podacima dostupnim u literaturi u Nevačkoj nalaze 4 lokacije sa stećcima:
Hadrovine – 2 stećka (1 sanduk i 1 sljemenjak – ukrašen motivom polumjeseca);
Pokojnica ili Mramorje – 4 stećka – sanduka (1 ukrašen motivom rozete u kružnom
vijencu); Podgroblje – 31 stećak (21 ploča, 7 sanduka i 3 sljemenjaka); Luke –
34 stećka (8 ploča, 6 sanduka i 20 sljemenjaka). Ukrašen jedan sljemenjak
motivom polumjeseca(15).
Pošto su podaci u literaturi preuzeti od
lokalnih učitelja iz Nevačke i iz Žeravica, evidentno je da se informacije za
lokalitet Podgroblje i Luka odnose na istu lokaciju, što znači da se na
području sela Nevačka nalaze tri lokacije sa stećcima.
Na lokalitetu Pokojnica (Podkojnica i
Mramorje) i Podgroblje (Luka) nalazi se ukupno 37 stećaka 22 sanduka i 15
sljemenjaka. Od ukupog broja stećaka 4 su u cjelosti utonula, vidljivi su
njihovi obrisi, zbog čega su samo evidentirani, ali ne i tehnički obrađeni.
Stećci su poredani u nizove od sjeveroistoka ka jugozapadu, a orijentisani su u
pravcu sjeverozapad – jugoistok, osim 2 stećka (br. 1 i 3), koji su
orijentisani u pravcu zapad – istok i jugozapad – sjeveroistok. Spomenuti
stećci su i pomjerani sa izvorne lokacije, što su potvrdili i sami mještani.
Ukrasi su evidentirani na dva stećka; stećak br. 3 – dvije kružne spirale i
četiri rozete i stećak br. 34 – pravolinijska bordura. Ukrasi su rađeni
tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja.
Stanje
stećka
Stećak br. 1. –
sanduk sa postoljem, obrastao mahovinom i lišajevima, sa sjeverne strane zasut
zemljom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 210x80x47 cm;
dimenzije postolja su: 249x115x26 cm.
Stećak br. 2. –
sanduk sa postoljem, bez ukrasa, sa sjeveroistočne strane zasut zemljom,
orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 154x73x22
cm; dimenzije postolja su: dužina 184 x visina 12 cm.
Stećak br. 3. –
sanduk sa postoljem i ukrasom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu
jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 145x74x37 cm; dimenzije postolja
su: 160x95x13 cm.
Na
obje čeone strane nalaze se po dvije kružne spirale, između kojih se nalazi po
jedna rozeta. Na gornjoj površini stećka se nalaze dvije rozete. Ukrasi su
rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja.
Stećak br. 4. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 180x80x23 cm.
Stećak br. 5. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 188x87x34 cm.
Stećak br. 6. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 160x65x8 cm.
Stećak br. 7. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, vidljivi dio je prekriven humusom, orijentisan u pravcu
sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180x94x18 cm.
Stećak br. 8. –
sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu
sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 165x64x20 cm.
Stećak br. 9. –
sanduk sa postoljem, bez ukrasa, zasut zemljom sa sjeveroistočne bočne strane,
obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, orijentisan u pravcu sjeverozapad –
jugoistok; dimenzije stećka su: 168x76x30 cm; dimenzije postolja su: dužina 198
x visina 20 cm.
Stećak br. 10. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 144x62x16 cm.
Stećak br. 11. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, vidljivi dio je prekriven humusom, obrastao
mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 146x63x18 cm.
Stećak br. 12. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu
sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 167x58x20 cm.
Stećak br. 13. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo, vidljivi dio je prekriven humusom, orijentisan u
pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 139x63x9 cm.
Stećak br. 14. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: dužina 158x68x8 cm.
Stećak br. 15. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, vidljiv obris stećka, prekriven humusom i travom,
orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok.
Stećak br. 16. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo, vidljiv obris stećka, prekriven humusom, travom
i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok.
Stećak br. 17. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 178x77x11 cm.
Stećak br. 18. –
sljemenjak bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom,
orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 176x68x18
cm.
Stećak br. 19. –
sanduk bez ukrasa, sa sjeveroistočne bočne strane zasut zemljom, obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 189x95x26 cm.
Stećak br. 20. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, na gornjoj
površini stećka nalaze se 4 fragmenta nekog drugog stećka, koji su tu
ostavljeni kako bi parcela bila očišćena i lakše obradiva, orijentisan u pravcu
zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x102x22 cm.
Stećak br. 21. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan
u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180x78x13 cm.
Stećak br. 22. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 150x58x8 cm.
Stećak br. 23. –
sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 152x68x23 cm.
Stećak br. 24. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom i travom, vidljivi dio obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: dužina 160 x širina 60 cm.
Stećak br. 25. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, vidljiv obris stećka, prekriven humusom i travom,
orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok.
Stećak br. 26. –
sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa jugozapadne bočne strane, dijelom prekriven
humusom i travom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 188x92x15 cm.
Stećak br. 27. –
sljemenjak bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom,
orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 162x92x57
cm.
Stećak br. 28. – sljemenjak
bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, vidljivi dio je obrastao lišajevima
i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka
su: 200x80x20 cm.
Stećak br. 29. –
sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa sjeveroistočne bočne strane, obrastao
mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 194x85x37 cm.
Stećak br. 30. –
sljemenjak sa postoljem i bez ukrasa, nagnut na bočnu jugozapadnu stranu i
dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu
sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 198x65x57 cm; dimenzije postolja
su: 220x85x7 cm.
Stećak br. 31. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom i travom, vidljivi dio obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 147x68x7 cm.
Stećak br. 32. –
sanduk bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan
u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 170x64x12 cm.
Stećak br. 33. – sljemenjak
bez ukrasa, nagnut na bočnu sjeveroistočnu stranu, obrastao lišajevima,
mahovinom i trnjem (stabla šipka), orijentisan u pravcu sjeverozapad –
jugoistok; dimenzije stećka su: 186x67x28 cm.
Stećak br. 34. –
sanduk sa postoljem i ukrasom, nagnut na jugozapadnu bočnu stranu i utonuo,
obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok;
dimenzije stećka su: 196x95x44 cm; dimenzije postolja su: 212x117x17 cm.
Na
čeonoj sjeverozapadnoj strani stećka se nalazi pravolinijska bordura. Ukras je
rađen tehnikom relejfnog udubljenja.
Stećak br. 35. –
sanduk bez ukrasa, nagnut na sjeveroistočnu bočnu stranu i utonuo, obrastao
lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije
stećka su: 173x88x14 cm.
Stećak br. 36. –
sljemenjak bez ukrasa, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom,
orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 189x88x42
cm.
Stećak br. 37. –
sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom i travom, orijentisan u pravcu
sjeverozapad – jugoistok.
3. Dosadašnja zakonska
zaštita
U postupku koji prethodi donošenju konačne
odluke o proglašenju, izvršen je uvid u spise o zaštiti dobra i utvrđeno je:
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na
području opštine Han Pijesak kao spomenik III kategorije uvršteno je 7
lokaliteta, nekropola sa stećcima (237 stećaka) bez preciznije identifikacije(16).
Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika
u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta u selu Nevačka su
evidentirana tri lokaliteta pod sljedećim nazivima:
-
Nekropola stećaka
Hadrovine, Nevačka, Han Pijesak. Srednjovjekovna nekropola stećaka, kasni
srednji vijek. Sačuvana 2 stećka.
-
Nekropola stećaka
Podgroblje, Nevačka, Han Pijesak. Srednjovjekovna nekropola stećaka, kasni
srednji vijek. Sačuvan 31 stećak.
-
Srednjovjekovno
groblje Pokojnica (Mramorje), Nevačka, Han Pijesak. Kasni srednji vijek.
Sačuvana 4 stećka.
Navedena dobra nisu bila upisana u Registar
spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine(17).
Prema evidenciji Prostornog plana opštine Han
Pijesak u selu Nevačka su evidentirana četiri lokaliteta pod sljedećim
nazivima:
-
Hadrovine – 2 stećka
(1 sanduk i 1 sljemenjak),
-
Pokojnica – 4
stećka–sanduka,
-
Podgroblje – 31 stećak
(21 ploča, 7 sanduka i 3 sljemenjaka),
-
Luke – 34 stećka (8
ploča, 6 sanduka i 20 sljemenjaka)(18).
4. Istraživački i
konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživački i konzervatorsko –
restauratorski radovi nisu preduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta 24. 07. 2013. godine, ustanovljeno je sljedeće:
-
Područje nekropole sa
stećcima na lokalitetu Podgroblje (Luka) je obradiva površina i sa
oživljavanjem vegetacije, obrasta travom, koja se jednom, možda i dva puta
godišnje pokosi.
-
Područje nekropole sa
stećcima na lokalitetu Pokojnica (Mramorje), takođe obrasta travom, ali je u
opasnosti zbog prolaska poljoprivrednih mašina (traktori i sl.), jer se nalazi
s desne strane ulaza u dvorište vlasnika zemljišne parcele označane kao k.č.
336/1.
-
Stećci su izloženi
ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.
-
Pojedini stećci su
dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju, prepolovljeni, na njima se nalaze
biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri, koji razaraju
strukturu kamena.
-
Utonule spomenike
nije bilo moguće tehnički obraditi.
6. Specifični rizici
-
vandalizam –
pomjeranje stećaka br. 1. i 3.
-
dezintegracija
lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,
-
nepovoljni uticaji
atmosferilija,
-
samonikla vegetacija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterijume za proglašenje
dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03),
Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim
kriterijumima:
A. Vremensko
određenje
B. Istorijska
vrijednost
C. Umjetnička
i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
ii. Kvalitet materijala
iii.
Proporcije
v. Vrijednost detalja
D. Čitljivost
(dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje
poznatim istorijskim periodima
E. Simbolička
vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
iii.
Tradicionalna vrijednost
v. Značaj za identitet grupe ljudi
G. Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii.
Namjena i upotreba
iv. Tradicija i tehnike
v. Položaj i smještaj u prostoru
Sastavni dio ove odluke su:
-
Imovinsko-vlasnička
dokumentacija
¾ Opština
Han Pijesak – Načelnik – dana 25. 10. 2011. godine poslala je na adresu
Komisije kopije katastarskog plana broj 29-XIX-12-b/1, Razmjer 1: 6 250, za
k.č. broj 293/2, 336/1 i 1304, k.o. Nevačka, Han Pijesak. Zatim izvode iz
posjedovnih listova br. 136 i 40, k.o. Nevačka, Han Pijesak, Republika Srpska,
Bosna i Hercegovina.
¾ Republička
uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, P.J. Han Pijesak
dana 07. 08. 2013. godine, poslala je Komisiji zemljišnoknjižne uloške broj 504
i 756, k.o. Nevačka, Han Pijesak.
-
Dokumentacija o
prethodnoj zaštiti dobra
¾ Dopis
Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta
broj: 07-40-4-4072-1/11, od 27. 09. 2011. godine, kojim je Komisija za očuvanje
nacionalnih spomenika obaviještena da je predmetno dobro evidentirano, ali ne i
upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture.
¾ Dopis
Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa
Republike Srpske broj: 07/1.20/624-649-1/2011, od 28. 09. 2011. godine, kojim
je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljen podatak da Republički
zavod u svojoj dokumentaciji ne raspolaže podacima o evidenciji i statusu
prethodne zaštite Nekropola sa stećcima u selu Nevačka, opština Han Pijesak.
-
Fotodokumentacija
¾ Fotografije
postojećeg stanja dobra snimljene su 24. 07. 2013. godine, fotografisao:
istoričar Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS
450D).
-
Tehnička
dokumentacija
¾ Tehnički
snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 24.
07. 2013. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, istoričar i Amra
Popržanović, dipl. ing. arh.
Korišćena
literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra
nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je
sljedeća literatura:
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: "Veselin
Masleša", 1971.
1975. Grupa autora. Program dugoročnog razvoja turizma s elementima prostornog plana
područja opštine Han Pijesak (Studija). Han Pijesak: Skupština opštine Han
Pijesak, 1975.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i
kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu,
urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i
Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.
1988. Arheološki
leksikon, Tom I. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.
1988. Arheološki
leksikon, Tom III. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.
2000. Kupusović, Amina. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, sv. III.
Sarajevo: Bošnjački Institut Zurich-Odjel Sarajevo i Orijentalni Institut u
Sarajevu, 2000.
2003. Miškanović D. Miloš. “Karta identifikovanih
naselja zemlje Pavlovića prema popisu iz 1604.“, u: Zemlja Pavlovića srednji vijek i period turske vladavine. Zbornik radova (ur. Milan Vasić). Banja
Luka, Srpsko Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i
Univerzitet Srpsko Sarajevo, 2003.
2005. Fevzija Ajdin. Historija željeznica Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Ambasada
Suverenog Malteškog Reda u BiH, 2005.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Han-Pijesak
http://www.historija.ba/d/245-ukinuta-pruga-zavidovici-olovo-han-pijesak-/
(1) www.google earth.com
(21. avgust 2013.)
(2) Grupa autora, Program dugoročnog razvoja turizma s elementima prostornog plana
područja opštine Han Pijesak (Studija), Han Pijesak: Skupština opštine Han
Pijesak, 1975, 84.
(3) Arheološki
leksikon, Tom I, Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, 82.
(4) Grupa autora, Ibidem, Han Pijesak:
Skupština opštine Han Pijesak, 1975, 84.
(5)
Grupa autora, Ibidem, Han Pijesak: Skupština opštine Han Pijesak, 1975, 86.
(6) Grupa autora, Ibidem, Han Pijesak:
Skupština opštine Han Pijesak, 1975, 86.
(7) Arheološki
leksikon, Tom III, Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, 61–82.
(8) Miloš D. Miškanović. “Karta
identifikovanih naselja zemlje Pavlovića prema popisu iz 1604.“, u: Zemlja Pavlovića srednji vijek i period
turske vladavine. Zbornik radova (ur. Milan Vasić), Banja Luka, Srpsko
Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko
Sarajevo, 2003, 2-3 i 611-613; Amina, Kupusović, Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, sv. III,
Sarajevo: Bošnjački Institut Zurich-Odjel Sarajevo i Orijentalni Institut u
Sarajevu, 2000, 256, 257.
(9)
http://bs.wikipedia.org/wiki/Han-Pijesak
(10)
http://www.historija.ba/d/245-ukinuta-pruga-zavidovici-olovo-han-pijesak-/;
Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne
i Hercegovine, Sarajevo: Ambasada Suverenog Malteškog Reda u BiH, 2005.
(11)
www.google earth.com (21. avgust 2013.)
(12) GPS Magellan Professional (24. 07.
2013.)
(13) Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u
sastavu Federalnog ministarstva broj: 07-40-4-4072-1/11, od 27. 09. 2011.
godine.
(14)
Prema navodima domaćina na terenu (Ibrahim Brkić), prostor na kojem se
nalaze 4 stećka (na skici stećci br. 1, 2, 3 i 37, a u literaturi lokalitet
Pokojnica (Podkojnica i Mramorje), sadašnji vlasnik k.č. 336/1 je uzurpirao, sagradio
prateće objekte (kokošinjac, kućica za psa i sl.) te na taj način ugrozio
spomenike.
(15) Dopis Opštine Han Pijesak – Načelnik –
broj: 02-624-1/11, od 25. 10. 2011. godine, kojim je Komisiji dostavljena
Kopija izvoda iz prostornog plana – tekstualni dio, str. 36. i 37; Bešlagić,
Šefik. Stećci, kataloško-topografski
pregled. Sarajevo: "Veselin Masleša", 1971, 233.
(16) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i
kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu,
urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i
Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.
(17) Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u
sastavu Federalnog ministarstva broj: 07-40-4-4072-1/11, od 27. 09. 2011.
godine.
(18) Dopis Opštine Han Pijesak – Načelnik –
broj: 02-624-1/11 od 25. 10. 2011. godine, kojim je Komisiji dostavljena kopija
izvoda iz prostornog plana – tekstualni dio str. 37.
|