Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 51/12.

O D L U K U

I

Kulturni pejzaž – Nekropola žrtvama fašizma, općina Novi Travnik, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini: dvanaest skulptura poredanih u prostoru sa pristupnim stazama, platoom i krajolikom (brežuljak sa okolnim livadama).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 100 (stari premjer), z.k. uložak broj 264, k.o. SP Slimena, što odgovara k.č 372/1, 372/2, 372/3. 372/4 i 372/5 (novi premjer), k.o. SP Slimena, općina Novi Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administracijske i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnoga spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostor definiran u točki I. stavak 3 ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su isključivo konzervacijsko-restauracijski radovi, radovi na restauraciji kompleksa, radovi koji će osigurati održivu uporabu, uključujući i radove čiji je cilj prezentacija nacionalnoga spomenika, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-          nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje magistralnih infrastrukturnih objekata niti privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnoga spomenika;

-          dopušteno je korištenje nacionalnoga spomenika u njegovoj izvornoj namjeni i njegova prezentacija u obrazovne i kulturne svrhe pod uvjetom da ne ugrožavaju njegov integritet i prirodno okružje;

-          izvršiti radove na sanaciji pristupnih staza i parking prostora bez narušavanja izvornoga izgleda kompleksa;

-          izvršiti uklanjanje građevinskoga otpada iz krajolika koji okružuje spomenik;

-          izvršiti hortikulturalno uređenje kompleksa.

IV

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojemu su oprečni odredbama ove odluke.

V

Svatko, a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostaviti će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnome za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom tijelu uprave nadležnome za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II – V ove odluke, te nadležnome općinskome sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (www.kons.gov.ba).

VIII

Sukladno članku V stavak 4 Aneksa 8 Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 04.2-2.3-73/12-2

26. ožujka 2012. godine 

Sarajevo                                                                                   

Predsjedateljica Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e nj e

I – UVOD

Temeljem članka II stavak 1 Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga sukladno Aneksu 8 Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro, koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno člancima V i VI Aneksa 8 Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, te bez obzira na to, da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Emir Bičakčić iz Sarajeva, podnio je dana 03. 10. 2011. godine prijedlog/peticiju za proglašenje dobra Nekropola žrtvama fašizma u Travniku nacionalnim spomenikom BiH.

Sukladno odredbama Zakona, a temeljem članka V stavak 4 Aneksa 8 i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Nekropola žrtvama fašizma u Travniku je jedan među dvadest i jednim spomenikom koje je Bogdan Bogdanović, dizajnirao na prostoru bivše Jugoslavije i predstavlja neizostavan dio njegovog opusa. Bogdan Bogdanović jedan je od najpoznatijih i najuspješnijih graditelja memorijalne arhitekture u regiji jugoistočne Europe. U svojim djelima koristi univerzalnu simboliku elemenata sunca, planeta i mjeseca kreirajući spomenik koji postaje autentični element prostora.

Spomenik Nekropola žrtvama fašizma u Travniku podignut je 1975. godine u spomen na na 700 žrtava fašističkog terora iz 1941. godine.

Sačinjen je od dvanaest, konceptom istovjetnih skulptura raspoređenih u dva nepravilna lučna niza, stubišta sa terasama i zemljanog platoa.

II – PRETHODNI POSTUPAK

Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonsku snimku i fotografije;

-          podatke o oštećenjima;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          izvode iz katastra i posjedovni list;

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke;

-          sukladno članku 12. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljenoga na Aneksu 8 Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:

-         Dopisom br. 04.2-35.2-5/12-14, od 23.01.2012. godine zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Nekropola žrtvama fašizma u Travniku od: Zavoda za zaštitu spomenika u sklopu Federalnoga ministarstva kulture i sporta, Općine Novi Travnik, Odjeljenje za imovinsko-pravne poslove, geodetske odnose i katastar. Nakon toga, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-         Dopisom broj 07-40-4-1067-1/12 od 25.01.2012. godine, Zavod za zaštitu spomenika, Federalno ministarstvo kulture i sporta, dat je uvid u raniju zakonsku zaštitu dobra.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Kulturni pejzaž – Nekropola žrtvama fašizma u Travniku nalazi se 3 km zračne linije od središta Novog Travnika u pravcu SI na lokalitetu Ćamića brdo.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. br. 100 (stari premjer), zemljišnoknjižni uložak broj 264, K.O. SP Slimena, općina Novi Travnik, što odgovara k.č 372/1, 372/2, 372/3. 372/4, 372/5 (novi premjer), K.O. SP Slimena, općina Novi Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

U Drugom svjetskom ratu u okolini Travnika, a i za sam grad vođeno je više borbi jer su u njemu Nijemci, ustaše i domobrani stalno držali jake snage. Dijelovi 1. proleterske i 10. udarne divizije napali su 15/16.10.1943. godine njemačko-domobranski garnizon i savladali spoljašnju obranu grada, ali su se zbog pristizanja njemačkih pojačanja morali povući. Grad su prvi put oslobodile poslije dvodnevnih borbi jedinice 5. korpusa NOVJ 22.10.1944. godine uporabivši sva raspoloživa vojna sredstva. Ipak, 22.01.1945. godine, poslije teških četverodnevnih borbi grad su ponovno okupirale njemačke snage.

Travnik je konačno oslobođen 19.02.1945. godine od strane 4. divizije pojačane sa po jednom brigadom iz 10. i 39. divizije NOVJ.(1)  

Spomenik Nekropola žrtvama fašizma u Travniku podignut je 1975. godine u spomen na 700 žrtava fašističkog terora iz 1941. godine.

Spomenik je izveden prema projektu arhitekte Bogdana Bogdanovića (Beograd, 20.08.1922. – Beč, 18.06.2010.)(2), jednoga od najvećih regionalnih graditelja memorijalne arhitekture. Većina njegovih spomenika posvećena je žrtvama fašističke ideologije, a oblikovna izražajnost i ukupan umjetnički izraz memorijala koje je projektovao imaju univerzalnu vrijednost.

Osnovna značajka arhitekture Bogdana Bogdanovića jeste transponiranje fragmenata arhitekture i drevnih simbola u snažno i originalno razvijene prostorne kompozicije, upotrebljavajući poseban jezik asocijacija i značenja, pročišćen novim, idejno složenim vrednostima.(3)   

2. Opis dobra(4)  

            Spomenički ambijenti Bogdana Bogdanovića(5), sadržavaju sve elemente kompleksnog arhitektonskoga, estetskoga i pejzažnoga rješenja. Autor uspostavlja harmoniju prirodnoga okružja i arhitektonskoga izraza kroz vješto postavljanje skulpture u prostor, korištenje morfologije terena za naglašavanje dramskih efekata i pažljivo isplanirane vizure iz različitih dijelova cjeline. U izvedbi Nekropole žrtvama fašizma u Novom Travniku Bogdan Bogdanović postavlja dvanaest skulptura u čijoj, iako apstraktnoj, formi razaznajemo čuvare razrogačenih očiju koji motre s vrha brežuljka. Imajući na umu da su vojne osmatračnice uvijek smještene na uzvisini, upravo mjesto na kojem su postavljene ove skulpture, pojašnjava njihovo značenje.

Prema riječima autora, koristeći univerzalnu simboliku elemenata sunca, planeta i mjeseca, spomenik postaje blizak svim ljudima i uspijeva se nametnuti kao autentični element prostora. Kombinacija skulptorskog djelovanja, arhitektonskoga i pejzažnoga projektovanja podrazumijeva uporabu vokabulara, koji uključuje kamen, biljne vrste i vodu. Bogdan Bogdanović ne koristi ikonografiju smrti ili soc-realizma, te na njegovim memorijalima ne možemo naći niti križeve, niti srp i čekić, ni predstave ljudskih figura i općenito grubi naturalizam predstavljanja i oblikovanja elementa. Autor sve ove elemente svodi na ornamentiku nastalu kombiniranjem lokalnih, povijesnih obilježja gradnje i Bogdanovićevih sasvim intimnih imaginacija. Na ovaj način autor izbjegava nespretno prenošenje stvarnosti u jezik arhitekture, koji često – paradoksalno – označavaju tek glorifikaciju smrti.(6) Ovo umjetničko načelo autora prepoznajemo i na Nekropoli kod Novog Travnika – spomen ploča koja se nalazi na samome početku terasastog stubišta koje vodi do spomenika sačinjena je tako da podsjeća na stećak. Tekst je ispisan ćiriličnim i latiničnim kapitalom koji fomom podsjeća na epigrafiku bosanskih stećaka.

Bogdan Bogdanović sliku spomeničke cjeline gradi kombinirajući pet arhitektonskih oblika: megaliti (reperi), zidine (granice), kapije (putevi), mauzoleji (žarišta) i memorijalni kompleksi (četvrti).(7)  

Bogdan Bogdanović je uspostavio shemu dokumentovanja i apstrahiranog predstavljanja svojih spomenika, koja se sastoji od pet elemenata: thema, synthema, graditelj, mythologema i analogija.

Kroz ovakvu shemu autor objašnjava koncept svojih spomenika, pa tako i u primjeru Nekropole žrtvama fašizma:

Thema: Nekropola žrtvama fašizma, Travnik 1975.

Synthema: Planinski proplanak na domak staroga vezirskoga grada u centralnoj Bosni; kameni zmajevi široko otvorenih očiju, koji čuvaju i ovaj dio naše zemlje.

Mythologema: Dvanaest megalitskih 'kamenova-stražara' klesanih od bihacita; vječna straža uvijek budnih očiju i mjesto na kojem se djeca rado igraju.

Analogija: Teratomorfni oblici u kojima preovladava jedan od elemenata – široko otvorene oči! (8)    

Elementi Nekropole žrtvama fašizma u Novom Travniku su: pristupna staza u vidu terasastog stubišta; brežuljak sa krajolikom i grupa od dvanaest skulptura. Koncept spomenika proizilazi iz odnosa ovih elementa tj. iz odnosa prirode i autorove imaginacije. Skulpture su postavljene u parovima u dva nepravilna niza. Razdaljine između parova skulptura su nepravilne i kreću se između 2 m i 3 m.

Bogdan Bogdanović u primjeru Nekropole žrtvama fašizma postavlja dvanaest kamenih vojnika stražara koji zauvjek trebaju ostati na tom mjestu, širom otvorenih očiju. Oni su čuvari nedužnih, na straži sa zadatkom da spriječe stradanje.

U pogledu materijalizacije skulptura korišten je bihacit dok je terasasto stubište u materijalizaciji kombinacija kamena (stube) i tucanika (terase). Širina pristupne staze je 2,60 m.

Skulptura

Svaka od dvanaest skulptura predstavlja glavu vojnika sa široko otvorenim očima koje su ujedno i dominantni motiv spomenika. Skulpture su postavljene na postolje, kvadratne osnove koji ima značenje tijela. Sve ivice skulpture su zaobljene bez oštrih pregiba. Skulpture su ovisno o kutu gledanja istovjetne, no detaljnijim promatranjem primjetit ćemo da su neke izduženije, a neke opet šire što možemo smatrati kao autorov pokušaj individualizacije skulptura. Ovakvim postupkom on sugerira osobnu svjesnost da svaka od skulptura predstavlja čovjeka vojnika.

Dimenzije skulpture: visina je 200 cm, širina 140 cm, a dubina 75 cm. Dimenzije postolja visina 80 cm, širina 140 cm i dubina 140 cm. 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Dobro je bilo evidentirano od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH pod nazivom Spomen obilježje na Smrekama, Stojkovići, Novi Travnik, ali nije upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture.

4. Istraživački i konzervacijsko-restauracijski radovi

Nema podataka o vršenju istraživačkih i konzervacijsko-restauracijskih radova na spomeničkom ansamblu u periodu od njegove izgradnje do danas.

5. Sadašnje stanje dobra

Forma spomenika, kao cjeline je očuvana, a značajnije oštećenje pretrpjela je jedna skulptura (prelomljena). Spomenik je zapušten – zarastao u bodljikavo grmlje, a krajolik koji ga okružuje koristi se kao poljoprivredno dobro.

Staze i platoi su, usljed neodržavanja, također znatno ugroženi.

6. Specifični rizici

-          Neodržavanje;

-          Nepovoljno djelovanje atmosferilija.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim mjerilima:

A.         Vremensko određenje

B.         Povijesna vrijednost

(veza građevine, cjeline ili područja sa povijesnom osobom ili značajnim događajem u povijesti)

i.          Kvaliteta obrade

ii.          Kvaliteta materijala

iii.         Proporcije

iv.         Kompozicija

v.          Vrijednost pojedinosti

vi.         Vrijednost konstrukcije

C.         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

ii.          Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja

D.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržina

iii.         Namjena i uporaba

iv.         Položaj i smještaj u prostoru

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-pravna dokumentacija

-         Izvod iz posjedovnog lista br. 67/06, k.o. Slimena, općina Novi Travnik; izdan dana 28.09.2011. godine.

-         Kopija katastarskoga plana, k.o. Stojkovići, općina Novi Travnik; izdana dana 28.09.2011. godine.

-         Zemljišnoknjižni izvadak 264, k.o. Slimena, općina Novi Travnik; izdan dana 24.11.2011. godine.

-          Fotodokumentacija

-         Fotografije postojećeg stanja Kulturnog pejzaža – Nekropola žrtvama fašizma u Novom Travniku snimljene su 28. rujna 2011. godine, fotografirala Aida Bucalović, povijesničarka umjetnosti (digitalni fotoaparat Canon – EOS – 450D).

-          Ostala dokumentacija

-         Snimka postojećega stanja, Amra Sarić dia., Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika.

Korištena literatura

1962.    Služba za zaštitu. „Zaštićeni spomenici Narodno-oslobodilačkog rata“, Naše starine, Godišnjak zavoda za zaštitu spomenika kulture N. R. Bosne i Hercegovine, VIII (1962): 244-245.

1975.    Vojna enciklopedija Jugoslavije, knjiga 10. Beograd: Izdanje redakcije vojne enciklopedije, 1975.

1987.    Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 K-Rem. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987.

1988.    Trumić, Aleksander. Nacrtane riječi i napisani crteži, spisateljski i graditeljski opit Protomajstora Bogdana, doktorska disertacija. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, Arhitektonski fakultet, ožujak, 1988.

(1) Vojna enciklopedija Jugoslavije, knjiga 10 (Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1970.), 91.

(2) Završio je Arhitektonski fakultet u Beogradu gdje je bio i profesor. Bavio se pretežito memorijalnom arhitekturom kojom su izvorno i maštovito obilježena zbivanja iz NOB-a. Neka od njegovih najupečatljivijih djela su: spomenik na Jevrejskom groblju u Beogradu, spomenici u Sremskoj Mitrovici, Prilepu, Kruševcu, Mostaru, Jasenovcu, Labinu, Štipu, Travniku, Vukovaru, itd. Za svoj doprinos kulturi građenja dobio je Oktobarsku nagradu grada Beograda, Nagradu saveza arhitekata Jugoslavije, i mnoge druge vrijedne nagrade i priznanja. Osobito su značajna njegova djela u kojima piše o problemima suvremene arhitekture. Vidi: Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1 A-K. (Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1987.), 147.

(3) Ibid.

(4) Komparativnom analizom Spomen parka žrtavama fašističkog terora Garavice i Nekropole žrtvama fašizma u Novom Travniku možemo primjetiti značajnu sličnost u konceptu ova dva memorijala. Sva pojašnjenja koncepta spomen obilježja Garavice primjenjiva su i na Nekropolu u Novom Travniku. Dijelovi teksta preuzeti iz odluke Kulturni pejzaž – Spomen park žrtava fašističkog terora Garavice, 52. Sjednica Povjerenstva, 06. – 09. 2011. godine.

(5) Primjer: Partizansko spomen-groblje u Mostaru, Garavice kod Bihaća.

(6) Katarina Luketić, http://www.zarez.hr/76/z_esej.htm

(7) Dio teksta koji govori o univerzalnim vrijednostima memorijalne arhitekture Bogdana Bogdanovića preuzet je iz Odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom Graditeljske cjeline – Partizansko spomen-groblje u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, «Službeni glasnik BiH», broj 90/60.

(8) Aleksander Trumić. Nacrtane riječi i napisani crteži, spisateljski i graditeljski opit Protomajstora Bogdana, doktorska disertacija. (Univerzitet u Sarajevu, Arhitektonski fakultet, 1988.) 83.