Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 26. do 28. marta 2012. godine, donijela je

O D L U K U

I

Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Ravnice u Dubočanima, opština Konjic, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 49 stećaka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1425, z.k. uložak broj 280, k.o. Spiljani, opština Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definisanom u tački I stav 3. ove odluke, primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije BiH (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          dozvoljeno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          radovi na uređenju nekropole i radovi na saniranju oštećenja dozvoljeni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          nije dozvoljeno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;

-          izuzetno od prethodne alineje, dozvoljeno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elelemenata stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu uticaja načina čišćenja na kamen;

-          područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;

-          zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

Vlada Federacije dužna je posebno obezbijediti provođenje sljedećih mjera:

-          izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;

-          izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika.

Plan sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika treba sadržavati:

-          arheološko istraživanje prostora nacionalnog spomenika;

-          uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije;

-          redovno održavanje spomenika.

IV

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko rukovodilac istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentovaće Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

VI

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe, suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

VII

Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

IX

Prema članu V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom  glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i  Ljiljana Ševo.

Broj: 05.2-2.3-73/12-3

26. marta 2012. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Služba za opštu upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove Opštine Konjic dostavila je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, dana 15. 12. 2010. godine, peticiju/prijedlog za proglašenje Srednjovjekovne nekropole stećaka u Dubočanima, opština Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Stećci se javljaju kao dio neprekinutog sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom području, čiji korijeni sežu duboko u praistorijsko vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete starijih epoha – praistorijska naselja i kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblja, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Njihova geneza i razvoj može se pratiti od sredine XII do početka XVI stoljeća.

Spomenici na lokalitetu Ravnice izrađeni su od lokalnog kamena, pripadaju vrsti položenih kamenih monolita – ploča, sanduk i sljemenjak. Orijentisani su u pravcu jugozapad – sjeveroistok. Na periferiji nekropole nazire se izdvajanje pojedinih grobova, što se očituje prelazom izrade stećka sa jednostavnijeg oblika – sanduka, na složeniji oblik – sljemenjak.

II - PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana;

-          zemljišno-knjižni izvadak; 

-          istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korišćene dokumentacije u okviru ove odluke.

            Prema odredbi člana V stav 2.  Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija je dužna pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje nasljeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresovanim  licima da iznesu svoje stavove. Dana 15. 12. 2010. godine Komisijia je primila Peticiju sa Prilozima (1. Dopis Opštine Konjic, 2. Tekstualni podaci o stećcima u Dubočanima, 3. Kopija katastarskog plana broj 12, R 1:2500, 4. Zemljišnoknjižni izvadak).

U skladu s tim, Komisija je dopisom broj: 05.2-35.2-8/11-121, od 20. 09. 2011. godine, zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Srednjovjekovne nekropole stećaka u Dubočanima, Konjic od: Opštine Konjic (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-          Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: 03-23-2-1354 ...1356/11; 03-23-2-1367 .... 1373/11, od 27. 09. 2011. godine kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na predmetna dobra.

-          Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4073-1/11, od 12. 10. 2011. godine dostavljeni su raspoloživi podaci o prethodnoj evidenciji i zaštiti Srednjovjekovne nekropole stećaka u Dubočanima, Konjic.

-          Pismeni stavovi vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nisu dostavljeni. Međutim, prilikom tehničkog i foto snimanja stećaka dana 22. 10. 2011. godine, na lokalitetu su bili prisutni i vlasnici te usmeno izrazili svoje odobrenje i podršku u nastojanju za proglašenjem nekropole sa stećcima u Dubočanima, nacionalnim spomenikom.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

U kotlini, omeđenoj visovima; na sjeveru Vranske stijene (1292m), na jugu Čepa (1008m), na zapadu Krnjača (1000m) i na istoku kanjon rijeke Rakitnice iznad kojeg se uzdiže brdo Vrsa (1542m) i iza kojeg se prostire Grušačko polje (1400m), na 620 m nadmorske visine nalazi se selo Dubočani. Od centra Konjica udaljeno je 11, 61 km vazdušne linije u pravcu jugoistoka(1). U spomenutom naselju na lokalitetu Ravnice evidentirana je nekropola sa 49 stećaka. Nadmorska visina nekropole je 624m, geografska širina N 43º 35' 8.85" i geografska dužina E 18º 04' 20.43" EPE: 1, 8 m SBAS(2).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. broj 1425, upisan u z.k. uložak broj 280, k.o. Spiljani, opština Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Istorijski podaci

Na području današnje opštine Konjic u doba ranoga srednjega vijeka postojala je samo jedna teritorijalno politička organizacija klasičnog tipa župe – župa Neretva. Granice župe Neretve na zapadu sačinjavao je; kanjon Neretve od Prenja do ušća Rame, planina Bokševica i kanjon rječice Banje Lučice. Zapadno od te granične linije prostirala se župa Rama. Na Zec-planini župa Neretva je graničila sa teritorijom srednjovjekovne župe Uskoplja. Počevši od Zeca, preko Pogorelice i Bitovnje do Ivan-planine – župa Neretva je graničila sa nekadašnjom župom Lepenicom. Na obroncima planine Bjelašnice, župa Neretva je graničila sa područjem župe Vrhbosne. Na istoku granična linija između župe Koma i Neretve prostirala se Boračkim jezerom te kanjonom rijeke Šištice i Rakitnice. Na jugu granicu župe Neretve čine lanac najviših prenjskih visova: Otiš, Zelena glava, Kantar i Cetina. Najstariji spomen župe Neretve zabilježen je u Ljetopisu popa Dukljanina(3), prema kojem je ona sastavni dio oblasti Podgorja, koja zajedno sa Humskom zemljom, Trebinjem i Zetom sačinjava tzv. tetrarhiju od četiri oblasti od kojih svaka ima status polusamostalne zemlje – države. Tako su pored župe Neretva u oblast Podgorja ulazile i župe: Onogošt, Morača, Komarnica, Piva, Gacko, Nevesinje, Viševa, Kom i Rama.

Župa Neretva je u XV stoljeću bila podijeljena na bosanski i hercegovački dio, sa graničnom linijom na rijeci Neretvi. Bosanski dio se protezao do desne obale Neretve i pripadao je oblasti Kraljeve zemlje, a hercegovačkom dijelu su pripadali predjeli na lijevoj obali rijeke Neretve i bili su pod vlašću oblasnih gospodara Kosača. Od 1404. godine do 1463. godine bosanski dio župe Neretve pripada "Kraljevoj zemlji", a humska Neretva i Kom pripadaju feudalnoj oblasti Kosača. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva, od granica župe Kom do granica župe Rame. Područje koje se nalazilo na lijevoj obali Neretve pripadalo je Kosačama, a ono na desnoj obali rijeke "Kraljevoj zemlji". Pomoćna osmanska vojska pod vodstvom Mahmut-paše Anđelovića u ljeto 1463. godine osvojila je obje Neretve i Kom. U protivakciji hercega Stjepana, od jula do septembra iste godine, oslobođena je tzv. humska Neretva, osim grada Borovca, i zapadni dio bosanske Neretve. Ove krajeve su Osmanlije definitivno osvojili sredinom 1465. godine prodorom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića u hercegovu zemlju(4).

2. Opis dobra

Prema statistici Š. Bešlagića područje konjičke opštine – sa 3018 registrovanih spomenika – spada u opštine koje imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini. Prema formi izrade, najbrojniji su sanduci, dok su sljemenjaci i ploče gotovo podjednako zastupljeni. Način grupisanja stećaka omogućava da se na terenu prate i dokumentuju važne istorijske pojave, procesi i odnosi. Po smještaju velikih nekropola mogu se pouzdano ubicirati centri nekadašnjih kultnih i političkih zajednica. Takođe, po smještaju srednje veličine nekropola mogu se pratiti procesi razvoja tzv. rodovskih sela, dok se kod manjih grupa prati odraz intenzivne feudalizacije i socijalnog diferenciranja, tj. kada se pojedini rodovi više ne sahranjuju sa svojim susjedima, već se izdvajaju i stvaraju porodične nekropole(5). 

Na osnovu navedenog, nekropola sa stećcima na lokalitetu Ravnice u Dubočanima po brojnosti nadgrobnika pripada manjoj zajednici, koja je živjela na tom prostoru. Na periferiji nekropole nazire se neznatno izdvajanje pojedinih grobova, što se očituje prelazom izrade stećka sa jednostavnijeg oblika – sanduka, na složeniji oblik – sljemenjak.

Na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. broj 1425, k.o. Spiljani, nadmorske visine 624 m, geografske širine N 43º 35' 8.85" i geografske dužine E 18º 04' 20.43" EPE: 1, 8 m SBAS, nalazi se nekropola sa 49 stećaka (4 ploče, 44 sanduka i 1 sljemenjak). Stećci su poredani u nizove od sjeverozapada ka jugoistoku, a orijentisani su u pravcu jugozapad – sjeveroistok. Veći dio stećaka je obrastao mahovinom, lišajevima i prekriven humusom. Ukrasi i natpisi nisu evidentirani na stećcima.

Stanje spomenika

Stećak br. 1 – sljemenjak sa postoljem, izdvojen od grupe stećaka u pravcu sjevera na udaljenosti oko 20m, obrastao mahovinom i lišajevima, sa sjeverozapadne bočne strane nalazi se stablo jabuke, koja svojim rastom ugrožava stećak, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 164x64x80 cm; dimenzije postolja su: 170x95x22 cm.

Stećak br. 2 – ploča, utonula, izdvojena od grupe stećaka u pravcu sjevera na udaljenosti oko 8m, prekrivena humusom, obrasla travom, orijentisana u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 150x55x12 cm.

Stećak br. 3 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven kamenjem, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 160x40x35 cm.

Stećak br. 4 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven humusom i suhim listom, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 166x90x24 cm.

Stećak br. 5 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 200x120x56 cm.

Stećak br. 6 – ploča, dijelom utonula u zemlju, sa sjeverozapadne bočne strane zasuta zemljom, obrasla mahovinom i lišajevima, orijentisana u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 187x63x22 cm.

Stećak br. 7 – ploča, dijelom utonula u zemlju, prekrivena humusom, orijentisana u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 170x100x18 cm.

Stećak br. 8 – ploča, dijelom utonula u zemlju, obrasla mahovinom i lišajevima, orijentisana u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 176x55x13 cm.

Stećak br. 9 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, sa sjeverozapadne bočne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 220x110x37 cm.

Stećak br. 10 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 150x110x37 cm.

Stećak br. 11 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom, lišajevima i niskom travom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 166x90x58 cm.

Stećak br. 12 – sanduk, utonuo, prekriven humusom i niskom travom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: dužina 164x visina 10 cm.

Stećak br. 13 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 165x90x20 cm.

Stećak br. 14 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 130x48x10 cm.

Stećak br. 15 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 98x56x12 cm.

Stećak br. 16 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 107x60x24 cm.

Stećak br. 17 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 190x78x17 cm.

Stećak br. 18 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 160x70x10 cm.

Stećak br. 19 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 160x78x28 cm.

Stećak br. 20 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: dužina 164x70x24cm.

Stećak br. 21 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 140x60x5 cm.

Stećak br. 22 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 180x78x25 cm.

Stećak br. 23 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 158x60x16 cm.

Stećak br. 24 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 176x80x35 cm.

Stećak br. 25 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 140x68x25 cm.

Stećak br. 26 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 170x60x22 cm.

Stećak br. 27 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 145x50x45 cm.

Stećak br. 28 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 154x66x20 cm.

Stećak br. 29 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 177x85x22 cm.

Stećak br. 30 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: dužina 164x visina 10 cm.

Stećak br. 31 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 140x43x16 cm.

Stećak br. 32 – sanduk, utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 156x67x16 cm.

Stećak br. 33 – sanduk, utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 185x75x36 cm.

Stećak br. 34 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 98x48x20 cm.

Stećak br. 35 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 166x86x20 cm.

Stećak br. 36 – sanduk, utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 80x30x8 cm.

Stećak br. 37 – sanduk, utonuo, nagnut na bočnu sjeverozapadnu stranu, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 178x65x54 cm.

Stećak br. 38 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 80x vidljiva širina 30x 12cm.

Stećak br. 39 – sanduk, utonuo, prekriven mahovinom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 164x60x10 cm.

Stećak br. 40 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 185x78x7 cm.

Stećak br. 41 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 156x70x12 cm.

Stećak br. 42 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 160x70x25 cm.

Stećak br. 43 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 130x88x27 cm.

Stećak br. 44 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 177x86x12 cm.

Stećak br. 45 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 178x102x26 cm.

Stećak br. 46 – sanduk, utonuo, prekriven mahovinom, obrastao rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 155x77x26 cm.

Stećak br. 47 – sanduk, utonuo, dijelom prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom, lišajevima i rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 162x60x6 cm.

Stećak br. 48 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven kamenjem, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 135x58x45 cm.

Stećak br. 49 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven kamenjem, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 170x76x26 cm.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Konjic kao spomenik III kategorije uvršteno je 69 lokaliteta nekropola sa stećcima (3018 stećaka) bez preciznije identifikacije(6). 

U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 12. oktobra 2011. godine, Srednjovjekovna nekropola stećaka u Dubočanima, Konjic, nije evidentirana i nije bila upisana u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Istraživačke radove u smislu popisa lokaliteta, tehničke i foto obrade stećaka na području opštine Konjic, vršili su Pavao Anđelić(7) i Šefik Bešlagić(8), međutim, predmetni lokalitet nije evidentiran kod spomenutih autora.

Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 22. oktobra 2011. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          Područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije, obrasta travom, niskim rastinjem i visokim drvećem,

-          Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja,

-          Pojedini stećci su dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju, na njima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina), u većoj ili manjoj mjeri.

6. Specifični rizici

-          dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,

-          nepovoljni uticaji atmosferilija,

-          samonikla vegetacija.

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A)         Vremensko određenje

B)         Istorijska vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade,

ii.          Kvalitet materijala,

iii.         Proporcije.

D)         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim istorijskim periodima.

E)         Simbolička vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost,

iii.         Tradicionalna vrijednost,

v.          Značaj za identitet grupe ljudi.

G)         Izvornost

i.          Oblik i dizajn,

ii.          Materijal i sadržaj,

iii.         Namjena i upotreba,

iv.         Tradicija i tehnike,

v.          Položaj i smještaj u prostoru.

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija

-         Kopija katastarskog plana broj: 12; R 1:2500 za k.č. 1425 k.o. Spiljani, opština Konjic, od 29. 09. 2010. godine.

-         Zemljišnoknjižni izvadak broj 280, k.o. Spiljani, Konjic, NAR i RZ BROJ: 4480/10, od 05. 10. 2010. godine.

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra

-         Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: 03-23-2-1354 ...1356/11; 03-23-2-1367 .... 1373/11, od 27. 09. 2011. godine kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na predmetna dobra.

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-4073-1/11, od 12. 10. 2011. godine, dostavljeni su raspoloživi podaci o prethodnoj evidenciji i zaštiti Srednjovjekovne nekropole stećaka u Dubočanima, Konjic.

-          Fotodokumentacija

-         fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 22. 10. 2011. godine; fotografisao: istroičar Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).

-          Tehnička dokumentacija

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (snimak spomenika); dana 22. 10. 2011. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, istoričar i Amra Šarančić Logo, dipl.ing.arh. Skicu nekropole izradila; Amra Sarić, dipl.ing.arh.

Korišćena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971.

1975.    Anđelić, Pavao. Historijski spomenici Konjica i okoline I. Konjic: Skupština općine Konjic, 1975.

1980.    Grupa autora. “Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti“. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.

1982.    Anđelić, Pavao. “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima,“ u: Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo: Svjetlost, 1982.

http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235953 (17. 10. 2011.)

(1) Dana 25. 01. 2012. godine preuzeto sa Google Earth.com

(2) Dana 22. 09. 2011. godine preuzete koordinate putem GPS-a Magellan Professional.

(3) U organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 3. ožujka 2011. godine održan je međunarodni znanstveni skup “Ljetopis popa Dukljanina pred izazovima novije historiografije” na kojem je Tibor Živković izložio referat pod naslovom; “Odnos hrvatske i latinske redakcije Gesta regnum Sclavorum.” On je analizirao obje redakcije LJPD i njihov međusobni odnos, tj. takozvanu “hrvatsku redakciju” (HR), izvorno napisanu na latinskom jeziku, te “latinsku redakciju” (LR). Naratološka analiza obje redakcije ustvrdila je da je HR i LR sastavila ista osoba, što nameće zaključak da je HR prvotna redakcija, a LR konačna verzija LJPD. Rad još nije objavljen u literaturi. Preuzeto sa http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235953 dana 17. 10. 2011. godine.

(4) Anđelić, “Teritorijalno-politička organizacija župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima“, 110-156.

(5) Anđelić, Pavao, Historijski spomenici Konjica i okoline I, Konjic: Skupština općine Konjic, 1975, 223.-224.

(6) Grupa autora, “Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti“, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 52.

(7) Anđelić, Historijski spomenici, 3-327.