Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12.

O D L U K U

I

Mjesto i ostaci historijske građevine – Filijalna crkva Blažene djevice Marije u Bosanskoj Krupi proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini mjesto crkve sa vanjskim stepeništem i potpornim zidom.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 21/175 (novi premjer), k.o. Bosanska Krupa, posjedovni list broj 740, općina Bosanska Krupa, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Novoizgrađeni objekat crkve koji se nalazi na zaštićenom području ne uživa režim zaštite utvrđen ovom odlukom.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

Sa ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja, radovi koji će osigurati održivu upotrebu objekata, kao i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz obavezno očuvanje funkcije i oblika izvornih dijelova spomenika -  pristupnog stepeništa i potpornih zidova, te uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-          u cilju očuvanja integriteta sakralnog prostora i kulturnog pejzaža potrebno je očuvanje postojećeg izgleda novoizgrađenog objekta crkve, uz zadržavanje osnove, oblika, dimenzija i proporcija prozorskih otvora, vrste krova i krovnog pokrivača, te boja na fasadama;

-          nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika.

Na susjednoj parceli označenoj kao k.č. 167 nije dozvoljena izgradnja novih objekata koji bi dimenzijama, izgledom ili na neki drugi način mogli ugroziti spomeničke vrijednosti nacionalnog spomenika.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

V

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tačkama II – IV ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VI

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije   (http://www.kons.gov.ba).

VII

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

VIII

Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 33/02, „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 79/02, „Službene novine Federacije BiH“, broj 59/02 i „Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 106.

X

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom  glasniku BiH“.

Ovu odluku Komisija  je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 06.2-2.3-73/12-20

5. juna 2012. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH» broj 33/02) sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju Filijalne crkve u Bosanskoj Krupi na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 106.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Filijalna crkva Blažene Djevice Marije smještena je neposredno ispod zidina utvrđenog grada Bosanska Krupa, a zajedno sa pravoslavnom crkvom i džamijom, koje su smještene u neposrednoj blizini, formira ključne elemente u strukturi historijske gradske jezgre Bosanske Krupe. Ova crkva je jedini katolički sakralni objekat na području Bosanske Krupe. Izgrađena je početkom XX vijeka, da bi u toku ratnih dejstava (1992-1995. godine) bila minirana i uništena, tako da su ostali sačuvani samo dijelovi zidova, pristupno stepenište i potporni zidovi. Obnovljena crkva oponaša izvorni oblik u savremenom materijalu. Objekat je obnovljen na istoj lokaciji, na temeljima ranijeg objekta. S obzirom da su prilikom obnove uklonjeni izvorni ostaci objekta i s obzirom da je upotrebom novih materijala izmijenjen karakter arhitekture, sačuvana je sakralna ustrajnost lokacije kao i dokumentarna i simbolička vrijednost prostora na kome je crkva sagrađena.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana;

-          zemljišno–knjižni izvadak; 

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

Prema odredbi  člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. Dopisom broj 06.2-35.2-10/10-87 od 15.06.2010. godine Komisija je zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Filijalne crkve Blažene Djevice Marije u Bosanskoj Krupi nacionalnim spomenikom i to od: Banjalučke biskupija, Župnog ureda Prijedor za župu Bosanska Krupa, Općine Bosanska Krupa, Načelnika, Organa uprave nadležnoga za poslove urbanizma i katastra, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać. Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-          dopisom broj 05/2-30-sl/07 od 10.09.2007. godine Općina Bosanska Krupa, Općinska geodetska uprava Bosanska Krupa, dostavila je Komisiji kopiju katastarskog plana broj 5K15-21-15 od 17.06.2010. godine i izvod iz posjedovnog lista broj 740 od 12.01.2012. godine;

-          dopis broj 07-40-4-2597-1/10 od  17.06.2010. godine od Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, u kojem stoji da Filijalna crkva u Bosanskoj Krupi nije bila ranije zaštićena od strane ovoga Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa BiH i da ne posjeduju dokumentaciju za taj objekat;

-          stav vlasnika u pismenoj formi nije dobijen do momenta pripremanja odluke, ali su svi podaci vezani za objekat dobijeni od gospođe Mirjane Aleksić, članice Pastoralnog vijeća župe u Bosanskoj Krupi.

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Filijalna crkva nalazi se u centru u Bosanske Krupe, smještena je u samom podnožju Starog grada, a istočno u njenoj neposrednoj blizini, nalazi se pravoslavna crkva, dok je džamija smještena u gradskom parku, sjeveroistočno od filijalne crkve.

Crkva je glavnim ulaznim pročeljem orjentirana prema ulici Trg oslobođenja.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 21/175 (novi premjer), k.o. Bosanska Krupa; Prepis iz posjedovnog lista broj 740; općina Bosanska Krupa, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Bosanska Krupa(1) se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smještena je u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Hum i Stari grad, na nadmorskoj visini od 176 m. Rijeka Una prolazi kroz centar Bosanske Krupe.

O naseljenosti područja bosanskokrupske općine još u prethistorijsko doba svjedoče lokaliteti zvani Gradine. Od naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono što je otkriveno na mjestu Gromila u selu Ljusina kod Krupe. Nakon podjele Rimskog carstva Pounje je ušlo u sastav Zapadnog rimskog carstva. Poznato je da su u V, VI, i VII vijeku u pounske krajeve prodirali Goti i širila se vlast Vizantije, da bi na kraju doselili Avari i slavensko stanovništvo.

U srednjem vijeku područje današnje krupske općine bilo je u sastavu hrvatske župe zvane Pset. U XIII vijeku prvi put se javlja ime Krupa. Za tvrđavu u Krupi čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, poznato je da je postojala u XIII vijeku. Prvi gospodari Krupe bili su u XIII vijeku feudalci Babonići. Od 1531. Krupa je bila vlasništvo knezova Zrinjskih. Godine 1565. Krupa dolazi pod Osmansku vlast i ostaje sve do 1878. kada vladavinu u cijeloj Bosni i Hercegovini preuzima Austrougarska monarhija. Nakon osvajanja Bihaća 1592. godine Osmanska vlast osniva bihaćki sandžak. Sandžaku su pripadala mjesta: Bihać, Kamengrad, Ripač, Cazin, Bužim, Ostrožac i Krupa. Sjedište je bilo u Bihaću i Krupi. U XVII vijeku spominju se Krupa i Ripač kao posebni kadiluci (Šabanović, 1982; 85, 181, 230).

Papa Leon XIII je 1881. godine osnovao Vrhbosansku nadbiskupiju sa sjedištem u Sarajevu kao i biskupije u Banjoj Luci i Mostaru.

Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine 1900. godine poklonila je zemljište za katoličko groblje i kapelu u Bosanskoj Krupi. Tada je odlučeno da se izgradi crkva od dobrovoljnih priloga vjernika iz čitave Bosne i Hercegovine. Nemamo tačan podatak kad je izgrađena Filijalna crkva Blažene Djevice Marije u Bosanskoj Krupi, ali se pretpostavlja da je izgrađena početkom XX vijeka.

Tokom 1992. godine Filijalna crkva u Bosanskoj Krupi je minirana, da bi 2009. godine bila obnovljena (rehabilitirana) uz pomoć Federalnog ministarstva kulture i sporta, kantonalnih i lokalnih vlasti, Banjalučke biskupije kao i donacijom francuske humanitarne organizacije Potencijal.

Filijalna crkva Blažene Djevice Marije u Bosanskoj Krupi danas pripada Prijedorskoj župi (župnik Marijan Stojanović) koja je u sastavu Banjalučke biskupije.

2. Opis dobra

Opis dobra je sačinjen prema postojećem objektu koji je sagrađen 2009. godine. Projektna dokumentacija dokazuje da je crkva sa početka XX vijeka koja je porušena 1992. godine, bila istovjetnog oblika i dimenzija. Novi projekat je zasnovan na fotografijama i snimcima postojećeg stanja, a ne na originalnoj dokumentaciji.

Projekat rekonstrukcije i revitalizacije porušenog objekta, Bosanska Krupa – Sarajevo, januar 2002. godine, izradio je Isak Medić, dipl. ing. građ.

Pristup ulaznom dijelu crkve je omogućen sa dva simetrična jednokraka stepeništa koja se nalaze na istočnoj i zapadnoj strani cjeline.

Stepenište je u potpunosti izvedeno od kamena. Dužina stepenišnih krakova iznosi 7,15 m sa podestom u sredini. Širina stepenišnih krakova iznosi 100 cm. Ograda stepeništa je urađena od betona i njena širina iznosi 14 cm.

U nastavku stepeništa nalazi se potporni zid izrađen također od kamena. Visina potpornog zida iznosi oko 1,10 m. Stepenište i potporni zid su uz temelje, jedini izvorni dijelovi porušenog objekta.

Crkva koja je porušena 1992. godine(2) je bila orijentirana u pravcu istok–zapad po dužoj osovini. Osnova crkve ima nepravilan oblik dimenzija i cca 13,30 x 9,05 m. Ukupna visina objekta mjereno od kote terena do strehe dvovodnog krova iznosi cca 7,70 m, visina sljemena iznosi cca 11,10 m, a visina tornja zvonika do križa iznosi cca 17,50 m.

Objekat crkve je prostorno koncipiran kao trobrodna građevina. U dispozicionom smislu objekat ima: glavni brod (lađu), dva bočna broda, prostor svetilišta (oltar i sakristiju) i zvonik. Glavni brod je u osnovi pravougaonog oblika čije dimenzije iznose cca 5,00 x 5,30 m. Bočni brodovi su manjih dimenzija i njihovi vanjski zidovi se završavaju poligonalno. Sakristija i oltar imaju također geometrijski nepravilnu osnovu. Svetilište je uzdignuto u odnosu na pod lađe i bočnih brodova za cca 19 cm. Iz prostora oltara koji se nalazi na sjevernoj strani objekta, omogućen je ulaz u sakristiju preko jednokrilnih drvenih vrata. Pomoćni ulaz je smješten na zapadnoj fasadi objekta i preko njega je ostvaren ulaz u sakristiju.

Toranj zvonika je smješten na južnom dijelu dvovodnog krova glavnog broda. Osnova zvonika je kvadratna i njene dimenzije iznose cca 1,60 x 1,60 m. Zvonik je izrađen od drvene konstrukcije sa šatorastim krovom koji je porekriven bakrenim limom. Mjereno od sljemena dvovodnog krova, visina zvonika iznosi cca 2,40 m, a visina šatorastog krova do križa iznosi cca 3,60 m. Na svim stranama zvonika nalaze se identični otvori za zvono koji u gornjem dijelu imaju oblik prelomljenog luka dimenzija 0,8 x 2,3 m.

Temelji koji su preostali od starog objekta, izrađeni su od lomljenog kamena, dok je sokl izrađen od klesanog kamena. Zidovi objekta su izrađeni od pune opeke, malterisani su i bojeni sa unutarnje i vanjske strane. Glavni i bočni brodovi imaju prelomljeni svod koji je također izrađen od opeke. Glavni brod je prekriven dvovdnim krovom, čija konstrukcija je izrađena od drveta sa pokrovom od biber crijepa. Bočni brodovi imaju šatorasti oblik krova kao i svetilište. 

Glavna fasada crkve je raščlanjena po visini u tri nivoa – najviši je zvonik, zatim glavni brod, bočni brodovi a najniži je krov koji prekriva svetilište. Raščlanjivanjem krovnih površina postignuta je dinamičnost prostorne kompozicije.

Svi prozorski otvori i vrata su izrađeni od drveta. Na dijelu glavnog broda, na južnoj strani objekta nalazi se veliki prozor (čeoni prozor) koji se u gornjem dijelu završava prelomljenim lukom. Visina prozora iznosi 4,70 m, a širina je 2,26 m. U donjem dijelu prozor ima 16 kvadratnih polja dok je u gornjem dijelu izrađena rozeta sa floralnim motivima. Iznad čeonog prozora nalaze se dva manja pravougaona prozora dimanzija 40 x 90 cm. Na južnoj strani, ispod zabatnih geometrijskih ukrasa, nalazi se okulus prečnika 1,10 m u kojem je predviđeno mjesto za sat. Na sjevernoj strani objekta, na dijelu sakristije, nalazi se jedan pravougaoni prozor dimenzija 0,7 x 1,5 m, a iznad njega simetrično su postavljene dvije fiksne rozete prečnika 1,1 m. Na bočnim brodovima nalazi se po jedan pravougaoni prozor dimenzja 0,7 x 2,2 m i po jedna fiksna rozeta prečnika 1,1 m.

Dvoja ulazna vrata smještena su na južnoj fasadi objekta. Vrata su izrađena od masivnog drveta dimenzija 1,2 x 2,6 m. Sa vanjske strane vrata su ukrašena profiliranim rozetama.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Filijalna crkva u Bosanskoj Krupi nije bila upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine i nije  uživala režim zaštite. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u predhodnom sastavu donijela je odluku o stavljanju Filijalne crkve u Bosanskoj Krupi na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 106.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Tokom 1992. godine Filijalna crkva u Bosanskoj Krupi je minirana i zapaljena, tako da su na objektu ostali sačuvani samo zidovi objekta, pristupna sptepeništa i potporni zidovi.

Nakon završetka rata, izvršeni su istražni radovi kojima je utvrđeno da statička stabilnost preostalih dijelova zidova nije zadovoljavajuća, tako da se pristupilo njihovoj demontaži do temelja.

Filijalana crkva obnovljena je (rehabilitirana) 2009. godine.

Projekat je izradio dipl. ing. Isak Medić, a radove je izvodilo poduzeće “SAMD građenje” d.o.o. Bosanska Krupa. Obnova Filijalne crkve u Bosanskoj Krupi je dobar primjer rehabilitacije objekta kojem je nakon ratnih razaranja vraćen oblik i namjena koju je imao prije rušenja. Objekat je rehabilitiran na istoj lokaciji, na temeljima porušene crkve, u istim gabaritima.

5. Sadašnje stanje dobra

Prilikom uvida u stanje objekta na terenu koje je izvršeno u mjesecu junu 2010. godine, konstatirano je da se objekat nalazi građevinski u dobrom stanju.

6. Specifični rizici

Nema specifičnih rizika koji ugrožavaju objekat Filijalna crkva u Bosanskoj Krupi.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Historijska vrijednost

C.         Simbolička vrijednost

i.          Sakralna vrijednost

ii.          Značaj za identitet grupe ljudi

D.         Ambijentalna vrijednost

i.          Značenje u strukturi i slici grada.

Sastavni dio ove odluke su:

-          Kopija katastarskog plana, razmjera 1:1000, broj plana 5K15-21-15 od 17.06.2010. godine k.o. Bosanska Krupa, оpćina Bosanska Krupa, Unsko-sanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina; izdala Općine Bosanska Krupa, Općinska geodetska uprava Bosanska Krupa.

-          izvod iz posjedovnog lista broj 740 od 12.01.2012. godine.

-          Fotodokumentacija

-         Fotografije postojećeg stanja Filijalne crkve Blažene djevice Marije u Bosanskoj Krupi snimljene su u junu mjesecu 2010. godine; fotografisale saradnice u Komisiji: arh. Alisa Marjanović i arh. Nermina Katkić.

-          Tehnička dokumentacija

-         Projekat rekonstrukcije i revitalizacije porušenog objekta, Bosanska Krupa – Sarajevo, januar 2002. godine, izradio Isak Medić, dipl. ing. građ.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja Filijalne crkve u Bosanskoj Krupi nacionalnim spomenikom BiH  korištena je sljedeća literatura:

1952.    Kreševljaković, Hamdija. Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom II. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 1952.

1953.    Kreševljaković, Hamdija. “Stari bosanski gradovi”, Naše starine I. Sarajevo: 1953.

2004.    Marić, Franjo. Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća. Zagreb - Sarajevo: Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, 2004.

2004.    Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća. Zagreb – Sarajevo: 2004.

2006.    Orlovac, Anto. Banjalučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006. Zagreb: 2006.  

(1) Ime Bosanske Krupe potiče od staroslavenske riječi "krupa" koja ima više značenja, a najčešće korišteno značenje je rijeka kratkog toka. 

(2) Odnosi se i na današnju crkvu rehabilitiranu 2009. godine.