Status spomenika -> Nacionalni spomenik

           Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 25. do 29. aprila 2013. godine u Sarajevu, donijela je

O D L U K U

I

            Pokretno dobro – Mushaf Fadil-paše Šerifovića, vlasništvo Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, ul. Hamdije Kreševljakovića 58, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04, 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnog spomenika i vršit će nadzor nad njegovom zaštitom.

Izlaganje i ostali vidovi prezentacije nacionalnog spomenika na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovi uvjeta koje utvrdi ministarstvo nadležno za kulturu u Federaciji Bosne i Hercegovine.

IV

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalne, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

V

Iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, dopušteno je privremeno iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inozemstvu može izvršiti kvalitetnije, brže i jeftinije.

Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko bude nesumnjivo utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik. U odobrenju se utvrđuju svi uvjeti pod kojima se dobro može iznijeti iz Bosne i Hercegovine, rok za vraćanje dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu osiguranja, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

VI

            Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke.

VII

            Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

VIII

            Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

Broj: 02-2.3-53/13-9

25. aprila 2013. godine

Sarajevo

O b r a z l o ž e nj e

I- UVOD

            Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, «nacionalni spomenik» je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa  čl. V i VI Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Harun Bucalović iz Sarajeva podnio je, dana 22. 11. 2012. godine, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika peticiju/prijedlog za proglašenje Mushafa Fadil-paše Šerifovića u vlasništvu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

               Na osnovi prijedloga, Komisija je pokrenula postupak za proglašenje Mushafa Fadil-paše Šerifovića u vlasništvu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Izjava o značaju dobra

            Mushaf Fadil-paše Šerifovića (32 cm X 20,5 cm), kog je prepisao i ukrasio Ahmed Muhammad al-Muhagir ad-Dagistani (iseljenik iz Dagistana) redžeb 1265./maj-juni 1849. godine, uvakufljen je u Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku u Sarajevu 11. rebi' el-evvela 1289./20. maja 1872. godine za potrebe ispravljanja drugih rukopisa Kur'ana i izučavanja sedam poznatih načina čitanja Kur'ana (kiraeta).

            Primjer je izuzetnog kaligrafskog i iluminatorskog umijeća, te jedan od najbolje očuvanih primjeraka kur’anskog teksta na prostoru Bosne i Hercegovine. Mushaf je ispisan i ukrašen, intenzivnim bojama među kojima preovladavaju zlatna, srebrena, ljubičasna i crvena boja. Grafika je lijepa i krupna, a ornament raznolik od vrlo minucioznih floralnih detalja do šestokrakih zvijezda.

II- PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

• podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis i fotografije;

• uvid u sadašnje stanje dobra;

• historijsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje nasljeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je preduzela sljedeće aktivnosti:

Dopisom broj 02-35.2-5/12-218 od 04.12.2012. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stava u vezi sa proglašenjem predmetnoga dobra nacionalnim spomenikom BiH, od Gazi Husrev-begove biblioteke, Orijentalnog instituta, Zemaljskog muzeja, Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevskog kantona, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, Arhiva Bosne i Hercegovine. Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

• Dopisom broj 07-40-4-6231-1/12 od dana 07.12.2012. godine Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta obavijestio je Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da prema evidenciji Zavoda predmetno dobro nije bilo evidentirano i zaštićeno od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine;

• Dopisom broj 17-10-293/2012 od dana 12.12.2012. godine Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu obavijestila je Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika o osnovnim historijskim podacima, kataloškom opisu i preporučenoj literaturi vezano za predmetno dobro.

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o predmetu

Lokacija

            Mushaf Fadil-paše Šerifovića nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, ulica Hamdije Kreševljakovića 58, Općina Centar Sarajevo. Mushaf se na ovoj lokaciji čuva u trezoru u posebnim klimatskim uvjetima.

Historijski podaci

            Mushaf Fadil-paše Šerifovića, uvakufio je Fadil-paša Šerifović, za Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku, kao glavni primjerak prema kojemu će se ispravljati drugi rukopisi Kur'ana i prema kojemu će se učiti oni koji izučavaju sedam poznatih kiraeta (načina čitanja Kur'ana). Mushaf je uvakufio 11. rebi' el-evvela 1289. / 20. maja 1872. godine i danas se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pod brojem R-12. Katalošku obradu ovog rukopisa izradio je Kasim Dobrača. Obrada je objavljena u prvom svesku Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa 1963. Godine(1).

Fadil-paša Šerifović (Sarajevo 1802/3 - Istanbul 1882.) bio je derviš, pjesnik i političar. Pisao je pjesme i komentare o mevlevijskom učenju, bio je mevlevijski šejh i istaknuti kaligraf. Izrađivao je levhe za sarajevske džamije, a prepisivao je i neka književna djela. Spjevao je divan(2) koji sadrži sve vrste pjesama koje su karakteristične za klasični turski divan(3). Njegov divan odlikuju hronogram (počeo ih je bilježiti oko 1827. godine pa sve do odlaska iz Sarajeva 1878. godine, usljed austrougarske okupacije).(4)   

U ovoj kataloškoj obradi se navodi da je Mushaf prepisao neki muhadžir iz Dagistana(5)  (Kavkaz) u mjesecu redžebu 1265./maj-juni 1849. godine, vjerovatno na Krimu odakle je vakif porijeklom. Pretpostavka Kasima Dobrače:

»da je al-Muhagir ad-Dagistani Mushaf Fadil-paše Šerifovića prepisao na Krimu, odakle je vakif (Fadil-paša Šerifović) starinom, čini se malo vjerovatnom, jer je Krimski Kanat pripao Rusiji još davne 1783.  godine. Osim toga, Krim je od 1853. do 1856. godine bio poprište Krimskog rata, pa je teško povjerovati da bi prepisivač tako stari Mushaf, koji je Altanuš po nalogu halife Utmana ibn Affana prepisao iz primjerka što ga je prepisao Zayd ibn Tabit, iz carske biblioteke Top Kapi Saray u Carigradu, iznosi na Krim...« (6)  

Nakon zapisa o prepisivaču nalazi se i duži članak o pravopisu ovog Mushafa – tu se ističe da je za podlogu ovome prepisu služio jedan stari primjerak koji je prepisao Muhammad b. Altuntaš 582./1186. godine. Njemu je za podlogu služio primjerak koji je prepisao Zaid b. Tabit po nalogu halife Otmana.(7)                     

U ovome Mushafu se nalaze i neka poglavlja iz poznatih djela o učenju Kur'ana i kur'anskim naukama. Takvi izvodi nalaze se i na rubovima mnogih listova, gdje se daju objašnjenja o pravilima i načinima čitanja pojedinih riječi i ajeta. Na kraju se nalazi dova koja se uči nakon završetka učenja Kur'ana. (8)

2. Opis dobra

            Pri analizi kaligrafskih zapisa potrebno je imati na umu da je upravo kaligrafija najplemenitija od svih vizuelnih umjetnosti islama, a pisanje Kur'ana je sveta umjetnost par exellence; ona u izvjesnom smislu predstavlja vidljivo tijelo Božije riječi.(9)

Mushaf Fadil-paše Šerifovića ispisan je na 348 bogato ukrašena lista. Dimenzije Mushafa su 32 cm X 20,5 cm. Ispisan je na tankom i glatkom, žućkastom papiru. Zaštitni listovi su zeleni i bogato ukrašeni. Povez je kožni, tamnozelene boje, ukrašen zlatnim pravougaonikom koji je ispunjen neprekidnim romboidnim ornamentom. Ovaj pravougaonik oivičen je neprekidnim prepletom koji vjerovatno simbolizira apsolutno jedinstvo.(10) Kožna futrola (gilaf) ukrašena je istovjetno kao i  kožni povez. Rukopis mushafa je prepisan istočnim (perzijskim) nesh stilom arapskog pisma izuzetno vješto.

Sam tekst na stranicama je oivičen sa tri zlatne linije, jednom debljom i dvije tanje. Zlatna linija razdvaja i petnaest redova teksta Kur'ana na jednoj stranici. Na marginama kur'anskih stranica  su dvjema tintama, crnom i crvenom napisana pravila za sedam različitih čitanja (kiraeta) kur'anskog teksta.  Mushaf Fadil-paše Šerifovića na marginama i zaštitnim listovima sadrži preko 2000 bilješki i objašnjenja vezanih za pravila učenja Kur'ana. Mushaf sadrži i izvode iz djela više poznatih učenjaka iz oblasti kur'anskih znanosti: propisa, tedžvida(11), kiraeta(12) i tefsira(13). Na rijetkim mjestima gdje je prepisivač ispustio dio teksta dodavao bi ga uspravno uz ivicu teksta počevši od reda gdje je tekst ispušten. Zlatne linije koje oivičavaju tekst bi pratile dodatke.

Kasim Dobrača u kataloškoj obradi Mushafa Fadil-paše Šerifovića iznosi prilično detaljan opis njegove izvedbe: 

»Naslovi sura ispisani su srebrnobijelom bojom na zlatnoj podlozi. [...] Prve dvije stranice su naročito raskošno ukrašene ornamentima u više živopisnih boja, među kojima se posebno ističu ljubičasta i zlatna. Tekst na ovim prvim stranicama podvučen je širokim zlatnim isprekidanim linijama. [...] Tekst i margine ostalih stranica obrubljeni su tankim crnim i širokim zlatnim linijama. Redovi su podvučeni sa dvije tanke crne i jednom zlatnom linijom. Ajeta na prve dvije stranice označena su krupnim zlatnim tačkama koje su posebno i različito ukrašene, a na ostalim stranicama zlatnim šesterokrakim zvjezdicama. Znakovi za čitanje pisani su crvenim. Nazivi sura ispisani su u malim lijepim unvanima na zlatnoj podlozi. Džuzovi i sedžde ispisani su na rubovima u divnim rozetama u više boja.«(14)

U pogledu iluminacije posebno su vrijedni počeci kur'anskih sura i oznake za džuzove (trideseti dio Kur'ana). Unvani(15) sa naslovima sura pravougaonog su oblika, ukrašeni kombinacijom floralnog (tri cvjetića u desnom i lijevom uglu) i geometrijskog ornamenta (obrub). Oznake za džuzove(16) su ukrašavane minucioznim floralnim prepletima i viticama u ljubičastoj, ružičastoj i zlatnoj boji. Neke od ovih formi su jedinstvene dok se stilizirani cvijet, trapez ukrašen cvjetovima, buketić s cvijećem i ukrašena Davidova zvijezda ponavljaju.

Posebni znaci na dobru

Pored kur'anskog teksta, Mushaf Fadil-paše Šerifovića na marginama i zaštitnim listovima sadrži preko 2000 bilješki i objašnjenja vezanih za pravila učenja Kur'ana.(17) Pogledati fototipsko izdanje Mushafa Fadil-paše Šerifovića, štampa „Jildiz“ Istambul, 1999. godina.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta Mushaf Fadil’paše Šerifovića nije bio evidentiran i zaštićen od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

4. Istraživački i konzervatorsko- restauratorski radovi

Ovo je vrijedan primjerak prepisa Kur'ana. U dobrom je stanju, bez vidljivih oštečenja papira ili dijelova teksta.  Kožne korice mushafa, uvez i kutija u kojoj se čuva restaurirani su 1999. godine prilikom pripreme za štampanje fototipskog izdanja ovog mushafa.

5. Sadašnje stanje dobra

Mushaf Fadil-paše Šerifovića je u izuzetno dobrom stanju i čuva se u trezoru Gazi Husrev-begove biblioteke u posebnim klimatskim uvjetima.

III- ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

B. Historijska vrijednost (veza sa historijskom ličnošću)

C. Umjetnička i estetska vrijednost

C  II. Kvaliteta materijala

C  V. Vrijednost detalja

E. Simbolička vrijednost

E   II. Sakralna vrijednost

E  III. Tradicionalna vrijednost

E IV. Vezanost za rituale ili obrede

E  V. Značaj za identitet grupe ljudi

G. Izvornost

G   I. Oblik i dizajn

G  II. Materijal i sadržaj

G III. Namjena i uporaba

G IV. Tradicija i tehnike

G VI. Duh i osjećaji

H. Jedinstvenost i reprezentativnost

H I. Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa ili stila

I. Cjelovitost

I  III. Zaokruženost

I IV. Nenarušenost stanja.

Korištena literatura

1963. Dobrača, Kasim. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, SV. I,

          Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka, 1963.

1999. Fototipsko izdanje Mushafa Fadil-paše Šerifovića, štampa „Jildiz“ Istambul,

          1999. godina;

2007.  Burckhardt, Titus. Sveta umjetnost na istoku i zapadu, Sarajevo: Tugra, 2007.

           godina;

2009. Popara, Haso. “Ko je al-Muhagir ad-Dagistani, prepisivač Mushafa Fadil-paše

          Šerifovića”, u: Prilozi za orijentalnu filologiju VOL. 59 Sarajevo: Orijentalni

           institut, 2009;

2012. Dopis Gazi Husrev-begove Medrese br.17-10-293/2012 od 12.12.2012.

          godine;

2013.http://www.ghbibl.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=44&Itemid=35, Mushaf Fadil-paše Šerifovića, 22.03.2013;

2013. http://www.camo.ch/serifovic.htm, Fadil-paša Šerifović, 22.03.2012.

(1)  Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, SV. I, Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka, 1963.

(2)  Zbirka pjesama.

(3)  U osmanskoj literaturi u periodu od 1463. do 1878. godine dominira divanska poezija. To je definicija za literaturu nastalu sa osmanskim dvorom koja i nastaje s njim. Ona nije karakteristična samo za Osmansko Carstvo, zahvatala je i mnogo šire prostore sa lokalnim specificnostima. Divanska poezija ima svoje zakonitosti kojih su se pridržavali svi koji su joj pripadali. Ona baštini dosta od Iranaca i Arapa, ne samo u formi nego i u tematici i leksici. Zato je pisanje ove književnosti od autora zahtijevalo ne samo poznavanje filozofije, filozofije islama, tradicije i historije, nego i perzijskog i arapskog jezika. http://www.camo.ch/divan.htm, 18.06.2013.

(4) Usp.http://www.camo.ch/serifovic.htm, Fadil-paša Šerifović, 22.03.2012.

(5)  Iako je prepisivač al-Muhagir ad-Dagistani u bilješci o prepisu Mushafa izostavio svoje puno ime, sa sigurnošću se može tvrditi da je riječ o o Ahmed Muhammadu al-Muhagiru ad-Dagistaniju (iseljeniku iz Dagistana), stalno nastanjenom u Mekki – sljedbenik nakšibendijskog reda, halidijskog opredjeljenja. Usp. Haso Popara, “Ko je al-Muhagir ad-Dagistani, prepisivač Mushafa Fadil-paše Šerifovića”, u: Prilozi za orijentalnu filologiju VOL. 59, Sarajevo: Orijentalni institut, 2009., str. 205.

(6) Ibid. 205, 206.

(7)   Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, SV. I, Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka, 1963., str. 32.

(8) Usp. Dopis Gazi Husrev-begove Medrese br.17-10-293/2012 od 12.12.2012. godine.; http://www.ghbibl.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=44&Itemid=35, Mushaf Fadil-paše Šerifovića, 22.03.2013.

(9) Usp. Titus Burckhardt. Sveta umjetnost na istoku i zapadu, Sarajevo: Tugra, 2007., str. 151.

(10)  Islam je zasnovan i koncentriran na Jedinstvo, a Jedinstvo nije moguće izraziti slikom. Ibid., str. 128.

(11)  Nauka koja se bavi izučavanjem pravilnog učenja Kur’ana i pravilnim izgovorom svakoga harfa. http://www.tedzvid.com/index_top.html, 18.06.2013.

(12) Načini učenja Kur'ana.

(13) Islamska nauka koja se bavi tumačenjem Kur'ana. http://bs.wikipedia.org/wiki/Tefsir, 18.06.2013.

(14) Kasim Dobrača, nav. dj., 1963., str. 31, 32.

(15) Naslov molitve.

(16) Dijelovi Kur'ana.

(17) Dopis Gazi Husrev-begove Medrese br.17-10-293/2012 od 12.12.2012. godine.