O D L U K U

I

Historijski spomenik – most na Viševskom potoku u Dolovima, općina Rudo, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 852, (stari i novi premjer), posjedovni list broj 92, k.o. Strmica, općina Rudo, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službeni glasnik Republike Srpske« br. 9/02, 70/06 i 64/08).

II

            Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) će utvrditi tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 2. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere:

-          Dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, redovno održavanje nacionalnog spomenika kao i radovi koji će osigurati održivu upotrebu spomenika, uključujući i one radove čiji je cilj prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje Republike Srpske i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          Prilikom radova na konzervaciji i restauraciji nacionalnog spomenika obavezna je upotreba izvornih materijala i izvornih tehnika gradnje, u najvećoj mogućoj mjeri, uz stručni nadzor nadležne službe zaštite;

-          Nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;

-          Obavezna je izrada plana i programa održavanja nacionalnog spomenika;

-          Nije dopušteno odlaganje otpada.

Na prostoru nacionalnog spomenika utvrđuju se hitne mjere zaštite:

-          Radovi čišćenja prostora nacionalnog spomenika od samoniklog rastinja i otpada;

-          Izrada detaljnog arhitektonskog snimka postojećeg stanja nacionalnog spomenika kojim će se utvrditi stepen oštećenja;

-          Izrada statičke analize konstruktivnih elemenata;

-          Izrada projekta restauracije i konzervacije na osnovu projekta arhitektonskog snimka postojećeg stanja i statičke analize.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka će se dostaviti Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje Republike Srpske, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje, sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije

(http://www.kons.gov.ba).

VIII

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u »Službenom glasniku BiH«.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 07.1-2.3-73/12-10                                                                                                  

27. marta 2012. godine

Sarajevo                       

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e nj e

I – UVOD

Na osnovi člana 2 stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog shodno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02) sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Na osnovu peticije Ibre Muratovića od 30.07.2010. godine, a u skladu sa članom V stav 4. Aneksa 8. i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Most na Viševskom potoku u Dolovima nalazi se na trasi starog cestovnog pravca koji je povezivao Bosnu sa centrom osmanskog carstva. Izgrađen je na strmim liticama i izveden kao mostovna konstrukcija sa jednim otvorom, zasvedena polukružnim lukom.

Vrijeme izgradnje mosta nije poznato, jer pisanih tragova o njegovom nastanku nema. Na osnovi karakterističnih elemenata konstrukcije može se datirati u vrijeme osmanske uprave. Prema usmenom predanju, sagradio ga je Mehmed - paša Sokolović. Ovaj most posjeduje značajnu historijsku vrijednost s obzirom da predstavlja jedini sačuvani stari kameni most na trasi ove saobraćajnice i predstavlja potencijal za njenu kasniju rehabilitaciju kao kulturne trase.

Na udaljenosti od oko kilometar od mosta nalazi se mezaristan sa nišanima i nekropola sa stećcima.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana(1);

-          zemljišno-knjižni izvadak;

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija je dužna pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je dopisom broj: 02-35.2-8/11-60 od 22.04.2011. zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi proglašenja mosta na putu Potmuša - Dolovi sa grobljem, općina Rudo nacionalnim spomenikom, od: Općine Rudo, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske. Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-          dopisom broj 02-363-507/11 od 29.04.2011. godine Općina Rudo je dostavila saglasnost o proglašenju navedenog dobra nacionalnim spomenikom, izvod iz doktorske disertacije doc. dr. Maje Popovac, fotografije i zk uložak dobra;

-          dopisom broj 21.38/952.1-61/11 od dana 16.11.2011. godine, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, Područna jedinica Rudo, obavijestila je da nije u mogućnosti dostaviti kopiju katastarskog plana za parcelu s obzirom da most nije evidentiran kod ove Područne jedinice, odnosno nije ucrtan u planove;

-          dopisom broj 21.38/952.1-17/12 od dana 27.01.2012. godine, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, Područna jedinica Rudo, dostavila je iskopirani detalj katastarskog plana na kome se nalazi ucrtan topografski znak mosta na Viševskom potoku(2).

            Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Most na Viševskom potoku u Dolovima nalazi se u mjestu Dolovi oko 200 m iznad glavnog puta za Rudo, 15 km prije grada.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 886, (stari i novi premjer), z.k. uložak broj 83, posjedovni list br. 91/3 k.o. Strmica, općina Rudo, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Naselje na lijevoj obali Lima, koje će u kasnijem periodu biti poznato kao Staro Rudo, osnovano je 1555. godine, na osnovu Vakufname Mustafe-paše Sokolovića, bliskog srodnika, nadaleko čuvenijeg i poznatijeg vezira Osmanskog carstva Mehmed-paše Sokolovića, koji također potječe iz ovog kraja.

Ovaj ktitor je Lim premostio ćuprijom sa pet okana, a zatim je dao izgraditi nekoliko objekata, koji su u to vrijeme obično pratili izgradnju naselja. Izgrađena je čaršija sa zanatskim radnjama i dućanima. U 17. vijeku, prema popisu Evlije Čelebije, grad je imao 400 kuća i 50 dućana. Odlukom na Berlinskom kongresu 1878. ruđanski kraj kao i čitava teritorija Bosne dodjeljena je na upravu Austro-Ugarskoj, čija vojska je dobila mandat da zavede red na njenom prostoru. Tako se Rudo našlo u sklopu Austro-Ugarske monarhije, u graničnom pojasu sa Osmanskim carstvom.

Važan momenat u historijatu ovog mjesta desio se nakon velike poplave novembra 1896. godine, kada je nabujali Lim zbrisao staro naselje. Zemaljska vlada u Sarajevu pružila je potrebnu pomoć stanovništvu, a njeni inžinjeri su uradili urbanistički plan novog naselja, koje je projektovano na desnoj obali Lima, na jednom uzvišenju. Tako je već od 1897. godine na novoj lokaciji počela izgradnja infrastrukture, kuća i drugih objekata novog naselja Rudo, koje je prvo naselje u Bosni i Hercegovini, podignuto po savremenom urbanističkom planu.

Prema pisanim izvorima, u vrijeme osmanske uprave kroz ovaj dio Bosne i Hercegovine prolazio je jedan od glavnih putnih pravaca koji je povezivao Bosnu sa centrom Imperije i dalje sa Mekom. Osim pisanih izvora i jake narodne tradicije, postojanje ovog pravca dokazuju brojni materijalni ostaci kako dijelova puta tako i pojedinačnih infrastrukturnih objekata.

Na trasi ove saobraćajnice, na udaljenosti od oko 1 kilometar od mosta, nalazi se veliki mezaristan sa preko 2000 nadgrobnika i nekropola sa stećcima. Pošto u bližoj i daljoj okolini mezaristana nema većeg naselja, neki autori smatraju da je ovo groblje u stvari nastalo u blizini mjesta koje je služilo za odmor hodočasnika u Meku(3). Ovakva odmarališta nisu rijetkost i javljaju se kod većine ostalih mostova na Carigradskoj džadi. Tako je Kozija ćuprija bila namijenjena za ispraćaj i doček bosanskih vezira i hadžija. U neposrednoj blizini mosta se nalazila tzv. Hadžijska ravan, koja je po ovim skupovima i dobila ime. Za potrebe velikog broja ljudi uz most je bio podignut jedan manji objekat, koji neki autori nazivaju kioskom, koji je kasnije porušen i na čijem mjestu je u austrougarsko doba bila podignuta kafana.

Materijalnih tragova koji bi ovo mogli potvrditi, a samim tim i postojanje nekog drugog zidanog objekta u blizini ovog mezaristana nema.

2. Opis dobra

Na putu Potmuša - Dolovi, nedaleko od Rudog, nalazi se stari kameni most, koji je, prema legendi, sagradio Mehmed - paša Sokolović(4). Smješten je između strmih litica slično mostu na rijeci Žepi. Strme, gotovo vertikalne obale uvjetovale su mostovnu konstrukciju sa jednim otvorom, zasvedenu polukružnim lukom raspona 4,20 m. Svod mosta izgrađen je od precizno klesanog kamena, sedre koji su jedino pravilno složeni na intradosu svoda, dok je ostatak mosta građen od blokova lomljenog i priklesanog kamena različitih dimenzija. Po dubini svoda kamen je slagan u horizontalnim slojevima. Slojevi slaganja kamena čeonog zida nisu idealno horizontalni, mada se uočava da su odstupanja od horizontale bila minimalna.

U gruboj kamenoj gradnji vezivno sredstvo iz fuga danas je potpuno nestalo, a površina je obrasla samoniklim rastinjem, tako da se teško može zaključiti da li je ovaj most građen u cjelosti u suho ili je ovakvo stanje nastalo kao posljedica vremenskih prilika.

Dužina mosta iznosi 11,50 m, a najviša tačka mosta nalazi se na koti 7,50 m (mjereno iznad nivoa rijeke).

Gornja površina mosta prekrivena je samoniklom vegetacijom i teško oštećena. Pretpostavlja se da je razlog za ovakav izgled dugogodišnje neodržavanje i izloženost vremenu i nepovoljnim atmosferskim utjecajima. Ukupna širina mostovne konstrukcije iznosi 2,70 m.

Most ne sadrži nikakvu sekundarnu plastiku, nema istaka, vijenaca niti ograde.

Danas je most je u veoma lošem stanju a nekada je to bio jedini prijelaz na putu Potmuša – Dolovi.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Most nije bio pravno zaštićen.

4. Istraživački i konzervatorsko-restaruratorski radovi

Nema raspoloživih podataka o istraživačkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima koji su izvedeni na ovom mostu.

5. Sadašnje stanje dobra

-          Na svodu mosta primjetna oštećenja i nedostaci vezivnog maltera i spojnica tako da je cijela konstrukcija u lošem stanju;

-          Prisutna samonikla vegetacija i biološke naslage na zidovima, u spojnicama, svodu;

-          Nedostatkom redovnog održavanja i višegodišnjim nemarom, most je izložen ubrzanom propadanju.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH« br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Historijska vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

iii.         Proporcije

iv.         Kompozicija

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

F.         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

iii.         Namjena i upotreba

iv.         Tradicija i tehnike

v.          Položaj i smještaj u prostoru

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          fotodokumentacija, CANON Power shot SX10 IS 10.0 megapixel, Zijad Halilović,

-          grafički prilozi mosta, d.i.a. Arijana Pašić.

Korištena literatura

1998.    Čelić, Džemal i Mujezinović, Mehmed. Stari mostovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevo - Publishing, 1998.

1989.    Gojković, Milan. Stari kameni mostovi. Beograd: Naučna knjiga, 1989.

2004.    Lemja Chabbouh Akšamija. Arhitektura svrhe, Akcentirane kamene mostovne konstrukcije osmanskog perioda na carskom bosanskom drumu, magistarski rad. Sarajevo: Arhitektonski fakultet, 2004.

            Izvod iz doktorske disertacije doc. dr. Maje Popovac dipl. ing. arh., putem dopisa Općine Rudo, broj  02-363-507/11 od dana 29.04.2011. godine

http://bs.wikipedia.org/wiki/Rudo  na dan 06.06.2011.

http://sites.google.com/site/osrudo/rudo na dan 22.07.2011.

(1) Dobro nije registrovano i upisano u plansku dokumentaciju, potrebno je izvršiti identifikaciju kat. čestice.

(2) Posjedovni list i kopija katastarskog plana nisu dostavljeni jer most nije ucrtan u planove, već samo obilježen topografskim znakom.

(3) Izvod iz doktorske disertacije doc. dr. Maje Popovac dipl. ing. arh., putem dopisa Općine Rudo, broj 02-363-507/11 od dana 29.04.2011. godine