Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Komisija
za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V, stav 4. Aneksa 8. Općeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika
o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4.
do 6. februara 2013. godine, donijela je
O D L U K
U
I
Pokretno
dobro – Zbirka slika Ismeta Mujezinovića koja se nalazi u Međunarodnoj galeriji
portreta Tuzla u Tuzli proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni
spomenik čini 2085 djela.
Nacionalni
spomenik je smješten u zgradi Međunarodne galerije portreta Tuzla, u ulici
Druge tuzlanske brigade broj 13 u Tuzli, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna
i Hercegovina.
Na
nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju
odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene shodno Aneksu 8.
Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine
Federacije BiH“, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je
osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu,
konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija
za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) će utvrditi
tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje
informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju
dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne
zaštite nacionalnog spomenika, Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće
fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnog spomenika, što podrazumijeva:
- sanaciju
i adaptaciju depoa,
- konzervaciju
umjetničkih djela na osnovi odgovarajućeg stručnog elaborata,
- nabavku
uređaja za kontrolu i memorisanje nivoa vlage i temperature u zatvorenom
prostoru,
- nabavku
materijala za konzerviranje papirnih artefakata,
- nabavku
materijala za odlaganje i čuvanje umjetničkih slika na platnu,
- nabavku opreme za manipuliranje umjetninama,
- osiguravanje odgovarajućih uvjeta za čuvanje zbirke kako
bi se spriječilo daljnje oštećenje, odnosno osiguravanje uvjeta i sredstva za
konzervatorsko-restauratorske radove na umjetninama,
- osnivanje
i opremanje laboratorija za konzervaciju i restauraciju umjetnina.
- Izlaganje
i ostali vidovi prezentacije nacionalnog spomenika i pojedinih njegovih
dijelova na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovi uvjeta koje
utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu (u daljem tekstu: nadležno
ministarstvo).
Nadzor
nad provođenjem mjera zaštite nacionalnog spomenika vrši nadležno ministarstvo.
IV
Iznošenje
nacionalnog spomenika ili njegovih pojedinih dijelova (u daljnjem tekstu: pokretno
naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.
Izuzetno
od odredbe stava 1. ove tačke, dozvoljeno je privremeno iznošenje pokretnog
naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se
utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini,
odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može izvršiti
kvalitetnije, brže i jeftinije.
Odobrenje
u smislu prethodnog stava daje Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika,
ukoliko bude nesumnjivo utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti pokretno
naslijeđe.
Komisija
u svom odobrenju za privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i
Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se pokretno naslijeđe može iznijeti
iz Bosne i Hercegovine, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih
organa i institucija za osiguranje tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu
Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i
javnost.
V
Svako, a
posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i
općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu
oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova
odluka će se dostaviti Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu i nadležnoj
službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, radi
provođenja mjera utvrđenih u toč. II – V ove odluke.
VII
Sastavni
dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na
uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije
(http://www.kons.gov.ba).
VIII
Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u
„Službenom glasniku BiH“.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu:
Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i
Ljiljana Ševo.
Broj:
04.2-02.3-53/13-2
4.
februara 2013. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e nj e
I – UVOD
Na osnovi
člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih
spomenika, uspostavljene shodno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za
očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa
članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika
Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02) sve dok Komisija ne
donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko
ograničenje i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.
Dženan
Jusufović, direktor JU Međunarodna galerija portreta Tuzla, podnio je Komisiji, dana 01.02.2012.
godine, peticiju/prijedlog za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
U skladu
sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V, stava 4. Aneksa 8. i člana 35.
Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je
pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra
nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Internacionalna
galerija portreta u Tuzli predstavlja rijetku instituciju koja baštini djela
bosanskohercegovačkih umjetnika koji su se, prije osnivanja akademija likovnih
umjetnosti u Bosni i Hercegovini, školovali u priznatim evropskim centrima
umjetnosti. Fundus Galerije predstavlja izvor za izučavanje povijesti i razvoja
bosanskohercegovačke umjetnosti u cjelini, izučavanje portreta kao likovne
teme, te izučavanje različitih likovnih pravaca, materijala i tehnika.
Zbirka slika Ismeta Mujezinovića
broji 2085 slika, crteža, grafika i krokija koji su nastali tokom sedam
decenija plodonosnog angažmana ovoga slikara. Za vrijeme studijskih boravaka u
svjetskim likovnim metropolama poput Beča ili Pariza, Mujezinović istražuje
suvremene slikarske pravce, ali na svojim slikarskim platnima ostaje vjeran
realizmu. Slikarstvo Ismeta Mujezinovića svjedočanstvo je različitih povijesnih
mijena, ali i ličnog slikarovog sazrijevanja. Također, slikar aktivno potiče
razvoj kulturnog života u Sarajevu i rodnoj Tuzli.
Učestvovao
je u osnivanju Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, Galerije
jugoslovenoskog portreta (danas Međunarodne galerije portreta), Državne škole
za umjetnost i umjetne zanate. Godine 1947. izabran je za člana Naučnog društva
NR Bosne i Hercegovine (kasnije Akademija nauka Bosne i Hercegovine).
II – PRETHODNI POSTUPAK
U
postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim
spomenikom, izvršen je uvid u:
-
podatke o sadašnjem stanju
dobra i namjeni dobra,
-
uvid u sadašnje stanje
dobra,
-
historijsku, arhitektonsku
ili drugu dokumentarnu građu o dobru koja je data u popisu korištene dokumentacije
u okviru ove odluke,
-
peticiju Međunarodne
galerije portreta u Tuzli za proglašenje Zbirke slika Ismeta Mujezinovića
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od 01.02.2012. godine, sa prilozima.
Prema
odredbi člana V, stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja
konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti
mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama
nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima
i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U
skladu s tim, Komisija je preduzela sljedeće aktivnosti:
-
dopisom broj
04.1-35.2-5/12-79 od dana 07.05.2012. godine zatražila je dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa
proglašenjem Zbirke slika Ismeta Mujezinovića nacionalnim spomenikom BiH, od:
Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta;
-
U „Službenom glasniku
BiH“, broj 103/12 od 24.01.2013. godine objavljeno je Obavještenje o pokretanju
postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara nacionalnim spomenicima, sa
pozivom vlasnicima i drugim zainteresiranim fizičkim i pravnim licima, organima
i institucijama da, u roku od 30 dana dostave Komisiji svoje stavove u vezi sa
proglašenjem dobra nacionalnim spomenikom.
Do
donošenja ove odluke, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:
-
dopisom broj
07-40-4-3720-1/12 od 15.05.2012. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu
Federalnog ministrarstva kulture i sporta ustanovio je da je pomenuto dobro
bilo evidentirano od strane Zavoda pod nazivom Galerija jugoslavenskog
portreta, Tuzla.
Galerija, kao i zbirka slika Ismeta Mujezinovića nisu bili zaštićeni od strane
Zavoda.
Na osnovi
uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Zbirka
slika Ismeta Mujezinovića smještena je u zgradi Međunarodne galerije portreta Tuzla u Tuzli, u ulici 2.
Tuzlanske brigade 13, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
Međunarodna
galerija portreta u Tuzli nastala je amaterskom inicijativom 1964. godine u
Osnovnoj školi „Centar“, uz inicijativu i donacije likovnih umjetnika sa
prostora bivše Jugoslavije. Galerija svoj profesionalni interes vezuje za
istraživanje, prezentaciju i valorizaciju značajne likovne teme - portreta.
Cjelokupan fundus Galerije portreta u Tuzli razvrstan je
u osam kolekcija/zbirki:
- Kolekciju savremenog portreta XIX i XX stoljeća
-
Kolekciju crteža,
akvarela, tempera i ulja Ismeta Mujezinovića
- Kolekciju crteža, grafika i ulja Adele Behr
Vukić
- Kolekciju legata Haima Džemsa Pinte
- Internacionalnu zbirku portreta - crteža i
grafika
- Kolekciju savremene bosanskohercegovačke
umjetnosti
- Kolekciju likovnih umjetnika Tuzle
- Kolekciju kaselske škole
Pored istraživanja, prikupljanja i valorizacije zbirki,
Galerija je u proteklih pet decenija svoga djelovanja organizirala izložbe
savremenog portreta, revijalnog i retrospektivnog karaktera najstarije
generacije bosanskohercegovačkih umjetnika. Godine 1980. u organizaciji
Galerije priređena je međunarodna bijenalna izložba crteža i grafike, jedna od
ukupno četiri takve manifestacije na prostoru tadašnje Jugoslavije.
U poslijeratnom periodu (od 1995.) Galerija je ustanovila
nekoliko regionalnih i međunarodnih likovnih manifestacija:
-
Kvadrijenale savremenog
portreta
-
Salon 13
-
Tuzlanski salon 2x13
-
Interbifep
-
Klub galerije
-
Međunarodni atelje „Ismet
Mujezinović“
-
Retrospektive tuzlanskih
umjetnika
-
Tuzlanski dani murala
Posebnu
aktivnost Galerije čini izdavačka djelatnost u okviru koje su štampane
monografije „Ismet Mujezinović“ i „Zlatko Ugljen“, katalozi u Salonu 13, Tuzlanskom salonu 2x13,
zatim izdanja umjetnika zavičajaca, likovna mapa Tuzla nekad, katalozi
revijalnih izložbi, kvadrijenala portreta, međunarodne izložbe portreta, crtež
i grafika.
Zbirka
slika Ismeta Mujezinovića nastala je 1986. godine sa prvim upisanim datumom
07.10.1986., dok je posljednja slika upisana 13.08.1991. godine. Zbirka je
formirana darivanjem ili otkupom slika od samog autora ili od drugih osoba koje
su posjedovale umjetnikova djela. U inventarnoj knjizi Zbirke upisani su podaci
o načinu nabavke za svaku pojedinu sliku.
Ismet Mujezinović rođen je 02.12.1907. godine u Tuzli.
U rodnom gradu se školuje u mektebu, ruždiji, a kasnije i
medresi. Godine 1919. upisan je u gimnaziju u Tuzli. U periodu od 1919. do
1921. godine slika portret svog rođaka i staratelja Huseina efendije Hafizovića
i prvu sliku rađenu uljanim bojama – Djeca.
Prve radove izlaže u izlozima tuzlanskih radnji i
knjižara. U periodu od 1921. do 1924. godine zaokupljen je istraživanjem
fotografije. U studiju tuzlanskog fotografa Nađa, radi na retuširanju
fotografija.
Međutim, 1924. godine zbog neslaganja sa očuhom oko
izbora svoga zanimanja seli se u Sarajevo (nakon završenog drugog razreda
gimnazije, očuh ga upisuje u zanatsku školu, ali zalaganjem prof. Bogdana
Babića, Mujezinović se ipak vraća u treći razred gimnazije). Školovanje
nastavlja u Sarajevskoj Realci (od 1925). Interesuje se za slikarstvo te često
posjećuje ateljee svojih profesora – Vojislava Hadžidamjanovića, Petra
Tiješića, Sige Sumereckera i Romana Petrovića.
Godine 1925. upoznaje se sa uglednim sarajevskim advokatom
dr. Nikom Andrijaševićem „poštovaocem likovne kulture i u to vrijeme jednim od
rijetkih mecena sarajevskih umjetnika“. Iste godine Mujezinović slika portret
dr. Nike Andrijaševića.
Po završetku srednje škole, priprema se za polaganje
prijemnog ispita na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt u
Zagrebu. Dr. Andrijašević mu pomaže u pripremama te prikuplja neophodnu
literaturu za ispit.
Uz pohvalu profesora Maksimilijana Vanke polaže prijemni
ispit i upisuje se na Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni obrt u
Zagrebu (23. novembra, matični broj 135).
Dr. Andrijašević se zalaže da mladi umjetnik dobije
stipendiju – potporu Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ te 1926. godine
organizira prvu samostalnu Mujezinovićevu izložbu u prostorijama Napretkove
palače u Sarajevu.
U naredne dvije godine, slikar je imao zdravstvene
probleme sa plućima, te uz posredovanje bijeljinskog advokata, dr. Vladimira
Čaldarovića boravi u sanatorijumu „Haus Belmunt“ u St. Moritzu (od 27. marta do
20. maja). Iako je zbog odsustva ovjera četvrtoga semestra bila upitna, upornim
radom izvan nastave Mujezinović je nadoknadio propušteno te sa odličnim
uspjehom zaokružio drugu godinu boravka na Kraljevskoj akademiji. Tokom ljeta
boravi u Bijeljini te slika portrete dr. Vladimira Čaldarovića, njegove supruge
Olge i sinova Dražena i Mladena. Aktivno učestvuje u pripremi „Bala
akademičara“ koji je organiziran na inicijativu prve generacije svršenih
maturanata Gimnazije u Bijeljini.
Treću godinu studija, školske 1927/28. godine, nastavlja
u klasi profesora Joze Kljakovića.
Godine 1929. izlaže u Pragu na Međunarodnoj izložbi
umjetničkih akademija. Za postignute rezultate u radu, sa nekolicinom svojih
kolega, dobija nagradnu stipendiju rektora Ivana Meštrovića i boravi u Parizu
(od 4. jula 1929).
U četvrtoj, završnoj, godini studija nalazi se u klasi
profesora Vladimira Becića koji je držao časove slikanja u prirodi. Pored
Becića, slikarsku klasu su vodili Ljubo Babić, Tomislav Krizman i dr. Branko
Šenoa. Za svoj diplomski rad slika kompoziciju Akt.
Nakon završetka Akademije, boravi u Skradu gdje slika
pejzaže, mrtve prirode i portrete. Iz ovog perioda izdvaja se kompozicija
Zeleni vir koja je kasnije, u svrhu unapređenja turizma ovog mjesta,
reproducirana kao razglednica.
Kako navodi Ibrahim Krzović, u ukupnom Mujezinovićevom
opusu ovaj boravak u Skradu predstavlja vrijednu i nezaobilaznu stvaralačku
cjelinu, obilježenu ostvarenjima izuzetne likovne vokacije.
Od 1931. do 1932. godine odlazi na putovanje po evropskim
metropolama umjetnosti – Beč, Minhen te naposlijetku Pariz. U Pariz stiže 12.
juna 1931. godine. Posjećuje muzeje, galerije i ateljee jugoslovenskih i
francuskih slikara. Uz stipendiju francuske vlade, Mujezinović upisuje Sorbonu
gdje pohađa predavanja iz historije umjetnosti.
Prati likovna dešavanja ovog likovnog središta te
istražuje kubizam, fovizam i sirealizam.
Tokom 1932. godine putuje po Francuskoj i obilazi
gradove. Zadržava se u Marseju, gdje na poziv generalnog konzula Jugoslavije
izrađuje portrete ljudi iz diplomatije od kojih se izdvajaju Portreti Mitra i
Sofije Begović te portreti češkog i američkog konzula. Nakon Marseja ponovno se
vraća u Pariz. Prof. Ibrahim Krzović navodi interesantan podatak o epizodi iz
Mujezinovićevog života. Naime, nakon putovanja po Francuskoj, slikar se vraća u
Pariz, ali je suočen sa nemogućnošću povrata svoje imovine (štafelaja i blizu
2000 crteža, skica i krokija) iz hotela La Coupole u kome je odsjeo po dolasku
u Pariz.
Krajem 1932. godine Mujezinović se vraća u Jugoslaviju, a od 1933. živi i radi u Bijeljini.
Učestvuje u organizaciji kulturno-prosvjetnih manifestacija grada. Od njih se
posebno izdvaja pozorišni komad „Jegor Buličov“ za koji izrađuje scenografiju i
učestvuje u njemu kao glumac.
Za vrijeme odsluženja vojnog roka (1934/35), a na poziv svog
sarajevskog mecene Nike Andrijaševića, boravi u Gradcu gdje upoznaje Mariju
Sisarić, svoju buduću suprugu.
Putovanje nastavlja prema Splitu u kojem borave njegovi
bivši profesori, rektor Ivan Meštrović i Jozo Kljaković. U Splitu
modelira, pravi skice iz klesarske radionice, akvarele, portrete. Tada nastaju
kompozicije Izvlačenje mreže i Berba grožđa.
Godine 1936. nastanjuje se u Sarajevu. Radi u ateljeu
koji se nalazio u zgradi Gazi Husrev-begova vakufa koja se nalazi u blizini
sarajevske Katedrale, na uglu ulica Ferhadija i Trga fra Grge Martića. U ovom
ateljeu nastalo je nekoliko kompozicija sa pogledom na sarajevske ulice (na
primjer, Pred crkvom, 1938.) Iz tog slikarskog razdoblja posebno se izdvajaju
kompozicije U vrtu, Uranak pod hrastovima, Žetva, Užina na radilištu. Okuplja
„Mlađe“, izlaže sa „Petoricom“, a kasnije sa umjetničkim društvom „Cvijeta
Zuzorić“ u Sarajevu i Beogradu. Učestvuje na trećoj izložbi zagrebačkih slikara
u Zagrebu.
U periodu
od 1936. do 1939. godine učestvuje na godišnjoj izložbi umjetničkog društva „Cvijeta Zuzorić“
u Sarajevu te izložbi sarajevskih likovnih umjetnika organizirane u paviljonu
„Cvijeta Zuzorić“ u Beogradu. Likovna kritika, uključujući Đoku Mazalića i
Jovana Kršića veoma pohvalno ocjenjuje njegove predstavljene radove.
Ženi se
Marijom Sisarić. Nastaju kompozicije Portret Marije, Vojkovići, Djeca u školi.
Od 1939.
godine učestvuje u aktivnostima novoosnovane grupe Collegium Artisticum. Grupa
radi na organiziranju izložbe sa motivima bosanskog sela. Na izložbi „Bosansko
selo“ (1940. godina), Mujezinović izlaže 23 rada, a među njima i Žetvu, Ručak,
Djecu u školi, U razredu, Vojkovići.
U januaru
naredne godine Mujezinović učestvuje na izložbi likovne umjetnosti i idejnih
skica Doma tehničke radinosti Društva inžinjera – Sarajevo. Na početku Drugog svjetskog rada
priključuje se partizanskim jedinicama na Ozrenu.
Nakon
ranjavanja 1942. godine, boravi u Foči gdje rukovodi ekipom tehnike pri
Vrhovnom štabu. Angažira se oko organiziranja izložbe Antifašističkog plakata
koja je priređena u povodu Prvog maja. Nakon Foče odlazi u Driniće, pokraj
Bosanskog Petrovca, u uredništvo lista „Borba“ gdje obavlja poslove vezane za
likovnu i tehničku opremu.
Učestvuje
u uređenju dvorane i pozornice u Bihaću za Prvo zasjedanje AVNOJ-a. Pravi
skice, crteže, izrađuje portrete Tita i savezničkih državnika, piše parole.
Tokom održavanja Zasjedanja, crta portrete učesnika, govornika i delegata.
Značajan broj ovih portreta objavljen je u „Borbi“ i „Narodnom oslobođenju“,
glasilu AVNOJ-a. Izrađuje kartu „Bihaćke
republike“. Iz Bihaća se vraća u Bosanski Petrovac u „Borbu“ gdje je pravio
skice i crteže za Prvi kongres USAOJ-a. Učestvuje u uređenju sale za održavanje
kongresa zajedno sa kolegom Vojom Dimitrijevićem. Za ovu priliku napravio je
dvije kompozicije – Omladina na frontu i Omladina u pozadini (2 x 9 m).
Od 1943.
godine Mujezinović boravi u Bihaću gdje je angažiran u slikarskoj radionici
koja je radila pri Propagandnom odjelu AVNOJ-a (Klub partizana umjetnika).
Također, sarađuje u časopisima „Narodno oslobođenje“, „Žena danas“ i „Krajiški
udarnik“.
Zajedno
sa Draganom Mažarom i Dragom Vučinovićem piše satirični komad „Kafanski
stratezi“ koji je prvi put izveden u Vlasenici. Tokom ovog perioda naslikao je
oko 4000 radova, uglavnom crteža, skica i linoreza, od čega je manji broj
sačuvan do danas.
Nakon
oslobođenja Tuzle radi u Agit-propu oblasnog komiteta Komunističke partije
Jugoslavije za istočnu Bosnu i u Odjeljenju za kulturu i umjetnost Oblasnog
narodnooslobodilačkog odbora za istočnu Bosnu. Učestvuje u likovnom oblikovanju
„Fronta slobode“ objavljujući ilustracije i vinjete. Novembra mjeseca 1944.
odlazi iz Tuzle u Vrhovni štab u Beograd, gdje
u propagandnom odjelu Vrhovnog štaba vodi više kulturno-umjetničkih sekcija, a
posebno je aktivan u dramskoj i filmskoj sekciji.
Jedan je
od inicijatora uspostavljanja ilustrovanog vojnog lista „Front“ u Beogradu
(1945), čiji je prvi urednik. Bavi se izradom brojnih plakata, ilustracijom
prvih čitanki, listova i biltena. Ilustruje ratne memoare Rodoljuba Čolakovića,
sa oko 450 crteža; likovno oprema književna djela Ive Andrića, Branka Ćopića,
Slavka Mićanovića.
Po
povratku u Sarajevo,
angažira se na formiranju Državne škole za likovnu umjetnost i umjetne zanate,
koja je otvorena 7. oktobra 1945. godine. Učestvuje u stvaranju udruženja
likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine i drugih kulturno-prosvjetnih
organizacija. Bio je jedan od prvih predsjednika Savjeta „Bosna-filma“.
Godine
1945. izlaže na prvoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.
Krajem
decembra 1946. i početkom 1947. godine učestvuje u portretiranju Tita u
Beogradu. Boravi u Moskvi na izložbi jugoslovenske umjetnosti kao član
delegacije Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije.
Učestvuje
u osnivanju Umjetničke galerije koja je otvorena 11. oktobra 1946. godine
U
tadašnjem Domu JNA u Sarajevu, 1947. godine, postavlja dva velika platna za
ciklus iz narodnooslobodilačke borbe i revolucije: Ustanak i Prelaz preko
Neretve. U izvedbi ovih monumentalnih kompozicija pomažu mu njegovi učenici
Ljubo Lah i Mario Mikulić koji su ujedno bili i modeli. Izabran je za člana
Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine, koje je kasnije preraslo u Akademiju
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Nagrađen je za slikarstvo vlade NR BiH i
Savezne vlade FNRJ za crtež.
Godine
1948. izlaže na Šestoj izložbi likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, a
potom učestvuje na Prvom kongresu
likovnih umjetnika Jugoslavije u Zagrebu, kao predstavnik Udruženja likovnih
umjetnika Bosne i Hercegovine.
Za sliku
Mješalica nagrađen je trećom nagradom za slikarstvo koju je dodjeljivala
Savezna Vlada FNRJ.
Naredne
godine, Mujezinović završava sliku Ustanak, prvu od četiri velike kompozicije
iz ciklusa posvećenog narodnooslobodilačkoj borbi za Dom JNA u Sarajevu.
Nastavlja rad na nekoliko slika sa temom prelaska preko Neretve. Zbog
zauzetosti na dovršenju velikih kompozicija prestaje sa pedagoškim radom u formiranju
Državnoj školi za likovnu umjetnost i umjetne zanate. Potpuno se posvećuje
slikarstvu.
Za sliku
Prelaz preko Neretve uručena mu je u Beogradu 13. januara 1950. godine nagrada
vlade FNRJ. Sa slikama Prelaz preko Neretve i Na gradilištu, učestvuje na XXV
bijenalu u Veneciji kao predstavnik ULUBiH-a.
Kao
predstavnik Jugoslavije učestvuje na Prvom kongresu UNESCO-a u Beču, 1953.
godine.
Seli se
iz Sarajeva u rodnu Tuzlu, gdje je jedan od inicijatora Kluba kulturnih
radnika. Potiče razvitak kulturnog života Tuzle, a do izgradnje Izložbenog
paviljona angažira se u organizaciji izložbi umjetnika iz Tuzle i ostalih
gradova. Započinje rad na seriji slika sa pijaca.
Od 1956.
do 1958. godine radi kartone idejnih rješenja za dekoraciju u radničkom domu
„Moša Pijade“ u Tuzli. Mujezinović je naslikao tri medaljona: Na čelu,
Kozaračko kolo i Radost pobjede. Pravi prve kartone – skice za
fresko-dekoraciju spomenika na Šehitlucima kraj Banje Luke. Crteži su
oslikavali historiju NOB-e u Bosanskoj krajini (ali zbog tehničkih razloga
freske nisu nikada izvedene).
Godine
1959. sa porodicom se seli u Sarajevo
ali veći dio vremena provodi u Tuzli zbog završetka rada na kompozicijama.
Započinje rad na velikom platnu Oslobođenje Tuzle 1943. godine (3,40 x 5,50 m)
i Borba rudara kod Bukinja (7 x 3 m). U povodu 17. septembra, dana oslobođenja
Tuzle, priređena je umjetnikova Četvrta samostalna izložba ulja, crteža i
skica. Izloženo je ukupno 40 radova.
Mujezinović
1960. godine odlazi na studijski boravak u Brisel, Hag i Amsterdam. Tokom studijskog boravka izrađuje
veliki broj skica, crteža i krokija. Po povratku u Sarajevo, završava treću sliku za Dom JNA u
Sarajevu – U slavu boraca Sutjeske. Početkom 1961. godine za vilu „Zagorje“ u
Zagrebu započeo je rad na uljanoj kompoziciji Oslobođenje Jajca 1943. (3 x 7 m). Dobitnik je nagrade za likovne umjetnosti „27.
juli“, koju je dodjeljivala SR BiH.
Postao je dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu.
Povodom godišnjice oslobođenja Tuzle i otvaranja prvog
namjenski izgrađenog izlagačkog prostora u gradu – Izložbenog salona (1963)
izlaže na prvoj izložbi tuzlanskih umjetnika. Angažuje se u osnivanju Galerije
istaknutih ličnosti, osnovne škole „Centar“ (danas Međunarodna galerija
portreta Tuzla), čiji je idejni tvorac i donator. U formiranju ove galerije
(1964) za prvu postavku bilo je odabrano 47 radova od kojih 14 Ismeta
Mujezinovića koje je poklonio galeriji. Iste godine završena je slika
Oslobođenje Jajca 1943. za vilu „Zagorje“.
Na Prvoj izložbi jugoslovenskog portreta u Tuzli, 1967.
godine izlaže Autoportret. Također je zastupljen i na izložbi Jugoslovenska
umetnost XX veka 1929-1935. Nadrealizam-socijalna umjetnost. Slika zidnu
dekoraciju (3x12 m) za potrebe Radničkog doma u Banovićima. Dekoracija je
realizirana u formi četiri medaljona – Husinska buna, Odlazak Husinjana u
NOB-u, Oslobođenje zemlje i Poslijeratna izgradnja.
Kao član jugoslovenske delegacije 1970. godine učestvuje
u Moskvi na Međunarodnom simpozijumu organiziranom na temu „Pozorište i
revolucija“. Povodom 100-godišnjice Oktobarske revolucije dodijeljena mu je
Medalja Lenjina.
Za Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine piše
osvrt o nastanku Galerije Jugoslovenskog portreta, iznoseći osnovne pobude o
utemeljenju ove institucije, pojave i ličnosti koje su neposredno bile presudne
za njeno osnivanje, buduće zadatke i vrijednosti za koje će se zalagati.
Godine 1973. dodijeljena mu je nagrada ZAVNOBiH-a.
Izlaže na velikoj kritičkoj retrospektivi
bosanskohercegovačke umjetnosti 1945-1974.
Boravi u Beogradu gdje učestvuje u radu Redakcionog
odbora za izdavanje publikacije „Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije“
Imenovan je za predsjednika Inicijativnog odbora za
osnivanje Univerziteta u Tuzli (1975). Nakon četiri godine rada završio je
sliku Oslobođenje Tuzle 1943., posljednju od četiri velike kompozicije iz
ciklusa posvećenog narodnooslobodilačkoj borbi.
U organizaciji Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine,
otvorena je 6. aprila 1976. godine velika retrospektivna izložba Ismeta
Mujezinovića.
Dobitnik je nagrade 4. Juli SUBNOR-a Jugoslavije i
nagrade „Kurirček“.
Za vrijeme boravka Tita u Bugojnu (1977), zajedno sa
drugim bosanskohercegovačkim umjetnicima portretirao je tadašnjeg predsjednika
Jugoslavije (od 2. do 4. aprila).
Učestvuje u Tuzli na izložbi „Tito u djelima likovnih
umjetnika Jugoslavije“ koju je organizirala Galerija jugoslavenskog portreta
(danas Međunarodna galerija portreta).
Promoviran je za
prvog počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli.
Povodom 70-godišnjice života, 2. decembra 1977. godine,
organizirana je izložba 4700 skica, studija, crteža i akvarela u Galeriji.
Povodom ove izložbe i blizu pet decenija stvaralačkog rada umjetnika,
organiziran je okrugli sto na temu „Likovno stvaralaštvo Ismeta Mujezinovića“ u
čijem su radu učestvovali historičari umjetnosti, likovni kritičari, kolege,
prijatelji i saborci umjetnika. Odlikovan je Ordenom jugoslovenske zastave sa
lentom.
U organizaciji umjetničke galerije Bosne i Hercegovine,
1978. godine, retrospektivna izložba Ismeta Mujezinovića predstavljena je
moskovskoj kulturnoj javnosti.
Godine 1979. održana je Četvrta izložba jugoslovenskog
portreta na kojoj je po prvi put ustanovljena nagrada za crtež iz Fonda „Ismet
Mujezinović“. Prvi dobitnik ove nagrade je slikar Mersad Berber.
Povodom 75 godina života i 55 godina stvaralačkog rada, u
Tuzli je 2. decembra 1982. godine u sastavu Galerije jugoslovenskog portreta
otvorena Galerija umjetnika, muzejsko-galerijska ustanova specijalnog tipa čija
će se buduća aktivnost odvijati na nekoliko područja istraživačke djelatnosti,
stručno-naučnoj obradi osnovnog umjetničkog fonda, objedinjavanju i
sistematizaciji dokumentarnog fonda i vaspitno-obrazovnog rada.
Prva stalna postavka Galerije „Ismet Mujezinović“
obuhvatala je 169 eksponata, crteža, grafika, akvarela, i ulja i predstavlja
presjek umjetnikovog opusa od njegovih đačkih dana, pa do djela nastalih tokom
osme decenije.
Nakon iznenadnih teškoća na disajnim organima, Ismet
Mujezinović umire 7. januara 1984. godine.
Sahranjen je 10. januara u Tuzli.
2. Opis dobra
Zbirka slika Ismeta Mujezinovića sastoji se od 2085 djela.
Djela iz Zbirke nastala su tokom skoro sedam decenija stvaralačkog rada
slikara. Cjelokupan slikarov opus podijeljen je u tri stvaralačke faze, a djela
iz svake faze zastupljena su u Zbirci.
Prva faza započinje i prije samostalne izložbe 1926.
godine u Sarajevu te traje do 1941. godine. U ovoj fazi, fazi ličnog i
umjetničkog sazrijevanja, Mujezinović istražuje različite likovne tehnike i
teme. Poseban interes iskazuje za temu portreta, prizora sa pijace, akta,
starih gradova. Iz ovog perioda izdvaja se portret Husein efendije Hafizovića
(1919. godine) slikan tehnikom akvarela, zatim Autoportret iz 1923. godine
(ulje na platnu), Izvlačenje mreže (1935., ulje na platnu), Užina na radilištu
(1936/37., ulje na paus papiru), Zima u Vojkovićima (1937. ulje na kartonu) i
druge.
U likovnom smislu, na prvim slikama dominira jasna i
definirana forma i potez, koja će kasnije, pod utjecajem konstruktivizma,
prerasti u naglašene geometrijske oblike (na primjer, kompozicija Skrad iz
1929. godine, u privatnom vlasništvu). Potom, nakon postakademskog perioda i
boravka u Parizu, Mujezinovićeve slike, svojevrsne bilješke svakodnevnice,
poprimaju pečat impresionizma [na primjer, Pred crkvom (Procesija), 1938].
Druga faza podudara se sa historijskim dešavanjima u
Evropi (1941 – 1945) te je nazvana i ratnom fazom. Slikar, koji učestvuje u
narodnooslobodilačkoj borbi, bilježi dešavanja sa ratišta u (bivšoj)
Jugoslaviji. U ovom periodu nastaje veliki broj crteža i akvarela, koji su
tokom ratnih dešavanja uništeni ili zagubljeni(1). Također, slikar svoj interes usmjerava na teme iz
ratnog okruženja: zbjegove, ranjenike, kolone, partizanske kurire i mjesta
zahvaćena ratom. Nekoliko sačuvanih crteža pored likovne imaju i
historijsko-dokumentarnu vrijednost – u novembru 1942. godine Mujezinović
prisustvuje Prvom zasjedanju AVNOJ-a gdje slika portrete učesnika, a iste
godine pravi kartu Bihaćke republike.
Period od završetka Drugog Svjetskog rata do slikareve
smrti pripada trećoj fazi.
U ovoj fazi slikar se usmjerava ka socrealizmu i tematici
vezanoj za Narodnooslobodilačku borbu. U godinama poslije rata, Mujezinović je
započeo i oslikao dva ciklusa – Prelaz preko Neretve i U slavu boraca Sutjeske.
Pored ovih ciklusa, slikar obnavlja zanimanje za autoportret, ali za razliku od
slika iz prve faze, slikarov rukopis na ovim kompozicijama je smio i
ekspresivan (na primjer, Autoportret sa spomenicom, 1966/70.).
Ismet Mujezinović stvarao je u različitim likovnom
tehnikama. U Zbirci međunarodne galerije portreta sačuvan je veliki broj crteža
olovkom, ugljenom, flomasterom, tušem, zatim slika izrađenih u tehnici
akvarela, gvaša, tempere, ulja na platnu uz samo jednu sačuvanu litografiju
(Djevojka sa nanulama, 1925/30.).
Zbirka slika Ismeta Mujezinovića iz Međunarodne galerije
Portreta u Tuzli predstavlja najpotpuniju sačuvanu zbirku slikarevog opusa. (2)
Popis
slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla (od 1 do 1000)
Popis slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji
portreta Tuzla (od 1001 do 2085)
3. Dosadašnja zakonska zaštita
JU Međunarodna galerija portreta Tuzla u Tuzli kao i
zbirka slika Ismeta Mujezinovića do sada nije uživala status zaštite.
4. Istraživački i
konzervatorsko-restauratorski radovi
Tokom
boravka u novembru 2012. godine predstavnici Univerziteta primijenjenih
umjetnosti iz Beča (Universität für angewandte Kunst Wien) i Likovne akademije
u Sarajevu, izradili su Plan preventivne konzervacije i reorganizacije depoa. Aktivnosti provedene prije izrade Plana izvršene su pod
mentorstvom prof. mag. dr. Gabriele Krist uz podršku prof. mag. dr. Ćazima
Hadžimejlića.
5. Sadašnje stanje dobra
Zbirka slika Ismet Mujezinović u dobrom je stanju.
Dana 07.04.2011. godine popisna Komisija u JU
Međunarodna galerija portreta u Tuzli završila je popis fundusa Galerije.
Izvještajem broj 186/2011. od 15.04.2011. godine ustanovljeno je da iz
cjelokupnog fundusa Galerije nedostaju 72 djela, od kojih je za dva poznat
trenutni smještaj.
Komisiju za popis djela iz fundusa galerije osnovanu
25.08.2010. godine (Odluka za formiranje komisje za popis br. 114/10) činili
su:
1. Prof.
Ekmečić, Mevludin, stručni konsultant za depo i umjetnine
2. Mr.
sc. Čićkušić, Vesima, inspektor za obrazovanje u Ministrastvu obrazovanja,
nauke i sporta Tuzlanskog kantona
3.
Vrabac, Mirela, viši stručni saradnik za kulturu Općine Tuzla
4.
Omerčić, Zekerijah, uposlenik Galerije.
Popisom
je ustanovljeno da iz zbirke slika Ismeta Mujezinovića nedostaju sljedeća
djela:
1. Ismet
Mujezinović, Mješalica, studija za sliku“, 1947., olovka, 49,5 x 33,2 cm;
inventarni broj 309.
2. Ismet
Mujezinović, Odmor – Na Olovu, 1945., tuš, 20,5 x 39,5 cm; inventarni broj 408.
3. Ismet
Mujezinović, U slavu boraca Sutjeske, detalj, 1957., flomaster, 22,5 x 40 cm;
inventarni broj 533.
4. Ismet
Mujezinović, Konj u kosu, 1958., tuš, 31 x 46 cm; inventarni broj 793.
5. Ismet
Mujezinović, Oslobođenje Jajca, skica, (bez datacije), olovka i flomaster, 24,4
x 34 cm, inventarni broj, 1988.
6. Ismet
Mujezinović, Logorovanje, skica za bojenje, 1943/44, tuš, 18 x 28 cm, inventarni
broj 2052.
7. Ismet
Mujezinović, Djeca, 1920., ulje na kartonu, 70 x 50 cm; inventarni broj 2068.
Dopisom
broj 195/2011 od dana 21.04.2011. godine, Međunarodna galerija portreta u Tuzli
obavijestila je o nestanku 72 umjetnička djela iz fundusa galerije nadležne
institucije Tuzlanskog kantona: Vladu Tuzlanskog kantona, Ministarstvo
obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona, Općinu Tuzla, te Službu za
razvoj, poduzetništvo i društvene djelatnosti Općine Tuzla.
Dopisom
broj 226/2011 od dana 26.05.2011. godine, Međunarodna galerija portreta Tuzla obavijestila je o
nestanku umjetničkih dijela iz fundusa galerije još dvije institucije:
Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona te Kantonalno tužilaštvo.
Nadležne
institucije započele su aktivnosti vezane za pronalaženje i povrat nestalih
umjetnina.
Za djelo
Ismet Mujezinović, Tuzla zimi – Kula, 1955., ulje na platnu, 74 x 100 cm,
inventarni broj 2084., ustanovljeno je da se nalazi u Akademiji nauka Bosne i
Hercegovine. Dopisom broj 58/08 od 28.03.2008. godine, Galerija je odobrila
pozajmicu slike Akademiji na period od godinu dana.
Gore
navedena slika vlasništvo je Međunarodne galerije portreta u Tuzli, te
podliježe mjerama zaštite propisanim u tački III. dispozitiva ove odluke.
6. Specifični rizici
Mogućnost
otuđenja umjetničkih djela iz Galerije.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući
Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik
BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka
je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje (dobra
nastala od prahistorije do kraja XX vijeka)
B. Historijska vrijednost (veza
građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim
događajem u historiji)
C. Umjetnička
i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
ii. Kvalitet materijala
iv. Kompozicija
v. Vrijednost detalja
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim
historijskim razdobljima
ii. Svjedočanstvo
o historijskim mijenama
E. Simbolička vrijednost
v. Značaj za identitet skupine ljudi
G. Izvornost
ii. Materijal
i sadržaj
iii. Namjena
i upotreba
vi. Duh
i osjećanja
vii. Drugi unutarnji i vanjski činitelji
I. Cjelovitost
(cjeline, područja, zbirke)
iii. Zaokruženost (kompletnost)
Sastavni
dio ove odluke su:
-
Fotodokumentacija:
fotografije Zbirke slika Ismet Mujezinović sačinjene su u periodu od
12.11.2010. do 07.04. 2011. godine kada je izvršen popis cjelokupnog fundusa
Međunarodne galerije u Tuzli i pripadaju digitalnom arhivu galerije.
Korištena literatura
U toku
vođenja postupka proglašenja Zbirke slika Ismeta Mujezinovića nacionalnim
spomenikom, korištena je sljedeća literatura:
1937. Godišnja izložba "Cvijete Zuzorić" u Sarajevu, 1937.
1960. Jugoslovenska umetnost XX veka, Jugoslovensko slikarstvo šeste
decenije. Beograd: Muzej savremene
umetnosti, jul-septembar 1960.
1964. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Tom III. Zagreb: MCMLXIV.
1965. Tuzla
65, Slikarstvo, grafika, skultpura. Tuzla:
Izložbeni paviljon u Tuzli, katalog izložbe Tuzla, 17.IX-30.IX 1965.
1966. Galerija istaknutih ličnosti Osnovne škole Centar u Tuzli. Tuzla: 1966.
1967. Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog
portreta u Tuzli". Tuzla: 1967.
1968. Crteži, studije i skice na temu NOB-e Ismeta Mujezinovića. Tuzla: Galerija portreta istaknutih ličnosti Tuzla, 1968.
1969. Likovni umjetnici Tuzle 1969. Izložbeni paviljon 7-22. X. 1969, Tuzla (katalog)
1971. Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog
portreta u Tuzli". Tuzla: 1971.
1973. Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 13. slika Mujezinović, 02. decembar
1972 - 02. april 1973.
1974. Izložba slika i skulptura nekadašnjih učenika i nastavnika gimnazije
u Tuzli, povodom 75 godina Gimnazije u Tuzli 1899 - 1974. Galerija
jugoslovenskog portreta i Gimnazija u Tuzli, Izložbeni paviljon od 12. IX do
12. X 1974.
1975. Izložba slika i skulptura tuzlanskih umjetnika od 15. do
23.05.1975. godine u izložbenom paviljonu, ULUBIH - podružnica Tuzla, 1975.
1975. Jugoslovenski portret. Prigodno izdanje Galerije
jugoslovenskog portreta u Tuzli, broj 1. 02.10.1975.
1975. Katalog sa „Izložbe jugoslovenskog portreta u
Tuzli“. Tuzla: 1975.
1976. Crteži Ismeta Mujezinovića, Umjetnička galerija Bosne i
Hercegovine, Umjetnička galerija Rizah Štetić, Brčko 20. XI-20. XII 1976.
1976. Izložba crteža portreti revolucionara, akademika Ismeta Mujezinovića,
akademskog slikara iz Tuzle, Galerija Milena Pavlović - Barili, Narodni muzej
Požarevac 1976.
1976. Izložba crteža i skulptura, Portreti revolucionara u djelima
likovnih umjetnika (iz depozita Galerije Tuzla). Doboj: 1976.
1976. Ismet Mujezinović. Katalog sa
izložbe u SSSR-u. Moskva: 1976.
1976. Ismet Mujezinović. XIV
samostalna izložba, Izložba crteža – portreti revolucionara. Tuzla: 01. II do 15. II 1976., Izložbeni salon Doma JNA.
1976. Ismet Mujezinović. Izložba slika i crteža,
iz depozita Galerije portreta Tuzla. Lopare od 06.09. do 12.09.1976.
organizator izložbe Skupština opštine Lopare i Galerija jugoslovenskog portreta,
1976.
1976. Ismet Mujezinović. Izložba slika i crteža.
Bihać: Muzej prvog zasjedanja AVNOJ-a, 1976.
1977. Ismet Mujezinović, povodom 60 godina od
rođenja umjetnika 1907-1977. Tuzla: Međunarodna galerija portreta Tuzla, 1977.
1977. Izložba slika Ismeta Mujezinovića. Ilok 16.-25. maj 1977. godine,
Povodom 40. god. dolaska druga Tita na čelo SKJ, 85. rođendana druga Tita i 40.
godišnjice KPH. Ilok: 1977.
1977. Likovno stvaralaštvo Ismeta Mujezinovića, Okrugli sto. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 1977.
1977. Portreti revolucionara, (iz fundusa Galerije portreta - Tuzla), izložba juli
1977. godine
1977. Izložba slika Ismeta Mujezinovića, Trebinjske večeri poezije
1977, Trebinje 14 – 25. oktobra 1977.
1977. Tito, revolucija, mir, Skulptura i grafika, 12 - 19. maj 1977, Galerija
Pinki Zemun.
1977. Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije. Tuzla: 1977.
1978. Ismet Mujezinović. 4700 skica, studija, crteža i akvarela. Tuzla: Galerija jugoslovenskog
portreta 2. XII - 2 II 1978. (katalog)
1978. Muzej Semberije, Bijeljina, Ismet Mujezinović, Mala
retrospektivna izložba, 24. IX - 24. X 1978.
1978. Udruženje likovnih umjetnika BiH, podružnica Tuzla, Izložbeni paviljon od 27.12.1977. do
01.05.1978. (katalog)
1979. Ismet Mujezinović. Autoportreti. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta, 1979.
1979. Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog portreta u Tuzli". Tuzla: 1979.
1980. Ismet Mujezinović, izložba slika u Spomen domu "Mitar Trifunović-Učo" u Bosanskom Šamcu,
6.VII-21. VII 1980.
1980.
Ismet Mujezinović, SOUR Tehnograd RO
Rudar, Sala radničkog savjeta, Iz fundusa Galerije jugoslovenskog portreta
Tuzla, od 15. do 25. XI 1980. (katalog)
1980.
Likovno stvaralaštvo Tuzle 1945-1980.
Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta, 1980.
1981.
Izložba slika Ismeta Mujezinovića,
katalog sa izložbe u Galeriji Koprivnica. Koprivnica: 1981.
1982.
Crteži Ismeta Mujezinovića, Izbor iz
fundusa Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Katalog sa izložbe. Sarajevo:
1982.
1982.
Front slobode, Galerija Ismet
Mujezinović, Povodom 75 godina života i 55 godina umjetnikovog stvaralaštva,
Crteži i slike, Prva samostalna postavka 02. decembra 1982.
1982.
Ismet Mujezinović. Izložba crteža (iz
zbirke Galerije jugoslovenskog portreta), Pozorišna lica, Narodno pozorište
Tuzla, 05.-30.marta 1982.
1982.
Ismet Mujezinović, crteži i slike, prva
stalna postavka 02. decembar 1982. Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 1982.
(katalog)
1983. Ismet Mujezinović, iz ciklusa Bitke za ranjenike-crteži i slike, Jablanica,
Spomen muzej bitka za ranjenike na neretvi, 25. maj do 25. avgusta 1983.
1983. Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog
portreta u Tuzli". Tuzla: 1983.
1983. RO Centar za informisanje, obrazovanje i kulturu, Vaso Pelagić, Gradačac,
Umjetnička galerija Gradačac, (prva stalna postavka), 13. maja 1983.
1984. Dvadeset godina Galerije jugoslovenskog portreta u Tuzli, 1964.-1984.
Tuzla 1984.
1984. Ismet Mujezinović, crteži i slike. Iz zbirke Galerije
jugoslovenskog portreta Tuzla.
Grude, od 17. do 20. maja 1984. godine, XX Šimićevi susreti (katalog).
1985. Ibrahim Krzović. Ismet Mujezinović. Tuzla:
Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla,
1985.
1985. Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli,
ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Zadar: Moderna galerija od 5. IV do
15. IV 1985. (katalog)
1985. Portreti revolucionara u djelima likovnih umjetnika, (Iz zbirke Galerije
jugoslovenskog portreta Tuzla), Tuzla, Rudnik soli od 18. do 25. 12. 1985.
1985. Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli,
ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Pula:
Dom JNA, od 29. IV do 10. V 1985.
1985. Ismet Mujezinović (Motivi obnove i izgradnje zemlje). Iz Zbirki Galerije jugoslovenskog portreta. Lukavac:
PK Šikulje, od 18. do 28. 12. 1985. (katalog)
1985. Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli,
ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Šibenik: Dom JNA, 17. IV do 26. IV
1985.
1985. Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli,
ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Split:
Vojno pomorski muzej, od 12. V do 22. V 1985.
1985. Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli,
ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Knin: Dom JNA, 11. do 21. marta 1985.
1985. Izložba, Ismet Mujezinović, Crteži i ulja, iz zbirki Galerije
jugoslovenskog portreta. PBS- Osnovna banka Tuzla, 25. jun - 25. jul 1985.
1985. Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije, Izložba u velikoj sali
Radničkog univerziteta "Moša Pijade" Bosanski Brod, 24. maj- 31. maj
1985.
1986. Četrdeset goodina Udruženja likovnih umjetnika Bosne i
Hercegovine, Sarajevo
1986.
1986. Ismet Mujezinović, svjedoci užasa - crteži, skice, akvareli,
ulja. Iz zbirki Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla. Titograd:
Galerija doma JNA, 1986.
1986. Ismet Mujezinović. Crteži, skice, akvareli, ulja (iz zbirki
Galerije jugoslovenskog portreta). Radna ogranizacija za kulturu i fizičku
kulturu OOUR Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik, 24.11.29.11. 1986. (katalog)
1986. Izložba četrdeset godina Saveza udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije
1946-1986. (katalog), Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla, 1986.
1987. Ismet Mujezinović, Crteži i slike 1944-1970. (iz zbirke Galerije jugoslovenskog portreta Tuzla). Katalog
sa izložbe Dom kulture "Oslobođenje" u Novom Pazaru 27. II - 14. III. 1987.
1987. Katalog sa "Izložbe jugoslovenskog
portreta u Tuzli". Tuzla: 1987.
1987. Trideset djela jugoslovenske umjetnosti. Iz
zbirke Galerije jugoslovenskog portreta. Gračanica: Dom kulture, 16.- 28.02.1987.
1988. Tito u djelima likovnih umjetnika
Jugoslavije. Tuzla: 1988.
1988. Ismet Mujezinović (1907-1987). Crteži
gradovi i naselja. Galerija jugoslovenskog portreta. Tuzla - Klub galerije,
02.12.1987-02.01.1988, Tuzla 1988. (katalog)
1989. Festival JRN Neum, 89. Tuzla u Neumu, 35
portreta jugoslovenskog slikarstva, od 16. do 20. maja 1989. godine
1990.
Ismet Mujezinović. "50 djela". Iz zbirke Galerije jugoslovenskog portreta
Tuzla. Novi Kneževac: Kulturno-obrazovni centar 24. 02. do 10. marta 1990.
1999.
Nastavnici i učenici Gimnazije u Tuzli 1899-1999. Crteži,
grafike, slike i skulpture. Međunarodna
galerija portreta Tuzla, od 17. do 30. maja 1999.
2003. Međunarodna galerija portreta Tuzla/Bosna i Hercegovina, vodič
kroz galeriju. Tuzla:
2003.
2004. Vitomir Pavlović. Loza živopisca Georgija (pripovijesti o slikarima).
Tuzla: Međunarodna galerija portreta Tuzla, 2004.
2005. Ismet Mujezinović. Gradska galerija Bihać, 16-12-2004-10.01.2005.
(katalog)
2007. Ćazim Sarajlić. 100 portreta Međunarodne galerije portreta Tuzla, slikarstvo-crtež-grafika-skulptura.
Tuzla: 2007.
2007. Ćazim Sarajlić, 40 godina Međunarodne galerije portreta u Tuzli, 1964-2004.
Tuzla: 2007.
2007. Ismet Mujezinović, 1907-2007, slike i crteži, iz fundusa
Međunarodne galerije portreta Tuzla.
Doboj: Centar za kulturu i obrazovanje, Umjetnička galerija 9.-29. maja 2007.
godine.
2008. Ćazim Sarajlić. Likovne bilješke, (Ogledi, prikazi, kritike). Tuzla: 2008.
2008. Ismet Mujezinović, Izložba crteža, 1919-1974. Zagreb: Kulturno-informativni centar ambasade
Bosne i Hercegovine, u Republici Hrvatskoj, od 25.04. do 07.05.2008.; Opatija: Umjetnički
paviljon, "Juraj Šporer" od 23.09. do 15.10.2008. katalog
2011. Ismet Mujezinović. Stari bosanski gradovi, crteži. Tuzla: Međunarodna galerija portreta, 07 - 14.01.2011.
(1)
Ibrahim Krzović, Ismet Mujezinović, Tuzla: Galerija
jugoslovenskog portreta, 1985., 32.
(2)
Radi tehničkih razloga Poips slika, koji je integralni dio
Obrazloženja, je postavljen u dva zasebna teksta do kojih se pristupa putem
linkova ispod.
|