Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Komisija
za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika
o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4.
do 6. februara 2013. godine, donijela je
O D L U K
U
I
Pokretno
dobro – zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije, koja se
nalazi u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla u Tuzli
proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
nacionalni spomenik).
Nacionalni
spomenik čini 86 djela.
Nacionalni
spomenik je smješten u zgradi Međunarodne galerije portreta Tuzla, u ulici
Druge tuzlanske brigade broj 13 u Tuzli, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna
i Hercegovina.
Na
nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju
odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa
Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene
novine Federacije BiH“, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je
osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za
zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija
za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) će utvrditi
tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje
informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju
dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne
zaštite nacionalnog spomenika, Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće
fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnog spomenika, što podrazumijeva:
-
sanaciju i adaptaciju
depoa;
-
konzervaciju umjetničkih
djela na osnovi odgovarajućeg elaborata;
-
nabavku uređaja za
kontrolu i memorisanje nivoa vlage i temperature u zatvorenom prostoru;
- nabavku materijala za konzerviranje papirnih
artefakata;
- nabavku materijala za odlaganje i čuvanje
umjetničkih slika na platnu;
- nabavku opreme za manipuliranje umjetninama;
- osiguravanje odgovarajućih uvjeta za čuvanje
zbirke kako bi se spriječilo dalje oštećenje, te osiguravanje uvjeta i
sredstava za konzervatorsko-restauratorske radove na umjetninama;
-
osnivanje i opremanje
laboratorija za konzervaciju i restauraciju umjetnina.
Izlaganje
i ostali vidovi prezentacije nacionalnog spomenika i pojedinih njegovih
dijelova na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovi uvjeta koje
utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu (u daljem tekstu: nadležno
ministarstvo).
Nadzor
nad provođenjem mjera zaštite nacionalnog spomenika vrši nadležno ministarstvo.
IV
Nacionalni
spomenik, ili njegove pojedine dijelove (u daljnjem tekstu: pokretno
naslijeđe), nije dozvoljeno iznositi iz Bosne i Hercegovine.
Izuzetno
od odredbe prethodnog stava, dozvoljeno je privremeno iznošenje pokretnog
naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ako se
utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini,
odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može izvršiti
kvalitetnije, brže i jeftinije.
Dozvolu u
smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko bude nesumnjivo utvrđeno da to
neće ni na koji način ugroziti pokretno naslijeđe.
Komisija
u svojoj dozvoli za privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i
Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za
povrat dobra u Bosnu i Hercegovinu i zaduženja pojedinih organa i institucija
za osiguranje tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu
službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.
V
Svako, a
posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i
općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu
oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova
odluka će se dostaviti Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu i nadležnoj
službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, radi
provođenja mjera utvrđenih u tač. II – V ove odluke.
VII
Sastavni
dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na
uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije
(http://www.kons.gov.ba).
VIII
Prema
članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u
„Službenom glasniku BiH“.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu:
Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i
Ljiljana Ševo.
Broj:
04.2-02.3-53/13-1
4.
februara 2013. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e nj e
I – UVOD
Na osnovi
člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih
spomenika, uspostavljene shodno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro, koje je Komisija za
očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa
čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao
i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
(„Službeni glasnik BiH“ br. 33/02) sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o
njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to
da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.
Dženan
Jusufović, direktor JU Međunarodna galerija portreta Tuzla, podnio je Komisiji, dana 01.02.2012.
godine, peticiju/prijedlog za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
U skladu
sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35.
Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je
pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra
nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Internacionalna
galerija portreta u Tuzli predstavlja rijetku instituciju koja baštini djela
bosanskohercegovačkih umjetnika koji su se, prije osnivanja akademija u Bosni i
Hercegovini, školovali u priznatim evropskim centrima umjetnosti. Fundus
Galerije nesumnjivo predstavlja izvor za izučavanje historije i razvoja
bosanskohercegovačke umjetnosti u cjelini, izučavanje portreta kao likovne
teme, te izučavanje različitih likovnih pravaca, materijala i tehnika.
Većina
djela iz zbirke Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije nastala je
1977. godine u Bugojnu. Na poziv Tita, umjetnici iz svih zemalja (bivše)
Jugoslavije, okuplili su se u njegovoj rezidenciji i stvarali vlastite likovne
interpretacije ovog državnika. Te godine
organizirana je i izložba istoga naziva, koja je pored likovne, imala i
dokumentarno-historijsku vrijednost. Na izložbi su prikazani portreti Josipa
Broza Tita, nastali od 1946. do 1977. godine.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o
proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
-
podatke o sadašnjem stanju
i namjeni dobra,
-
uvid u sadašnje stanje
dobra,
-
historijsku, arhitektonsku
ili drugu dokumentarnu građu o dobru koja je data u popisu korištene dokumentacije
u okviru ove odluke,
-
peticiju Međunarodne
galerije portreta u Tuzli za proglašenje zbirke Tito u djelima likovnih
umjetnika Jugoslavije nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od
01.02.2012. godine, sa prilozima.
Prema odredbi
člana V, stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne
odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti
mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije,
institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim
institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima
da iznesu svoje stavove.
U skladu s tim, Komisija je preduzela sljedeće
aktivnosti:
- dopisom broj 04.1-35.2-5/12-80 od dana
17.05.2012. godine zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa
proglašenjem zbirke Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije
nacionalnim spomenikom BiH, od: Zavoda za za zaštitu spomenika u sastavu
Federalnog ministarstva kulture i sporta;
- u „Službenom glasniku BiH“, broj 103/12 od
24.01.2013. godine objavljeno je Obavještenje o pokretanju postupka proglašenja
predmetnog i drugih dobara nacionalnim spomenicima, sa pozivom vlasnicima i drugim
zainteresiranim fizičkim i pravnim licima, tijelima i institucijama da, u roku
od 30 dana, dostave Komisiji svoje stavove u vezi sa proglašenjem dobra
nacionalnim spomenikom.
Do donošenja odluke, Komisiji je dostavljena sljedeća
dokumentacija:
- dopisom broj 07-40-4-3885-1/12 od 24.05.2012.
godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministrarstva kulture i
sporta informirao je Komisiju da pomenuto dobro nije bilo ranije evidentirano
ni zaštićeno.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje
dobra utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije
smještena je u zgradi Međunarodne galerije portreta Tuzla u Tuzli, u ulici
Druge tuzlanske brigade 13, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i
Hercegovina.
Historijski podaci
Međunarodna galerija portreta u Tuzli nastala je
amaterskom inicijativom 1964. godine u Osnovnoj školi „Centar“. Nastala je
inicijativom i donacijom likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Svoj
profesionalni interes vezuje za istraživanje, prezentaciju i valorizaciju
značajne likovne teme - portreta.
Cjelokupan fundus Galerije portreta u Tuzli razvrstan je
u osam kolekcija/zbirki:
- Kolekciju savremenog portreta XIX i XX
stoljeća
-
Kolekciju crteža,
akvarela, tempera i ulja Ismeta Mujezinovića
- Kolekciju crteža, grafika i ulja Adele Behr
Vukić
- Kolekciju legata Haima Džemsa Pinte
- Internacionalnu zbirku portreta - crteža i
grafika
- Kolekciju savremene bosanskohercegovačke
umjetnosti
- Kolekciju likovnih umjetnika Tuzle
- Kolekciju Kaselske škole
Pored istraživanja, prikupljanja i valorizacije zbirki,
Galerija je u proteklih pet decenija svoga djelovanja organizirala izložbe
savremenog portreta, revijalnog i retrospektivnog karaktera najstarije
generacije bosanskohercegovačkih umjetnika. Godine 1980. u organizaciji
Galerije priređena je međunarodna bijenalna izložba crteža i grafike, jedna od
ukupno četiri takve manifestacije na prostoru tadašnje Jugoslavije.
U poslijeratnom periodu (od 1995.) Galerija je ustanovila
nekoliko regionalnih i međunarodnih likovnih manifestacija:
-
Kvadrijenale savremenog
portreta
-
Salon 13
-
Tuzlanski salon 2x13
-
Interbifep
-
Klub galerije
-
Međunarodni atelje „Ismet
Mujezinović“
-
Retrospektive tuzlanskih
umjetnika
-
Tuzlanski dani murala
Posebnu
aktivnost Galerije čini izdavačka djelatnost, u okviru koje su štampane
monografije „Ismet Mujezinović“ i „Zlatko Ugljen“, katalozi u Salonu 13,
Tuzlanskom salonu 2x13, zatim izdanja umjetnika zavičajaca, likovna mapa Tuzla
nekad, katalozi revijalnih izložbi, kvadrijeniala portreta, međunarodne izložbe
portreta, crtež i grafika.
Zbirka Tito
u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije nastala je otkupom ili darivanjem
umjetnika koji su učestvovali u portretiranju Tita 1946. i 1977. godine.
Pojedina djela otkupljena su ili darivana od strane umjetnika koji nisu
učestvovali u oficijelnom portretiranju Tita, ali su izradili kompozicije na
ovu temu.
2. Opis dobra
Zbirka Tito
u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije sastoji se od 86 djela. Djela iz
zbirke nastala su u dva vremenski odvojena okupljanja umjetnika bivše
Jugoslavije. Prvo okupljanje organizirano je u Beogradu krajem decembra 1946. i
početkom januara 1947. godine. Pozvani umjetnici koji su učestvovali u
portretiranju Tita su: Ismet Mujezinović, Paja Jovanović, Pjer Križanić,
Vladimir Becić, Marino Tartalja, Božidar Jakac, Gabrijel Stupica i Zlatko
Prica. Na drugom okupljanju, organiziranom u Bugojnu između 02. i 04. aprila
1977. godine, učestvovali su bosanskohercegovački umjetnici: Ismet Mujezinović,
Vojo Dimitrijević, Mario Mikulić, Meha Sefić, Ljubo Lah, Mevludin Ekmečić,
Mustafa Voljevica – Ico, Mersad Berber, Alija Kučukalić, Luka Ilić, Ibrahim
Bilajac, Milivoje Unković, Salim Obralić i Ljupko Antunović.
Umjetnici
stvaraju u različitim likovnim tehnikama, od kojih su najzastupljenije olovka,
kreda, ugljen, tuš, bakropis, pastel, ulje, gips i bronza.
Veći dio
zbirke čine slike (77), a tek manji skulpture (9).
Zbirka Tito
u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije nastala je darivanjem ili otkupom
od autora.
1. Gabrijel
Stupica, Portret druga Tita, 1946/1947., ulje na šperploči, 109 x 85 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura
– dlk: G. Stupica
Tito je
naslikan u sjedećoj pozi, u srednjem planu. Obučen je u maslinastozelenu
maršalsku uniformu, sa istaknutim epoletama i odlikovanjima. Licem je okrenut
1/3 od posmatrača.
2. Ismet
Mujezinović, Portret maršala Tita, 1946/1947., ulje na platnu, 130 x 95
cm, Međunarodna galerija portreta Tuzla
Figura
Tita prikazana je u cijelosti, u sjedećem položaju. Obučen je maršalsku
uniformu maslinastozelene boje, sa istaknutim epoletama i odlikovanjima na
lijevoj strani. Na nogama nosi duboke, crne čizme u koje su uvučene
maslinastozelene pantalone, sa crvenim prugama sa strane. Ambijent u kojem je
oslikan portret Tita oblikovan je jednostavno uz korištenje zelene i crvene
boje. Nasuprot jednostavnoj pozadini, pod je oslikan kombinacijom kvadrata
bijele i crne boje.
3. Ismet
Mujezinović, Maršal Tito I, ulje na papiru, 41 x 26,5 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Tito je
prikazan u srednjem krupnom planu, u stojećem položaju. Okrenut je za 1/3 od
posmatrača. U lijevoj ruci drži šešir, a desnom se oslanja. Obučen je u
maslinastozelenu maršalsku uniformu, sa istaknutim epoletama i odlikovanjima sa
lijeve strane. Pozadina je samo djelimično dovršena, obojena u crnu boju oko
figure Tita.
4. Ismet
Mujezinović, Maršal Tito II, ulje na papiru, 35 x 25 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Tito je
prikazan u krupnom kadru, licem okrenut od posmatrača za 1/3.
5. Ismet
Mujezinović, Maršal Tito III, 1950., ulje na platnu, 142 x 105 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Tito je
prikazan u srednjem planu, u stojećem položaju. Licem je okrenut ka lijevoj strani za 1/3 od posmatrača.
Obučen je u modro-plavo odlijelo, sa istaknutim epoletama zlatne boje. Pozadina
je jednostavna – obojena u braon boju.
6. Ismet
Mujezinović, Portret druga Tita I, 1953., ulje na platnu, 100 x 81 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Ismet
Tito je prikazan en face, u krupnom srednjem
planu. Obučen je u vojničku uniformu, opasan širokim kaišem smeđe boje. Preko
ramena je pregrnut kaputom maslinaste boje. Pozadina je jednostavna, obojena
tamnonarandžastom bojom.
7. Ismet
Mujezinović, Portret Tita, 1977., ulje na kartonu, 69 x 46 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Ismet
Lik Tita
sa naočalama oslikan je u krupnom kadru, za 1/3 okrenut od posmatrača. Tito je
obučen u sivo odlijelo sa bijelom košuljom i maslinastom kravatom. Pozadina je
izvedena zelenom bojom.
8. Ismet
Mujezinović, Portret druga Tita II, 1977., olovka, 47 x 34 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Ismet '77
Portret je naslikan suhom olovkom, u krupnom kadru. Lik Tita
sa naočalama prikazan je skoro u profilu
(okrenut od posmatrača više od 1/3).
9. Božidar
Jakac, Portret Tita, 1947., bakropis, 27 x 26 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – dlk: I/1947. B. Jakac; ispod u sred Galeriji
jug. p. Tuzla Beograd 19. VI. 1974. Tito
Portret je izrađen tehnikom bakropisa. Krupni kadar
prikazuje lik Tita u profilu.
10. Božidar
Jakac, Tito 1944., fotografija crteža, 45 x 30 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– dlk: I 1944. B. Jakac; ddk: B. Jakac; u sredini dole: Mali crtež
urađen u dnevnik Toneta; Fotografija (AVNOJ) – po fotosu zasjedanja – Zrinski
Čakovec 1977
Portret je slikan u krupnom kadru. Lik Tita je prikazan u
profilu u vojničkoj uniformi sa kapom na glavi.
11. Božidar
Jakac, Maršal Tito, 1947., bakropis, 30 x 21 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– dlk: beograd I 1947 B. Jakac (u otisku) ddk: B.Jakac; dole na sredini: Maršal
Tito; dole lijevo „1947.“ (olovkom)
Portret je izrađen tehnikom bakropisa. Lik Tita je
prikazan u profilu, u krupnom kadru. Godine 1974., Tito je portret darovao
Galeriji o čemu svjedoči i natpis ispod bakropisa: Galeriji Jugoslovenskog
portreta Tuzla/Beograd 19. VI. 1974.
12. Andrija
Maurović, Tito, 1948., crtež olovkom, 67 x 54 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Maurović
Lik Tita prikazan je u krupnom kadru, u profilu. Umjetnik
je više pažnje posvetio tretmanu lica nego poprsja, te je samo naglasio
okovratnik Titovog kaputa i uniforme.
13. Neznani
autor, Maršal Tito, crtež kredom, 65 x 50 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Portret je oslikan u krupnom kadru i prikazuje Titovo
poprsje. Lik je okrenut za 1/3 od posmatrača.
14. Branko
Stanković Lale, Tito, 1944., crtež pero-tuš, 50,3 x 37 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddul Stanković prof. 1944.
Portret je naslikan perom i tušem. Prikazuje poprsje Tita
u krupnom kadru. Tito je obučen u vojničku uniformu, sa karakterističnom
vojničkom kapom tog perioda (u narodu poznatoj kao „titovka“), sa lulom i
zapaljenom cigaretom u njoj.
15. Frano
Mengelo Dinčić, Maršal Tito, 1955., bronza-plaketa, 27,5 x 24,5 x 1 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura
– dlk: Dinčić M.F.
Portret je izrađen u bronzi. Prikazuje lik Tita u
profilu.
16. Frano
Kršinić, Maršal Tito 1960., odljev u gipsu, 58,5 x 22 x 17 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Portret prikazuje stojeću figuru Tita. Obučen je u kaput,
lica okrenutog ka lijevoj strani, blago oborenog pogleda.
17. Omer
Mujadžić, Josip Broz Tito, 1961., kombinirana tehnika, 44,9 x 37 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Mujadžić 1961
Portret je oslikan u krupnom kadru. Lik Tita je okrenut
za 1/3 od posmatrača. Umjetnik se više posvetio tretmanu lica nego pozadine,
koja je oblikovana grubim potezima olovke i krede.
18. Omer
Mujadžić, Tito, 1977., pastel, 32 x 26 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– dlk: Mujadžić
Portret je oslikan u krupnom kadru. Lik Tita sa naočalama
okrenut je od posmatrača za 1/3.
19. Antun
Augustinčić, Maršal Tito, 1962., bronza, 67 x 57 x 33 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Portret Tita izrađen je kao brončana bista. Tito je
prikazan u vojničkoj uniformi i kaputu, pogleda oborenog ka dolje.
20. Petar
Jelišić, Portret Tita, 1962., patinirani gips, 70 x 25 x 25 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Titova
bista postavljena je na mramorno postolje.
21. Milena
Lah, Maršal Tito, 1962., odljev u gipsu, 41 x 26 x 31 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Poprsje
Tita izrađeno je od gipsa, oblikovanje je grubo, te izgleda nedovršeno.
22. Oto
Logo, Tito, 1965., bronlaza plaketa, ø=39 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– sdu: Logo
U
kompoziciji kružnog formata izrađen je lik Tita u profilu, prikazan sa lijeve
strane.
23. Safet
Zec, Tito, 1975., crtež crvenom kredom, 37,5 x 31,5 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Zec Safet 1975.
Portret Tita naslikan je crvenom kredom u krupnom planu.
Tito je prikazan sa naočalama, okrenut od posmatrača za 1/3. Odijelo je
izvedeno ujednačenim linearnim potezima.
24. Safet
Zec, Tito danas I, 1975., ulje na platnu, 130 x 115,5 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Kompozicija je asimetrična. Na desnoj strani oslikan je
Tito kako sjedi u masivnoj crnoj stolici. Desna ruka mu je blago odignuta od
krila, savijena u šaci, kao da nešto pridržava. Lijeva ruka je oslonjena na
krilo, sa lulom u ruci. U prednjem planu sa desne strane oslikana je vaza sa
cvijećem.
25. Safet Zec, Tito
danas II, 1975., ulje na platnu, 100 x 80,5 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – glk: Zec 1975. Beograd
Slika je otuđena iz zbirke (pogledati podatke o sadašnjem
stanju dobra ove Odluke).
26. Safet
Zec, Tito danas III, 1977., olovke u boji, 104,5 x 95 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– glu: Zec Safet 1977. Beograd
Portret
je organiziran kao i na kompoziciji Tito danas I – Tito je oslikan u
krupnom planu, sjedi u stolici. Za razliku od prethodne kompozicije, šake su
preklopljene jedna preko druge i položene u krilu. Na lijevoj ruci dominira
veliki prsten zlatne boje. U prednjem planu je vaza sa crvenim cvijećem. Tito
je prikazan sa naočalama, obučen u odijelo, sa bijelom košuljom i kravatom
zeleno-crvene boje.
27. Safet
Zec, Tito, 1980., olovke u boji, 95 x 70 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Zec Safet Tito 1980
Lik Tita sa naočalama prikazan je u krupnom planu.
Odjeven je u crno odijelo sa bijelom košuljom i kravatom. Naslikan je u
poluprofilu, okrenut od posmatrača za 1/3.
28. Nusret
Hrvanović, Čovijek mira, 1975., crtež pero-tuš, 32 x 26 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk Nusret Hrvanović 1975; dlk: crtež perom;
dole na sredini Čovek mira
Tito je prikazan u krupnom planu, odjeven u maršalsku
uniformu, sa istaknutim epoletama i odlikovanjima sa lijeve strane.
29. Petar
Mojak, Tito, 1969., crtež – serigrafija, kist, 42 x 29,8 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Petar 1. XII 1969.
Portret je naslikan u krupnom kadru i prikazuje Tita u
profilu. Crtež je izveden linijama u nekoliko poteza.
30. Petar
Mojak, Tito II, 1971., crtež tuš-olovka, 45 x 30 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk Mojak 1971.
Portret je izveden kombinacijom tuša i olovke. U krupnom
kadru prikazan je lik Tita u profilu.
31. Ante
Despot, Maršal Tito, 1976., patinirani gips, 32 x 22 x 24 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Kompoziciju
čini glava pričvršćena na kvadratni postament bijele boje.
32. Mersad
Berber, Tito I, 1977., ulje i krejon, 60 x 95 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: M. Berber 1977.
Kompozicija je asimetručna. Na desnoj strani oslikan je
Tito u profilu, okrenut ka lijevoj strani kompozicije.
33. Mersad
Berber, Titove ratne uspomene iz Bosne, 1977., litografija, 75,5 x 53
cm, Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Mersad Berber; dole u sredini: Titove
ratne uspomene iz Bosne; dlk: 2/5 EA 77
Portret je izrađen u tehnici litografije. Kompozicija
obuhvata srednji krupni plan i prikazuje Tita do visine pojasa, obučenog u
vojničku uniformu. Licem je okrenut od posmatrača za 1/3.
34. Mersad
Berber, Tito II, 1980., pise pastel, 41 x 29,5 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Tito Mersad Berber maj 1980.
Portret je naslikan pastelnim bojama. Lik Tita prikazan
je u sjedećem položaju, a figura je smještena u srednji plan. Tito je obučen u
svijetloplavo odjelo sa bijelom košuljom i svijetloplavom kravatom. Okrenut je
od posmatrača za 1/3. Ispred sebe, na stolu ima otvorene novine koje pridržava
lijevom rukom.
35. Mersad
Berber, Tito III 2. V. 1980., 1980., pastel, 50 x 40 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Tito Mersad Berber 1980.
Portret je oslikan u srednjem planu. Lik Tita okrenut je
za 1/3 od posmatrača. Tito je prikazan sa naočalama, obučen u tamno odijelo sa
bijelom košuljom. Pozadina je također izvedena tamnom, braon bojom, te nije
moguće uočiti jasnu granicu između Titovog tijela i pozadine. Umjetnik je na
samoj kompoziciji oslikao okvir crvene boje.
36. Mersad
Berber, Mala skica predsjednika Tita, 1980., sepija, 22 x 16,4 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Berber
Lik Tita sa naočalama prikazan je en face u
krupnom planu. Pozadina je izvedena u tamnoj boji sa sporadičnim naglašenim
linearnim potezima.
37. Mersad
Berber, Skica predsjednika Tita, 1980., kombinirana tehnika, 50 x 34 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Tito Mersad Berber 2. V 1980.
Portret
Tita oslikan je u srednjem planu, a obuhvata figuru do pojasa. Tito je prikazan
sa naočalama, en face, desne ruke spuštene na bradu. Na ruci dominira veliki
masivni prsten zlatne boje. Obučen je u tamno odjelo sa bijelom košuljom.
38. Mario
Mikulić, Portret druga Tita I, 1977., crvena kreda, 68 x 59 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Mikulić 77
Portret
prikazuje lik Tita sa naočalama, pogleda usmjerenog ka dolje. Umjetnik je veću
pažnju posvetio tretmanu lica, a ostatak poprsja samo je naznačio linijama.
39. Mario
Mikulić, Portret druga Tita II, 1977., crvena kreda, 68 x 49 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Mikulić
Portret
prikazuje lik Tita sa naočalama, en face, pogleda oborenog ka dolje.
Tretman ostatka tijela sličan je kao i na prethodnoj kompoziciji, odnosno
tijelo je naznačeno samo konturama.
40. Mario
Mikulić, Portret Predsjednika Tita, 1977., ulje na platnu, 54 x 47 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura
– gdk: Mikulić 77
Kompozicija
tretira krupni, srednji kadar koji obuhvata figuru do pojasa. Tito je prikazan sa naočalama, en face, pogleda
oborenog ka dolje. Obučen je u tamnoplavo odijelo i bijelu košulju. Kravata je
svijetloplave boje.
41. Mario
Mikulić, Predsjednik Tito, 1977., ulje na platnu, 49 x 40 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – dlk: Mikulić 1977.
Kompozicija obuhvata krupni kadar. Lik Tita sa naočalama
okrenut je od posmatrača za 1/3, pogleda oborenog ka dolje. Tito je obučen u
svijetloplavo odijelo sa bijelom košuljom. Kravata je izvedena kombinaciijom
crvene i plave boje. Pozadina je izvedena jednostavno, u svijetlozelenoj boji.
42. Mario
Mikulić, Tito, 1977., crtež ugljenom, 68 x 49 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Mikulić
Portret Tita izrađen je u krupnom kadru. Tretman lica je
detaljan, dok je ostatak tijela do pojasa samo naglašen konturama. Lice je za
1/3 okrenuto od posmatrača.
43. Mario
Mikulić, Portret druga Tita III, 1977., ulje na platnu, 30,5 x 27,5 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – glk: Mikulić
Kompozicija tretira krupni plan. Tito je prikazan sa
naočalama, iz profila, pogleda usmjerenog ka dolje. Obučen je u zeleno odijelo,
sa kravatom i bijelom košuljom. Pozadina je izvedena u istoj boji kao i
odijelo.
44. Ljubo Lah, Portret
druga Tita I, 1977., ulje na kartonu, 40 x 30 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Kompozicija obuhvata krupni kadar. Tito je prikazan sa
naočalama za 1/3 okrenut od posmatrača.
45. Ljubo Lah, Portret
druga Tita II, 1977., ulje na platnu, 80 x 70 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Kompozicija obuhvata srednji krupni plan koji tretira
figuru do pojasa. Tito je prikazan sa naočalama, en face. Obučen je u
tamno odijelo, sa kravatom i bijelom košuljom. Pozadina je jednostavna,
izvedena bež bojom.
46. Ljubo Lah, Portret
druga Tita III, 1977., ulje na kartonu, 40 x 30 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddu: Lah
Kompozicija tretira krupni kadar. Tito je prikazan sa
naočalama, en face, pogleda usmjerenog ka lijevoj strani. Obučen je u
tamno odijelo i kravatu, sa bijelom košuljom. Pozadina kompozicije je
jednostavna, izvedena bež bojom.
47. Ljubo Lah, Portret
druga Tita IV, 1977., pastel, 46,5 x 38 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddu: Lah
Kompozicija obuhvata krupni kadar. Prikazuje lik Tita sa
naočalama u poluprofilu, odnosno za 1/3 okrenutog od posmatrača. Obučen je u
bijelu košulju, plavu kravatu i tamno odijelo.
48. Ljubo Lah, Portret
druga Tita V, 1977., ulje na kartonu, 40 x 30 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddu: Lah
Kompozicijski, organizacija slike je riješena na sličan
način kao i prethodna. Lik Tita obuhvata krupni kadar. Tito je prikazan sa
naočalama, okrenut od posmatrača za 1/3. Obučen je u tamno odijelo i bijelu
košulju sa kravatom.
49. Drago
Došen, Tito I, 1977., crtež olovkom, 34 x 30 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Došen 77
Kompozicija
obuhvata krupni kadar. Umjetnik je više pažnje posvetio tretmanu lica nego
ostatku tijela, koje je naznačeno samo konturama. Titov lik okrenut je za 1/3
od posmatrača.
50. Drago
Došen, Tito II, 1977., akvarel, 41 x 36 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Došen 77
Kompozicija
obuhvata srednji krupni plan koji tretira figuru do pojasa. Tito je prikazan u
sjedećem položaju. Obučen je u braon odijelo, sa bijelom košuljom i
tamnonarandžastom kravatom. Lice mu je
blago okrenuto prema lijevoj strani. Nosi naočale.
51. Mevludin
Ekmečić, Portret Josipa Broza Tita, 1977., crtež olovkom, 59 x 49 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – gdin. ekmečić m. 1977 (olovka)
Portret je naslikan olovkom. Lik Tita prikazan je u
krupnom kadru. Titov pogled usmjeren je ka dolje. Umjetnik je pažljiviji u
tretmanu lica nego u tretmanu ostatka tijela koje je izvedeno linearnim
potezima.
52. Mevludin
Ekmečić, Predsjednik Tito, 1977., crtež flomasterom, 60,5 x 46 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – gdk: Ekmečić M. 2. IV 77; ddk: Bugojno –
Gorica sa zajedničkog rada umjetnika BiH 2. IV 1977.
Portret obuhvata krupni kadar. Tito je prikazan sa
naočalama, en face.
53. Mevludin
Ekmečić, Skica za portret predsjednika Tita, 1977., crtež tuš-pero, 35 x
27 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – dole desno skica za portret druga Tita; glk:
Ekmečić M. 1977
Portret je oslikan u krupnom planu. Prikazuje Tita sa
naočalama, okrenutog za 1/3 od posmatrača, oborenog pogleda. Obučen je u odijelo,
sa kravatom.
54. Milivoj
Unković, Tito, 1977., crtež olovkom, 86,5 x 60 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Skica za portret predsjednika Tita:
Unković 19 (UM) 77
Kompozicija obuhvata srednji plan. Tito je prikazan kako
sjedi u stolici, za 1/3 okrenut od posmatrača. Obučen je u odijelo, sa
kravatom.
55. Ivan Kolev,
Čas malih samoupravljača, 1977., ulje na platnu, 80 x 100 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
U oslikavanju kompozicije umjetnik je koristio tzv.
ptičiju perspektivu. Kompozicija je simetrična, podjeljena na dva dijela. U
desnom je oslikan dječak koji kredom crta zvijezdu petokraku, a sa lijeve
strane je prikazan lik Tita sa karakterističnom vojničkom kapom tog perioda
(„titovkom“).
56. Salim
Obralić, Portret predsjednika Tita, 1977., ulje na platnu, 110 x 120 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Obralić Salim 1977
Portret tretira srednji kadar. Tito je prikazan u profilu
kako sjedi na masivnoj zelenoj stolici. Lijevom rukom, na kojoj dominira veliki
prsten, oslanja se na naslonjač stolice. Obučen je u modroplavo odijelo, sa
kravatom smeđe boje. Pozadina je izvedena jednostavno u svijetloplavoj boji.
57. Mensur
Dervišević, Skojevci u okupiranom gradu, 1977., ulje na platnu, 90 x 120
cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: MD 77
Na kompoziciji je prikazan zid kuće. Sa desne strane
kadar presjeca prozor, a sa lijeve dovratnik. U sredini je bijela površina zida
na kojoj je oslikan portret Tita crvenom bojom. Ispod portreta, koji je izveden
više kao skica, štampanim slovima je ispisano ŽDT (skraćenica od povika Živio
Drug Tito).
58. Ragib
Lubovac Čelebija, Tito, 1977., crtež olovkom, 100 x 70 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Ragib Lubovac Čelebija „Tito“ Crtež 77
Kompozicija je podijeljena na prednji i srednji plan. U
prednjem planu, sa lijeve strane oslikan je kvadrat. U srednjem planu oslikan
je Tito sa vijencem od cvijeća i voća oko vrata. Okrenut je od posmatrača za
1/3, a na glavi nosi karakterističnu kapu toga perioda.
59. Drago
Tršar, Portret maršala Tita, 1977., bronza, 25 x 15 x 18 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Skulptura
se sastoji iz dva dijela – postamenta i portreta. Titovo lice oblikovano je
grubim, širokim potezima. Nasmiješen je, usta su blago otvorena, pogled je
usmjeren ka posmatraču.
60. Janez
Knez, Tito, revolucija, 1977., kombinirana tehnika, 120 x 120 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Knez
U
središtu kompozicije postavljena je druga oslikana kompozicija sa portretom
Tita. Tito je prikazan u srednjem planu, u vojničkoj uniformi. Na glavi nosi
kapu sa petokrakom. Oblik kompozicije sa portretom ponavlja se i ispod nje, ali
prazan, te je moguće vidjeti teksturu pozadine koja je izvedena kombinacijom
crvene i crne boje.
61. Milan
Miletić, Predsjednik Tito, 1977., ulje na platnu, 33,5 x 32 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Miletić 77
Portret
Tita obuhvata srednji krupni plan. Tito je prikazan sa naočalama za 1/3 okrenut
od posmatrača.
62. Miloš
Gvozdenović, Tito 1944., 1977., ulje na platnu, 110 x 115 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: M. Gvozden
Kompozicija
tretira srednji kadar koji prikazuje figuru Tita do pojasa. Tito je prikazan u
trenutku držanja govora, na govornici. Obučen je u uniformu, sa istaknutim
epoletama. Na katedri ispred Tita prikazan je ćilim crvene boje, sa motivima
oslikanim bijelom i zelenom bojom.
63. Miloš
Gvozdenović, Tito 1975., 1977., ulje na platnu, 87 x 70 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: M. Gvozden 77
Portret
Tita oslikan je u srednjem planu, a obuhvata figuru do pojasa. Tito je prikazan kako čita dokument položen na stolu
ispred njega. Pogled mu je oboren, usmjeren prema onome što čita. Obučen je u
tamnoplavo odijelo, sa bijelom košuljom i kravatom izvedenom u crvenoj i
tirkiznoj boji.
64. Miralem
Srkalović Lalo, Tito, 1985., ulje na platnu, 34 x 29 cm
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: „Lalo '85“, crvenom bojom
Kompozicija tretira srednji krupni kadar. Tito je
prikazan u vojničkom odijelu, sa karakterističnom kapom na glavi. Prikazan je u
profilu, pogled mu je oboren. U ustima drži zapaljenu cigaretu u luli iz koje
se viori dim.
65. Marija
Ujević, Predsjednik Tito, patinirani gips., 42 x 22 x 33 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Skulptura je otuđena iz zbirke (pogledati podatke o
sadašnjem stanju dobra ove Odluke).
66. Ibrahim
Bilajac, Portret Tita, 1977., patinirani gips, 48 x 26 x 29 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Umjetnik je oblikovao portret u obliku skraćenog poprsja
koje obuhvata glavu i dio vrata. Vrat je izveden na način da vrši i funkciju
postamenta.
67. Pavle
Blesić, Veliko odlikovanje, 1977., ulje na ultraplasu, 120 x 91 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Blesić
Portret Tita oslikan je smeđom i sivom bojom u medaljonu,
koji se nalazi u sredini donje strane kompozicije. Tito je prikazan za 1/3
okrenut od posmatrača. Iznad medaljona sa Titovim portretom, slikar je naslikao
papirne isječke bijele, maslinastozelene i crvene boje. U središtu crvenog
isječka, crnom bojom je oslikan trag vatre koja je zahvatila njegovu površinu.
68. Meha Sefić,
Portret Tita, 1977., crtež smeđe-crnicom kredom, 65 x 50 cm, Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura – dlk: M. Sefić 77
Portret je naslikan kao skica. Tito je prikazan sa
naočalama, okrenut za 1/3 od posmatrača.
69. Miša
Pengov, Tito u Bihaću novembra 1942., 1977., ulje na platnu, 140 x 139
cm, Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – dlk: M. Pengov 1977.
Kompoziciju karakterizira upotreba tamnog inkarnata, a
slikana je kao grupni portret. Prikazan je trenutak sa sastanka u Bihaću, u
novembru 1942. godine. Prisutni sjede raspoređeni u redove. U sredini prvog
reda prikazan je Tito.
70. Radiša Lj.
Lucić, Tito ili izvorni zapis, 1977., pastel na mapi, 63,5 x 85 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: R. Lj. Lucić
Ova neobična kompozicija oslikana je pastelom na
geografskoj mapi. Tito je prikazan u srednjem krupnom planu, en face.
Obučen je u vojničku uniformu, sa karakterističnom kapom toga perioda i
petokrakom na njoj.
71. Radiša Lj.
Lucić, Tito, 1977., crtež olovkom, kombinirana tehnika, 36 x 25,5 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura
– dlk: Tito 1977. Radiša Lj. Lucić
Kompozicija
tretira srednji kadar. Tito je prikazan sa
naočalama, oborenog pogleda. Odjeven je u odjelo, okrenut za 1/3 od posmatrača.
72. Jovica
Stefanović, Najdraži gost, 1977., ulje na platnu, 139 x 130 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: J. Stefanović 77.
Na kompoziciji, koja tretira srednji kadar, a obuhvata
figure do visine koljena, prikazan je Tito sa djecom. Dvije djevojčice stoje mu
sa strana, jedna je okrenuta prema posmatraču, a druga je prikazana u profilu.
Treće dijete, dječak, okrenut je leđima od posmatrača. Slikar za oslikavanje
koristi prilagođenu tehniku pointilizma. Tito je obučen u bijelo odjelo i
crvenu kravatu. Pozadina je oslikana kombinacijom tačkastih poteza crvene,
plave, zelene i bijele boje.
73. Mirjana
Dželatović, Tito dok čita, 1977., crtež olovkom, 77 x 99 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Mirjana 77
Portret tretira srednji kadar. Tito je prikazan sa
naočalama, oborene glave, pogleda usmjerenog prema novinama položenim na stolu.
Lijevom rukom oslonjen je na sto, desna šaka mu je također na stolu, ali je
ruka izdignuta od podloge. Obučen je u odijelo, sa kravatom.
74. Dragiša
Trifković, Portret Tita, 1977., bronza plaketa, 28 x 20 cm,
Međunarodna
galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Dragiša 77.
Portret je izrađen u bronzi. Prikazuje lik Tita u
profilu.
75. Dubravka
Klarić Kapičić, Tito-odmor, 1978., ulje na platnu, 75 x 60 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura
– ddk: Duda, maj; dlk: odmor
Kompozicija
tretira krupni srednji plan. Tito je prikazan lica oslonjenog na lijevu ruku,
na kojoj dominira krupni prsten, a ispod rukava sat. Iako je prikazan en face, oči su okrenute od
posmatrača. Tito je odjeven u tamno odjelo sa bijelom košuljom i kravatom.
76. Emilo A.
Kostić, Tito, 1977., grafika (bakropis), 28 x 20,5 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – Emilo A. Kostić 1977; dole na sredini: TITO
Portret Tita izrađen je u tehnici bakropisa. Tito je
prikazan sa naočalama, u profilu. Prema položaju tijela zaključujemo da sjedi,
iako stolica na kompoziciji nije vidljiva. Odjeven je u odijelo, sa kravatom.
77. Emilo A.
Kostić, Maršal Tito, 1979., bakropis, 48 x 33,5 cm,
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Signatura – ddk: Emilo A. Kostić 1979; dlk: EA dole na
sredini Tito
Kao i prethodna, i ova je kompozicija rađena u tehnici
bakropisa. Tito je prikazan u srednjem krupnom kadru. Nosi naočale, a pogled mu
je usmjeren od posmatrača za 1/3. Obučen je u odijelo, sa bijelom košuljom i
kravatom.
78. Mustafa
Ico Voljevica, Portret Tita, 1979., crtež kreonom, 47,5 x 32,5 cm
Signatura – d.l.u: Skica za portret d.d.u: Voljevica 79.
Portret tretira srednji krupni plan. Umjetnik je više
pažnje posvetio tretmanu lica, nego ostatku tijela, koje je samo djelimično
naglašeno grubim linearnim potezima. Tito je prikazan sa naočalama, za 1/3
okrenut od posmatrača.
79. Miladin
Aničić Mikan, Skica za sliku “Bdenje”, 1980., akvarel, 31 x 28 cm
Signatura – d.d.u "Skica za sliku Bdenje" A.
Mikan 8.maja 1980
Kompozicija predstavlja pripremni crtež za sliku Bdenje.
80. Miladin
Aničić Mikan, Bdenje, 1980., kombinirana tehnika, 25 x 30 cm
Signatura
– d.d.u A Mikan maj 1980.
Umjetnik
je oslikao sliku sa Titovim portretom kao krajolik. Kompozicija obuhvata
prednji, srednji i zadnji plan. U prednjem planu sa lijeve strane prikazan je
čobanin sa stadom ovaca, u srednjem planu umjesto stijene, oslikan je Titov lik
u vojničkoj uniformi. Na glavi nosi „titovku“ sa petokrakom. Zadnji plan
umjetnik popunjava prikazom drveća, brežuljaka i puteva koji se granaju u
različitim smjerovima.
81. Ivo
Grbić, Josip Broz Tito, 1977., crtež crvenom kredom, 42 x 31,5 cm
Signatura
– d.d.u: "grbić 77."
Kompozicija
tretira krupni srednji plan. U središtu je prikazan Tito sa naočalama, en
face, pogleda usmjerenog ka posmatraču.
82. Ive
Šubić, Tito, 1944., linorez, 23,7 x 18 cm
Signatura
– dlu ispod otiska: "1944. orig. Lin." sredina: "Tito ddu: Ive
Šubić" (olovkom)
Portret
Tita oslikan je u srednjem krupnom planu koji obuhvata figuru do pojasa. Tito
je prikazan u profilu. Obučen je u vojničku uniformu, sa remenom preko desnog
ramena i vijencem na kragni košulje.
83. Ive
Šubić, Tito, 1960., crtež tušem, kistom i perom, 11 x 14 cm
Signatura
– dlu na zaljep. Papirom: 1960-tuš,čopić "Tito" ddu: "Ive Šubić
(olovkom)
Kompozicija tretira srednji krupni plan. Tito je prikazan
u profilu, obučen u vojničku uniformu. Na glavi nosi karakterističnu kapu tog
perioda. Potez je grub i oštar.
84. Mevludin
Ekmečić, Portret predsjednika Tita, 1977., crtež crnim flomasterom na
sivom papiru, 63,5 x 49 cm
Signatura
– gdu: "ekmečić m. 1977". ddu: "Bugojno-Gorica,2.IV1977."
Portret je oslikan kao skica, u isprekidanim potezima
crnoga flomastera. Tito je prikazan en face, sa naočalama, pogleda
usmjerenog ka posmatraču.
85. Ivan Kolev,
Portret Tita, 1978., crtež olovkom u boji na akvarel papiru, 68,5 x 50
cm
Signatura
– ddu: "Iv. Kolev 78" ćir.
Kompozicija
tretira krupni srednji kadar koji obuhvata figuru do pojasa. Tito je prikazan u
profilu, lica okrenutog za 1/3. Obučen je u odijelo sive boje, sa bijelom
košuljom i kravatom bež boje.
86. Ivan
Kolev, Portret Tita iz ratnih dana, 1978., crtež olovkama u boji na
papiru, lakirano, 70,7 x 50 cm
Signatura
– ddu: "Iv. Kolev 78" (ćir.) Pero
Kompozicija
tretira krupni srednji kadar koji obuhvata figuru do pojasa. Tito je prikazan u
vojničkoj uniformi, sa remenom preko lijevoga ramena. Na glavi nosi „titovku“
sa petokrakom. Lice mu je okrenuto od posmatrača za 1/3. Pozadina je izvedena
crnom olovkom.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
JU
Međunarodna galerija portreta Tuzla
u Tuzli kao i zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije do
sada nije uživala status zaštite.
4. Istraživački i
konzervatorsko-restauratorski radovi
Tokom
studijske posjete u novembru 2012. godine predstavnici Univerziteta
primijenjenih umjetnosti iz Beča (Universität für angewandte Kunst Wien) i
Likovne akademije u Sarajevu, izradili su Plan preventivne konzervacije i
reorganizacije depoa. Aktivnosti provedene
prije izrade Plana izvršene su pod mentorstvom prof. mag. dr. Gabriele Krist uz
podršku prof. mag. dr. Ćazima Hadžimejlića.
5. Sadašnje stanje dobra
Zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije u
dobrom je stanju.
Dana 07.04.2011. godine popisna Komisija u JU
Međunarodna galerija portreta u Tuzli završila je popis fundusa Galerije.
Izvještajem broj 186/2011. od 15.04.2011. godine ustanovljeno je da iz
cjelokupnog fundusa Galerije nedostaju 72 djela, od kojih je za dva poznat
trenutni smještaj.
Komisiju za popis djela iz fundusa galerije osnovanu
25.08.2010. godine (Odluka za formiranje Komisje za popis br. 114/10) činili
su:
1. Prof.
Ekmečić, Mevludin, stručni konsultant za depo i umjetnine
2. Mr.
sc. Čićkušić, Vesima, inspektor za obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja,
nauke i sporta Tuzlanskog kantona
3. Vrabac,
Mirela, viši stručni saradnik za kulturu Općine Tuzla
4. Omerčić,
Zekerijah, uposlenik Galerije.
Popisom
je ustanovljeno da iz zbirke Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije
nedostaju sljedeća djela:
1. Safet
Zec, Tito danas II, 1975., ulje na platnu, 100 x 80,5 cm; inventarni
broj 25,
2. Marija
Ujević, Predsjednik Tito, (bez datacije), platinirani gips, 42 x 22 x 33
cm; inventarni broj 65.
Dopisom
broj 195/2011 od dana 21.04.2011. godine, Međunarodna galerija portreta u Tuzli
obavijestila je o nestanku 72 umjetnička djela iz fundusa galerije nadležne
institucije Tuzlanskog kantona: Vladu Tuzlanskog kantona, Ministarstvo
obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona, Općinu Tuzla, te Službu za
razvoj, poduzetništvo i društvene djelatnosti Općine Tuzla.
Dopisom
broj 226/2011 od dana 26.05.2011. godine, Međunarodna galerija portreta Tuzla obavijestila je o
nestanku umjetničkih dijela iz fundusa galerije još dvije institucije:
Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, te Kantonalno tužilaštvo
Tuzlanskog kantona.
Nadležne
institucije započele su aktivnosti vezane za pronalaženje i povrat nestalih
umjetnina u Galeriju.
6. Specifični rizici
Mogućnost
otuđenja umjetničkih djela iz Galerije.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući
Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH”
br. 33/02 i 15/03), a koja se odnosi na pokretno naslijeđe Bosne i Hercegovine,
Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim
kriterijima:
A. Vremensko određenje (dobra
nastala od prahistorije do kraja XX vijeka)
B. Historijska vrijednost (veza
građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim
događajem u historiji)
C. Umjetnička
i estetska vrijednost
i. Kvalitet
obrade
ii. Kvalitet
materijala
iv. Kompozicija
v. Vrijednost
detalja
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno
svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima
ii. Svjedočanstvo
o historijskim mijenama
v. Svjedočanstvo
o tipičnom načinu života u određenom razdoblju
E. Simbolička
vrijednost
v. Značaj za
identitet skupine ljudi
G. Izvornost
ii. Materijal
i sadržaj
iii. Namjena
i upotreba
vi. Duh i
osjećanja
vii. Drugi
unutrašnji i vanjski faktori
Sastavni
dio ove odluke su:
-
Fotodokumentacija: fotografije
Zbirke slika Ismet Mujezinović sačinjene su u periodu od 12.11.2010. do
07.04.2011. godine, kada je izvršen popis cjelokupnog fundusa Međunarodne
galerije u Tuzli i pripadaju digitalnom arhivu galerije.
Korištena literatura
U toku
vođenja postupka proglašenja zbirke Tito u djelima likovnih umjetnika
Jugoslavije nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:
Inventarna
knjiga „Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije“
1977. Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije. Tuzla: 1977.
1980. Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije, stalna
postavka. 1980.
2004. Sarajlić, Ćazim. 40 godina
Međunarodne galerije portreta Tuzla (1964-2004). Tuzla: 2004.
|
