Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 74/12.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi članka V stavak 4 Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39 stavak 1 Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. lipnja 2012. godine, donijela je
O D L U K U
I
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima i nišanima u Faletićima, općina Stari Grad Sarajevo, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine: nekropola sa 57 stećka i 22 nišana na lokalitetu, te jedan nišan upisan u inventarnu knjigu Muzeja Grada Sarajeva i izložen u sklopu stalne postavke u Brusa bezistanu u Sarajevu.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 967, posjedovni list broj 342, ZK uložak broj 342, k.o. Faletići, općina Stari Grad Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administracijske i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Sa ciljem trajne zaštite nacionalnoga spomenika na prostoru definiranom u točki I stavak 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervacijsko-restauracijski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja arheoloških iskopavanja obvezno osigurati prisustvo arheologa;
- ukopavanje u nove grobove dopušteno je isključivo u recentnom muslimanskom groblju, sa minimalnom udaljenošću od 3 m od stećaka i starih nišana;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati sprovođenje sljedećih mjera zaštite:
- izradu geodetske snimke postojećega stanja nacionalnog spomenika;
- izradu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnoga spomenika, sa izradom preliminarne snimke postojećega stanja, kojom će se utvrditi vrsta i stupanj ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;
- izradu programa redovitoga održavanja spomenika.
IV
Svi pokretni nalazi koji budu nađeni u tijeku arheološkoga istraživanja bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava odgovarajuće tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Arheološke nalaze iz prethodnoga stavka nije dopušteno iznositi iz Bosne i Hercegovine.
Iznimno od odredbe stavka 2. ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je nužna obrada arheoloških nalaza izvan Bosne i Hercegovine, dokaze o tome će prezentirati Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje, pod iscrpno utvrđenim uvjetima.
Nakon dostave izvješća o provedenom istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
Povjerenstvo u svome odobrenju za privremeno iznošenje pokretnoga naslijeđa iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženje pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta, te o tome izvještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude pronađen u tijeku arheoloških istraživanja nužno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvješće, a najduže tri godine.
Usporedno s izvođenjem arheoloških istraživanja, nužna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnoga arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno–planski spisi u dijelu u kojem su oprečni odredbama ove odluke.
VI
Svatko, a osobito nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnome ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskome organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u točkama II – VII ove odluke, te nadležnom općinskome sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).
IX
Prema članku V stavak 4 Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.2-2.3-73/12-16
4. lipnja 2012. godine
Sarajevo
Predsjedateljica Povjerenstva
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi članka 2 stavak 1 Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,“nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, sukladno člancima V i VI Aneksa 8 Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.
Senad Kuč, profesor povijesti i uposlenik u Muzeju Grada Sarajeva, depadans Despića kuća, podnio je, dana 02. listopada 2009. godine, prijedlog za proglašenje Nekropole stećaka i nišana u Faletićima, Sarajevo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Sukladno odredbama Zakona, a na osnovi članka V stavak 4 Aneksa 8 i članka 35 Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Poseban značaj ovom povijesnom području daje izmiješanost i preklapanje grobalja iz različitih povijesnih razdoblja – srednjovjekovni grobovi sa stećcima i muslimansko groblje iz perioda od XVI do XIX, odnosno XX stoljeća, što potvrđuje kontinuitet sahranjivanja na ovom području.
Na lokalitetu se nalazi 57 stećaka, od toga 51 u obliku sanduka i 6 u obliku sljemenjaka i 22 nišana. Stećke karakterišu sanduci sa pravokutnim udubljenjem – koritom, dok su nišani u obliku stele i sa turbanom u gužve. Jedan nišan je izmješten sa lokaliteta i prenesen u Muzej grada Sarajeva, gdje je upisan u inventarnu knjigu Arheološke zbirke Muzeja. Izložen je u prostorijama Brusa bezistana u Sarajevu, u sklopu stalne postavke. U obliku je trapezoida sa krovom na dvije vode. Na njemu se nalaze ukrasi polujabuke, polumjeseca, predstava životinja – srne i jelena, ispružene ruke, sablje i luka.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U tijeku vođenja postupka izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonsku snimku i fotografije
- uvid u sadašnje stanje dobra;
- kopiju katastarskoga plana;
- zemljišno-knjižni izvadak;
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je dana u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.
Prema odredbi članka V stavak 2. Aneksa 8. Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 37. Poslovnika o radu Povjerenstva, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo je dužno pružiti mogućnost vlasniku predloženoga nacionalnog spomenika, podnositelju peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, strukovnim i znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim osobama da iznesu svoje stavove. Dana 02. 10. 2009. godine Povjerenstvo je primilo Peticiju.
Sukladno tomu, Povjerenstvo je dopisom broj: 05.2-35.2-8/11-125, od 20. 09. 2011. godine zatražilo dostavu dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Nekropole sa stećcima i nišanima u Faletićima, općina Stari Grad Sarajevo od: Općine Stari Grad Sarajevo (Načelnik), tijela uprave nadležnoga za poslove urbanizma i katastra, Federalnoga ministarstva prostornog uređenja, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnoga ministarstva kulture i sporta i Kantonalnoga zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.
Povjerenstvo je dopisom broj: 05.2-36.1-11/12-54, od 16. 04. 2012. godine, zatražilo dostavu zemljišno-knjižnog uloška za katastarsku česticu broj 967, k.o. Faletići, općina Stari Grad Sarajevo, od Općinskoga suda u Sarajevu.
Povjerenstvo je dopisom broj: 05.2-35.2-5/12-73, od 24. 04. 2012. godine, zatražilo dostavu dokumentacije o izvornome stanju dobra, opis, fotografije, popis literature u kojoj je moguće pronaći podatke o dobru i dokumentaciju vezanu uz premještanje nadgrobnika sa predmetnog lokaliteta u prostorije Brusa bezistana, od J.U. Muzej Sarajeva.
Povjerenstvo je dopisom broj: 05.2-35.2-19/12-23, od 08. 05. 2012. godine, zatražilo stav vlasnika zemljišne parcele, od Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo.
Nakon toga, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:
- Dopis Federalnog ministarstva prostornoga uređenja broj: 03-23-2-1354 ...1356/11; 03-23-2-1367 .... 1373/11, od 27. 09. 2011. godine kojim obavještava Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na predmetna dobra.
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnoga ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4066-1/11, od 27. 09. 2011. godine, kojim su Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljeni podaci o evidenciji i statusu prethodne zaštite Nekropole stećaka Savića brdo, Faletići, Stari Grad, Sarajevo.
- Dopis Službe za imovinsko–pravne, geodetske poslove i katastar, Općina Stari Grad Sarajevo, od 29. 09. 2011. godine, kojim je Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljena kopija katastarskog plana br. 435 R 1: 1000 za k.č. broj 967, k.o. Faletići.
- Dopis Zemljišno-knjižnog ureda Općinskog suda u Sarajevu broj; 065-0-Rz-12-1810 od 19. 04. 2012. godine, kojim je Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljen ZK uložak broj 342, k.o. Faletići.
- Dopis J.U. Muzej Sarajeva broj; 64/12 od 09. 05. 2012. godine kojim podržava aktivnosti Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika da se predmetno dobro proglasi nacionalnim spomenikom, obavještava Povjerenstvo da ne posjeduju nikakvu vrstu dokumentacije za predmetno dobro, te daju dozvolu stručnim osobama Povjerenstva da izvrše tehničko i foto snimanje jednog nišana, koji se nalazi u stalnoj postavci Muzeja Sarajevo, depadans Brusa bezistan.
- Stav vlasnika zemljišne parcele do donošenja Odluke nije dostavljen.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Naselje Faletići je od Sarajeva, središnjega dijela grada – Baščaršije, udaljeno 4 km zračne linije, u pravcu sjeveroistoka, na nadmorskoj visini od 808 m, geografskoj širini 43°52'58"N i geografskoj dužini 18°28'19"E(1). Teritorijalno pripada Mjesnoj zajednici Mošćanica, općina Stari Grad Sarajevo.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 967, posjedovni list broj 342, upisan u ZK uložak broj 342, k.o. Faletići, općina Stari Grad Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Povijesni podaci
Na postojanje naseljenosti područja sarajevske regije iz perioda prapovijestii upućuju ostaci nekoliko istraženih lokaliteta, kao što su: Butmir, Soukbunar, Zlatište, Debelo Brdo i drugi, od kojih najvredniju pažnju zavređuje «neolitska butmirska kultura»(2).
U Faletićima, iznad vrela Mošćanice na jednoj velikoj zaklonjenoj stijeni, koja strmo pada prema Dubokom potoku evidentirane su dvije gradine (Velika i Mala), koje su međusobno povezane. Ispod spomenutih gradina na vrelu Mošćanice, pronađeno je prapovijesno koplje, koje se datira u bronzano i željezno doba(3).
Od kasnog brozanog doba (od sredine XI do sredine VIII st. p.n.e.), pa sve do rimskog osvajanja (9. godine n.e.) u gornjem području Bosne i Vrbasa evidentirana je jedinstvena kulturna grupa («srednjobosanska kulturna grupa»), koja na istoku doseže do planine Romanije, a na zapadu do Jajca. Iz pisanih izvora rimskog doba utvrđeno je da su na tome prostoru bile plemenske teritorije Desidijata, politički aktivnog plemena početkom nove ere sa glavnim uporištem u Brezi. Na prostoru Breze pronađen je nadgrobni spomenik plemenskog starješine («princeps Daesitiatum»), a tu je vjerojatno bila i završna točka ceste ''a Salona ad He . . ., castellum Daesitiatum'', koja je izgrađena 20/21. godine nove ere. U rimsko doba karakterističan je razvoj gradskih naselja koja su izrasla na temelju konjukturnih grana ekonomije: rudarstva i ljekovitih izvora. Tako se na području Sarajeva formirala kolonija Aquae S(ulphureae)(4).
U srednjem vijeku, na području sarajevskog i visočkog polja, formirana je župa Vrhbosna, koja je obuhvatala prostor gornjega toka rijeke Bosne i slivove njezinih pritoka Miljacke, Željeznice i Zujevine(5).
Na teritoriji župe Vrhbosna, prema mišljenju povjesničara sredinom X stoljeća bio je smješten utvrđeni grad Katera, jedan od dva grada koji se spominju u djelu bizantskog vladara Konstantina VII Porfirogeneta (De administrando imperio)(6). Nastanak feudalnih oblasti pratio je proces rastakanja ranofeudalnih župa, jer ranije ''župe nisu odgovarale kasnofeudalnom konceptu vlasti''. Krajem XIV i početkom XV stoljeća, na prostoru nekadašnje župe Vrhbosna, formirane su župe – Vrhbosna, Gradčac-Smučka, Mokro-Glasinac i Pale. Središnji dio ranije oblasti zadržao je stari naziv, dok su novoformirane župe dobile naziv po utvrdama i trgovima, koji su postali središta oblasti. Župa Gradčac-Smučka je ostala u oblasti kojom je izravno gospodario bosanski kralj, u tzv – "contrata del re" – Kraljevoj oblasti. To je prostor u slivu rijeke Zujevine (današnje područje Hadžića), dok je područje oko ušća rijeke Zujevine u rijeku Bosnu ostalo u okviru župe Vrhbosne. Ostale tri župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića. Ovakva organizacija održala se tijekom prve polovice XV stoljeća, jedina promjena uslijedila je 1435/36. godine vezano uz vlast nad župom Vrhbosna. Uz pomoć Osmanlija pomenute godine, Kosače su zagospodarile središtem župe Vrhbosna – grad Hodidjed i njenim većim dijelom. Ekspanzija se odvijala preko područja današnje općine Trnovo(7).
Sa prvim dolaskom osmanske vojske, prostor župe Vrhbosna pretvoren je u Bosansko krajište, koje se pod ovim imenom prvi put pominje u pismu hercega Stjepana Vukčića Kosače od 19. srpnja 1453. godine(8). Bosansko krajište je označavalo prostor koji je bio pod upravom Osmanskoga carstva od početka njihove stalne vlasti u župi Vrhbosna (1448.g.) do pada Bosanskog kraljevstva i osnivanja Bosanskog sandžaka (1463.g.). U sumarnom katastarskom popisu iz 1455. godine Bosansko krajište se pominje pod nazivom Vilajet Hodidjed, prema glavnoj utvrdi, a zatim pod imenom Vilajet Saray-ovasi, prema trgovištu u tom vilajetu(9).
Prema pomenutom popisu, timarima posade grada Hodidjeda dodijeljeno je 31 cijelo i dio jednog sela, te tri puste mezre. U selima je bilo 437 obitelji i 20 udovica. Sela i mezre donosili su posadi Hodidjeda naturalnu rentu u vrijednosti od 39.244 akče, dok je cjelokupni dohodak posade Hodidjed, uključujući i plate u novcu od po 700 akči godišnje za devetericu članova posade, iznosio 45.544 akče. Mezre Bakije i Hvaletići (Faletići) su bile puste i donosile su prihod od po 100 akči, a predstavljale su timar Muslim-hodže(10).
U osmanskom agrarnom sustavu mezra je oranica, a termin potječe od arapske riječi zerea, što u prijevodu znači sijati. Osmanisti srednjovjekovni termin selište, prenose na mezru pa tako i Hazim Šabanović terminom mezra označava staro selište, napušteno ili raseljeno selo. U srednjovjekovnoj terminologiji selište označava napušteno selo, u nekim slučajevima se pojavljuje i kao napuštena kuća sa okućnicom, zatim kao baština, a negdje opet i kao imanje koje je naslijedila obitelj(11). U popisu iz 1455. godine Faletići su upisani kao puste mezre, a u popisu iz 1468. godine kao pusto selo(12).
2. Opis dobra
Nekropola sa stećcima i starim nišanima se nalazi na platou ispod Savića brda, zapadno od naselja Faletići, zajedno sa aktivnim muslimanskim grobljem. Evidentirano je 57 stećaka, 51 sanduk i 6 sljemenjaka. Spomenici su srednje klesani, većinom utonuli, a neki su prevrnuti i oštećeni. Na stećcima nema ukrasa, osim što su na pet sanduka vidljiva pravokutna udubljenja – korita. Stećci su poredani u kosom nizu od sjevera ka jugu, orijentirani su u pravcu sjeverozapad – jugoistok, osim stećaka broj 1, 6, i 35, koji su orijentirani u pravcu jugozapad – sjeveroistok.
Stanje stećka
Stećak br. 1 – sanduk bez ukrasa, utonuo i oštećen sa čeone jugozapadne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 156 x 71 x 31 cm.
Stećak br. 2 – sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, utonuo, nagnut na bočnu jugozapadnu stranu, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 158 x 74 x 52 cm.
Stećak br. 3 – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao lišajevima i mahovinom, zapadno od njega na 50 cm nalazi se noviji ukop, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 151 x 64 x 28 cm.
Stećak br. 4 – sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, obrastao travom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 190 x 82 x 13 cm.
Stećak br. 5 – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 122 x 30 x 18 cm.
Stećak br. 6 – sljemenjak bez ukrasa, utonuo, prevrnut na bočnu jugoistočnu stranu, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 80 x 40 x 85 cm.
Stećak br. 7 – sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, obrastao travom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 176 cm, širina 70 cm.
Stećak br. 8 – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 204 x 94 x 23 cm.
Stećak br. 9 – sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 140 cm, širina 70 cm.
Stećak br. 10 – sanduk sa pravokutnim udubljenjem – korito, bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 175 x 68 x 5 cm; dimenzije korita su: 145 x 40 x 19 cm.
Stećak br. 11 – sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa bočne sjeveroistočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180 x 73 x 26 cm.
Stećak br. 12 – sanduk sa pravokutnim udubljenjem – koritom, bez ukrasa, utonuo, oštećeno korito sa jugozapadne bočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 110x68x28 cm.
Stećak br. 13 – sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, obrastao travom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 120 cm, širina 53 cm.
Stećak br. 14 – sanduk bez ukrasa, utonuo, u visini bočne sjeveroistočne strane zasut zemljom, oštećen sa čeone sjeverozapadne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 103 x 69 x 33 cm.
Stećak br. 15 – sanduk bez ukrasa, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 126 x 95 x 36 cm.
Stećak br. 16 – sljemenjak bez ukrasa, utonuo u visini krovne plohe sa jugozapadne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 194 x 87 x 44 cm.
Stećak br. 17 – sanduk sa pravokutnim udubljenjem – koritom, bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 192 x 76 x 14 cm; dimenzije korita su; 143 x 42 x 13 cm.
Stećak br. 18 – sanduk bez ukrasa, utonuo, nagnut na bočnu jugozapadnu stranu, na čeonoj sjeverozapadnoj strani se sužava, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugooistok; dimenzije stećka su: 180 x 84 x 35 cm.
Stećak br. 19 – sanduk bez ukrasa, prekriven humusom i travom, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 150 x 39 x 14 cm.
Stećak br. 20 – sanduk bez ukrasa, utonuo i prekriven humusom i travom, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 170 cm, širina 60 cm.
Stećak br. 21 – sanduk sa plitkim pravokutnim udubljenjem – koritom, bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 86 x 70 x 22 cm.
Stećak br. 22 – sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, obrastao travom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 163 x 64 x 22 cm.
Stećak br. 23 – sanduk bez ukrasa, utonuo, nagnut na bočnu jugozapadnu stranu, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 196 x 83 x 49 cm.
Stećak br. 24 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 70, širina 26 cm.
Stećak br. 25 – sanduk bez ukrasa, utonuo, sa sjeveroistočne bočne strane zasut zemljom, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 196 x 96 x 54 cm.
Stećak br. 26 – sanduk bez ukrasa, utonuo, sa sjeveroistočne bočne strane zasut zemljom, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 176x66x28 cm.
Stećak br. 27 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 226 x 120 x 30 cm.
Stećak br. 28 – sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa bočne sjeveroistočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 190 x 66 x 30 cm.
Stećak br. 29 – sanduk bez ukrasa, utonuo, nagnut na bočnu jugozapadnu stranu, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 188 x 75 x 42 cm.
Stećak br. 30 – sanduk bez ukrasa, utonuo, zasut zemljom sa bočne sjeveroistočne strane, oštećen gornjom dužinom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 181 x 66 x 19 cm.
Stećak br. 31 – sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa bočne sjeveroistočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 210 x 71 x 11 cm.
Stećak br. 32 – sanduk bez ukrasa, prevrnut i utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 62 x 28 x 62 cm.
Stećak br. 33 – sanduk bez ukrasa, utonuo, oštećen sa jugozapadne bočne strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 177 x 63 x 23 cm.
Stećak br. 34 – sanduk sa pravokutnim udubljenjem – koritom, bez ukrasa, utonuo, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, u radijusu od 30-50 cm oko stećka raspoređeni su noviji ukopi, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 124 x 79 x 13 cm; dimenzije korita su: 97 x 44 x 8 cm.
Stećak br. 35 – sanduk bez ukrasa, dijelom prekriven zemljom, obrastao lišajevima i mahovinom, uz sami stećak sa čeone sjeveroistočne strane nalazi se noviji ukop, orijentiran u pravcu jugozapad – sjeveroistok; vidljive dimenzije stećka su: 53 x 47 x 4 cm.
Stećak br. 36 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao travom i lišajevima, tik do stećka sa bočne sjeveroistočne strane nalazi se noviji ukop, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 170 x 82 x 12 cm.
Stećak br. 37 – sanduk bez ukrasa, utonuo, dijelom prekriven humusom, obrastao travom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 150 x 35 x 10 cm.
Stećak br. 38 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 160 x 60 x 53 cm.
Stećak br. 39 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 195 x 70 x 15 cm.
Stećak br. 40 – sanduk bez ukrasa, u potpunosti utonuo, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; vidljive dimenzije stećka su: dužina 40, širina 50 cm.
Stećak br. 41 – sanduk bez ukrasa, utonuo, nagnut na bočnu jugozapadnu stranu sa oštećenjima na bočnoj sjeveroistočnoj strani, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 110 x 40 x 15 cm.
Stećak br. 42 – sanduk bez ukrasa, dio stećka sa čeone jugoistočne strane nedostaje, obrastao lišajevima, ispred stećka br. 41 i 42 na udaljenosti do 100 cm sa sjeverozapadne strane nalaze se dvije željezne šipke pobodene u zemlju i predstavljaju rezervisano mjesto za noviji ukop, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 77 x 71 x 22 cm.
Stećak br. 43 – sanduk bez ukrasa, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 190 x 75 x 25 cm.
Stećak br. 44 – sanduk bez ukrasa, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180 x 70 x 40 cm.
Stećak br. 45 – sanduk bez ukrasa, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 185 x 110 x 33 cm.
Stećak br. 46 – sanduk bez ukrasa, obrastao mahovinom i lišajevima, uz čeonu sjeverozapadnu stranu nalazi se noviji ukop, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 146 x 56 x 10 cm.
Stećak br. 47 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; vidljive dimenzije stećka su: dužina 80, širina 40 cm.
Stećak br. 48 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 166 x 60 x 9 cm.
Stećak br. 49 – sanduk bez ukrasa, utonuo, sa sjeveroistočne bočne strane zasut zemljom, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 210 x 90 x 20 cm.
Stećak br. 50 – sanduk bez ukrasa, sa sjeveroistočne bočne strane zasut zemljom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 223 x 90 x 18 cm.
Stećak br. 51 – sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa bočne sjeveroistočne strane, oštećen sa čeone sjeverozapadne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 193 x 65 x 50 cm.
Stećak br. 52 – sanduk sa pravokutnim udubljenjem – koritom, bez ukrasa, utonuo, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, na udaljenosti do 70 cm od stećka sa sjeverozapadne strane nalazi se željezna ograda sa betonskim podloškom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 168 x 76 x 42 cm; dimenzije korita su: 120 x 44 x 18 cm.
Stećak br. 53 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 175 x 80 x 10 cm.
Stećak br. 54 – sanduk bez ukrasa, zasut zemljom sa bočne sjeveroistočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 200x104x50 cm.
Stećak br. 55 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 160 x 80 x 14 cm.
Stećak br. 56 – sanduk bez ukrasa, prepolovljen, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije sjeverozapadne polovice stećka su: 80 x 70 x 40 cm; dimenzije jugistočne polovice stećka su: 95 x 70 x 58 cm.
Stećak br. 57 – sanduk bez ukrasa, utonuo, prekriven humusom, obrastao travom, lišajevima i mahovinom, u radijusu od 30 cm oko stećka raspoređeni su noviji ukopi, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180 x 80 x 5 cm.
Stanje starih nišana u mezarju Faletići
Uz samu nekropolu sa stećcima u groblju Faletići nalazi se dvadesetak starih nišana. Najstariji od njih je veća rustična stela situirana ispod nekropole stećaka sa poluloptastim izbočinama i završetkom sličnim uspravnim stećcima sa krovom na dvije vode (nišan br. 22). To je nožni nišan, dok se uzglavni (nišan br. 23) danas nalazi u Brusa bezistanu. Od nišana br. 22 uz desnu ivicu nekropole stećaka smješteni su ostali stari nišani. Svi muški nišani su sa turbanom u gužve, a svi ženski nišani su u obliku stele. Niz starih nišana se završava jedinim nišanom sa natpisom iz 1921. godine. Nišan br. 23 sadrži sa sve četiri strane poluloptaste izbočine i na vrhu, pored njih sadrži ukras polumjesec, predstave životinja – jelena i srne, ispružene ruke, sablju i luk.
Nišan br. 1 – muški nišan sa turbanom u gužve kvadratne osnove 17 x 17 cm i visine 72 cm sa natpisom na arapskom jeziku napisanim sulus stilom arapskog pisma.
المرحوم و المغفور له الحاج احيك عبد اه ابن محمد اغانك روحنه الفاتحة سنة 1340
Pomilovani i oprošteni Hadžiahić Abdulah, sin Mehmed-age. Fatiha za njegovu dušu. Godina 1340. (1921).
Nišan br. 2 – nišan bez natpisa, okrugle osnove obima 60 cm i visine 50 cm.
Nišan br. 3 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 27 x 11 x 48 cm.
Nišan br. 4 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 27 x 8 x 42 cm.
Nišan br. 5 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 31x13x20 cm.
Nišan br. 6 – muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 16x16x50 cm.
Nišan br. 7 – muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 13x11x58 cm.
Nišan br. 8 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 34x11x70 cm.
Nišan br. 9 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 28x10x44 cm.
Nišan br. 10 – muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 17x17x55 cm.
Nišan br. 11 – muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 16x12x43 cm.
Nišan br. 12 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 28x9x38 cm.
Nišan br. 13 – muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 21x18x100 cm.
Nišan br. 14 – muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 18x18x102 cm.
Nišan br. 15 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 40x14x90 cm.
Nišan br. 16 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 27x11x56 cm.
Nišan br. 17 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 26x31x64 cm.
Nišan br. 18 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 35x14x38 cm.
Nišan br. 19 – muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 14x15x50 cm.
Nišan br. 20 – muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 30,5x18x120 cm.
Nišan br. 21 – nišan u obliku stele, bez natpisa dimenzija 23x16x80 cm.
Nišan br. 22 – nišan u obliku stele, bez natpisa sa poluloptastim izbočinama na tri strane nišana dimenzija 40x21x130 cm.
Nišan br. 23 – nišan u obliku trapezoida sa krovom na dvije vode, bez natpisa sa poluloptastim izbočinama na sve četiri strane u gornjem dijelu. Na prednjoj strani nalazi se poluloptasta izbočina ispod koje je polumjesec sa kracima okrenutim prema gore, a u donjem desnom uglu je predstava srne. Na zadnjoj (poleđini) strani nalazi se samo poluloptasta izbočina u gornjem dijelu. Na lijevoj strani nišana nalazi se u gornjem dijelu pri samom vrhu poluloptasta izbočina, zatim ispružena ruka prema dolje i sablja. U donjem dijelu nalazi se predstava jelena sa rogovima i glavom okrnutom nasuprot srne s prednje strane. Na desnoj strani nišana nalazi se poluloptasta izbočina i luk. Dimenzije nišana su: širina pri vrhu 46 cm (53 cm na sredini, 60 cm pri dnu) x debljina 33 cm (33 cm na sredini, pri dnu 40/45 cm) x visina 164 cm (168 cm uključujući i poluloptastu izbočinu). Dimenzije postamenta su; 80 x 72,50 x 55,50 cm.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine nekropole sa stećcima sa područja općine Stari Grad Sarajevo se ne spominju. U sklopu toga dokumenta na području općine Sarajevo – Centar, gdje je kao spomenik III kategorije uvršteno 10 lokaliteta nekropola sa stećcima (343 stećka) bez preciznije identifikacije(13).
U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 27. rujna 2011. godine, navedeno dobro je evidentirano pod nazivom:
- Nekropola stećaka Savića brdo, Faletići, Stari grad, Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola situirana ispod Savića brda zajedno sa aktivnim muslimanskim grobljem. Sačuvano oko 50 stećaka. Kasni srednji vijek.
Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervacijsko–restauracijski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima i nišanima vršili su Šefik Bešlagić i Vejsil Ćurčić(14).
Konzervacijsko–restauracijski radovi urađeni su na nišanu, koji se nalazi u prostorijama Brusa bezistana.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 03. svibnja 2012. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- sa oživljavanjem vegetacije, područje obrasta korovom i travom,
- stećci i nišani su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovitoga održavanja,
- pojedini stećci su prevrnuti i dijelom utonuli u zemlju,
- nišani su također, dobro obrađeni, pojedini primjerci su nagnuti, prevrnuti i dijelom utonuli u zemlju,
- područje nekropole sa stećcima i nišanima, u novije vrijeme nastoji se iskoristiti isključivo kao prostor za formiranje mjesta za novije ukope,
- prilikom postavljanja željezne ograde sa betonskom podzidom u periodu od 2007 – 2009. godine izvršeno je i uspravljanje nišana br. 22 i postavljanje betonske podloge. Prema riječima sudionika na terenu; Emir Olovčić – nadzornik mezarja ispred Džematskog odbora Faletići, Mensur ef. Salkić – imam u džematu Faletići, spomenuti nišan je donožni nišan, a uzglavni je premješten u muzej.
6. Specifični rizici
- ugrožavanje stećaka novijim ukopima i nastojanje da se isti sa jednog dijela dislociraju kako bi se stvorio prostor za novije ukope,
- svakodnevno korištenje prostora kao tora za stoku,
- dezintegriranje lokaliteta zbog dugogodišnjega neodržavanja,
- nepovoljni utjecaji atmosferalija,
- samonikla vegetacija.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Povijesna vrijednost
C. Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvaliteta obrade
ii. Kvaliteta materijala
iii. Proporcije
iv. Vrijednost pojedinosti
D. Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim povijesnim periodima
E. Simbolička vrijednost
i. Sakralna vrijednost
ii. Tradicijska vrijednost
iii. Značaj za identitet skupine ljudi
F. Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržina
iii. Namjena i uporaba
iv. Tradicija i tehnike
v. Položaj i smještaj u prostoru
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko–vlasnička dokumentacija
- Dopis Službe za imovinsko–pravne, geodetske poslove i katastar, općina Stari Grad Sarajevo, od 29. 09. 2011. godine, kojim je Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljena kopija katastarskog plana br. 435 R 1: 1000 za k.č. broj 967, k.o. Faletići.
- Dopis Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Sarajevu broj; 065-0-Rz-12-1810 od 19. 04. 2012. godine, kojim je Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljen ZK uložak broj 342, k.o. Faletići.
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra
- Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: 03-23-2-1354 ...1356/11; 03-23-2-1367 .... 1373/11, od 27. 09. 2011. godine kojim izvještava Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na predmetna dobra.
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4066-1/11, od 27. 09. 2011. godine, kojim su Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljeni podaci o evidenciji i statusu prethodne zaštite Nekropole stećaka Savića brdo, Faletići, Stari Grad, Sarajevo.
- Dopis J.U. Muzej Sarajeva broj; 64/12 od 09. 05. 2012. godine kojim podržava aktivnosti Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika da se predmetno dobro proglasi nacionalnim spomenikom; Izvještava Povjerenstvo da ne posjeduju nikakvu vrstu dokumentacije za predmetno dobro, te daju stručnim osobama Povjerenstva da izvrše tehničko i foto snimanje jednog nišana, koji se nalazi u stalnoj postavci Muzeja Sarajevo, depadans Brusa bezistan.
- Fotodokumentacija
- Fotografije postojećega stanja dobra snimljene su 15. 01. 2010. godine; fotografirao: povijesničar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).
- Tehnička dokumentacija
- Tehničke snimke postojećega stanja dobra (skica nekropole, snimak stećka i nišana); dana 03. 05. 2012. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, povijesničar, Amra Sarić, dipl.ing.arh – spoljašnji suradnik i Hazim Numanagić, spoljašnji suradnik Povjerenstva.
- Dana 23. 05. 2010. godine Hazim Numanagić – spoljašnji suradnik Povjerenstva, dostavio je elaborat – Stari nišani u mezarju Faletići, općina Stari Grad Sarajevo.
Korištena literatura
U tijeku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1943. Ćurčić, Vejsil. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: GZM, LV, 1943., 106.
1957. Šabanović, Hazim. Bosansko krajište 1448–1463. Sarajevo: Godišnjak istorijskog društva BiH, IX, 1957.
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971.
1973. Anđelić, Pavao. Bobovac i Kraljeva Sutjeska (Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću). Sarajevo: «Veselin Masleša», 1973.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednost. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 50.
1985. Skarić, Vladislav. Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije, Izabrana djela, knj. I. Sarajevo: 1985.
1988. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III. Sarajevo: Zemaljski muzej BiH, 1988.
1997. Mušeta-Aščerić, Vesna. “Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva”, u Prilozima istoriji Sarajeva. Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21 marta 1993. godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997.
2005. Mušeta –Aščerić, Vesna. Sarajevo i njegova okolina u XV stoljeću između zapada i istoka. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2005.
(1) www.google earth.com (16. april 2012.)
(2) Skarić, Vladislav, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije, Izabrana djela, knj. I, Sarajevo: 1985, 37-42.
(3) Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Sarajevo: Zemaljski muzej BiH, 1988, 57.
(4) Anđelić, Pavao, Bobovac i Kraljeva Sutjeska (Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV vijeku), Sarajevo: «Veselin Masleša», 1973, 222, 223.
(5) Mušeta-Aščerić, Vesna, “Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva”, u Prilozima istoriji Sarajeva, Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21 marta 1993. godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36.
(6) Anđelić, Pavao, Ibidem, Sarajevo: «Veselin Masleša», 1973, 241.
(7) Mušeta - Aščerić, Vesna, Sarajevo i njegova okolina u XV stoljeću između zapada i istoka, Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2005, 17.
(8) Šabanović, Hazim, Bosansko krajište 1448–1463, Sarajevo; Godišnjak istorijskog društva BiH, IX, 1957, 177.
(9) Šabanović, Hazim, Ibidem, Sarajevo: Godišnjak istorijskog društva BiH, IX, 1957, 181.
(10) Šabanović, Hazim, Ibidem, Sarajevo: Godišnjak istorijskog društva BiH, IX, 1957, 184, 211, 219.
(11) Mušeta –Aščerić, Vesna,Ibidem. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2005, 64.
(12) Mušeta –Aščerić, Vesna, Ibidem, Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2005, 67.
(13) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 50.
(14) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 174; Ćurčić, Vejsil, Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: GZM, LV, 1943., + Fotografija Sl. 116a. Muslimanski nišan s izklesanom rukom i sabljom iz Faletića kraj Sarajeva, str. 106.
|
