početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Stara džamija Barake sa haremom u Grahovu, graditeljska cjelina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 74/12.


Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi članka V stavak 4 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. lipnja 2012. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Povijesno područje – harem džamije Barake u Grahovu, općina Velika Kladuša, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini harem sa nišanima.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 683, 684 i 687 (novi premjer), što odgovara k.č. 847/1, 847/2, 848, 849/1, 849/2 i 849/6 (stari premjer), ZK uložak broj 232, posjedovni list broj 423/021, k.o. Grahovo, općina Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Objekat džamije Barake ne uživa režim zaštite utvrđen ovom odlukom.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administracijske i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnoga spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Sa ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u točki I stavak 3 ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su isključivo konzervacijsko-restauracijski radovi na nišanima i radovi tekućega održavanja, kao i radovi koji imaju za svrhu prezentaciju nišana, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu nadležna služba zaštite);

-          radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnoga ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnoga spomenika;

-          dopušteno je ukopavanje u nove grobove sa minimalnom udaljenošću od 3 m od starih nišana;

-          u cilju očuvanja integriteta sakralnoga prostora i kulturnoga pejzaža nužno je očuvanje postojećega izgleda objekta džamije Barake, uz zadržavanje osnove, oblika, dimenzija i proporcija prozorskih otvora, vrste krova i krovnog pokrivača.

 

Na susjednim parcelama (k.č. br. 685, 686 i 682/3) koje graniče sa zaštićenim prostorom dopuštena je rekonstrukcija postojećih objekata uz zadržavanje postojećih gabarita i visina.      Moguća je interpolacija stambenih objekata najveće dopuštene spratnosti P+1, odnosno najveće dopuštene visine cca 6,50 m do krovnoga vijenca.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojemu su oprečni odredbama ove odluke.

 

V

 

Svatko, a osobito nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnome ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u točkama II – V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).

 

VIII

 

Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

 

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 06.2-2.3-73/12-22

5. lipnja 2012. godine

Sarajevo

 

Predsjedateljica Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovi članka 2. stavak 1 Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno člancima V i VI Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać je dana 01. 12. 2006. godine podnio peticiju za proglašenje džamije Barake u Grahovu općina Velika Kladuša, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Sukladno odredbama Zakona, a na osnovi članka V, Aneksa 8 i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Uz seosku džamiju u Grahovu nalazi se harem sa starim nišanima od kojih je petnaest tipičnih za prostore Bosanske Krajine. Nišani datiraju u sredinu XIX i početak XX stoljeća. Ove nišane odlikuje bogata dekoracija, a najčešći motivi su sablja, nož, koplje, puška, zvijezda, polumjesec, geometrijski ornamenti i tondirane vrpce na rubovima. Na ženskim nišanima najčešći motiv je dekoracija u obliku pletenice.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

U tijeku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonsku snimku i fotografije;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskoga plana;

-          zemljišno-knjižni izvadak;

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

 

Prema odredbi članka V stavak 2 Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 37 Poslovnika o radu Povjerenstva, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo je dužno pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnoga spomenika, podnositelju peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim osobama da iznesu svoje stavove.

Sukladno tomu, Povjerenstvo je: dopisom broj 06.1-35-236/06-2 od 08. 02. 2007. godine zatražila je dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Stare džamije Barake u Grahovu, općina Velikoj Kladuši od: Općine Velika Kladuša, organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra; Zemljišno-knjižni ured Općinskog suda u Velikoj Kladuši; Federalnog ministarstva prostornog uređenja; Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta; Javne ustanove „Zavod za zaštitu kulturnog nasljeđa“ Bihać.

Nakon toga, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-          Dopisom broj 05/2-30-sl/07 od 10.09.2007. godine Općina Velika Kladuša, Služba prostornog uređenja, resursa i zaštite okoline, Odjeljenje za katastar i geodetske poslove, dostavila je Povjerenstvu sljedeće dokumente za Staru džamiju Barake:

-         Izvod iz posjedovnoga lista 423/02, broj 05/2-30 od 29. 08. 2007. godine

-         Kopiju katastarskog plana broj 5 od 30. 08. 2007. godine

-         Zemljišno-knjižni izvadak broj 232 od 04. 09. 2007. godine.

-          Dopisom broj 07-40-4-473-1/07 od 12. 02. 2007. godine Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnoga ministarstva kulture i sporta dostavio je dopis u kojem stoji da džamija Barake u Grahovu, općina Velika Kladuša nije bila ranije zaštićena i da ne posjeduju dokumentaciju za taj objekat.

 

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Stara džamija Barake nalazi se u naselju Grahovo, u blizini regionalnog puta koji povezuje Veliku Kladušu i Cazin. Od Velike Kladuše Grahovo je udaljeno 7 km. U neposrednoj blizini stare džamije, na udaljenosti od 50 m, sagrađena je nova džamija.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 683, 684 i 687 (novi premjer) što odgovara k.č. broj 847/1, 847/2, 848, 849/1, 849/2, 849/6 (stari premjer); ZK uložak broj 232; posjedovni list broj 423/021; k.o. Grahovo, općina Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Velika i Mala Kladuša, čiji je nekadašnji naziv bio je Donja i Gornja Kladuša, spominju se od još od XIII stoljeća. Naziv Kladuša prvi put se spominje 30. listopada 1280. godine i to pod imenom Cladosa. To je vrijeme kada ovaj cijeli kraj pripada knezovima Blagajskim, Babonjićima. Međutim, u tijeku 1314. godine, u ovoj velikoj porodici dolazi do diobe i te godine Kladuša pripada knezu Radoslavu Blagajskom. Kasnije je ovaj kraj pripao Frankopanima Slunjskim.

Razvoj grada u srednjem vijeku izravno je bio povezan sa sajmištem, koje je bilo smješteno u Maljevcu, odakle je kasnije prebačeno pod Kladuški grad. Zanimljiva su narodna predanja o postanku i imenima okolnih mjesta velikokladuške općine po kojima za Kladušu kažu da je dobila ime po svom prvom gospodaru izvjesnom Kladaru. Stari grad Velika Kladuša smješten je na brežuljku iznad desne obale rijeke Graborske. Godine 1633. Osmanlije su osvojile Kladušu gdje ostaju sve do pada grada pod austrougarsku vlast. Srednjovjekovna utvrda je tada opasana novim, širim bedemima koji su bili paralelni sa starim bedemima, tako je grad sličio uzvišenoj tabiji. Tom prilikom, u sklopu novih bedema, a nasuprot stare kule, sagrađena je i drvena džamija. Više pisanih izvora pominje drvenu džamiju unutar kladuške utvrde.

Nakon pada Pećigrada, a zatim Podzvizda 20. listopada 1878. godine pod austrougarsku upravu dolazi i posljednje mjesto u Bosni, Velika Kladuša. Veliki priliv stanovništva u Velikoj Kladuši prouzročio je potrebu za izgradnjom dodatnih sadržina – trgovina, zanatskih radiona, stambenih objekata, kao i intenziviranje izgradnje vjerskih objekata.

„Za vrijeme austrougarske uprave u Velikoj Kladuši podignute su dvije najmarkantnije zgrade – obje bogomolje. Najprije je podignuta Gradska džamija, koja je otvorena 27. rujna 1901. godine. Otvaranje pravoslavne crkve, njezino osvećenje, također je uz veliku svečanost, održano 1913. godine”(1).

„Do 1957. godine u Grahovu je postojala drvena džamija koja je bila pokrivena šindrom. Iste godine od dobrovoljnih priloga mještana, sagrađena je džamija, manjih dimenzija (10,75 x 6,60 m) koja se danas naziva Starom džamijom. U neposrednoj blizine stare džamije 1988. godine sagrađena je nova potkupolna džamija čije vanjske dimenzije iznose cca 15 x 13 m“(2). 

U Staroj džamiji Barake(3) u Grahovu obavljale su se molitve do 1988. godine kada je napravljena nova, velika džamija i od tada se stara džamija više ne koristi.

 

2. Opis dobra

Džamija pripada tipu džamija koje su prekrivene četvorovodnim krovom i imaju prigrađenu drvenu munaru na jugozapadnoj strani. Objekt ima pravokutnu osnovu čije vanjske dimenzije iznose cca 10,75 x 6,60 m.

Objekt džamije ima izgled prizemne građevine. Konstruktivni zidovi džamije urađeni su od lomljenoga kamena čija debljina iznosi 60 cm. Zid koji dijeli molitveni i ulazni prostor je također izrađen od lomljenoga kamena, debljine 55 cm. Svi zidovi su sa unutarnje i vanjske strane malterisani i bojeni. Krovna i stropna konstrukcija objekta je izrađena od drveta sa četerovodnim krovom koji je prekriven crijepom.

Džamija se sastoji od ulaznog dijela čije unutrašnje dimenzija iznose cca 2,05 x 5,40 m i prostora za molitvu unutrašnjih dimenzija cca 6,80X5,50 m. U ulaznom dijelu se nalazi drveno jednokrako stubište širine 60 cm preko kojega je ostvaren pristup mahfilu. Na zidu između ulaznoga i molitvenoga prostora smještena su drvena dvokrilna vrata čije dimenzije iznose cca 1,40 x 1,75 m. Visina ulaznoga dijela iznosi cca 1,95 m, a molitvenoga prostora 4,15 m. U molitvenom prostoru, na jugoistočnom zidu, smješten je mihrab, jednostavne izrade, čija širina iznosi cca 90 cm. U gornjem dijelu mihraba nalazi se natpis na arapskom jeziku koji glasi: "Nema Boga osim Allaha, Muhammed je Poslanik Božiji." Desno od natpisa je Božije ime, a lijevo ime poslanika Muhameda a.s.

Mimber je izrađen od drveta, jednostavne izrade. Njegova dužina iznosi cca 280 cm, a širina 80 cm. Mimber se sastoji od ulaznoga dijela koji čini ram sa dva drvena stuba koji su na vrhu povezani polukružnim lukom. Drveno stubište se sastoji od 10 stuba sa podestom na vrhu koji se naziva kjurs. Kjurs je natkriven ravnim baldahinom koji je oslonjen na četiri drvena stuba. Na ravnoj ploči baldahina nalazi se ukras, kupastoga oblika. Stubovi baldahina kao i stubovi na ulazu mimbera se završavaju drvenim ukrasima u obliku alema. Na strani koja je okrenuta prema molitvenom prostoru, postavljena je stubišna ograda jednostavne izrade.

Mahfil je smješten iznad ulaznog prostora, a dijelom prelazi i u molitveni prostor. Širina mahfila iznosi cca 4,05 m, a konstrukcija je drvena i oslonjena je na zidove. Visina od poda do stropa mahfila iznosi cca 2,0 m. Ograda mahfila je drvena.

Munara je u osnovi osmokutna, širine cca 1,95 m, dok visina munare do alema iznosi cca 13,78 m. Baza munare je izgrađena od betona, dok je gornji dio od drveta, koje je kasnije obloženo pocinčanim limom. Munara ima otvoreno šerefe i prekrivena je šatorastim krovom na čijem vrhu se nalazi alem.

Na jugozapadnom i jugoistočnom fasadnom zidu objekta nalaze se po dva prozorska otvora, a na sjeveroistočnom fasadnom zidu smještena su tri prozorska otvora, postavljena u jednom redu.

Prozorski otvori su pravokutnog oblika dimenzija cca 65 x 245 cm. Na ovaj oblik utjecao je izgled prozorskih otvora Fethije džamije. Naime, od XIX stoljeća fasade mnogih džamija u Krajini mijenjaju izgled. Stari prozori koji su bili postavljeni u dva reda nestaju, a zamjenjuju ih pravokutni, izduženi prozori poput prozora na Fethiji. Takvi prozori postaju opća značajka džamija u Krajini, ali i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine.(4) Prozorski otvori imaju jednostavan ram izrađen od drveta sa rešetkama. Na sjeverozapadnom fasadnom zidu nalaze se dvokrilna vrata izrađena od drveta čije dimenzije iznose cca 140 x 220 cm.

Harem (mezaristan) koji se nalazi pokraj Stare džamije Barake u Grahovu

Uz staru džamiju Barake u naselju Grahovo nalazi se harem (mezaristan) koji ima cca 30 nišana od kojih je obrađeno petnaest starijih nišana.

1. Muški nišan sa turbanom prelomljena mudževeza (vrha nišana), dimenzija 66x16x85 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

مرحوم ابراهيم ابن حسن كاهيك سىة 1329

Pomilovani Ibrahim, sin Hasana Kahić. Godina 1329. (1911)

2. Muški nišan sa turbanom dimenzija 17x17x107 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

مرحوم محسن ابن ابراهيم كاهيك سىة 1334

Pomilovani Muhsin, sin Ibrahima Kahić. Godina 1334. (1916).

3. Muški nišan sa turbanom dimenzija 30x30x250 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

مرحوم حسن ابن محمد باطاقوويك سىة 1317

Pomilovani Hasan, sin Muhameda Bataković. Godina 1317. (1899/900).

4. Muški nišan sa turbanom dimenzija 21x21x160 cm sa natpisom na kojem je vidljiva samo godina.

1294. (1877)

5. Muški nišan sa turbanom dimenzija 29x28x160 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

المرحوم المغفورمحتاج الي رحمة الله صاحب حسن دليك سنة 1273

Pomilovani, oprošteni i potrebni milosti Božije Hasan Delić. Godina 1273 (1856/57).

6. Muški nišan sa turbanom dimenzija 28x28x210 cm sa natpisom na arapskom jeziku. Na nišanu su vidljivi tragovi crvene boje što ukazuje na to da je floralni ornament na nišanu bio obojen

صاحب هذا القبر عثمان ابن علي غفر الله له و لوالديه و لمن قرء الفاتحة سنة 1282

Vlasnik ovog groba je Osman, sin Alije, -Bog oprostio njemu, njegovim roditeljima i onome ko prouči Fatihu. Godina 1282. (1865/66).

7. Ženski nišan dimenzija 28x18x165 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

هذا مقابر مريم خانم غفر الله لها يا با بكر عمر عثمان علي يا الله يا الله يا محمد يا محمد

Ovo je grob Merjem-hanume, Bog joj oprostio. O Ebu Bekre, Omere, Osmane, Alija; o Bože, o Bože, o Muhamede, o Muhamede!

8. Muški nišan sa turbanom dimenzija 29x27x230 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

يا ناظرا بقبري انا نكون مثلك امس و انت تكون مثلي غدا صاحب هذا نشان محمد بن محمد 1278

Ti koji gledaš moj grob (znaj) da sam ja jučer bio poput tebe, a ti ćeš sutra biti poput mene. Vlasnik ovog nišana je Muhamed, sin Muhameda. 1278. (1861/62).

9. Muški nišan sa glatkimk turbanom, dimenzija 26x27x180 cm bez natpisa.

10. Muški nišan sa turbanom dimenzija 28x26x184 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

المرحوم مغفور المحتاج الي رحمة صاحب علي باشيك 1272

Pomilovani, oprošteni i potrebni milosti Alija Bašić. 1272. (1855/56).

11. Muški nišan sa turbanom dimenzija 27x27x265 cm sa nečitkim natpisom iz kojeg je moguće pročitati samo ime i godinu.

........ حسن ......... 1286

.................. Hasan ........... 1286 (1869/70).

12. Muški nišan sa turbanom dimenzija 23x23x150 cm sa natpisom kojeg je vrijeme izbrisalo.

13. Ženski nišan dimenzija 21x12x120 cm sa nečitkim natpisom.

1320. (1902/903).

14. Muški nišan sa turbanom dimenzija 18x18x135 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

مرحوم صاحب عثمان ابن عمر 1325

Pomilovani Osman, sin Omera. 1325 (1907).

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Objekat nije bio zaštićen niti evidentiran od strane Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu federalnog ministarstva kulture i sporta.(5)  

 

4. Istraživački i konzervacijsko-restauracijski radovi

Nema podataka da li su na nišanima koji se nalaze u haremu Stare džamije Barake u Grahovu ranije vršeni istraživački ili konzervatorsko-restauratorski radovi.

           

5. Sadašnje stanje dobra

U Staroj džamiji Barake u Grahovu obavljale su se molitve do 1988. godine kada je napravljena nova velika džamija čije dimenzije iznose cca 13 x 15 m.

Objekt je u veoma lošem stanju zbog neodržavanja. Osobito je u lošem stanju krov, strop i fasada objekta. Malter je na više mjesta ispucao i otpao sa zidova. Drveni prozori su dotrajali i nedostaju prozorska stakla. Na stropu objekta iznad jugozapadnoga zida konstatirano je veliko oštećenje, tako da se, usljed djelovanja vlage, pojavila plijesan.

Nišani koji se nalaze u haremu Stare džamije Barake u Grahovu su dobro očuvani. Stanje nišana je zadovoljavajuće. Mali broj nišana je nagnut, polegao ili sa manjim oštećenjima.

 

6. Specifični rizici

Neodržavanje objekta kojem prijeti urušavanje usljed djelovanja atmosferalija. Posebno je kritičan gornji dio jugozapanog zida i stropa.

 

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH“, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Povijesna vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvaliteta obrade

ii.          Kvaliteta materijala

iii.         Kvaliteta proporcije        

iv.         Vrijednost detalja

D.         Čitljivost

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

E.         Simbolička vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

v.          Značaj za identitet grupe ljudi

F.         Ambijentalna vrijednost

ii.          Značenje u strukturi i slici grada

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

iv.         Tradicija i tehnike

v.          Položaj i smještaj u prostoru

vi.         Duh i osjećanja

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          Kopija katastarskoga plana, razmjera 1:2500, broj 5 od 30.08.2007. godine k.o. Grahovo, оpćina Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina; izdala Općina Velika Kladuša, organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, dana 30.08.2007. godine.

-          Zemljišno-knjižni izvadak 232, izdao Općinski sud u Velikoj Kladuši 04.09.2007. godine.

-          Fotodokumentacija:

-         Fotografije postojećega stanja džamije Zagrad u Velikoj Kladuši snimljene su u listopadu mjesecu 2009. godine, fotografirale suradnice u Povjerenstvu.

-         Fotografije i opis nišana u haremu snimljeni u kolovozu mjesecu 2010. godine, fotografirao spoljašnji suradnik Povjerenstva – orijentalista Hazim Numanagić.

-          Tehnička dokumentacija:

-         Tehničke snimke postojećega stanja džamije Zagrad u Velikoj Kladuši izradili su arhitekti Zavoda za zaštitu kulturnoga nasljeđa Bihać, a sastoji se od sljedećih nacrta: Osnova prizemlja, osnova mahfila, šema krovišta, podužni i poprečni presjek, kao četiri fasade, sve u razmjeri 1:50.

 

Korištena literatura

U tijeku vođenja postupka proglašenja graditeljske cjeline Stara džamija Barake sa haremom u Grahovu, općina Velika Kladuša, nacionalnim spomenikom korištena je sljedeća literatura:

 

1904.    Truhelka, Dr. Ćiro. Naši gradovi. Sarajevo: Naklada knjižare J. Studnička I Dr., 1904.

 

1943.    Lopašić, Radoslav. Bihać i Bihaćka krajina, (II izdanje). Zagreb: 1943.

 

1952.    Kreševljaković, Hamdija. Prilozi historiji bosanskih gradova pod turskom upravom, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom II. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 1952.

 

1953.    Kreševljaković, Hamdija. “Stari bosanski gradovi”, Naše starine I. Sarajevo: 1953.

 

1970.    Hilić, Hasan ef. Džamije u Velikoj Kladuši. Velika Kladuša: 1970.

 

1986.    Urbanistički zavod Banja Luka. Velika Kladuša Prostorni plan općine 1986-2005. Ljubljana: Institut za geodezijo in fotogrametrijo Ljubljana, 1986.

 

1987.    Ravlić, Aleksandar-Aco. Velika Kladuša kroz stoljeća, Monografija. Rijeka: Tipograf, 1987.

 

1998.    Mujezinović, Mehmed. Islamska epigrafika u BiH, knjiga III. Sarajevo: Sarajevo publishing, 1998.

 

1999.    Bećirbegović, Madžida. Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: 1999.


(1) Ravlić, Aleksandar, Monografija, Velika Kladuša kroz stoljeća, 176.

(2) Hilić, Hasan ef., Džamije u Velikoj Kladuši, Velika Kladuša: 1970., 163.

(3) Moguće da naziv „barake“ potječe iz izgleda prvobitne drvene džamije. Karakteristično je da se ovaj naziv koristi i za novu džamiju koja je sagrađena 1988. godine (http://www.vkportal.net/velika-kladusa/krenule-kladuske-hadzije/).

(4) Bećirbegović, M.,1999., 70, 71

(5) Dopis Zavoda broj: 07-40-4-473-1/07 od 12.02.2007. godine



Stara džamija Barake sa haremomStara džamija BarakeSjeverozapadna fasadaJugozapadna fasada
HaremUnutrašnjostMimberOštećenja
Nišani   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: