početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. februara 2013. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Pokretno dobro – Zbirka slika Ismeta Mujezinovića koja se nalazi u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla u Tuzli proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini 2085 djela.

Nacionalni spomenik je smješten u zgradi Međunarodne galerije portreta Tuzla, u ulici Druge tuzlanske brigade broj 13 u Tuzli, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene shodno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) će utvrditi tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnog spomenika, što podrazumijeva:

-       sanaciju i adaptaciju depoa,

-       konzervaciju umjetničkih djela na osnovi odgovarajućeg stručnog elaborata,

-       nabavku uređaja za kontrolu i memorisanje nivoa vlage i temperature u zatvorenom prostoru,

-       nabavku materijala za konzerviranje papirnih artefakata,

-       nabavku materijala za odlaganje i čuvanje umjetničkih slika na platnu,

-       nabavku opreme za manipuliranje umjetninama,

-       osiguravanje odgovarajućih uvjeta za čuvanje zbirke kako bi se spriječilo daljnje oštećenje, odnosno osiguravanje uvjeta i sredstva za konzervatorsko-restauratorske radove na umjetninama,

-       osnivanje i opremanje laboratorija za konzervaciju i restauraciju umjetnina.

-       Izlaganje i ostali vidovi prezentacije nacionalnog spomenika i pojedinih njegovih dijelova na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovi uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo).

Nadzor nad provođenjem mjera zaštite nacionalnog spomenika vrši nadležno ministarstvo.

 

IV

 

Iznošenje nacionalnog spomenika ili njegovih pojedinih dijelova (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, dozvoljeno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može izvršiti kvalitetnije, brže i jeftinije.

Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, ukoliko bude nesumnjivo utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti pokretno naslijeđe.

Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se pokretno naslijeđe može iznijeti iz Bosne i Hercegovine, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

Ova odluka će se dostaviti Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, radi provođenja mjera utvrđenih u toč. II – V ove odluke.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

 

VIII

 

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u „Službenom glasniku BiH“.

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 04.2-02.3-53/13-2

4. februara 2013. godine

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Ljiljana Ševo

 

 

 

O b r a z l o ž e nj e

 

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene shodno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02) sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Dženan Jusufović, direktor JU Međunarodna galerija portreta Tuzla, podnio je Komisiji, dana 01.02.2012. godine, peticiju/prijedlog za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V, stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

Izjava o značaju dobra

Internacionalna galerija portreta u Tuzli predstavlja rijetku instituciju koja baštini djela bosanskohercegovačkih umjetnika koji su se, prije osnivanja akademija likovnih umjetnosti u Bosni i Hercegovini, školovali u priznatim evropskim centrima umjetnosti. Fundus Galerije predstavlja izvor za izučavanje povijesti i razvoja bosanskohercegovačke umjetnosti u cjelini, izučavanje portreta kao likovne teme, te izučavanje različitih likovnih pravaca, materijala i tehnika.

Zbirka slika Ismeta Mujezinovića broji 2085 slika, crteža, grafika i krokija koji su nastali tokom sedam decenija plodonosnog angažmana ovoga slikara. Za vrijeme studijskih boravaka u svjetskim likovnim metropolama poput Beča ili Pariza, Mujezinović istražuje suvremene slikarske pravce, ali na svojim slikarskim platnima ostaje vjeran realizmu. Slikarstvo Ismeta Mujezinovića svjedočanstvo je različitih povijesnih mijena, ali i ličnog slikarovog sazrijevanja. Također, slikar aktivno potiče razvoj kulturnog života u Sarajevu i rodnoj Tuzli.

Učestvovao je u osnivanju Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, Galerije jugoslovenoskog portreta (danas Međunarodne galerije portreta), Državne škole za umjetnost i umjetne zanate. Godine 1947. izabran je za člana Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine (kasnije Akademija nauka Bosne i Hercegovine).

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-       podatke o sadašnjem stanju dobra i namjeni dobra,

-       uvid u sadašnje stanje dobra,

-       historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke,

-       peticiju Međunarodne galerije portreta u Tuzli za proglašenje Zbirke slika Ismeta Mujezinovića nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od 01.02.2012. godine, sa prilozima.

 

Prema odredbi  člana V, stav 2.  Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je preduzela sljedeće aktivnosti:

-       dopisom broj 04.1-35.2-5/12-79 od dana 07.05.2012. godine zatražila je dostavljanje  dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Zbirke slika Ismeta Mujezinovića nacionalnim spomenikom BiH, od: Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta;

-       U „Službenom glasniku BiH“, broj 103/12 od 24.01.2013. godine objavljeno je Obavještenje o pokretanju postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara nacionalnim spomenicima, sa pozivom vlasnicima i drugim zainteresiranim fizičkim i pravnim licima, organima i institucijama da, u roku od 30 dana dostave Komisiji svoje stavove u vezi sa proglašenjem dobra nacionalnim spomenikom.

 

Do donošenja ove odluke, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-       dopisom broj 07-40-4-3720-1/12 od 15.05.2012. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministrarstva kulture i sporta ustanovio je da je pomenuto dobro bilo evidentirano od strane Zavoda pod nazivom Galerija jugoslavenskog portreta, Tuzla. Galerija, kao i zbirka slika Ismeta Mujezinovića nisu bili zaštićeni od strane Zavoda.

 

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Zbirka slika Ismeta Mujezinovića smještena je u zgradi Međunarodne galerije portreta Tuzla u Tuzli, u ulici 2. Tuzlanske brigade 13, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Međunarodna galerija portreta u Tuzli nastala je amaterskom inicijativom 1964. godine u Osnovnoj školi „Centar“, uz inicijativu i donacije likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Galerija svoj profesionalni interes vezuje za istraživanje, prezentaciju i valorizaciju značajne likovne teme - portreta.

Cjelokupan fundus Galerije portreta u Tuzli razvrstan je u osam kolekcija/zbirki:

-       Kolekciju savremenog portreta XIX i XX stoljeća

-       Kolekciju crteža, akvarela, tempera i ulja Ismeta Mujezinovića

-       Kolekciju crteža, grafika i ulja Adele Behr Vukić

-       Kolekciju legata Haima Džemsa Pinte

-       Internacionalnu zbirku portreta - crteža i grafika

-       Kolekciju savremene bosanskohercegovačke umjetnosti

-       Kolekciju likovnih umjetnika Tuzle

-       Kolekciju kaselske škole

Pored istraživanja, prikupljanja i valorizacije zbirki, Galerija je u proteklih pet decenija svoga djelovanja organizirala izložbe savremenog portreta, revijalnog i retrospektivnog karaktera najstarije generacije bosanskohercegovačkih umjetnika. Godine 1980. u organizaciji Galerije priređena je međunarodna bijenalna izložba crteža i grafike, jedna od ukupno četiri takve manifestacije na prostoru tadašnje Jugoslavije.

U poslijeratnom periodu (od 1995.) Galerija je ustanovila nekoliko regionalnih i međunarodnih likovnih manifestacija:

-       Kvadrijenale savremenog portreta

-       Salon 13

-       Tuzlanski salon 2x13

-       Interbifep

-       Klub galerije

-       Međunarodni atelje „Ismet Mujezinović“

-       Retrospektive tuzlanskih umjetnika

-       Tuzlanski dani murala

Posebnu aktivnost Galerije čini izdavačka djelatnost u okviru koje su štampane monografije „Ismet Mujezinović“ i „Zlatko Ugljen“,  katalozi u Salonu 13, Tuzlanskom salonu 2x13, zatim izdanja umjetnika zavičajaca, likovna mapa Tuzla nekad, katalozi revijalnih izložbi, kvadrijenala portreta, međunarodne izložbe portreta, crtež i grafika.

Zbirka slika Ismeta Mujezinovića nastala je 1986. godine sa prvim upisanim datumom 07.10.1986., dok je posljednja slika upisana 13.08.1991. godine. Zbirka je formirana darivanjem ili otkupom slika od samog autora ili od drugih osoba koje su posjedovale umjetnikova djela. U inventarnoj knjizi Zbirke upisani su podaci o načinu nabavke za svaku pojedinu sliku.

Ismet Mujezinović rođen je 02.12.1907. godine u Tuzli.

U rodnom gradu se školuje u mektebu, ruždiji, a kasnije i medresi. Godine 1919. upisan je u gimnaziju u Tuzli. U periodu od 1919. do 1921. godine slika portret svog rođaka i staratelja Huseina efendije Hafizovića i prvu sliku rađenu uljanim bojama – Djeca.

Prve radove izlaže u izlozima tuzlanskih radnji i knjižara. U periodu od 1921. do 1924. godine zaokupljen je istraživanjem fotografije. U studiju tuzlanskog fotografa Nađa, radi na retuširanju fotografija.

Međutim, 1924. godine zbog neslaganja sa očuhom oko izbora svoga zanimanja seli se u Sarajevo (nakon završenog drugog razreda gimnazije, očuh ga upisuje u zanatsku školu, ali zalaganjem prof. Bogdana Babića, Mujezinović se ipak vraća u treći razred gimnazije). Školovanje nastavlja u Sarajevskoj Realci (od 1925). Interesuje se za slikarstvo te često posjećuje ateljee svojih profesora – Vojislava Hadžidamjanovića, Petra Tiješića, Sige Sumereckera i Romana Petrovića.

Godine 1925. upoznaje se sa uglednim sarajevskim advokatom dr. Nikom Andrijaševićem „poštovaocem likovne kulture i u to vrijeme jednim od rijetkih mecena sarajevskih umjetnika“. Iste godine Mujezinović slika portret dr. Nike Andrijaševića.

Po završetku srednje škole, priprema se za polaganje prijemnog ispita na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Dr. Andrijašević mu pomaže u pripremama te prikuplja neophodnu literaturu za ispit.

Uz pohvalu profesora Maksimilijana Vanke polaže prijemni ispit i upisuje se na Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (23. novembra, matični broj 135).

Dr. Andrijašević se zalaže da mladi umjetnik dobije stipendiju – potporu Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ te 1926. godine organizira prvu samostalnu Mujezinovićevu izložbu u prostorijama Napretkove palače u Sarajevu.

U naredne dvije godine, slikar je imao zdravstvene probleme sa plućima, te uz posredovanje bijeljinskog advokata, dr. Vladimira Čaldarovića boravi u sanatorijumu „Haus Belmunt“ u St. Moritzu (od 27. marta do 20. maja). Iako je zbog odsustva ovjera četvrtoga semestra bila upitna, upornim radom izvan nastave Mujezinović je nadoknadio propušteno te sa odličnim uspjehom zaokružio drugu godinu boravka na Kraljevskoj akademiji. Tokom ljeta boravi u Bijeljini te slika portrete dr. Vladimira Čaldarovića, njegove supruge Olge i sinova Dražena i Mladena. Aktivno učestvuje u pripremi „Bala akademičara“ koji je organiziran na inicijativu prve generacije svršenih maturanata Gimnazije u Bijeljini.

Treću godinu studija, školske 1927/28. godine, nastavlja u klasi profesora Joze Kljakovića.

Godine 1929. izlaže u Pragu na Međunarodnoj izložbi umjetničkih akademija. Za postignute rezultate u radu, sa nekolicinom svojih kolega, dobija nagradnu stipendiju rektora Ivana Meštrovića i boravi u Parizu (od 4. jula 1929).

U četvrtoj, završnoj, godini studija nalazi se u klasi profesora Vladimira Becića koji je držao časove slikanja u prirodi. Pored Becića, slikarsku klasu su vodili Ljubo Babić, Tomislav Krizman i dr. Branko Šenoa. Za svoj diplomski rad slika kompoziciju Akt.

Nakon završetka Akademije, boravi u Skradu gdje slika pejzaže, mrtve prirode i portrete. Iz ovog perioda izdvaja se kompozicija Zeleni vir koja je kasnije, u svrhu unapređenja turizma ovog mjesta, reproducirana kao razglednica.

Kako navodi Ibrahim Krzović, u ukupnom Mujezinovićevom opusu ovaj boravak u Skradu predstavlja vrijednu i nezaobilaznu stvaralačku cjelinu, obilježenu ostvarenjima izuzetne likovne vokacije.

Od 1931. do 1932. godine odlazi na putovanje po evropskim metropolama umjetnosti – Beč, Minhen te naposlijetku Pariz. U Pariz stiže 12. juna 1931. godine. Posjećuje muzeje, galerije i ateljee jugoslovenskih i francuskih slikara. Uz stipendiju francuske vlade, Mujezinović upisuje Sorbonu gdje pohađa predavanja iz historije umjetnosti.

Prati likovna dešavanja ovog likovnog središta te istražuje kubizam, fovizam i sirealizam.

Tokom 1932. godine putuje po Francuskoj i obilazi gradove. Zadržava se u Marseju, gdje na poziv generalnog konzula Jugoslavije izrađuje portrete ljudi iz diplomatije od kojih se izdvajaju Portreti Mitra i Sofije Begović te portreti češkog i američkog konzula. Nakon Marseja ponovno se vraća u Pariz. Prof. Ibrahim Krzović navodi interesantan podatak o epizodi iz Mujezinovićevog života. Naime, nakon putovanja po Francuskoj, slikar se vraća u Pariz, ali je suočen sa nemogućnošću povrata svoje imovine (štafelaja i blizu 2000 crteža, skica i krokija) iz hotela La Coupole u kome je odsjeo po dolasku u Pariz.

Krajem 1932. godine Mujezinović se vraća  u Jugoslaviju, a od 1933. živi i radi u Bijeljini. Učestvuje u organizaciji kulturno-prosvjetnih manifestacija grada. Od njih se posebno izdvaja pozorišni komad „Jegor Buličov“ za koji izrađuje scenografiju i učestvuje u njemu kao glumac.

Za vrijeme odsluženja vojnog roka (1934/35), a na poziv svog sarajevskog mecene Nike Andrijaševića, boravi u Gradcu gdje upoznaje Mariju Sisarić, svoju buduću suprugu. 

Putovanje nastavlja prema Splitu u kojem borave njegovi bivši profesori, rektor Ivan Meštrović i Jozo Kljaković. U Splitu modelira, pravi skice iz klesarske radionice, akvarele, portrete. Tada nastaju kompozicije Izvlačenje mreže i Berba grožđa.

Godine 1936. nastanjuje se u Sarajevu. Radi u ateljeu koji se nalazio u zgradi Gazi Husrev-begova vakufa koja se nalazi u blizini sarajevske Katedrale, na uglu ulica Ferhadija i Trga fra Grge Martića. U ovom ateljeu nastalo je nekoliko kompozicija sa pogledom na sarajevske ulice (na primjer, Pred crkvom, 1938.) Iz tog slikarskog razdoblja posebno se izdvajaju kompozicije U vrtu, Uranak pod hrastovima, Žetva, Užina na radilištu. Okuplja „Mlađe“, izlaže sa „Petoricom“, a kasnije sa umjetničkim društvom „Cvijeta Zuzorić“ u Sarajevu i Beogradu. Učestvuje na trećoj izložbi zagrebačkih slikara u Zagrebu.

U periodu od 1936. do 1939. godine učestvuje na godišnjoj  izložbi umjetničkog društva „Cvijeta Zuzorić“ u Sarajevu te izložbi sarajevskih likovnih umjetnika organizirane u paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ u Beogradu. Likovna kritika, uključujući Đoku Mazalića i Jovana Kršića veoma pohvalno ocjenjuje njegove predstavljene radove.

Ženi se Marijom Sisarić. Nastaju kompozicije Portret Marije, Vojkovići, Djeca u školi.

Od 1939. godine učestvuje u aktivnostima novoosnovane grupe Collegium Artisticum. Grupa radi na organiziranju izložbe sa motivima bosanskog sela. Na izložbi „Bosansko selo“ (1940. godina), Mujezinović izlaže 23 rada, a među njima i Žetvu, Ručak, Djecu u školi, U razredu, Vojkovići.

U januaru naredne godine Mujezinović učestvuje na izložbi likovne umjetnosti i idejnih skica Doma tehničke radinosti Društva inžinjera – Sarajevo. Na početku Drugog svjetskog rada priključuje se partizanskim jedinicama na Ozrenu.

Nakon ranjavanja 1942. godine, boravi u Foči gdje rukovodi ekipom tehnike pri Vrhovnom štabu. Angažira se oko organiziranja izložbe Antifašističkog plakata koja je priređena u povodu Prvog maja. Nakon Foče odlazi u Driniće, pokraj Bosanskog Petrovca, u uredništvo lista „Borba“ gdje obavlja poslove vezane za likovnu i tehničku opremu.

Učestvuje u uređenju dvorane i pozornice u Bihaću za Prvo zasjedanje AVNOJ-a. Pravi skice, crteže, izrađuje portrete Tita i savezničkih državnika, piše parole. Tokom održavanja Zasjedanja, crta portrete učesnika, govornika i delegata. Značajan broj ovih portreta objavljen je u „Borbi“ i „Narodnom oslobođenju“, glasilu AVNOJ-a. Izrađuje kartu  „Bihaćke republike“. Iz Bihaća se vraća u Bosanski Petrovac u „Borbu“ gdje je pravio skice i crteže za Prvi kongres USAOJ-a. Učestvuje u uređenju sale za održavanje kongresa zajedno sa kolegom Vojom Dimitrijevićem. Za ovu priliku napravio je dvije kompozicije – Omladina na frontu i Omladina u pozadini (2 x 9 m).

Od 1943. godine Mujezinović boravi u Bihaću gdje je angažiran u slikarskoj radionici koja je radila pri Propagandnom odjelu AVNOJ-a (Klub partizana umjetnika). Također, sarađuje u časopisima „Narodno oslobođenje“, „Žena danas“ i „Krajiški udarnik“.

Zajedno sa Draganom Mažarom i Dragom Vučinovićem piše satirični komad „Kafanski stratezi“ koji je prvi put izveden u Vlasenici. Tokom ovog perioda naslikao je oko 4000 radova, uglavnom crteža, skica i linoreza, od čega je manji broj sačuvan do danas.

Nakon oslobođenja Tuzle radi u Agit-propu oblasnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za istočnu Bosnu i u Odjeljenju za kulturu i umjetnost Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora za istočnu Bosnu. Učestvuje u likovnom oblikovanju „Fronta slobode“ objavljujući ilustracije i vinjete. Novembra mjeseca 1944. odlazi iz Tuzle u Vrhovni štab u Beograd, gdje u propagandnom odjelu Vrhovnog štaba vodi više kulturno-umjetničkih sekcija, a posebno je aktivan u dramskoj i filmskoj sekciji.

Jedan je od inicijatora uspostavljanja ilustrovanog vojnog lista „Front“ u Beogradu (1945), čiji je prvi urednik. Bavi se izradom brojnih plakata, ilustracijom prvih čitanki, listova i biltena. Ilustruje ratne memoare Rodoljuba Čolakovića, sa oko 450 crteža; likovno oprema književna djela Ive Andrića, Branka Ćopića, Slavka Mićanovića.

Po povratku u Sarajevo, angažira se na formiranju Državne škole za likovnu umjetnost i umjetne zanate, koja je otvorena 7. oktobra 1945. godine. Učestvuje u stvaranju udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine i drugih kulturno-prosvjetnih organizacija. Bio je jedan od prvih predsjednika Savjeta „Bosna-filma“.

Godine 1945. izlaže na prvoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.

Krajem decembra 1946. i početkom 1947. godine učestvuje u portretiranju Tita u Beogradu. Boravi u Moskvi na izložbi jugoslovenske umjetnosti kao član delegacije Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije.

Učestvuje u osnivanju Umjetničke galerije koja je otvorena 11. oktobra 1946. godine

U tadašnjem Domu JNA u Sarajevu, 1947. godine, postavlja dva velika platna za ciklus iz narodnooslobodilačke borbe i revolucije: Ustanak i Prelaz preko Neretve. U izvedbi ovih monumentalnih kompozicija pomažu mu njegovi učenici Ljubo Lah i Mario Mikulić koji su ujedno bili i modeli. Izabran je za člana Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine, koje je kasnije preraslo u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Nagrađen je za slikarstvo vlade NR BiH i Savezne vlade FNRJ za crtež.

Godine 1948. izlaže na Šestoj izložbi likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, a potom  učestvuje na Prvom kongresu likovnih umjetnika Jugoslavije u Zagrebu, kao predstavnik Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.

Za sliku Mješalica nagrađen je trećom nagradom za slikarstvo koju je dodjeljivala Savezna Vlada FNRJ. 

Naredne godine, Mujezinović završava sliku Ustanak, prvu od četiri velike kompozicije iz ciklusa posvećenog narodnooslobodilačkoj borbi za Dom JNA u Sarajevu. Nastavlja rad na nekoliko slika sa temom prelaska preko Neretve. Zbog zauzetosti na dovršenju velikih kompozicija prestaje sa pedagoškim radom u formiranju Državnoj školi za likovnu umjetnost i umjetne zanate. Potpuno se posvećuje slikarstvu.

Za sliku Prelaz preko Neretve uručena mu je u Beogradu 13. januara 1950. godine nagrada vlade FNRJ. Sa slikama Prelaz preko Neretve i Na gradilištu, učestvuje na XXV bijenalu u Veneciji kao predstavnik ULUBiH-a.

Kao predstavnik Jugoslavije učestvuje na Prvom kongresu UNESCO-a u Beču, 1953. godine.

Seli se iz Sarajeva u rodnu Tuzlu, gdje je jedan od inicijatora Kluba kulturnih radnika. Potiče razvitak kulturnog života Tuzle, a do izgradnje Izložbenog paviljona angažira se u organizaciji izložbi umjetnika iz Tuzle i ostalih gradova. Započinje rad na seriji slika sa pijaca.

Od 1956. do 1958. godine radi kartone idejnih rješenja za dekoraciju u radničkom domu „Moša Pijade“ u Tuzli. Mujezinović je naslikao tri medaljona: Na čelu, Kozaračko kolo i Radost pobjede. Pravi prve kartone – skice za fresko-dekoraciju spomenika na Šehitlucima kraj Banje Luke. Crteži su oslikavali historiju NOB-e u Bosanskoj krajini (ali zbog tehničkih razloga freske nisu nikada izvedene).

Godine 1959. sa porodicom se seli u Sarajevo ali veći dio vremena provodi u Tuzli zbog završetka rada na kompozicijama. Započinje rad na velikom platnu Oslobođenje Tuzle 1943. godine (3,40 x 5,50 m) i Borba rudara kod Bukinja (7 x 3 m). U povodu 17. septembra, dana oslobođenja Tuzle, priređena je umjetnikova Četvrta samostalna izložba ulja, crteža i skica. Izloženo je ukupno 40 radova.

Mujezinović 1960. godine odlazi na studijski boravak u Brisel, Hag i Amsterdam. Tokom studijskog boravka izrađuje veliki broj skica, crteža i krokija. Po povratku u Sarajevo, završava treću sliku za Dom JNA u Sarajevu – U slavu boraca Sutjeske. Početkom 1961. godine za vilu „Zagorje“ u Zagrebu započeo je rad na uljanoj kompoziciji Oslobođenje Jajca 1943. (3 x 7 m). Dobitnik je nagrade za likovne umjetnosti „27. juli“, koju je dodjeljivala SR BiH.

Postao je dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Povodom godišnjice oslobođenja Tuzle i otvaranja prvog namjenski izgrađenog izlagačkog prostora u gradu – Izložbenog salona (1963) izlaže na prvoj izložbi tuzlanskih umjetnika. Angažuje se u osnivanju Galerije istaknutih ličnosti, osnovne škole „Centar“ (danas Međunarodna galerija portreta Tuzla), čiji je idejni tvorac i donator. U formiranju ove galerije (1964) za prvu postavku bilo je odabrano 47 radova od kojih 14 Ismeta Mujezinovića koje je poklonio galeriji. Iste godine završena je slika Oslobođenje Jajca 1943. za vilu „Zagorje“.

Na Prvoj izložbi jugoslovenskog portreta u Tuzli, 1967. godine izlaže Autoportret. Također je zastupljen i na izložbi Jugoslovenska umetnost XX veka 1929-1935. Nadrealizam-socijalna umjetnost. Slika zidnu dekoraciju (3x12 m) za potrebe Radničkog doma u Banovićima. Dekoracija je realizirana u formi četiri medaljona – Husinska buna, Odlazak Husinjana u NOB-u, Oslobođenje zemlje i Poslijeratna izgradnja.

Kao član jugoslovenske delegacije 1970. godine učestvuje u Moskvi na Međunarodnom simpozijumu organiziranom na temu „Pozorište i revolucija“. Povodom 100-godišnjice Oktobarske revolucije dodijeljena mu je Medalja Lenjina.

Za Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine piše osvrt o nastanku Galerije Jugoslovenskog portreta, iznoseći osnovne pobude o utemeljenju ove institucije, pojave i ličnosti koje su neposredno bile presudne za njeno osnivanje, buduće zadatke i vrijednosti za koje će se zalagati.

Godine 1973. dodijeljena mu je nagrada ZAVNOBiH-a.

Izlaže na velikoj kritičkoj retrospektivi bosanskohercegovačke umjetnosti 1945-1974.

Boravi u Beogradu gdje učestvuje u radu Redakcionog odbora za izdavanje publikacije „Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije“

Imenovan je za predsjednika Inicijativnog odbora za osnivanje Univerziteta u Tuzli (1975). Nakon četiri godine rada završio je sliku Oslobođenje Tuzle 1943., posljednju od četiri velike kompozicije iz ciklusa posvećenog narodnooslobodilačkoj borbi.

U organizaciji Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, otvorena je 6. aprila 1976. godine velika retrospektivna izložba Ismeta Mujezinovića.

Dobitnik je nagrade 4. Juli SUBNOR-a Jugoslavije i nagrade „Kurirček“.

Za vrijeme boravka Tita u Bugojnu (1977), zajedno sa drugim bosanskohercegovačkim umjetnicima portretirao je tadašnjeg predsjednika Jugoslavije (od 2. do 4. aprila).

Učestvuje u Tuzli na izložbi „Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije“ koju je organizirala Galerija jugoslavenskog portreta (danas Međunarodna galerija portreta).

Promoviran je za  prvog počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli.

Povodom 70-godišnjice života, 2. decembra 1977. godine, organizirana je izložba 4700 skica, studija, crteža i akvarela u Galeriji. Povodom ove izložbe i blizu pet decenija stvaralačkog rada umjetnika, organiziran je okrugli sto na temu „Likovno stvaralaštvo Ismeta Mujezinovića“ u čijem su radu učestvovali historičari umjetnosti, likovni kritičari, kolege, prijatelji i saborci umjetnika. Odlikovan je Ordenom jugoslovenske zastave sa lentom.

U organizaciji umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, 1978. godine, retrospektivna izložba Ismeta Mujezinovića predstavljena je moskovskoj kulturnoj javnosti.

Godine 1979. održana je Četvrta izložba jugoslovenskog portreta na kojoj je po prvi put ustanovljena nagrada za crtež iz Fonda „Ismet Mujezinović“. Prvi dobitnik ove nagrade je slikar Mersad Berber.

Povodom 75 godina života i 55 godina stvaralačkog rada, u Tuzli je 2. decembra 1982. godine u sastavu Galerije jugoslovenskog portreta otvorena Galerija umjetnika, muzejsko-galerijska ustanova specijalnog tipa čija će se buduća aktivnost odvijati na nekoliko područja istraživačke djelatnosti, stručno-naučnoj obradi osnovnog umjetničkog fonda, objedinjavanju i sistematizaciji dokumentarnog fonda i vaspitno-obrazovnog rada.

Prva stalna postavka Galerije „Ismet Mujezinović“ obuhvatala je 169 eksponata, crteža, grafika, akvarela, i ulja i predstavlja presjek umjetnikovog opusa od njegovih đačkih dana, pa do djela nastalih tokom osme decenije.

Nakon iznenadnih teškoća na disajnim organima, Ismet Mujezinović umire 7. januara 1984. godine.

Sahranjen je 10. januara u Tuzli.

 

2. Opis dobra

Zbirka slika Ismeta Mujezinovića sastoji se od 2085 djela. Djela iz Zbirke nastala su tokom skoro sedam decenija stvaralačkog rada slikara. Cjelokupan slikarov opus podijeljen je u tri stvaralačke faze, a djela iz svake faze zastupljena su u Zbirci.

Prva faza započinje i prije samostalne izložbe 1926. godine u Sarajevu te traje do 1941. godine. U ovoj fazi, fazi ličnog i umjetničkog sazrijevanja, Mujezinović istražuje različite likovne tehnike i teme. Poseban interes iskazuje za temu portreta, prizora sa pijace, akta, starih gradova. Iz ovog perioda izdvaja se portret Husein efendije Hafizovića (1919. godine) slikan tehnikom akvarela, zatim Autoportret iz 1923. godine (ulje na platnu), Izvlačenje mreže (1935., ulje na platnu), Užina na radilištu (1936/37., ulje na paus papiru), Zima u Vojkovićima (1937. ulje na kartonu) i druge.

U likovnom smislu, na prvim slikama dominira jasna i definirana forma i potez, koja će kasnije, pod utjecajem konstruktivizma, prerasti u naglašene geometrijske oblike (na primjer, kompozicija Skrad iz 1929. godine, u privatnom vlasništvu). Potom, nakon postakademskog perioda i boravka u Parizu, Mujezinovićeve slike, svojevrsne bilješke svakodnevnice, poprimaju pečat impresionizma [na primjer, Pred crkvom (Procesija), 1938].

Druga faza podudara se sa historijskim dešavanjima u Evropi (1941 – 1945) te je nazvana i ratnom fazom. Slikar, koji učestvuje u narodnooslobodilačkoj borbi, bilježi dešavanja sa ratišta u (bivšoj) Jugoslaviji. U ovom periodu nastaje veliki broj crteža i akvarela, koji su tokom ratnih dešavanja uništeni ili zagubljeni(1). Također, slikar svoj interes usmjerava na teme iz ratnog okruženja: zbjegove, ranjenike, kolone, partizanske kurire i mjesta zahvaćena ratom. Nekoliko sačuvanih crteža pored likovne imaju i historijsko-dokumentarnu vrijednost – u novembru 1942. godine Mujezinović prisustvuje Prvom zasjedanju AVNOJ-a gdje slika portrete učesnika, a iste godine pravi kartu Bihaćke republike.

Period od završetka Drugog Svjetskog rata do slikareve smrti pripada trećoj fazi.

U ovoj fazi slikar se usmjerava ka socrealizmu i tematici vezanoj za Narodnooslobodilačku borbu. U godinama poslije rata, Mujezinović je započeo i oslikao dva ciklusa – Prelaz preko Neretve i U slavu boraca Sutjeske. Pored ovih ciklusa, slikar obnavlja zanimanje za autoportret, ali za razliku od slika iz prve faze, slikarov rukopis na ovim kompozicijama je smio i ekspresivan (na primjer, Autoportret sa spomenicom, 1966/70.).

Ismet Mujezinović stvarao je u različitim likovnom tehnikama. U Zbirci međunarodne galerije portreta sačuvan je veliki broj crteža olovkom, ugljenom, flomasterom, tušem, zatim slika izrađenih u tehnici akvarela, gvaša, tempere, ulja na platnu uz samo jednu sačuvanu litografiju (Djevojka sa nanulama, 1925/30.).

Zbirka slika Ismeta Mujezinovića iz Međunarodne galerije Portreta u Tuzli predstavlja najpotpuniju sačuvanu zbirku slikarevog opusa. (2)

 

Popis slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla (od 1 do 1000)

 

 

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

JU Međunarodna galerija portreta Tuzla u Tuzli kao i zbirka slika Ismeta Mujezinovića do sada nije uživala status zaštite.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Tokom boravka u novembru 2012. godine predstavnici Univerziteta primijenjenih umjetnosti iz Beča (Universität für angewandte Kunst Wien) i Likovne akademije u Sarajevu, izradili su Plan preventivne konzervacije i reorganizacije depoa. Aktivnosti provedene prije izrade Plana izvršene su pod mentorstvom prof. mag. dr. Gabriele Krist uz podršku prof. mag. dr. Ćazima Hadžimejlića.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Zbirka slika Ismet Mujezinović u dobrom je stanju.

Dana 07.04.2011. godine popisna Komisija u JU Međunarodna galerija portreta u Tuzli završila je popis fundusa Galerije. Izvještajem broj 186/2011. od 15.04.2011. godine ustanovljeno je da iz cjelokupnog fundusa Galerije nedostaju 72 djela, od kojih je za dva poznat trenutni smještaj.

Komisiju za popis djela iz fundusa galerije osnovanu 25.08.2010. godine (Odluka za formiranje komisje za popis br. 114/10) činili su:

1. Prof. Ekmečić, Mevludin, stručni konsultant za depo i umjetnine

2. Mr. sc. Čićkušić, Vesima, inspektor za obrazovanje u Ministrastvu obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona

3. Vrabac, Mirela, viši stručni saradnik za kulturu Općine Tuzla

4. Omerčić, Zekerijah, uposlenik Galerije.

 

Popisom je ustanovljeno da iz zbirke slika Ismeta Mujezinovića nedostaju sljedeća djela:

1. Ismet Mujezinović, Mješalica, studija za sliku“, 1947., olovka, 49,5 x 33,2 cm; inventarni broj 309.

2. Ismet Mujezinović, Odmor – Na Olovu, 1945., tuš, 20,5 x 39,5 cm; inventarni broj 408.

3. Ismet Mujezinović, U slavu boraca Sutjeske, detalj, 1957., flomaster, 22,5 x 40 cm; inventarni broj 533.

4. Ismet Mujezinović, Konj u kosu, 1958., tuš, 31 x 46 cm; inventarni broj 793.

5. Ismet Mujezinović, Oslobođenje Jajca, skica, (bez datacije), olovka i flomaster, 24,4 x 34 cm, inventarni broj, 1988.

6. Ismet Mujezinović, Logorovanje, skica za bojenje, 1943/44, tuš, 18 x 28 cm, inventarni broj 2052.

7. Ismet Mujezinović, Djeca, 1920., ulje na kartonu, 70 x 50 cm; inventarni broj 2068.

 

Dopisom broj 195/2011 od dana 21.04.2011. godine, Međunarodna galerija portreta u Tuzli obavijestila je o nestanku 72 umjetnička djela iz fundusa galerije nadležne institucije Tuzlanskog kantona: Vladu Tuzlanskog kantona, Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona, Općinu Tuzla, te Službu za razvoj, poduzetništvo i društvene djelatnosti Općine Tuzla.

Dopisom broj 226/2011 od dana 26.05.2011. godine, Međunarodna galerija portreta Tuzla obavijestila je o nestanku umjetničkih dijela iz fundusa galerije još dvije institucije: Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona te Kantonalno tužilaštvo.

Nadležne institucije započele su aktivnosti vezane za pronalaženje i povrat nestalih umjetnina.

Za djelo Ismet Mujezinović, Tuzla zimi – Kula, 1955., ulje na platnu, 74 x 100 cm, inventarni broj 2084., ustanovljeno je da se nalazi u Akademiji nauka Bosne i Hercegovine. Dopisom broj 58/08 od 28.03.2008. godine, Galerija je odobrila pozajmicu slike Akademiji na period od godinu dana.

Gore navedena slika vlasništvo je Međunarodne galerije portreta u Tuzli, te podliježe mjerama zaštite propisanim u tački III. dispozitiva ove odluke.

 

6. Specifični rizici

Mogućnost otuđenja umjetničkih djela iz Galerije.

 

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje (dobra nastala od prahistorije do kraja XX vijeka)

B.         Historijska vrijednost (veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Kvalitet materijala

iv.         Kompozicija

v.         Vrijednost detalja

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima

ii.          Svjedočanstvo o historijskim mijenama

E.         Simbolička vrijednost

v.         Značaj za identitet skupine ljudi

G.         Izvornost

ii.          Materijal i sadržaj

iii.         Namjena i upotreba

vi.         Duh i osjećanja

vii.        Drugi unutarnji i vanjski činitelji

I.          Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

iii.         Zaokruženost (kompletnost)

 

Sastavni dio ove odluke su:

-       Fotodokumentacija: fotografije Zbirke slika Ismet Mujezinović sačinjene su u periodu od 12.11.2010. do 07.04. 2011. godine kada je izvršen popis cjelokupnog fundusa Međunarodne galerije u Tuzli i pripadaju digitalnom arhivu galerije.

 

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja Zbirke slika Ismeta Mujezinovića nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

 

1937.    Godišnja izložba "Cvijete Zuzorić" u Sarajevu, 1937.

 

1960.    Jugoslovenska umetnost XX veka, Jugoslovensko slikarstvo šeste decenije. Beograd: Muzej savremene umetnosti, jul-septembar 1960.

 

1964.    Enciklopedija likovnih umjetnosti, Tom III. Zagreb: MCMLXIV.

 

1965.    Tuzla 65, Slikarstvo, grafika, skultpura. Tuzla: Izložbeni paviljon u Tuzli, katalog izložbe Tuzla, 17.IX-30.IX 1965.

 

1966.    Galerija istaknutih ličnosti Osnovne škole Centar u Tuzli. Tuzla: 1966.

 

1967.    Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog portreta u Tuzli". Tuzla: 1967.

 

1968.    Crteži, studije i skice na temu NOB-e Ismeta Mujezinovića. Tuzla: Galerija portreta istaknutih ličnosti Tuzla, 1968.

 

1969.    Likovni umjetnici Tuzle 1969. Izložbeni paviljon 7-22. X. 1969, Tuzla (katalog)

 

1971.    Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog portreta u Tuzli". Tuzla: 1971.

 

1973.    Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 13. slika Mujezinović, 02. decembar 1972 - 02. april 1973.

 

1974.    Izložba slika i skulptura nekadašnjih učenika i nastavnika gimnazije u Tuzli, povodom 75 godina Gimnazije u Tuzli 1899 - 1974. Galerija jugoslovenskog portreta i Gimnazija u Tuzli, Izložbeni paviljon od 12. IX do 12. X 1974.

 

1975.    Izložba slika i skulptura tuzlanskih umjetnika od 15. do 23.05.1975. godine u izložbenom paviljonu, ULUBIH - podružnica Tuzla, 1975.

 

1975.    Jugoslovenski portret. Prigodno izdanje Galerije jugoslovenskog portreta u Tuzli, broj 1. 02.10.1975.

 

1975.    Katalog sa „Izložbe jugoslovenskog portreta u Tuzli“. Tuzla: 1975.

 

1976.    Crteži Ismeta Mujezinovića, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Umjetnička galerija Rizah Štetić, Brčko 20. XI-20. XII 1976.

 

1976.    Izložba crteža portreti revolucionara, akademika Ismeta Mujezinovića, akademskog slikara iz Tuzle, Galerija Milena Pavlović - Barili, Narodni muzej Požarevac 1976.

 

1976.    Izložba crteža i skulptura, Portreti revolucionara u djelima likovnih umjetnika (iz depozita Galerije Tuzla). Doboj: 1976.

 

1976.    Ismet Mujezinović. Katalog sa izložbe u SSSR-u. Moskva: 1976.

 

1976.    Ismet Mujezinović. XIV samostalna izložba, Izložba crteža – portreti revolucionara. Tuzla: 01. II do 15. II 1976., Izložbeni salon Doma JNA.

 

1976.    Ismet Mujezinović. Izložba slika i crteža, iz depozita Galerije portreta Tuzla. Lopare od 06.09. do 12.09.1976. organizator izložbe Skupština opštine Lopare i Galerija jugoslovenskog portreta, 1976.

 

1976.    Ismet Mujezinović. Izložba slika i crteža. Bihać: Muzej prvog zasjedanja AVNOJ-a, 1976.

 

1977.    Ismet Mujezinović, povodom 60 godina od rođenja umjetnika 1907-1977. Tuzla: Međunarodna galerija portreta Tuzla, 1977.

 

1977.    Izložba slika Ismeta Mujezinovića. Ilok 16.-25. maj 1977. godine, Povodom 40. god. dolaska druga Tita na čelo SKJ, 85. rođendana druga Tita i 40. godišnjice KPH. Ilok: 1977.

 

1977.    Likovno stvaralaštvo Ismeta Mujezinovića, Okrugli sto. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 1977.

 

1977.    Portreti revolucionara, (iz fundusa Galerije portreta - Tuzla), izložba juli 1977. godine

 

1977.    Izložba slika Ismeta Mujezinovića, Trebinjske večeri poezije 1977, Trebinje 14 – 25. oktobra 1977.

 

1977.    Tito, revolucija, mir, Skulptura i grafika, 12 - 19. maj 1977, Galerija Pinki Zemun.

 

1977.    Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije. Tuzla: 1977.

 

1978.    Ismet Mujezinović. 4700 skica, studija, crteža i akvarela. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta 2. XII - 2 II 1978. (katalog)

 

1978.    Muzej Semberije, Bijeljina, Ismet Mujezinović, Mala retrospektivna izložba, 24. IX - 24. X 1978.

 

1978.    Udruženje likovnih umjetnika BiH, podružnica Tuzla, Izložbeni paviljon od 27.12.1977. do 01.05.1978. (katalog)

 

1979.    Ismet Mujezinović. Autoportreti. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta, 1979.

 

1979.    Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog portreta u Tuzli". Tuzla: 1979.

 

1980.    Ismet Mujezinović, izložba slika u Spomen domu "Mitar Trifunović-Učo" u Bosanskom Šamcu, 6.VII-21. VII 1980.

 

1980.    Ismet Mujezinović, SOUR Tehnograd RO Rudar, Sala radničkog savjeta, Iz fundusa Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla, od 15. do 25. XI 1980. (katalog)

 

1980.    Likovno stvaralaštvo Tuzle 1945-1980. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta, 1980.

 

1981.    Izložba slika Ismeta Mujezinovića, katalog sa izložbe u Galeriji Koprivnica. Koprivnica: 1981.

 

1982.    Crteži Ismeta Mujezinovića, Izbor iz fundusa Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Katalog sa izložbe. Sarajevo: 1982.

 

1982.    Front slobode, Galerija Ismet Mujezinović, Povodom 75 godina života i 55 godina umjetnikovog stvaralaštva, Crteži i slike, Prva samostalna postavka 02. decembra 1982.

 

1982.    Ismet Mujezinović. Izložba crteža (iz zbirke Galerije jugoslovenskog portreta), Pozorišna lica, Narodno pozorište Tuzla, 05.-30.marta 1982.

 

1982.    Ismet Mujezinović, crteži i slike, prva stalna postavka 02. decembar 1982. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 1982. (katalog)

 

1983.    Ismet Mujezinović, iz ciklusa Bitke za ranjenike-crteži i slike, Jablanica, Spomen muzej bitka za ranjenike na neretvi, 25. maj do 25. avgusta 1983.

 

1983.    Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog portreta u Tuzli". Tuzla: 1983.

 

1983.    RO Centar za informisanje, obrazovanje i kulturu, Vaso Pelagić, Gradačac, Umjetnička galerija Gradačac, (prva stalna postavka), 13. maja 1983.

 

1984.    Dvadeset godina Galerije jugoslovenskog portreta u Tuzli, 1964.-1984. Tuzla 1984.

 

1984.    Ismet Mujezinović, crteži i slike. Iz zbirke Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Grude, od 17. do 20. maja 1984. godine, XX Šimićevi susreti (katalog).

 

1985.    Ibrahim Krzović. Ismet Mujezinović. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 1985.

 

1985.    Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli, ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Zadar: Moderna galerija od 5. IV do 15. IV 1985. (katalog)

 

1985.    Portreti revolucionara u djelima likovnih umjetnika, (Iz zbirke Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla), Tuzla, Rudnik soli od 18. do 25. 12. 1985.

 

1985.    Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli, ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Pula: Dom JNA, od 29. IV do 10. V 1985.

 

1985.    Ismet Mujezinović (Motivi obnove i izgradnje zemlje). Iz Zbirki Galerije jugoslovenskog portreta. Lukavac: PK Šikulje, od 18. do 28. 12. 1985. (katalog)

 

1985.    Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli, ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Šibenik: Dom JNA, 17. IV do 26. IV 1985.

 

1985.    Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli, ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Split: Vojno pomorski muzej, od 12. V do 22. V 1985.

 

1985.    Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli, ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Knin: Dom JNA, 11. do 21. marta 1985.

 

1985.    Izložba, Ismet Mujezinović, Crteži i ulja, iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta. PBS- Osnovna banka Tuzla, 25. jun - 25. jul 1985.

 

1985.    Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije, Izložba u velikoj sali Radničkog univerziteta "Moša Pijade" Bosanski Brod, 24. maj- 31. maj 1985.

 

1986.    Četrdeset goodina Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1986.

 

1986.    Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli, ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Titograd: Galerija doma JNA, 1986.

 

1986.    Ismet Mujezinović. Crteži, skice, akvareli, ulja (iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta). Radna ogranizacija za kulturu i fizičku kulturu OOUR Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik,  24.11.29.11. 1986. (katalog)

 

1986.    Izložba četrdeset godina Saveza udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije 1946-1986. (katalog), Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 1986.

 

1987.    Ismet Mujezinović, Crteži i slike 1944-1970. (iz zbirke Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla). Katalog sa izložbe Dom kulture "Oslobođenje" u Novom Pazaru 27. II - 14. III. 1987.

 

1987.    Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog portreta u Tuzli". Tuzla: 1987.

 

1987.    Trideset djela jugoslovenske umjetnosti. Iz zbirke Galerije jugoslovenskog portreta. Gračanica: Dom kulture, 16.- 28.02.1987.

 

1988.    Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije. Tuzla: 1988.

 

1988.    Ismet Mujezinović (1907-1987). Crteži gradovi i naselja. Galerija jugoslovenskog portreta. Tuzla - Klub galerije, 02.12.1987-02.01.1988, Tuzla 1988. (katalog)

 

1989.    Festival JRN Neum, 89. Tuzla u Neumu, 35 portreta jugoslovenskog slikarstva, od 16. do 20. maja 1989. godine

 

1990. Ismet Mujezinović. "50 djela". Iz zbirke Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Novi Kneževac: Kulturno-obrazovni centar 24. 02. do 10. marta 1990.

 

1999. Nastavnici i učenici Gimnazije u Tuzli 1899-1999. Crteži, grafike, slike i skulpture. Međunarodna galerija portreta Tuzla, od 17. do 30. maja 1999.

 

2003.    Međunarodna galerija portreta Tuzla/Bosna i Hercegovina, vodič kroz galeriju. Tuzla: 2003.

 

2004.    Vitomir Pavlović. Loza živopisca Georgija (pripovijesti o slikarima). Tuzla: Međunarodna galerija portreta Tuzla, 2004.

 

2005.    Ismet Mujezinović. Gradska galerija Bihać, 16-12-2004-10.01.2005. (katalog)

 

2007.    Ćazim Sarajlić. 100 portreta Međunarodne galerije portreta Tuzla, slikarstvo-crtež-grafika-skulptura. Tuzla: 2007.

 

2007.    Ćazim Sarajlić, 40 godina Međunarodne galerije portreta u Tuzli, 1964-2004. Tuzla: 2007.

 

2007.    Ismet Mujezinović, 1907-2007, slike i crteži, iz fundusa Međunarodne galerije portreta Tuzla. Doboj: Centar za kulturu i obrazovanje, Umjetnička galerija 9.-29. maja 2007. godine.

 

2008.    Ćazim Sarajlić. Likovne bilješke, (Ogledi, prikazi, kritike). Tuzla: 2008.

 

2008.    Ismet Mujezinović, Izložba crteža, 1919-1974. Zagreb: Kulturno-informativni centar ambasade Bosne i Hercegovine, u Republici Hrvatskoj, od 25.04. do 07.05.2008.; Opatija: Umjetnički paviljon, "Juraj Šporer" od 23.09. do 15.10.2008. katalog

 

2011.    Ismet Mujezinović. Stari bosanski gradovi, crteži. Tuzla: Međunarodna galerija portreta, 07 - 14.01.2011.

 

(1)     Ibrahim Krzović, Ismet Mujezinović, Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta, 1985., 32.

(2)     Radi tehničkih razloga Poips slika, koji je integralni dio Obrazloženja, je postavljen u dva zasebna teksta do kojih se pristupa putem linkova ispod.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

           

 

 

 

 

 

 



Ismet Mujezinović,<i> Autoportret</i>, smeđi krejon, 41,9 x 29,6 cmIsmet Mujezinović, <i>Izvlačenje mreže</i>, 1935., ulje na platnuIsmet Mujezinović, <i>Nezadovoljnik</i>, pero-tuš, 24,7 x 16,9 cmIsmet Mujezinović, <i>Ruka</i>, 1925., ulje na platnu
Ismet Mujezinović, <i>Autoportret sa blokom</i>, 1947/48., pero-tuš   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: