Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 20/12.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 24. novembra 2011. godine, donijela je

O D L U K U

I

Historijsko područje - Harem džamije u Gornjim Potočarima, općina Srebrenica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik obuhvata prostor harema džamije sa starim nišanima.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 13/1 (stari premjer), z.k. uložak broj 522, k.o Potočari, općina Srebrenica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Objekat džamije koji je izgrađen na mjestu džamije u Gornjim Potočarima porušene 1995. godine ne uživa režim zaštite utvrđen ovom odlukom, jer nije izveden u skladu sa stanjem objekta prije njegovog rušenja i nije rehabilitiran u skladu sa Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08) i drugim važećim propisima, standardima i principima zaštite, pa ne ispunjava Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH“, br. 33/02 i 15/03).

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

II

Vlada Republike Srpske dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za istraživanje, zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.         

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će uvjete i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite za prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke:

-          dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja, kao i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika uz odobrenje ministarstva Republike Srpske nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          izvorna namjena zaštićenog prostora ne smije biti promijenjena;

-          izvršiti dokumentiranje nišana uz izradu geodetske skice;

-          izvršiti dokumentiranje epigrafske građe harema, identifikaciju postojećih grobova;

-          izvršiti konzerviranje i prezentiranje oštećenih nišana;

-          izvršiti hortikulturno uređenje harema džamije i saniranje oštećenih nišana;

-          ograditi harem džamije;

-          nije dopušteno izmještanje nišana.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (www.kons.gov.ba).

VIII

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 06.3-2.3-77/11-39

22. novembra 2011. godine

Sarajevo

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

O b r a z l o ž e nj e

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Centar za islamsku arhitekturu iz Sarajeva podnio je, dana 10.02.2003. godine, peticiju/prijedlog Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika za proglašenje proglašenje džamije u Gornjim Potočarima, općina Srebrenica, nacionalnim spomenikom BiH.

Na osnovi prijedloga, Komisija je pokrenula postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Komisije.

Izjava o značaju dobra

Harem džamije u Gornjim Potočarima – sama džamija ponovo je izgrađena 1970. godine, a onda opet nakon rata 1995. godine – sadrži oko stotinu nišana od kojih 16 vjerovatno potiče s početka 19. stoljeća (na većini nema natpisa). Srebrenički haremi i nišani koje sadrže imaju značajnu izvornu vrijednost i snažnu simboličku vrijednost za lokalnu zajednicu.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana;

-          zemljišno-knjižni izvadak; 

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija je dužna pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim  licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je dopisom br. 07.1-35-427/03-1 od 11.02.2005, 02-35.2-8/11-95 od 28.07.2011, 02-36.1-7/11-82 od 21.07.2011, 06.3-35.2-8/11-219 od 31.10.2011, 06.3-36.1-7/11-168 od 04.11.2011. zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem džamije u Gornjim Potočarima nacionalnim spomenikom, od: Općine Srebrenica, Centra za islamsku arhitekturu u Sarajevu, Medžlisa islamske zajednice Srebrenica, Ministarstava za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske. Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

-          dopisom broj IO-/05. od 18.02.2005. godine Medžlis islamske zajednice Srebrenica dostavio je podatke o džamiji u Gornjim Potočarima;

-          dopisom broj 082-0-RZ-11-000959 od 28.07.2011. godine Osnovni sud u Srebrenici-zemljišnoknjižna kancelarija obavijestila je Komisiju da nije u mogućnosti dostaviti podatke, kao i zemljišnoknjižne izvatke bez posjedovnih listova katastra Srebrenica;

-          dopisom broj 21.42/952-7/11 od 12.09.2011. godine Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske – Područna jedinica Srebrenica dostavila je Komisiji posjedovne listove i kopije plana za 26 džamija sa područja općine Srebrenica, između kojih i za džamiju u Gornjim Potočarima;

-          dopisom broj 07/1.20/624-506/11 od 03.11.2011. godine Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske obavijestio je Komisiju da džamija u Gornjim Potočarima nije bila evidentirana kao kulturno-historijsko naslijeđe;

-          dopisom broj SI/11 od 03.11.2011. godine Medžlis islamske zajednice Srebrenica dostavio je podatke o izvedbenim projektima za nove džamije na području općine Srebrenica, između kojih i za džamiju u Gornjim Potočarima(1); 

-          dopisom broj 082-RZ-11-001432 od 22.12.2011. godine Osnovni sud u Srebrnici dostavio je zemljišnoknjižni izvadak za harem džamije u Gornjim Potočarima, općina Srebrenica.

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Harem džamije u Gornjim Potočarima se nalazi uz džamiju u Gornjim Potočarima, i to na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj strani.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. 13/1 (stari premjer), posjednovni list broj 166, z.k. uložak broj 522, k.o Potočari, općina Srebrenica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Srebrenica, grad u sjeveroistočnoj Bosni, tokom svoje historije promijenio je nekoliko imena: Domavia, Argentarija, Argentum i Bosnia Argentaria.

Područje Srebrenice je poznato po eksploataciji srebra još iz antičkog doba. U obližnjim Sasama na lokalitetu Gradina otkriveni su ostaci većeg antičkog i kasnoantičkog municipija Domavia, koji je bio i centar rudarske uprave za provincije Panoniju i Dalmaciju(2).

Od 9. do 15. stoljeća šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav srednjovjekovnih župa, a to su: Vratar, Birač, Osat i Trebotić. Srebrenica se u historijskim izvorima prvi put spominje 1352. godine, kao podgrađe tvrđave Srebrenik.

Do prve polovine 17. stoljeća Srebrenica je u graditeljskom pogledu brzo napredovala. Prema opisu Evlije Čelebije, Srebrenica je 1660. godine imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća, šest mahala i šest džamija sa mihrabom, zatim jednu tekiju, tri mekteba, jedan mali han i 70 esnafskih dućana, kao i jedan hamam. Od navedenog broja džamija Evlija Čelebija spominje jedino Bajezid Velijinu džamiju za koju kaže da je to glavna džamija rađena u starom stilu sa jednim minaretom i pokrivena ćeramidom(3), a Mujezinović smatra da se ova džamija nalazila u tvrđavi Srebrenik i da je bila podignuta za potrebe vojske i da je najstarija džamija u Srebrenici.

Ne zna se kada je i ko izgradio staru džamiju u Gornjim Potočarima. Stara džamija je srušena 1970. godine, a na istom mjestu je sagrađena nova. Džamija je srušena 1995. godine.

Nova džamija je sagrađena 2005. godine.

Vanjski gabarit džamije iznosi 10,30 x 13,0 m. Konstrukcija objekta izvedena je od armirano-betonskih elemenata i betosnkih blokova.

Unutrašnji elementi džamije također (minber i mahfil) su izvedeni od armiranog betona.

Džamija je natkrivena četverovodnim krovom, kao pokrov je korišten crijep. Munara je armirano-betonska.

Uz džamiju se sa jugozapadne i sjeveroistočne strane nalazi harem.

2. Opis dobra

Uz novu džamiju u Gornjim Potočarima nalazi se mezaristan sa stotinjak nišana. Većina nišana je novije dobi. Stariji nišani uglavnom nemaju natpisa. Na osnovu izgleda nišana odabrali smo i obradili šesnaest nišana iz ovog mezaristana(4).

Harem

Četrnaest nišana (osim dva nišana koja su datirana natpisom), na osnovi forme i ukrasa, možemo datirati u 19. stoljeće.

Nišan broj 1

Muški nišan sa turbanom, dimenzija 13x13x83 cm, bez natpisa.

Nišan broj 2

Muški nišan sa turbanom, dimenzija 10x10x50 cm, bez natpisa, potonuo u zemlju.

Nišan broj 3

Muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 12x12x60 cm, bez natpisa, potonuo u zemlju.

Nišan broj 4

Muški nišan sa turbanom, dimenzija 11,5x11,5x66 cm, bez natpisa.

Nišan broj 5

Muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 10x10x50 cm, bez natpisa.

Nišan broj 6

Muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 11x11x70 cm, bez natpisa.

Nišan broj 7

Muški nišan sa turbanom, dimenzija 12x12x55 cm, bez natpisa, oboren na zemlju.

Nišan broj 8

Muški nišan sa turbanom, dimenzija 12x12x60 cm, bez natpisa, prelomljena mudževeza.

Nišan broj 9

Muški nišan sa turbanom, dimenzija 11x11x83 cm, prelomljen. U nišici na desnoj strani nišana je isklesano ime, a na lijevoj godina.

ابراهيم 1230

Ibrahim 1230 (1815).

Nišan broj 10

Nišan sa ženskom kapom, dimenzija 12x12x52 cm, bez natpisa.

Nišan broj 11

Nišan sa ženskom kapom, dimenzija 12x12x80 cm, sa isklesanom godinom - 1217 (1802/02).

Nišan broj 12

Nišan sa ženskom kapom, dimenzija 11x11x60 cm, bez natpisa.

Nišan broj 13

Muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 12x12x74 cm, bez natpisa.

Nišan broj 14

Muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 12x12x55 cm, bez natpisa.

Nišan broj 15

Muški nišan sa turbanom, dimenzija 15x15x57 cm, bez natpisa.

Nišan broj 16

Nišan sa ženskom kapom, dimenzija 23x20x57 cm, bez natpisa.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Dobro nije bilo zaštićeno(5).

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka o konzervatorsko-restauratorskim radovima.

5. Sadašnje stanje dobra

Džamija u Gornjim Potočarima je potpuno srušena u toku rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 godine.

Odlaskom na lokalitet, dana 14. 07. 2011. godine, evidentriano je da je na mjestu srušene džamije izgrađen novi objekat džamije.

Harem džamije je ograđen. U haremu je sačuvan veći broj nadgrobnih spomenika, a pojedini nišani su nagnuti, prevrnti i dijelom utonuli u zemlju.

6. Specifični rizici

Uklanjanje starih nišana.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.        Vremensko određenje (dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)

B.        Historijska vrijednost (veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade.

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

v.          Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom periodu.

E.         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost,

ii.          Sakralna vrijednost,

iii.         Tradicionalna vrijednost,

v.          Značaj za identitet grupe ljudi.

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn,

iv.         Tradicija i tehnike,

v.          Položaj i smještaj u prostoru,

vi.         Duh i osjećanja.

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zemljišnoknjižni izvadak,

-          fotodokumentacija (fotografije postojećeg stanja harema i eksterijera džamije u Gornjim Potočarima Sreberenici, juli 2011. godine).

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja historijskog područja - Harem džamije u Gornjim Potočarima nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1975.    Handžić, Adem. Tuzla i njena okolina u XIV vijeku. Sarajevo: Svjetlost, 1975.

1978.    Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo: 1978.

1982.    Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Sarajevo: 1982.

1996.    Čelebi, Evlija. Putopis, odlomci o jugoslovenskim zemljama. Sarajevo: ''Sarajevo-Publishing'', 1996.

1998.    Mujezinović, Mehmed. Islamska efigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga III. Sarajevo: Sarajevo - Publishing, 1998.

1999.    Bećirbegović, Madžida. Džamije sa drvenom munarom. Sarajevo: ''Sarajevo-Publishing'', 1999.

(1) Projektant nove džamije u Gornjim Potočarima je d.o.o.''TEHNO'', Srebrenica, dip.ing.građ. Hasan Huseinović, izvođač radova d.o.o. ''AIX'', Ilidža, Sarajevo, a investitor je bio Medžlis islamske zajednice Srebrenica, za izgradnju je izdato odobrenje.

(2) Vidi Odluku o proglašenju Historijsko područje - Donji grad u Srebrenici nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 7. do 9. novembra 2006. godine (Službeni glasnik BiH, broj  1/10).

(3) Mehmed Mujezinović, Isto djelo, 1998, 135.

(4) Orijentalista Hazim Numanagić je u julu 2011. godine obišao harem džamije u Gornjim Potočarima i identificirao nišane.

(5) Prema dopisu Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa broj 07/1.20/624-506/11 od 03.11. 20111. godine dobro nije bilo evidentirano, ni zaštićeno od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa SRBiH.