O D L U K U

I

Mjesto historijskog spomenika – Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 234 i 229/1 (stari premjer), ZK uložak broj 423, što odgovara k.č. 722 i 728 (novi premjer), posjedovni list broj 423/01, K.O. Sanski Most, općina Sanski Most, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) će utvrditi tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 2. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopuštena je izgradnja memorijalnog objekta u savremenom arhitektonskom izrazu, istih horizonalnih i vertikalnih gabarita kao izvorni, uz upotrebu savremenih materijala i metoda građenja; objekat se može koristiti u memorijalne (spomen obilježje II zasjedanja ZAVNOBIH-a), edukativne, kulturno-sportske i turističko-ugostiteljske svrhe, uz mogućnost vraćanja muzejsko-etnološke namjene koju je objekat imao ranije;

-          izvršiti izradu urbanističkog projekta koji će osim hortikulturnog uređenja parcele, riješiti i uređenje ostalih sadržaja - igrališta sa tribinama i svlačionicama;

-          na susjednim parcelama (k.č. 727, 729 i 730) koje graniče sa zaštićenim prostorom, dopušta se rekonstrukcija postojećih objekata uz zadržavanje postojećih gabarita i visina. Moguća je interpolacija stambenih objekata najveće dopuštene spratnosti P+1, odnosno najveće dopuštene visine od cca 6,50 m do krovnog vijenca.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka će se dostaviti Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (www.kons.gov.ba)

VIII

Prema članu V, stav 4 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 06.2-2.3-73/12-7

27. marta 2012. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovi člana 2 stava 1 Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik“ je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za pomenuto dobro podnesen zahtjev.

Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać je dana 29.08.2006. godine podnio peticiju za proglašenje Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4 Aneksa 8 i člana 35 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

ZAVNOBIH - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata i bio je nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a je održano u Sanskom Mostu od 30.6. do 2.7.1944. godine i predstavlja jedan od najvažnijih događaja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a: prvo u Mrkonjić Gradu 25.11.1943. godine, drugo u Sanskom Mostu i treće u Sarajevu 26.4.1945. godine. Objekat Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu (koji se prvobitno zvao Sokolski dom a kasnije Dom partizana) bio je devastiran 1995. godine usljed ratnih dejstava, a 1996. godine je izvršeno uklanjanje njegovih ostataka.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (prijepis posjedovnog lista, sa kopijom katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvod).

-          sadašnje stanje i namjenu dobra, uključujući opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.

-          historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

Prema odredbi člana V stav 2 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37 Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija je dužna pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove:

-          Dopisom broj 000205/06 od 29.08.2006. godine Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać uputio je peticiju Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika za proglašenje Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu nacionalnim spomenikom.

-          Dopisom broj 06.1-35-179/06-2 od 08.02.2007. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika zatražila je dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi proglašenja Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu nacionalnim spomenikom od: Općine Sanski Most, organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra; Općinski sud u Sanskom Mostu; Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta; Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać.

-          Dopisom broj 05-40-1384/06 od 27.03.2007. godine Općina Sanski Most, Općinska služba za opću upravu, društvenu djelatnost, izbjegla i raseljena lica je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavila sljedeće dokumente Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu:

-         Posjedovni list broj 0756

-         Izvod iz regulacionog plana

-         Kopiju katastarskog plana

-          Dopisom broj 05-40-3255/10 od 17.12.2010. godine Općina Sanski Most, Općinska služba za opću upravu i društvenu djelatnost je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavila službenu zabilješku sa identifikacijom starih i novih katastraskih čestica, zemljišnoknjižni izvod.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Historijski spomenik Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a nalazio se u užem centru Sanskog Mosta, u ulici Stanična bb (raniji naziv ulice je Josipa Mažara).

Mjesto historijskog spomenika Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu nalazi se na lokaciji označenoj kao k.č.broj 234 i 229/1 (stari premjer) što odgovara k.č.br. 722 i 728 (novi premjer); posjedovni list broj 423/01; ZK uložak broj 423; k.o. Sanski Most I; općina Sanski Most, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Do 1935. godine u Sanskom Mostu je postojala samo osnovna škola, nakon koje su učenici morali ići na školovanje u Banja Luku, Prijedor, Bihać ili neka druga mjesta.

Godine 1935. formiran je akcioni odbor za otvaranje građanske škole koja je otpočela sa radom 17.1.1936. godine. Škola je imala sve preduvjete za normalan rad, osim prostora za održavanje fizičkog odgoja.

Godine 1940. sagrađen je objekat koji se u početku nazivao Sokolski dom(1) koji je kasnije prerastao u Dom partizana u kojem su se održavale razne sportske i kulturne aktivnosti.

Fiskulturnu salu su koristili učenici iz Sanskog Mosta za razne sportske aktivnosti kao što su: atletika, gimnastika, mali nogomet, vježbe na spravama, odbojka, košarka i rukomet. Prije nego što je sagrađeno kino, zgrada je služila i za prikazivanje filmova kao i za održavanje priredbi i drugih kulturnih manifestacija.

U toku Drugog svjetskog rata zgrada Doma partizana dobila je poseban historijski značaj, jer je u njoj održano Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a(2). 

Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a doneseno je jedanaest odluka, od kojih su najvažnije: Odluka o konstituiranju ZAVNOBiH-a u najvišeg zakonodavnog i izvršnog tijela federalne Bosne i Hercegovine i Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine. U Odluci o konstituiranju ZAVNOBiH-a u vrhovni organ vlasti ističe se, da se „na temelju slobodno izražene volje naroda BiH“, a u skladu sa odlukama AVNOJ-a, ZAVNOBiH konstituira u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, a time u najviši organ vlasti BiH-a, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji“. Deklaracija o pravima građana BiH je po svom sadržaju imala karakter ustava. Ovom deklaracijom građanima BiH garantirana su osnovna ljudska prava koja čine sadržaj svakog demokratskog ustava. To su: nacionalna ravnopravnost (Muslimana, Srba i Hrvata), vjeroispovijesti, sloboda udruživanja i štampe, lična i imovinska sigurnost građana, sloboda privatne inicijative u privrednom životu, ravnopravnost polova u svim oblastima društvenog života, pravo glasa sa navršenih 18 godina, pravo žalbe, načelo da niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka, uvođenje vojne obaveze za građane BiH i dr.

Od 1975. godine u Zgradi II zasjedanja ZAVNOBIH-a nalazila se galerija naivne umjetnosti, a početkom 1980. godine u istom objektu smještena je i radio stanica Sana gdje je vršeno emitovanje radio programa. U toku ratnih djelovanja, 1995. godine, Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a je bila devastirana, posebno dijelovi zgrade u kojem se nalazila radio stanica. Godine 1996. čelnici Općine Sanski Most su odlučili da se izvrši uklanjanje ostatke Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a, što je i učinjeno iste godine. Danas se na lokalitetu Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a nalaze samo igrališta.

2. Opis dobra

Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu

Objekat je svojom dužom stranom bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Ukupna dimenzija objekta iznosila je cca 13,70 x 33,50 m. Objekat se sastojao od dva dijela i to Aneksa koji se nalazio na južnoj strani i Velike sale sa pozornicom, koji se nalazio na sjevernoj strani. Aneks je imao pravougaonu osnovu koja je dužom stranom bila orijentirana u pravcu istok-zapad. Sastojao se od prizemlja i sprata. Dimenzije Aneksa u prizemlju iznosile su cca 13,70 x 7,60 m, a dimenzije sprata cca 13,70 x 10,80 m, jer je spratni dio Aneksa bio isturen iznad prostora trijema koji se nalazio u prizemlju. Pristup objektu bio je ostvaren sa ulice Stanična bb (raniji naziv Josipa Mažara), koja se nalazi na južnoj strani objekta. Objektu se prilazilo preko pet stepenika čije su dimenzije iznosile cca 14,90 x 1,60 m. Na istoj strani nalazio se prostrani trijem sa četiri masivna stuba dimenzija 1,2 x 0,4 m na koje se oslanjala spratna konstrukcija. Dimenzije trijema iznosile su cca 14,90 x 4,40 m. Završna obrada stepeništa i trijema bio je teraco.

Iz prostora trijema ulazilo se u prostor Aneksa. Na središnjem dijelu južnog zida Aneksa nalazila su se drvena dvokrilna vrata koja su predstavljala glavni ulaz u objekat. U prizemlju Aneksa bile su smještene sljedeće prostorije: ulazni hol (dimenzija 10,4 x 4,0 m), čitaonica (10,75 x 6,0m), ostava (dimenzija 3,5 x 2,5m), sanitarni čvor, stepenište za sprat, svlačionice sa ormarima za garderobu i klupama (dimenzija 11,25 x 2,5m). Na spratu Aneksa bile su smještene kancelarije u kojima je jedno vrijeme bila smještena Radio stanica Sana. Visina prostorija u prizemlju i spratu Aneksa iznosila je cca 3,5 m. U drugom dijelu objekta bile su smještene Velika sala (dimenzija 10,0 x 16,0m) i pozornica (dimenzija 10,0 x 6,50m). Ovaj dio objekta imao je samo prizemlje i bio je nešto niži od Aneksa. Visina velike sale iznosila je cca 6,65 m, dok je na dijelu gdje se nalazila pozornica iznosila cca 5,65 m, jer je pozornica u odnosu na veliku salu bila uzdignuta za 1,0 m. U velikoj sali su bile smještene sprave za gimnastiku, koje su se prema potrebi mogle izmjestiti, tako da se isti prostor mogao koristiti i za druga kulturna događanja i manifestacije.

U dijelu Velike sale, na njenoj južnoj strani, nalazila se galerija (dimenzija 10,0 x 4,5 m). Prostor galerije služio je i za prikazivanje filmova prije nego što je sagrađena kino dvorana u Sanskom Mostu.

Zgrada je građena sistemom masivnih zidova od kamena čija je debljina na dijelu Velike sale iznosila cca 0,68 m a na ostalim dijelovima objekta cca 0,38 m. Svi zidovi su sa vanjske i unutrašnje strane bili malterisani i bojeni. Podovi su najvećim dijelom bili obloženi keramičkim pločicama, osim prostora Velike sale gdje je bio postavljen parket. Krovna i stropna konstrukcija bila je izvedena sistemom drvenih rešetki, koje su nosile krovnu i stropnu konstrukciju. Krovovi Aneksa i Velike sale su bili dvovodni, a pokrov je bio od crijepa. Visinska kota sljemena Aneksa iznosila je cca 9,35 m, a Velike sale cca 8,30 m.

Fasade objekta Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu bile su jednostavne obrade, bez ornamentike i ukrasa. U prizemlju, na južnoj strani Aneksa nalazio se trijem sa četiri masivna stuba na koja je bila oslonjena spratna konstrukcija. U središnjem dijelu su se nalazila drvena dvokrilna vrata. Na spratu Aneksa su se nalazila tri prozorska otvora. Na sjevernoj fasadi su se nalazila jedna sporedna ulazna vrata preko kojih je bio omogućen direktan pristup pozornici. Na istočnoj strani Aneksa nalazila su se dva prozorska otvora u prizemlju i tri na spratu. Na istočnoj i zapadnoj fasadi na dijelu Velike sale nalazila su se po tri veća prozorska otvora.

U dvorištu zgrade bilo je izgrađeno igralište za rukomet, mali nogomet, košarku, odbojku, atletske staze i drugi sadržaji. Dom partizana korišten je za kulturno-sportska događanja, tako da su se u njemu održavala gimnastička takmičenja, utakmice, kao i različite priredbe i kulturne manifestacije.

Prva galerija naivne umjetnosti Sanski Most

S ciljem afirmacije domaćih likovnih umjetnika i pokretanjem kulturne scene kulturno-prosvjetna zajednica od 1962. godine kontinuirano organizira likovne izložbe koje postaju jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija za građane sanske općine. Sanski Most tako postaje grad domaćin manifestaciji „Majsko drugovanje na Sani“, okupljanje jugoslovenskih naivnih slikara što je i bila osnova za osnivanje galerije 1975. godine. Među izlagačima čiji su radovi naknadno postali dio fundusa galerije bili su neki od najznačajnijih slikara naive Pero Mandić, Ivan Lacković, Jože Horvat, i dr. Jedna od važnijih aktivnosti galerije bila je i izložba publikacija o naivnoj umjetnosti, što je prva takva kulturna aktivnost na prostoru Jugoslavije. Galerija je do maja 1980. godine posjedovala 207 djela koja su periodu 1992-1995. godine izgubljena.

Danas su u Sanskom Mostu, u hotelu Sanus izložena četiri bakroreza, čiji su autori braća Bajramović. Ismet, Rifet, Pinjo i Sejfo Bajramović su samouki zanatlije porijeklom iz Rogatice, nastanjeni u Kaknju, koji se od sedamdesetih godina bave umjetničkom obradom bakra(3).

Reljefi u bakarnom limu izvedeni su u maniru naivne umjetnosti, sa motivima iz seoskog života – seoska arhitektura, igre, fantastične životinje, te krajolici sa arhitekturom.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR BiH Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu stavljena je pod zaštitu države(4).

Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine Zgrada u ulici Josipa Mažara bila je evidentirana i kategorizirana kao objekat druge kategorije.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

U periodu od 1977. do 1980. godine na Zgradi II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu rađeni su građevinski radovi za adaptaciju sprata za potrebe radio stanice. Ne posjedujemo informacije o drugim radovima na objektu, izuzev radova tehničkog održavanja.

Regulacionim planom Sanskog Mosta predviđena je potpuna rekonstrukcija Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a u njenom izvornom arhitektonskom izgledu. Planom je predviđen javni sadržaj objekta bez precizno određene namjene.

Godine 2005. općinski načelnik je izdao saglasnost da se pristupi izradi idejnog projekta Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu.

Idejni projekat je izradio projektni biro ”Arhitekt” d.o.o. Bihać u novembru mjesecu 2007. godine. Investitor, Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać je napravio projektni zadatak na osnovi čega je izrađen idejni projekat. Predviđeni su sljedeći sadržaji Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a:

-          Muzej soba II Zasjedanja ZAVNOBIH-a

-          Zavičajni muzej Sanskog Mosta

-          Pozorišna višenamjenska sala

-          Kancelarijski prostor

-          Prateći prostori, svlačionice i sanitarije

Predviđeno je da objekat ima javni karakter i koristit će se za kulturne, edukativne, sportske i rekreacijske svrhe. Bit će to multi funkcionalni kompleks s unutarnjim i vanjskim sadržajima. U sklopu zgrade predviđeni su vanjski sadržaji: nogometno i košarkaško igralište sa tribinama i svlačionicama, pješački prilazi, kolne površine, parking prostori, te zelene površine i komunalna infrastruktura.

Glavni projekat pod nazivom „Zgrada ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu“ izradila je firma za projektovanje, izvođenje, nadzor i inženjering „Atelje“ d.o.o. Laktaši u fabruaru 2010. godine. Sastoji se od arhitektonskog i konstruktivnog projekta, projekta vodovoda i kanalizacije, elektroinstalacija, mašinskih instalacija i projekta zaštite na radu i zaštite od požara.

5. Sadašnje stanje dobra

Nakon uvida na licu mjesta koje su izvršili, u julu 2010. godine saradnici u Komisiji, konstatirano je da na lokaciji Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu nisu vidljivi nikakvi ostaci objekta.

6. Specifični rizici

Nema specifičnih rizika.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

(dobra nastala od prahistorije do kraja XX vijeka)

B.         Historijska vrijednost

(veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)

C.         Čitljivost

(dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

D.         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

ii.          Značenje u strukturi i slici grada

Sastavni dio ove odluke su:

-          Kopija katastarskog plana, razmjera 1: 1000, broj plana 14, k.č. broj 234 i 229/1 (stari premjer) što odgovara k.č. broj 722 i 728 (novi premjer), k.o. Sanski Most I, Općina Sanski Most, Unsko-sanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina; izdala Općinska geodetska uprava Sanski Most, Općina Sanski Most, dana 31.10.2005. godine.

-          Zemljišnoknjižni izvodi: ZK izvadak 423 za k.č.broj 722 i 728 izdao Zemljišnoknjižni ured Sanski Most, 16.12.2010. godine.

-          Tehnička dokumentacija

-         Idejni projekat Zgrade II zasjedanja ZAVNOBIH-a koji je izradio projektni biro „Arhitekt“ d.o.o. Bihać u novembru 2007. godine.

-         Glavni projekat pod nazivom „Zgrada ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu“ izradila je firma za projektovanje, izvođenje, nadzor i inženjering „Atelje“ d.o.o. Laktaši u fabruaru 2010. godine.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja Mjesto i ostaci historijskog spomenika Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

1980.    Grupa autora. Majsko drugovanje na Sani 1975-1979. Bosanska Gradiška: Nova štampa, 1980.

1998.    Grupa autora. Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata. Sarajevo: Bosanski kulturni centar, 1998.; mr. Brkljača, Seka; mr. Pelesić, Muhidin; mr. Kamberović, Husnija, „Drugi svjetski rat“

Žutić, Nikola. Liberalizam hrvatskih, srpskih I jugoslavenskih Sokola (1862-1991).

2006.    Dokumentacija dobijena iz Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać

Dokumentacija SUBNOAR-a BiH

(1) Sokolstvo, kao slavenski kulturni i nacionalnooslobodilački liberalni pokret, nastaje u Češkoj 1862. pod idejnim vodstvom Miroslava Tirša. Sokolska ideja iz Češke ubrzo se proširila u južnoslavenske zemlje Habsburške Monarhije. Zbog svog antiklerikalnog i liberalnog opredeljenja hrvatski, slovenski i srpski Sokoli bili su veliki protivnici Habsburške Monarhije, zato im je početkom Prvoga svetskog rata bio zabranjen rad. Uoči rata obrazuju se, naročito u BiH, tajne ćelije sokola i vojnika za prevratničku akciju u austrijskoj vojsci, pa je Zemaljska vlada BiH dekretom od 25.7.1914. raspustila Bosanskohercegovačku sokolsku župu. Sokoli su postali glavni nosioci jugoslavenske nacionalne ideologije u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) i zauzimali centralno mesto u njenoj fizičkoj kulturi. Težnja sokolskih društava ka jugoslavenskoj nacionalnoj integraciji dovela je 26.1.1919. do sokolskog ujedinjenja. Tri stara saveza, hrvatski, slovenski i srpski, formirala su novi savez pod nazivom Sokolski savez SHS. Zakonom o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije od 5.12.1929. stvorena je prva državna organizacija fizičke kulture Jugoslavije. U periodu od 1936. do 1938. intenzivirana je gradnja sokolskih domova, izgrađeno je 110. Od aprila 1941. godine, sokolska društva prestaju sa radom. Rad Sokola je zabranjen i od komunističkih vlasti u Jugoslaviji odmah posle završetka Drugoga svetskog rata, a njihovo mesto, uz preuzimanje sokolske imovine, u jugoslovenskoj fizičkoj kulturi zauzima Društvo za telesno vaspitanje Partizan. (Žutić, Nikola, Liberalizam hrvatskih, srpskih i jugoslavenskih Sokola (1862-1991). U Bosni i Hercegovini su Sokolski domovi postojali u skoro svim većim gradovima – Foči, Jajcu, Sarajevu, Sanskom Mostu i dr.

(2) ZAVNOBIH - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini i tokom Drugog svjetskog rata bio je nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:

-          prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943.godine

-          drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944.godine

-          treće u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

(3) Grupa autora. “Ljudi među slikama i cvijećem”,  Majsko drugovanje na Sani 1975-1979. Bosanska Gradiška: Nova štampa, 1980, 1-3.

(4) Od Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta dobijena je informacija da je Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu bila zaštićena ali je dokumentacija uništena u ratu.