O D L U K U

I

Grobljanska cjelina – Harem Musala u Gradiški proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 1371/1 i 1371/2, posjedovni list broj 663, k.o. Gradiška-grad, općina Gradiška, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene u skladu sa Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).

II

Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.         

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će uvjete i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 2 ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere:

-          Dozvoljeni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja, kao i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje Republike Srpske i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske;

-          Izvorna namjena zaštićenog prostora ne smije biti promijenjena;

-          Nije dozvoljeno izmještanje starih nadgrobnika kao i nova sahranjivanja na udaljenosti manjoj od 5 m od starih nadgrobnika;

-          Izvršiti dokumentiranje nišana uz izradu geodetske skice;

-          Izvršiti dokumentiranje epigrafske građe harema, identifikaciju postojećih grobova;

-          Izvršiti konzerviranje i prezentiranje oštećenih nišana;

-          Izvršiti hortikulturno uređenje harema džamije i saniranje oštećenih nišana, ograditi harem džamije.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje Republike Srpske, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tačkama II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

VIII

Prema članu V stav 4 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 06.3-2.3-73/12-8

27. marta 2012. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovi člana 2 stav 1 Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik“ je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje, bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Izvršni odbor Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška podnio je dana 28.09.2011. godine, peticiju/prijedlog Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika za proglašenje nekropole kapetana Džinića, općina Gradiška, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Na osnovi prijedloga, Komisija je pokrenula postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Komisije.

Izjava o značaju dobra

Harem Musala u Gradiški, u kome su ukopani mnogi poznati Gradiščani, ima značajnu simboličku vrijednost za Bosnu i Hercegovinu. U haremu se nalazi više stotina nišana od kojih je dvadesetak starijih sa natpisima i među kojima su najznačajniji sarkofazi koji propadaju Salih-kapetanu – posljednjem gradiškom kapetanu i njegovoj nani Aiši. Ovu skupinu kabura u narodu nazivaju nekropolom gradiških kapetana Džinića.

Iako se nalaze u lošem stanju, sarkofazi predstavljaju rijedak primjer nadgrobnika koji po cijeloj širini imaju natpisena arapskom jeziku ispisane sulus stilom arapskog pisma, dok su na nišanima natpisi na arapskom jeziku napisani neshi stilom arapskog pisma. U haremu Musala se nalazi grob u obliku sarkofaga na kojem se može pročitati natpis latinicom: Ragib-beg, sin Nadir-bega Reufbegovića, preminuo 1895. godine. Riječ je o bratu Hakim-beg Reufbegovića koji je bio je poznati gradiški veleposjednik, političar i poduzetnik. Prema opisu orijentaliste Hazima Numanagića ovaj sarkofag osim zbog svoje bogate dekoracije prestavlja vrijedan primjer, vjerojatno najstarijeg latiničnog natpisa na na muslimanskim grobljima.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije

-          uvid u sadašnje stanje dobra

-          kopiju katastarskog plana

-          zemljišno-knjižni izvadak

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

Prema odredbi člana V stav 2 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove.

U skladu s tim, Komisija je dopisom broj: 06.3-35.2-8/11-163 od 03.10.2011. godine zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem nekropole kapetana Džinića nacionalnim spomenikom od: Općine Gradiška, Organa uprave nadležanog za poslove urbanizma i katastra, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske i Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška. Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-          dopisom broj 04/03-444/2011 od 24.09.2011. godine Izvršni odbor Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška dostavio je: posjedovni list, kopiju katastarskog plana, historijski opis, opis sadašnjeg stanja i fotografije sadašnjeg stanja dobra.

-          Izvršni odbor Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška 19.12.2011. godine dostavio je dopis broj: Nar/Pz-3039/11 od dana 16.12.2011. godine koji je dobio od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka-Područna jedinica Gradiška u kojem stoji da provjerom parcela 1371/1 i 1371/2 (groblje ’’UL.PARK’’) kroz Zemljišnu knjigu je utvrđeno da navedene parcele nisu upisane u zemljišnu knjigu niti je uspostavljen zemljišno-knjižni uložak za iste.

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Nekropola kapetana Džinića se nalazi u sklopu harema Musala u Gradiški(1).

Harem se nalazi na ulazu, pored starog parka, u Gradiški.

Nacionalni spomenik se nalazi na parceli koja obuhvata k.č. 1371/1 i k.č. 1371/2, broj posjedovnog lista 663 k.o. Gradiška - grad, općina Gradiška, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Osmanska vlast osniva prve kapetanije na ovim prostorima sredinom XVI vijeka. U pisanim dokumentima gradiška kapetanija se pominje kao najstarija(2). 

Gradiška je zauzeta od strane Osmanlija 1535. godine, što znači da je uskoro nakon zauzimanja, postala sjedište kapetanije(3).

Prvi gradiški kapetan bio je Džafer-beg Malkoč(4), koji je ujedno bio prvi bosanski kapetan. Poznata su imena i ostalih gradiških kapetana, među kojima su: Džefer-aga, Husein kapetan, Muhamed-beg, Mustafa-beg, Džino, Ibrahim-beg i Salih-beg (Džinić)(5).

Tokom XVI stoljeća izgrađena je tvrđava Berbir od tvrdih materijala, što je bilo veoma značajno, jer je takvu tvrđavu bilo lakše braniti u slučaju opsade. Oko tvrđave su bile mahale sa kućama (civilnim), džamijama i čaršijom.

Evlija Čelebi navodi da Gradiška ima dizdara (gradskog zapovjednika) i neferat (posadu) kao i muhtesiba (tržnog nadzornika) što znači da je imala razvijenu trgovinu. Čelebi navodi 26 islamskih ibadethana (bogomolja) od kojih se u osam klanja džuma namaz. Najpoznatije su: Kapetanova, Hadži-Bekirova i Careva džamija koja se nalazila u tvrđavi(6).

Podatke o gradiškim džamijama i haremima profesor Hadžialagić pronašao je na planu Gradiške iz vremena austro-ugarske vlasti. Plan pokazuje uži dio grada oko tadašnje tvrđave Berbir koji se zvao Čaršija, a na njemu su označene dvije džamije: Tekijska i Sukijska (kasnije nazvana Hisečka) džamija. Uz Tekijsku je naznačen i harem, dok Sukijska džamija nije imala harem uz džamiju. Prema Planu, stotinjak metara od džamije postojao je veliki harem(7).

U Gradiški postoje tri harema: Tekijski harem(8), Obrdovački i harem Musala(9) koji se nalazi pored starog parka.

U haremu Musala su ukopani mnogi poznati Gradiščani, a najpoznatija je skupina kabura, ili kako je još nazivaju nekropola gradiških kapetana Džinića. Gradski bilježnik (između dva svjetska rata) Ibrahim Fevzi Alagić navodi ''na muslimanskom groblju zvanom Musala u Bosanskoj Gradiški, pod jednim razgranatim dudom, počiva cijela obitelj gradiškog kapetana Salih-bega Džinića, u divno izgrađenim kamenim sarkofazima, rijetke klesarske umjetnosti, poredani tri u redu i jedan iznad ova tri, kojeg su pocijepale žile razgranatog duda.''(10)

Džinići su begovska porodica tako nazvana po izvjesnom Džini – kapetanu gradiške kapetanije, koji je na kapetansku dužnost došao 1739. godine i oženio se bogatom udovicom bivšeg kapetana Mustafe-bega.

Džino je imao dva sina: Ibrahim-bega i Mehmed-bega.

Ne zna se kada je umro Ibrahim-beg, ali se zna da je njegova supruga Aiša umrla 1782/83. godine. Ibrahim-begov i Aišin sin bio je Salih-kapetan, posljednji gradiški kapetan.

Salih-kapetan imao je dva sina: Ibrahim-bega, koji je umro kao dijete, i Ragib-bega koji je umro u Banja Luci ostavivši iza sebe sina Ali-bega Džinića(11), koji se spominje 1836. godine kao banjaluči muteselim (upravitelj, načelnik), a 1851. godine Omer-paša Latas imenovao ga je za kajmakama Banja Luke.

Džinići su prema svjedočenju ruskog diplomate i putopisca Aleksandra Giljferdinga, sredinom XIX stoljeća bili „jedna od najbogatijih porodica u sjeverozapadnoj Bosni.“(12) Otprilike u isto vrijeme kada je Giljferding putovao po Bosni i pisao o Džinićima, jedan austrijski konzularni agent napravio je detaljan opis banjalučke kajmekamije (1856. godine). U tom opisu ističe kako su u Banjoj Luci veoma utjecajni i imućni bili Adil-beg Džinić, ''koji posjeduje najveće imanje u cijeloj Bosni, braća Ibrahim-beg i Šaćir-beg Džinić, također veoma imućni.''(13)

U austrougarskom periodu predstavnici porodice Džinić imaju važnu političku ulogu u Bosni i Hercegovini. Posebno aktivni bili su Ragib-beg, najbogatiji bosanski beg svog vremena, Mahmud-beg, sudionik muslimanskog autonomnog pokreta, i Hamdi-beg.(14)

Među poznatijim ličnostima u Gradiški početkom 20. stoljeća bio je veleposjednik, političar i poduzetnik Hakim-beg Reufbegović. U haremu Musala se nalazi grob u obliku sarkofaga na kojem se može pročitati natpis latinicom: Ragib-beg, sin Nadir-bega Reufbegovića, preminuo 1895. godine. Pretpostavlja se da je to bio rano umrli Hakib-begov brat.(15)

2. Opis dobra

U centru Gradiške nalazi se veliki mezaristan Musala koji je i danas aktivan. Na mezaristanu je više stotina nišana od kojih je većina novije dobi. Dvadesetak je nišana starije dobi. Od njih smo zabilježili šest od kojih je najznačajniji mezar Saliha-kapetana i njegove nane Aiše.(16)

1. Muški nišan sa turbanom, dimenzija 35,5x22,5x75 cm stoji na kamenom sarkofagu koji je dimenzija 127x226 cm i visine 80 cm.

Sarkofag i nišan su oštećeni. U nepoznatom periodu je urađena nestručna i neadekvatna intervecija u cilju očuvanja od daljnjeg propadanja. Nišan je karakterističan zbog perforacija, desno i lijevo od natpisa. Natpis je na arapskom jeziku napisan neshi stilom arapskog pisma.

صاحب و مالك ابراهيم بك بن صالح بك قلودان في هذا المقام روحيجون الله رضاء سيجون الفاتحة 26

Vlasnik (ovog groba) je Ibrahim-beg, sin Salih-bega kapetan(a) ovog kraja. Za njegovu dušu i Božije zadovoljstvo (proučite) Fatihu. 26

(Vjerovatno se radi o 1226. godini tj. o 1811.)

Na sve četiri strane sarkofaga je tekst na arapskom jeziku ispisan lijepim sulus stilom arapskog pisma. Na uzglavnoj strani je tekst:

الموات شرات كل ناس شاربون

Smrt je piće, svi ljudi ga piju,

Na lijevoj strani sarkofaga je tekst:

يا ناظرا بقبري متفكرا مثلي   , يا محي العظام,   بالامس كنت غدا تصير مثلي

Ti koji stojiš na mom grobu razmisli o meni, i ja sam jučer bio, a ti ćeš sutra biti poput mene. (17)

Ovaj tekst je podijeljen na dva dijela. Između ta dva dijela je ubačen drugi arapski tekst.

يا محي العظام

Ti koji oživljavaš kosti!

Na nožnom dijelu sarkofaga je tekst:

الجنازة مركب كل ناس راكبون

Dženaza je jahalica, svi ljudi je jašu,

Na desnoj strani je tekst koji nije moguće pročitati.

2. Na ovaj sarkofag se nastavljaju još dva spojena sarkofaga od kojih je jedan dimenzija 112x236 cm, a drugi 84,5x171,5 cm visine 60 cm. Na njima se nalaze dva ženska nišana. Prvi od njih je dimenzija 28/34x10,5x63 cm i na njemu se nalazi natpis na arapskom jeziku napisan neshi stilom arapskog pisma.

صاحت و مالك عائشه بنت الحاج محمد اغا والد صالح قبودان غراداشقي سنة 1197

Vlasnica (ovog groba) je Aiša, kći hadži Muhammed-age, majka Saliha-kapetana gradiškog. Godina 1197

(1782/83).

U tekstu je imenica „majka“ napisana u muškom rodu tako da se ovo može čitati i:

Vlasnica (ovog groba) je Aiša, kći hadži Muhammed-age, oca Saliha-kapetana gradiškog. Godina 1197

(1782/83).

Ovaj nišan je povezan sa slijedećim nišanom kamenom pločom na kojoj je napisan kur'anski ajet sulus stilom arapskog pisma.

انا لله و انا اليه راجعون

Mi smo Božiji i Njemu se vraćamo.

3. Ženski nišan koji dijeli zajednički sarkofag sa prethodnim nišanom je dimenzija 24/31x10x72 cm i nema natpisa na sebi. Na sarkofagu su isklesane male nišice čitavom njegovom dužinom.

4. Stela dimenzija 24x10x93 cm sa natpisom na turskom jeziku napisanim lijepim ta'lik stilom arapskog pisma

اه من الموت ......... غرادشقه لي صقول عبد الله اغانك كريمه سي مرحومه بسره خانمك روحنه لله الفاتحة سنة 1321 في محرم الحرام 7

O smrti! ….. supruga gradiškog Sokol Abdulaha pomilovana Bisera-hanuma. Fatiha za njenu dušu. 7. muharem 1321.

(05.04.1903.)

5. Muški nišan sa turbanom lijepo urađen i bogato ukrašen sa dva natpisa. Jedan je na arapskom jeziku a drugi je na našem jeziku napisan arebicom. Dimenzije nišana su 18,5x16x142 cm.

هو المرحوم و المعفور له ابراهيم بن الحاج محمد صقول زاده روحنه الفاتحة 5 جمادي الاخرة سنة 1332

Ovo je pomilovani i oprošteni Ibrahim, sin hadži Muhameda Sokola. Fatiha za njegovu dušu. 5. džumadel-ahire 1332. godine.

(31.03.1914.)

هو الحي الباقي مرحوم و معفور اووجه له زي راحمتلي حاجي ابراهيم اغا سوقول سين حاجي محمد اغين روجه ن 1829 ومرو 1914

On je Živi i Vječni. Ovdje leži rahmetli hadži Ibrahim-aga Sokol, sin hadži Muhamed-agin rođen 1829., umro 1914.

5. Kameni sarkofag na kojem nema nišana dimenzija 93x222 cm i visine 93 cm. Sarkofag je bogato dekoriran motivima puške i geometrijskih ornamenata. Interesantan je zbog toga što se na njegovoj gornjoj ploči nalazi, vjerovatno najstariji latinični natpis na muslimanskim grobljima kod nas.

Ragib-beg, sin Nadir-bega Reufbegović, preminuo godine 1899.

6. Muški nišan sa turbanom, dimenzija 19x17,5x153 cm sa natpisom na arapskom jeziku.

هذا قبر بكر بن محمد قوزارجنن لروحه الفاتحة 1327

Ovo je grob Bečira, sina Muhamedovog Kozarčanin. Fatiha za njegovu dušu. 1327. (1909.).

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Dobro nije bilo zaštićeno.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka o konzervatorsko-restauratorskim radovima.

Radovi koji su vršeni na sarkofazima Džinića nisu vršeni od strane nadležne službe zaštite. Sve intervencije su radile džematlije.

5. Sadašnje stanje dobra

Odlaskom na lokalitet, dana 01.11.2011. godine, evidentriano je da je harem Musala u dobrom stanju, te da se vrši njegovo redovno održavanje.

6. Specifični rizici

-          Neadekvatni konzervatorsko-resturatorski radovi.

-          Uklanjanje starih nišana.

III -  ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH“, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje (dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)

B.         Historijska vrijednost (veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Vrijednost detalja

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju

E.         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

iv.         Značaj za identitet skupine ljudi

F.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Tradicija i tehnike

iii.         Položaj i smještaj u prostoru

iv.         Duh i osjećanja

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana

-          posjedovni list

-          fotodokumentacija (fotografije postojećeg stanja harema Musala, novembar 2011. godine)

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja harema Musala u Gradiški nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1970.    Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine – Knjiga IV. Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, 1970.

1972.    Giljferding, Aleksandar. Putovanja po Hercegovini, Bosni i staroj Srbiji. Sarajevo:  1972.

1991.    Kreševljaković, Hamdija. Izabrana djela I. Sarajevo: Veselin Masleša, 1991.

1995.    Hadžialagić, Husref. Gradiška u prošlosti. Delnice: Geotisak, 1995.

1998.    Mujezinović, Mehmed. Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine, knjiga II – istočna i centralna Bosna. Sarajevo: Sarajevo-Publishing, 1998.

1997.    Dizdar, Mak. Antologija starih bosanskih tekstova. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1997.

1998.    Šljivo, Galib. Bosna i Hercegovina 1854.-1860. Landshut, 1998.

2000.    Hadžialagić, Husref. Šejh Gaibija i druge bilješke iz povjesti Bosanske Gradiške. Rijeka: 2000.

2003.    Kamberović, Husnija. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine. Zagreb, Sarajevo: Hrvatski institut za povijest, Institut za istoriju Sarajevo, 2003.

2004.    Hadžialagić, Husref. Zaboravljena baština. Rijeka: 2004.

(1) Gradiška se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Zahvata Lijevče polje i Potkozarje. Na sjeveru graniči s općinama Nova Gradiška i Novska u Republici Hrvatskoj, na istoku graniči s općinom Srbac, na jugu najvećim dijelom s općinom Laktaši, a djelimično s banjalučkom općinom, dok na zapadu i jugozapadu graniči s općinom Kozarska Dubica i općinom Prijedor.

(2) Petar Erdedi iz Zeline, kasnije ban Hrvatske, navodi da je 8. jula 1558. godine, pod vodstvom bosanskog ćehaje i gradiškog kapetana (Gradisckay capitaneus) došao u Čazmu sa 5000 Osmanlija da utvrde grad. Husref Hadžialagić, Gradiška u prošlosti, Delnice: Geotisak d.d., 1995., 37, 38

(3) Husref Hadžialagić, Gradiška u prošlosti, Delnice: Geotisak d.d., 1995., 37, 38

(4) Nišani Malkoč-bega i njegovog sina Džafer-bega se nalaze u Muzeju Republike Srpske u Banja Luci. Ovi nišani predstavljaju nejljepše spomenike ove vrste u nas, a možda i na čitavom Balkanu. Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne I Hercegovine, knjiga II Istočna i centralna Bosna, Sarajevo: Sarajevo-Publishing, 1998., 225, 226, 227, 228

(5) Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo: Veselin Masleša, 1991., 81- 84

(6) Husref Hadžialagić, Gradiška u prošlosti, Delnice: Geotisak d.d., 1995., 43

(7) Husref Hadžialagić, Bosanska Gradiška - Zaboravljena baština, Rijeka: Studiograf Rijeka, 2004., 20

(8) Vidi odluku Graditeljska cjelina Turbe Šejh-Gaibije i harem Tekijske džamije u (Bosanskoj) Gradiški o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 1. do 7.  jula  2003. godine („Službeni glasnik BiH, broj  32/03).

(9) Musala (Musalla) je riječ arapskog porijekla i u svom izvornom značenju označava mjesto za zajedničko obavljanje namaza na otvorenom prostoru. To je ogračeni ili samo obilježeni dio zemljišta sa označenim pravcem prema Mekki.

Ne postoje tačni podaci kada je Musala promjenila namjenu iz molitvenog prostora u harem.

(10) Husref Hadžialagić, Bosanska Gradiška - Zaboravljena baština, Rijeka: Studiograf, 2004., 26

(11) Nišan Ali-begovog sina Muhamed Hulusi-bega Džinića na kojem je na turskom jeziku u lijepom nesh-talik pismu isklesan tekst u devet redaka rastavljenih debljim linijama nalazio se u posebnoj željeznoj ogradi u haremu Ferhad-pašine džamije (Ferhadije) u Banjaluci. Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, Sarajevo: Sarajevo-Publishing, 1998., 206

(12) Aleksandar Giljferding, Putovanja po Hercegovini, Bosni i staroj Srbiji, Sarajevo: 1972., 323

(13) Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1854.-1860, Landshut, 1998., 198-199

(14) Husnija Kamberović, Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine, Zagreb, Sarajevo: Hrvatski institute za povijest, Institut za historiju – Sarajevo, 2003., 294, 295

(15) Husref Hadžialagić, Šejh Gaibija i druge bilješke iz povijestu Bosanske Gradiške, Rijeka: Studiograf, 2001., 50-63

(16) Orijentalista Hazim Numanagić je u novembru 2011. godine obišao harem Musala i identificirao nišane.

(17) Snažan uticaj stećkovske tradicije naročito dugo se zapažao na muslimanskim nišanima, kako u arhitektonskom oblikovanju tako i u izvjesnim simbolima reljefa, a na nekim su epitafi muslimanskim pokojnicima napisani u potpunoj tradiciji kako u stilu i jeziku tako i u pismu (bosančicom). Mak Dizdar, Antologija starih bosanskih tekstova, Ljubljana:  Mladinska knjiga, 1997., 19-20

Primjer sličnosti teksta, na lijevoj strani sarkofaga, sa srednjovjekovnim natpisom na stećku iz Starog Sela kod Donjeg Vakufa (XIV-XV stoljeće) Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine – Knjiga IV, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, 1970., 97

....Jere ćete biti vi kako jesam ja, a ja neću biti kakovi jeste vi!

Isti natpis se nalazi na nekoliko nišana u Velikom mezaristanu u Blagaju (Vidi odluku Historijsko gradsko područje Blagaj o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 3. do 9. maja 2005. godine, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 42/06.), na nišanima u haremu Kobaške ili Hudar efendije džamije u Bosanskom Kobašu (Vidi odluku-Historijsko područje-Harem Kobaške (Hudar-efendije) džamije u (Bosanskom) Kobašu o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 2. do 8. marta 2004. godine, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 47/04.), na nišanima u haremu Gazanferije džamije u Banjoj Luci (Vidi odluku-Područje i ostaci graditeljske cjeline Gazanferije (Gazanfer-begove) džamije u Banjoj Luci o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 47/04.) na nišanima u haremu Čaršijske džamije u Tomislavgradu (Vidi odluku-Graditeljska cjelina Čaršijska (Džudža Džaferova) džamija sa haremom u Tomislavgradu  o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 9. do 15. septembra 2008. godine. Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 03/09).