Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 8. studenoga 2012. godine je donijelo
O D L U K U
I
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu „Dub“, selo Bulatovići, općina Konjic, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 55 stećaka.
Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru označenom kao k.č. 2936, zk uložak broj 260, k.o. Bulatovići, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljenog sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administracijske i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče s osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u točki I stavak 3 ove odluke utvrđuje se:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervacijsko-restauracijski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u obrazovne i kulturne svrhe;
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi uz dopuštenje nadležnoga ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, dopuštenje nadležnoga ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;
- nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono nužno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih dijelova stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnoga ministarstva. Elaborat treba biti utemeljen na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su nužne, te sadržavati odgovarajuće konzervacijske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera zaštite:
- izradu geodetske snimke postojećega stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnoga spomenika.
Plan sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnoga spomenika treba sadržavati:
- arheološko istraživanje prostora nacionalnoga spomenika;
- uređenje groblja sa uklanjanjem samonikle vegetacije;
- redovito održavanje spomenika.
IV
Svi pokretni nalazi, koji u tijeku arheološkoga istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraživanja nužno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvješće, a najduže za period od tri godine.
Naporedo sa izvođenjem arheoloških istraživanja, nužna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkoga materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvješća o provedenome istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
Pokretne nalaze iz stavka 1 ove točke nije dopušteno iznositi iz Bosne i Hercegovine.
Izuzetno od odredbe stavka 7 ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je nužna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tomu će prezentirati Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovoga iznošenja, postupanja s njim tijekom boravka izvan zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojemu su oprečni odredbama ove odluke.
VI
Svatko, a osobito nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskome tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u točkama II – VI ove odluke, te nadležnom općinskome sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje s pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (www.kons.gov.ba).
IX
Sukladno članku V stavak 4 Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.1-2.3-73/12-27
6. studenoga 2012. godine
Sarajevo
Predsjedateljica Povjerenstva
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju članka II stavak 1 Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa člancima V i VI Aneksa 8, Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Služba za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove Općine Konjic podnijela je, dana 17. lipnja 2011. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole sa stećcima na lokalietu „Dub“, u naseljenom mjestu Bulatovići, općina Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V, stavak 4 Aneksa 8 i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati pod nazivom stećci, jedinstveni su za područje Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Oni su impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV stoljeću, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz spoljašnji izgled nadgrobnoga spomenika. Oni imaju iznimnu povijesnu i znatnu kulturnu važnost.
Na lokalitetu „Dub“ evidentirano je 55 stećaka, a najveći broj pripada obliku sanduka i ploča. Dekoracija, zbog stanja na terenu, nije uočena. Stećci su uglavnom orijentirani po pravcu SZ-JI i u manjoj mjeri po pravcu S-J (s otklonom). U literaturi dostupnoj do 2012. godine nisu pronađeni podaci o ovoj nekropoli.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskoga plana i zemljišnoknjižni izvadak).
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u tijeku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentirnu građu o dobru.
Prema odredbi članka V stavak 2 Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 37. Poslovnika o radu Povjerenstva, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo će pružiti mogućnost vlasniku predloženoga nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim osobama da iznesu svoje stavove. Sukladno tomu, Povjerenstvo je zatražilo:
- dopisom broj 05.2-2-8 /11-121 od 20.09.2011. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stava u vezi sa proglašenjem predmetnoga dobra nacionalnim spomenikom BiH, od Općine Konjic, Službe za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, Federalnoga ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnoga ministarstva kulture i sporta.
- dopisom broj 05.1-35.2-19/12-26, od 11.07.2012. godine, zatražen stav vlasnika preko Javnog oglasa upućenog Općini Konjic, Služba za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove.
Nakon toga, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:
- dopisom broj: 03-23-2-1345/11, od 27.09.2011. godine Federalno ministarstvo prostornog uređenja izvijestilo je Povjerenstvo da ne raspolaže podacima niti dokumentacijom za predmetno dobro.
- dopisom broj: 07-40-4-4073-1/11, od 12.10.2011. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnoga ministarstva kulture i sporta izvijestilo je Povjerenstvo da dobro nije bilo zaštićeno od strane zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH.
- do momenta donošenja ove odluke nije dobijen stav vlasnika (privatno vlasništvo).
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija dobra
Nekropola sa 55 stećaka nalazi se u selu Bulatovići koje je udaljeno od Konjica oko 30 km. Selo se nalazi u planinskom dijelu općine na nadmorskoj visini od oko 800 m. Nekropola je situirana na blagom uzvišenju u šumi, na lokalitetu Dub i smještena je na oprečnoj strani od sela preko rijeke Kraljuščice.
Nacionalni spomenik se nalazi na parcelama označenim kao k.č. br. 2936, z.k. uložak 260, k.o. Bulatovići, općina Konjic, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.
Povijest dobra(1)
Još od prapovijesti dolinom rijeke Neretve i njezinih rubova vodile su komunikacije koje su povezivale srednju Bosnu sa Jadranskim primorjem. Uz korekcije i prilagođavanja trase, ovuda su prolazile važne komunikacije u antičko, srednjovjekovno i osmansko doba, sve do probijanja puta kroz kanjon Neretve od Jablanice na jug osamdesetih godina XIX stoljeća. Srednjobosansko rudogorje, plodna zemlja u dolini Neretve i bogate planinske ispaše doprinijeli su da se na velikom koljenu Neretve, između planinskih masiva Bitovnje, Bjelašnice i Visočice na sjeveru, te Prenja i Čvrsnice na jugu, formiraju brojna naselja u svim periodima, shodno uvjetima i zahtjevima vremena u kojemu su nastajala.
U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjega vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Župa Neretva prostirala se između župa Rame i Koma. Pretpostavlja se da je već polovinom XI stoljeća, ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi. Oko polovine XIV stoljeća u župi Neretvi može se pratiti intenzivnija gospodarska i politička aktivnost bosanskih vladara. Početkom XV stoljeća došlo je do razgraničenja kasnije “Kraljeve zemlje” i feudalne oblasti Kosača. Od 1404. godine do 1463. godine bosanski dio župe Neretve pripada "Kraljevoj zemlji", a humska Neretva i Kom pripadaju feudalnoj oblasti Kosača - kasnijoj Hercegovini. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva, od granica župe Kom do granica župe Rame. Područje koje se nalazilo na lijevoj obali Neretve pripadalo je Kosačama, a ono na desnoj obali rijeke „Kraljevoj zemlji“. Pomoćna osmanska vojska, pod vodstvom Mahmut-paše Anđelovića u ljeto 1463. godine, osvojila je obje Neretve i Kom. U protivakciji hercega Stjepana, od srpnja do rujna iste godine, oslobođena je tzv. humska Neretva, osim grada Borovca, i zapadni dio bosanske Neretve. Ovi krajevi su definitivno osvojeni sredinom 1465. godine prodorom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića u hercegovu zemlju(2).
2. Opis dobra
Prema statistici Š. Bešlagića područje konjičke općine – sa 3018 registriranih spomenika – spada u teritorije koji imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini(3). Prema formi izrade najbrojniji su sanduci, dok su sljemenjaci i ploče gotovo podjednako zastupljeni. Način grupiranja stećaka omogućava da se na terenu prate i dokumentiraju važne povijesne pojave, procesi i odnosi. Po smještaju velikih nekropola mogu se pouzdano ubicirati središta nekadašnjih kultnih i političkih zajednica. Također, po smještaju srednje veličine nekropola, mogu se pratiti procesi razvitka tzv. rodovskih sela, dok se kod manjih skupina prati odraz intenzivne feudalizacije i socijalnog diferenciranja, tj. kada se pojedini rodovi više ne ukapaju sa susjedima, već se izdvajaju i stvaraju obiteljske nekropole. Sankovića nekropola u Biskupu izrazit je primjer kako, kroz cijelo XIV stoljeće, stećke kao nadgrobne spomenike rabi najmoćniji vlasteoski rod u čitavoj Humskoj zemlji, a Bogopanci – Draživojevići – Sankovići su bez sumnje slavenskog podrijetla i kulture, a ne Vlasi.
Ukrašavanje stećaka uzima maha tek početkom XIV ili krajem XV stoljeća. Na bliže oblikovanje stećaka svakako su utjecali i terenski uvjeti, odnosno geološki sastav stijena iz kojih je uziman kamen za izradu stećaka. Vidno je velika razlika u kvaliteti izrade stećaka iz doline Neretvice, gdje nema pogodnog materijala i onih kraških predjela oko Glavatičeva i Bjelimića. Ipak čini se da to nije i jedini uzrok razlikama, jer u okolici Jablanice ima dobrog materijala, ali ipak nema naročito razvijenih formi i ukrasa(4).
Opis stećaka
Nekropola je smještena u šumi, na lokalitetu Dub. U prostoru se uočavaju tri skupine nadgrobnika - južna gdje su nadgrobnici oirjentirani po pravcu SI–JZ , središnja skupina gdje su nadgrobnici orijentirani u dva smjera – SI–JZ i S–J s otklonom, te treća skupina koja se nalazi na sjevernome dijelu nekropole gdje su stećci uglavnom orijentirani po pravcu SI–JZ sa pet nadgrobnika po pravcu S–J s otklonom.
U nekropoli je evidentirano 55 stećaka, a najveći broj pripada obliku sanduka i ploča(5).
Isti su u lošem stanju, prekriveni u većoj mjeri biljnim organizmima (visoko i nisko rastinje, mahovina i lišajevi), zbog čega dekoracija, ukoliko i postoji, nije uočena. Izvjestan broj stećaka je utonuo. Stećci su uglavnom orijentirani po pravcu SZ–JI i u manjoj mjeri po pravcu S–J (s otklonom).
Stanje stećaka
Stećak 1 – sanduk, dimenzija 140x70x57 cm;
Stećak 2 – dimenzija 460x80x8 cm;
Stećak 3 – dimenzija 195x86x28 cm;
Stećak 4 – sanduk, dimenzija 150x12x/22 cm;
Stećak 5 – dimenzija 167x74x10 cm;
Stećak 6 – sanduk, dimenzija 190x90x36 cm;
Stećak 7 – dimenzija 220x90x27 cm;
Stećak 8 – dimenzija 184x110x13 cm;
Stećak 9 – sanduk, dimenzija 182x84x40 cm;
Stećak 10 – dimenzija 168x90x27 cm;
Stećak 11 – dimenzija 142x65x14 cm;
Stećak 12 – dimenzija 80x178x5 cm;
Stećak 13 – dužine 62 cm;
Stećak 14, 15, 16 i 17 – utonuli;
Stećak 18 – dimenzija 200x88x22 cm;
Stećak 19 – dimenzija 212x90x27 cm;
Stećak 20 – utonuo;
Stećak 21 – sanduk, dimenzija 70x105x43 cm;
Stećak 22 – sanduk, dimenzija 200x84x30 cm;
Stećak 23 – dimenzija 172x100x17 cm;
Stećak 24 – dimenzija 120x26x17 cm;
Stećak 25 – dimenzija 169x83x16 cm;
Stećak 26 – dimenzija 170x82x20 cm;
Stećak 27 – dimenzija 185x84x26 cm;
Stećak 28 – sanduk, dimenzija 100x90x30 cm;
Stećak 29 – dimenzija 190x106x15 cm;
Stećak 30 – dimenzija 190x80x20 cm;
Stećak 31 – dimenzija 190x86x10 cm;
Stećak 32 – dimenzija 170x75x21 cm;
Stećak 33 – utonuo;
Stećak 34 – sanduk, dimenzija 180x106x37 cm;
Stećak 35 – dimenzija 190x82x18 cm;
Stećak 36 – sanduk, dimenzija 149x74x39 cm;
Stećak 37 – sanduk, dimenzija 180x104x32 cm;
Stećak 38 – dimenzija 190x74x9 cm;
Stećak 39 – dimenzija 165x80x18 cm;
Stećak 40 – sanduk, dimenzija 150x80x30 cm;
Stećak 41 – dimenzija 150x30x23 cm;
Stećak 42 – sanduk, dimenzija 180x90x33 cm;
Stećak 43 – dimenzija 152x87x17 cm;
Stećak 44 – sanduk, dimenzija 180x98x50 cm;
Stećak 45 – sanduk, dimenzija 177x102x37 cm;
Stećak 46 – dimenzija 190x103x22 cm;
Stećak 47 – dimenzija 154x73x25 cm;
Stećak 48 – dimenzija 190x92x17 cm;
Stećak 49 – dimenzija 153x80x10 cm;
Stećak 50 – dimenzija 162x86x20 cm;
Stećak 51 – sanduk, dimenzija 190x108x32 cm;
Stećak 52 – sanduk, dimenzija 110x90x30 cm;
Stećak 53 – sanduk, dimenzija 180x86x40 cm;
Stećak 54 – sanduk, dimenzija 110x80x60 cm;
Stećak 55 – utonuo.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Konjica kao spomenik III kategorije uvršteno je 69 lokaliteta nakropola sa stećcima (3018 stećaka) bez preciznije identifikacije(6).
Nekropola sa stećcima, lokalitet „Dub“, selo Bulatovići, općina Konjic, nije bila evidentirana, niti upisana u registar spomenika kulture Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnoga ministarstva kulture i sporta.
4. Istraživački i konzervacijsko-restauracijski radovi
Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pedesetih godina prošlog stoljeća, započela je sustavnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.
U literaturi dostupnoj do 2012. godine, nisu pronađeni podaci o ovoj nekropoli.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na lokalitetu, koji je obavljen dana 27.06.2012. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- evidentirano je 55 stećaka, smještenih na uzvisini u šumi (evidentirani samo vidljivi, a postoji mogućnost da ih ima više);
- stećci su u lošem stanju, prekriveni u većoj mjeri biljnim organizmima (mahovinom i lišajevima) koji razaraju strukturu istih;
- izvjestan broj stećaka je nagnut;
- izvjestan broj stećaka je utonuo;
- nekoliko stećaka je gotovo amorfno (struktura razorena biljnim organizmima);
- nekoliko stećaka vidno oštećeno (puknuti stećak na dva nejednaka dijela, pliće ili dublje napukli stećci);
- zbog navedenoga nije bilo moguće primijetiti ukrase na stećcima (ukoliko istih i ima).
6. Specifični rizici
Nema specifičnih rizika za nekropolu sa stećcima na lokalitetu „Dub“ u selu Bulatovići.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Povijesna vrijednost
D) Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)
i. Svjedočanstvo o povijesnim mijenama
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru
E) Simbolička vrijednost
i. Ontološka vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
v. Značaj za identitet grupe ljudi.
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko – vlasnička dokumentacija
- kopija katastarskog plana, za k.č. br. 2936, z.k. uložak 260, k.o. Bulatovići, općina Konjic, br. plana 12, Razmjera 1:2500; izdala 25.04.2011. godine Služba za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Općine Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;
- zemljišnoknjižni izvadak za zemljišnu parceleu br. 2936, broj z.k. uloška 260, NAR. i RZ br. 1920/11; izdao 26.04.2011. godine Zemljišno knjižni ured/kancelarija Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;
- Fotodokumentacija, (fotografije s terena načinjene 27.06.2012.)
Korištena literatura
Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1980. Redžić, Husref (ur.). Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Faza „B“ – Valorizacija, Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo:Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1980.
1961. Radojčić, Svetozar. “Reljefi bosanskih i hercegovačkih stećaka”, LMS, knj. 387/1. Novi Sad: 1961.
1963. Benac, Alojz. Stećci. Beograd: Prosveta, 1963.
1963. Vego, Marko. “Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika”, GZM, NS (A), XVIII. Sarajevo: 1963.
1966. Anđelić, Pavao. “Doba srednjovjekovne bosanske države”, u Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine. Sarajevo: 1966.
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, Kataloško-topografski pregled. Sarajevo: 1971.
1975. Anđelić, Pavao. Historijski spomenici Konjica i okoline I. Konjic: 1975.
1982. Bešlagić, Šefik. Stećci-kultura i umjetnost. Sarajevo: 1982.
1985. Bobaš, Mirko. Stećak Mihovila Grahovčića, Jukić, 15. Sarajevo: 1985.
1990. Basler, Đuro. Kršćanska arheologija, II. izdanje, “Crkva na kamenu”. Mostar: 1990.
1990. Südland, L. V. (Ivo Pilar). Južnoslavensko pitanje. Prikaz cjelokupnog pitanja. Varaždin. Naslov izvornika: L. v. SÜDLAND. Die Südslawische Frage und der Weltkrieg. Übersichtliche Darstellung des Gesamt-Problems. Wien: 1990.
1997. Daniell, Christopher. Death and burial in medieval England 1066-1550. Routledge, London and New York, 1997.
2004. Bešlagić, Šefik. Leksikon stećaka. Sarajevo: Svjetlost, 2004.
(1) Opširnije povijesne podatke vidjeti u Odluci Povjerenstva o proglašenju Historijskog područja – Nekropola sa stećcima u Glavatičevu, lokalitet Gajine, općina Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 02-02-264/08-5 od 5. novembra 2008.godine („Službeni glasnik“ BIH broj: 12/09).
(2) Tekst preuzet iz Odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom: Arheološki spomenici u sklopu Parka na Vardi ispod Društvenog doma u Konjicu. Za više podataka o povijesti i povijesti razvoja stećaka, pogledati u istu. Korištena literatura navedena na kraju odluke.
(3) Jasno je da se radi o većem broju registriranih spomenika u općini Konjic, jer grobovi sa stećcima, koji su predmet zaštite uspostavljene ovom odlukom, nisu bili evidentirani u radovima Šefika Bešlagića
(4) Anđelić, Pavao, Historijski spomenici Konjica i okoline, I, Konjic: 1975. , 223,224,225.
(5) Kriterij za podjelu stećaka, preuzet po tipologiji Š. Bešlagića (visina ploče do 30 cm); Šefik, Bešlagić, Stećci - kultura i umjetnost, Sarajevo: 1982, 81.
(6) Napomena: odlaskom na teren i evidentiranjem stećaka u općini Konjic, suradnici Povjerenstva uočili su da je broj stećaka zasigurno i veći od navedenih 3018
|
