Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 9. rujna 2011. godine je donijelo
O D L U K U
I.
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima, nišanima i krstačama u Gornjoj Bradini, općina Konjic, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 57 stećaka, 11 nišana i 14 krstača.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1360/1, zk. uložak broj 576, k.č. 1416, zk. uložak broj 269, k.č. 1418 i 1419, zk. uložak broj 270, k.č. 1421, zk. uložak broj 271 i k.č. 1422, zk. uložak broj 236, k.o. Bradina, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III.
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke primjenjuju se slijedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- dopušteno je ukopavanje u nove grobove isključivo u recentnom pravoslavnom groblju sa minimalnom udaljenošću od 3 metra od stećaka;
- radovi na uređenju nekropole i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno čišćenje stećaka, nišana i križeva od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka nišana i križeva u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata spomenika, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
- izmještanje šumskog puta u dijelu u kojem ugrožava stećak broj 37;
- sanirati i restaurirati polomljene i oštećene nišane;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prigodom obavljanja istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Federacije dužna je posebice osigurati provedbu slijedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika.
Vlada Federacije dužna je osigurati provedbu hitnih mjera zaštite. Program hitnih mjera zaštite podrazumijeva:
- izradu preliminarnog snimka postojećeg stanja kojim će se utvrditi vrsta i stupanj ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;
- arheološka istraživanja uz prethodno urađen program;
- sanacija oštećenja na spomenicima i vraćanje oborenih spomenika u uspravan položaj.
IV.
Svi pokretni nalazi, koji tijekom arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvješće, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvješća o provedenom istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stavka 7. ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Povjerenstvu, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim tijekom boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V.
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kome su oprečni odredbama ove odluke.
VI.
Svatko a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII.
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II.–VI. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.
VIII.
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).
IX.
Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
X.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u „Službenom glasniku BiH“.
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.2-2.3-77/11-18
6. rujna 2011. godine
Sarajevo
Predsjedateljica Povjerenstva
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,“nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika primilo je, dana 22. 4. 2009. godine prijedlog/peticiju od strane Službe za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove Općine Konjic, za proglašenje dobra Nekropola stećaka u naseljenom mjestu Bradina, zaseok Gornja Bradina, nacionalnim spomenikom.
U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Nacionalni spomenik svjedoči o dugom kontinuitetu sahranjivanja na zaštićenom lokalitetu, s obzirom da spomenik čini nekropola sa stećcima, muslimanskim nadgrobnim spomenicima u formi nišana i pravoslavnim krišćanskim nadgrobnim spomenicima u formi križa. Poseban značaj dobra čini njegova povijesna i dokumentarna čitljivost i različitost tipoloških i kronološko-stilskih osobina nadgrobnika.
Osnovni umjetnički kvalitet spomenika predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 82 spomenika (57 stećaka, 11 nišana i 14 križeva) ukrašena su 4 stećka (1 sanduk i 3 sljemenjaka) i svih 14 križeva.
Motivi zastupljeni na stećcima su; urezana linija, koja označava da se radi o dvojnom grobu, polumjesec, stilizirani ljiljani i udubljenje u vidu okvira, a na križevima; polujabuka, križevi u vidu reljefnog ispupčenja i udubljenja, ptica, polumjesec i zvijezde.
II – PRETHODNI POSTUPAK
Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
- uvid u sadašnje stanje dobra;
- kopiju katastarskog plana;
- zemljišnoknjižni izvadak;
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.
Prema odredbi članka V. stavak 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 37. Poslovnika o radu Povjerenstva, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim osobama da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Povjerenstvo je dopisom broj: 05.2-35.2-8/11-55, od 15. 4. 2011. godine zatražilo dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Nekropola sa stećcima, nišanima i krstačama u Gornjoj Bradini, općina Konjic, nacionalnim spomenikom, od: Općine Konjic (načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Nakon toga, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-804/09 od 17. 4. 2009. godine o dostavljanju peticije, katastarskih podataka za k.č. 1418, 1419 i zemljišnoknjižnog izvatka broj 270, k.o. Bradina, Konjic.
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-804/09 od 27. 10. 2009. godine o dostavljanju 40 fotografija nekropole sa stećcima u Gornjoj Bradini, Konjic.
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-804/09 od 15. 6. 2011. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 1360/1, 1416, 1421, 1422 i zemljišnoknjižnih izvadaka broj 576, 269, 271, 236, k.o. Bradina, Konjic.
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-1261-1/11, od 4. 5. 2011. godine dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u zaseoku Velika, Repovci, općina Konjic.
- Stavovi vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nisu dostavljeni.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Bradina je naseljeno mjesto, smješteno pokraj ceste Konjic–Sarajevo, udaljeno od općine Konjic oko 11 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. U zaseoku Gornja Bradina na 805 m n.v., geografske širine N 43º 44' 19.17" i geografske dužine E 18º 02' 10.36", evidentiran je lokalitet sa stećcima, nišanima i krstačama.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. broj 1360/1, upisan u zk. uložak broj 576, k.č. broj 1416, upisan u zk. uložak broj 269, k.č. broj 1418 1419, upisani u zk. uložak 270, k.č. broj 1421, upisan u zk. uložak broj 271, k.č. broj 1422, upisan u zk. uložak broj 236, k.o. Bradina, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Zemljišna parcela k.č. broj 1360/1 u posjedništvu je MZ Bradina, k.č. broj 1416 u posjedništvu je Kuljanin (Riste) Marko, k.č. broj 1418 i 1419 u posjedništvu su Kuljanin (Riste) Milinko, k.č. broj 1421 u posjedništvu je Kuljanin (Nedeljka) Zoran, k.č. broj 1422 u posjedništvu je Kuljanin (Dušana) Dušan i Vaso.
Povijesni podaci
U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Najstariji spomen župe Neretve zabilježen je u Ljetopisu popa Dukljanina(1). Ona se prostirala između župa Rame i Koma. Prema Ljetopisu, osim ostalih župa, pripadala je oblasti Podgorja. Pretpostavlja se da je već polovinom XI vijeka, ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi(2). U kasnom srednjem vijeku predio od rijeke Rakitnice od izvora na istoku, do rječice Trešanice na zapadu (desna pritoka rijeke Neretve, izvire ispod Ivana i Lisina) pripadao je upravnom kotaru Črešnjevo, unutar župe Neretve. Župa Neretva je u XV stoljeću bila podijeljena na bosanski i hercegovački dio, sa graničnom linijom na rijeci Neretvi. Bosanski dio se protezao do desne obale Neretve i pripadao je oblasti Kraljeve zemlje, a hercegovačkom dijelu su pripadali predjeli na lijevoj obali rijeke Neretve i bili su pod vlašću oblasnih gospodara Kosača. Centar upravnog kotara bio je grad Češnjevo, koji je dostigao najveći stupanj razvoja u XV stoljeću. Imao je detaširano podgrađe (na teritoriji današnjeg Konjica) i carinu, jer je pored grada prolazio frekventni put iz doline Neretve. Vjerovatno je cijeli kraj, a sa njim i područje župe Črešnjevo pripadalo feudalnom posjedu bosanskih kraljeva, tj. bio je kraljevska domena(3).
Osmanlije su zauzeli područje do desne obale Neretve 1463. godine, već u popisu od 1468./9. godine javlja se i nahija Črešnjevo, koje se u narednom popisu iz 1477. godine više ne spominje(4).
Pored spomenutog popisa iz 1477. godinu, podatke o Konjicu susrećemo i u popisu iz 1537. godine. Tako se već u XVI. stoljeću Konjic razvio u kasabu, koja je dobila ime Neretva i koja je dugo vremena rijekom Neretvom bila razdijeljena između dva sandžaka. Konjic je bio saobraćajni čvor i usputna stanica na Carigradskom drumu, koji je vodio dolinom Neretve prema moru. Osmanske vlasti su na lijevoj obali Neretve izgradile novo naselje, kojem su dale status kasabe i naziv Belgraddžik. Godine 1585. kasaba je imala tri muslimanske i jednu nemuslimansku mahalu(5).
Godine 1633. spominje se samostalan kadiluk Belgraddžik (Mali Biograd) a njegovo sjedište je bilo u Konjicu, koji se od tada zove Belgraddžikom(6).
Sredinom XVIII. stoljeća kroz Konjic je prolazio putopisac Evlija Čelebija i zabilježio da Konjic u to vrijeme ima šest mahala (na obje strane Neretve), osam džamija, dvije medrese, dvije derviške tekije, tri mekteba, jedno manje kupatilo i dva svratišta (hana), od kojih je jedno bilo u čaršiji. Čelebija, također navodi da se na suprotnu stranu rijeke prelazilo velikim drvenim mostom(7).
Godine 1833. dvije nahije su dobile status kaza (srezova) pod nazivima Neretva i Konjice (Konjiće). Prilikom osnivanja Bosanskog vilajeta 1865. godine obje su objedinjene u jednu kazu pod nazivom Sa Neretvom Konjice (Mea Neretva Konjiće), a od 1867. godine samo Konjiće. Tada su objedinjene i dvije kasabe u jednu pod nazivom Konjiće. Tako je ostalo sve do dolaska Austro-Ugarske 1878. godine. Odmah po dolasku austrougarske vlasti su kazu Konjiće preimenovale u kotar pod nazivom Konjica, a kasabu Konjiće u grad pod nazivom Konjica(8).
2. Opis dobra
U Gornjoj Bradini na 805 m n.v., geografske širine N 43º 44' 19.17" i geografske dužine E 18º 02' 10.36", nalazi se nekropola sa stećcima, nišanima i krstačama.
Stećci pripadaju vrsti položenih monolita zastupljeni u dvije forme; sanduk i sljemenjak. U južnom dijelu nekropole uočava se izdvajanje pojedinih grobova, što se očituje boljom obradom nadgrobnika, njihovom veličinom i bogatijom ukrašenošću. Osnovni umjetnički kvalitet stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 57 spomenika (53 sanduka i 4 sljemenjaka) ukrašena su 4, od toga 1 sanduk i 3 sljemenjaka(9). Motivi zastupljeni na spomenicima su; urezana linija, koja označava da se radi o dvojnom grobu, polumjesec, stilizovani ljiljani i udubljenje u vidu okvira(10). Orijentacija spomenika je u pravcu sjever – jug, osim tri sanduka koji su orijentirani u pravcu zapad–istok i druga četiri koji su orijentirani u pravcu jugozapad–sjeveroistok. Skupina stećaka od broja 50–56 nalazi se u aktivnom pravoslavnom groblju, gdje su primjetne i stare krstače(11), ali i noviji ukopi. Obrada spomenika je bila dobra, međutim do danas pojedini stećci su znatno oštećeni, utonuli u zemlju, obrasli mahovinom i šumom.
Kao i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine uz nekropole sa stećcima vezuju se kasnija kršćanska ili muslimanska groblja. Tako se na srednjovjekovno groblje sa stećcima, u južnom dijelu, nastavlja staro napušteno muslimansko groblje od kojeg je ostalo 11 nadgrobnika. Groblje je obraslo u šumu, a nišani su vremenom oštećeni, propali ili oboreni na zemlju. Zbog oštećenja na nišanima nema tragova natpisa. Na većini grobova vidljivi su dijelovi kamenih santrača.
Istočno od nekropole sa stećcima i nišanima nalazi se aktivno pravoslavno groblje. Ulaz je sa zapadne strane groblja, a u južnom dijelu nalazi se 6 stećaka i veći broj starih kamenih nadgrobnika (krstača), dok je u sjevernom dijelu smještena crkva novije gradnje. Natpisi na nadgrobnicima svjedoče da su nadgrobnici rađeni koncem XIX. i početkom XX. st., ali činjenica da su izrađeni od krečnjaka te njihov oblik i motivi reljefno izvedenih jabuka svjedoče da pravoslavno groblje postoji od XVIII. stoljeća. Odlukom je obrađeno 14 primjeraka, ostatak nije moguće obraditi jer su nadgrobnici utonuli i obrasli travom. Kameni nadgrobnici su nepravilno raspoređeni po groblju.
Stari nadgrobnici su rađeni od krečnjaka u obliku križa jednostavne obrade. Većinom su ukrašeni motivom jabuke ili križa. Pojedini nadgrobnici imaju uklesan natpis pisan ćirilicom, koji najčešće nije vidljiv usljed bioloških naslaga (lišajevi) na nadgrobnicima. Natpisi su sadržajem vrlo jednostavni. Sadrže osnovne podatke o pokojniku, pokojnikovo ime i prezime, godinu rođenja i smrti. Na pojedinim je upisano i ime onoga ko je podigao nadgrobnik kao i godina podizanja. O majstorima – klesarima koji su izrađivali nadgrobnike nema nikakvih podataka.
Stanje stećaka
Stećak br. 1 – sljemenjak, izdvojen u južnom kraju nekropole, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 182 x 77 x 85 cm.
Stećak br. 2 – sljemenjak, ukrašen, obrastao mahovinom i lišajevima, oštećena krovna ploha i čeona sjeverna strana, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 164 x 82 x 65 cm.
Sa južne čeone strane nalazi se stilizirani ljiljan, obje bočne strane su udubljene i preko sredine okomito odijeljene reljefnim ispupčenjem. U dijelovima bližim južnoj čeonoj strani nalazi se po jedan stilizirani ljiljan.
Stećak br. 3 – sanduk, obrastao mahovinom i lišajevima, čeona južna strana je u ruiniranom stanju, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 152 x 88 x 36 cm.
Stećak br. 4 – sljemenjak, ukrašen, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 158 x 65 x 40 cm.
Sa južne čeone strane nalazi se reljefno ispupčenje, koje prati širu stranu krovnih ploha te se spušta prema donjem dijelu spomenika. Iz zabata prema dolje preko sredine čeone strane spušta se reljefno ispupčenje.
Stećak br. 5 – sanduk, utonuo u zemlju sa sjeverne čeone strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 200 x 116 x 30 cm.
Stećak br. 6 – sanduk, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 176 x 104 x 50 cm.
Stećak br. 7 – sljemenjak, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, zbog slabije kvalitete materijala i vremenskih utjecaja u lošem je stanju, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 158 x 66 x 58 cm.
Stećak br. 8 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad–istok; dimenzije stećka su: 170 x 150 x 20 cm.
Preko sredine stećka njegovom dužinom, pruža se linija koja naglašava da se radi o dvojnom grobu.
Stećak br. 9 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad–istok; dimenzije stećka su: 190 x 82 x 50 cm.
Stećak br. 10 – sanduk, dijelom utonuo, oštećena gornja vodoravna površina, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 158 x 80 x 10 cm.
Stećak br. 11 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, ugrožen korovom i korijenjem stabla sa sjeverne strane, orijentiran u pravcu sjever –jug; dimenzije stećka su: 200 x 90 x 20 cm.
Stećak br. 12 – sanduk, dijelom utonuo, dio stećka odlomljen, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 180 x 78 x 40 cm.
Stećak br. 13 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 190 x 86 x 38 cm.
Stećak br. 14 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 196 x 100 x 30 cm.
Stećak br. 15 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 173 x 78 x 30 cm.
Stećak br. 16 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 205 x 93 x 50 cm.
Stećak br. 17 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, prekriven humusom i listom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 180 x 86 x 30 cm.
Stećak br. 18 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 200 x 94 x 35 cm.
Stećak br. 19 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 170 x 95 x 40 cm.
Stećak br. 20 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, na površini stećka vidljive su napukline, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 165 x 94 x 30 cm.
Stećak br. 21 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 226 x 133 x 72 cm.
Stećak br. 22 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 165 x 92 x 22 cm.
Stećak br. 23 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravokutna strana, pozicionirana u razini terena, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 150 x 60 x 15 cm.
Stećak br. 24 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravokutna strana, pozicionirana u razini terena, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 185 x 74 x 15 cm.
Stećak br. 25 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravokutna strana, pozicionirana u razini terena, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 170 x 60 x 15 cm.
Stećak br. 26 – sanduk, dijelom utonuo, nagnut na bočnu zapadnu stranu, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 140 x 56 x 27 cm.
Stećak br. 27 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 170 x 115 x 53 cm.
Stećak br. 28 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 198 x 114 x 28 cm.
Stećak br. 29 – sanduk, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 197 x 76 x 58 cm.
Stećak br. 30 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 198 x 86 x 58 cm.
Stećak br. 31 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 185 x 70 x 10 cm.
Stećak br. 32 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, vidljiva napuklina dužinom gornje vodoravne površine, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 165 x 82 x 10 cm.
Stećak br. 33 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 190 x 90 x 55 cm.
Stećak br. 34 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 170 x 78 x 27 cm.
Stećak br. 35 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 160 x 88 x 24 cm.
Stećak br. 36 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 190 x 100 x 68 cm.
Stećak br. 37 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, preko njega prelazi trasa šumskog puta, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 155 x 77 x 20 cm.
Na njegovoj gornjoj pravokutnoj strani nalazi se motiv polumjeseca i jabuke, rađeni u visokom reljefu.
Stećak br. 38 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 150 x 80 x 65 cm.
Stećak br. 39 – sanduk, dijelom utonuo, prepolovljen na tri dijela, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 190 x 74 x 67 cm.
Stećak br. 40 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 165 x 80 x 64 cm.
Stećak br. 41 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 180 x 112 x 36 cm.
Stećak br. 42 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 156 x 74 x 48 cm.
Stećak br. 43 – sanduk, dijelom utonuo i prekriven humusom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 180 x 77 x 10 cm.
Stećak br. 44 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 155 x 70 x 10 cm.
Stećak br. 45 – sanduk, dijelom utonuo, ugrožen korovom stabla sa sjeverne čeone strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 176 x 78 x 15 cm.
Stećak br. 46 – sanduk, utonuo u zemlju dužinom bočne istočne strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 150 x 56 x 10 cm.
Stećak br. 47 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 170 x 75 x 35 cm.
Stećak br. 48 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 177 x 85 x 44 cm.
Stećak br. 49 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, oštećen sa zapadne bočne starne, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 158 x 84 x 68 cm.
Stećak br. 50 – sanduk, pozicioniran unutar aktivnog pravoslavnog groblja, oštećen i u lošem stanju, obrastao travom, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 130 x 94 x 77 cm.
Stećak br. 51 – sanduk, pozicioniran unutar aktivnog pravoslavnog groblja, dijelom utonuo u zemlju, ugrožen korijenjem stabla, obrastao travom, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad–istok; dimenzije stećka su: 165 x 66 x 45 cm.
Stećak br. 52 – sanduk, pozicioniran unutar aktivnog pravoslavnog groblja, dijelom utonuo i prekriven humusom i travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 170 x 94 x 27 cm.
Stećak br. 53 – sanduk, pozicioniran unutar aktivnog pravoslavnog groblja, dijelom utonuo, ugrožen korijenjem stabla, obrastao travom, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 185 x 88 x 24 cm.
Stećak br. 54 – sanduk, pozicioniran unutar aktivnog pravoslavnog groblja, dijelom utonuo u zemlju, u potpunosti prekriven travom, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 100 x 80 x 35 cm.
Stećak br. 55 – sanduk, pozicioniran unutar aktivnog pravoslavnog groblja, dijelom utonuo, ugrožen korijenjem stabla, obrastao travom, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 194 x 136 x 47 cm.
Stećak br. 56 – sanduk, pozicioniran unutar aktivnog pravoslavnog groblja, dijelom utonuo, ugrožen korijenjem stabla, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 163 x 101 x 98 cm.
Stećak br. 57 – sljemenjak, ukrašen, pozicioniran izvan aktivnog pravoslavnog groblja u južnom dijelu, zasut zemljom u visini krovnih ploha i kompletne sjeverne čeone strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjever–jug; dimenzije stećka su: 144 x 70 x 85 cm.
Na krovnoj plohi sa zapadne strane, nalazi se motiv polumjeseca, rađen u visokom reljefu.
Muslimansko groblje u Gornjoj Bradini kod Konjica
Neposredno uz nekropolu sa stećcima u naseljenom mjestu Gornja Bradina nalazi se staro muslimansko i aktivno pravoslavno groblje. Muslimansko groblje nije aktivno najmanje stotinu godina(12). Obraslo je u šumu, a nišani su vremenom oštećeni, propali ili oboreni na zemlju. Zbog oštećenja na nišanima nema tragova natpisa. Na većini mezara vidljivi su dijelovi kamenih santrača. U groblju su vidljivi ostaci jedanaest mezara.
Stanje nišana
Nadgrobnik broj 1
Potonuo nišan u zemlju, čija je osnovica dimenzija 17 x 15 cm i visina 28 cm. Santrač je dimenzija 230 x 115 cm.
Nadgrobnik broj 2
Muški nišan sa turbanom u gužve, oboren na zemlju, dimenzija 23 x 23 x 63 cm. Dimenzije dijelova kamenog santrača su 230 x 135 cm.
Nadgrobnik broj 3
Na mezaru su vidljivi samo ostaci kamenog santrača dimenzija 200 x 120 cm.
Nadgrobnik broj 4
Oštećen nišan obima 60 cm i visine 35 cm, na grobu koga opasuje santrač dimenzija 240 x 135 cm.
Nadgrobnik broj 5
Nišan sa ženskom kapom, čija je širina 22 cm i visina 43 cm. Nišan je pao i djelomično potonuo u zemlju. Dijelovi kamenog santrača su dimenzija 250 x 120 cm.
Nadgrobnik broj 6
Oštećen nišan dimenzija 20 x 15 x 25 cm.
Nadgrobnik broj 7
Mezar sa samo par dijelova kamenog santrača čija je širina 130 cm.
Nadgrobnik broj 8
Oštećen santrač dimenzija 200 x 118 cm označava mezar na kome je oštećen nišan visine 26 cm i širine 16 cm.
Nadgrobnik broj 9
Muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 17 x 14 x 52 cm. Dijelovi kamenog santrača su dimenzija 250 x 145 cm.
Nadgrobnik broj 10
Muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija 24 x 17 x 40 cm. Dijelovi kamenog santrača su dimenzija 295 x 186 cm.
Nadgrobnik broj 11
Oštećen nišan dimenzija 17 x 17 x 37 cm.
Pravoslavno groblje u Gornjoj Bradini kod Konjica
Ulaz u groblje je ostvaren sa lokalnog makadamskog puta, koji razdvaja nekropolu sa stećcima i muslimansko groblje. Ulaz se nalazi sa zapadne strane groblja, koje je i danas aktivno, u njemu se u južnom dijelu nalazi 6 stećaka i veći broj starih kamenih nadgrobnika (krstača). Natpisi na nadgrobnicima svjedoče da su nadgrobnici rađeni koncem XIX. i početkom XX. stoljeća, ali činjenica da su izrađeni od krečnjaka te njihov oblik i motivi reljefno izvedenih jabuka svjedoče da pravoslavno groblje postoji od XVIII. stoljeća. Odlukom je obrađeno 14 primjeraka, ostatak nije moguće obraditi jer su nadgrobnici utonuli i obrasli travom. U sjeveroistočnom dijelu groblja nalazi se manja crkva novijeg datuma.
Kameni nadgrobnici
Kameni nadgrobnici su nepravilno raspoređeni po groblju. Stari nadgrobnici su rađeni od krečnjaka u obliku križa jednostavne obrade. Većinom su ukrašeni motivom jabuke ili križa. Pojedini nadgrobnici imaju uklesan natpis pisan ćirilicom, koji najčešće nije vidljiv usljed bioloških naslaga (lišajevi) na nadgrobnicima. Natpisi su sadržajem vrlo jednostavni. Sadrže osnovne podatke o pokojniku, pokojnikovo ime i prezime, godinu rođenja i smrti. Na pojedinim je upisano i ime onoga ko je podigao nadgrobnik kao i godina podizanja. O majstorima – klesarima koji su izrađivali nadgrobnike nema nikakvih podataka.
Nadgrobnik broj 1
Smješten je južno od crkve i dobro je očuvan. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 120 x 90 x 27 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke.
Nadgrobnik broj 2
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 87 x 67 x 15 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke.
Nadgrobnik broj 3
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, nagnut i obrastao travom i niskim raslinjem. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 90 x 76 x 22 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke.
Nadgrobnik broj 4
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, nagnut i obrastao travom i niskim raslinjem. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 100 x 8 x 15 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke.
Nadgrobnik broj 5
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 165 x 130 x 33 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Sa južne strane uklesan je ćirilični natpis, postavljen u 10 redova koji glasi: Ovde počiva u miru Božijem Marko Gligorević rođen 1848. umro 1915. Spomen od brata mu Vere Gligorevića.
Nadgrobnik broj 6
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, ali je oboren i utonuo. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 86 x 55 x 20 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke i na sredini sa još jednom jabukom.
Nadgrobnik broj 7
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, ali je oboren i utonuo. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 113 x 103 x 24 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke.
Nadgrobnik broj 8
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 210 x 110 x 30 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Sa južne strane uklesan je ćirilični natpis, postavljen u 10 redova. Natpis nije bilo moguće u cijelosti pročitati jer je oštećen. Čitljivo je da je pokojnik rođen 1848. i da je umro 1911. godine
Nadgrobnik broj 9
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, ali je utonuo. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 67 x 57 x 24 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke i na sredini sa još jednom jabukom.
Nadgrobnik broj 10
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, ali je utonuo u visini poprečnih krakova. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 57 x 50 x 20 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Sa južne strane u vidu reljefnog ispupčenja nalazi se motiv križa.
Nadgrobnik broj 11
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, ali je dijelom utonuo. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 70 x 70 x 20 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Sa sjeverne strane uklesan je motiv križa.
Nadgrobnik broj 12
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, ali je dijelom utonuo. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 100 x 87 x 33 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Sa sjeverne strane u vidu reljefnog ispupčenja nalazi se motiv križa, u koji je uklesan još jedan manji križ.
Nadgrobnik broj 13
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan, ali je dijelom utonuo. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 67 x 52 x 18 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa jednom reljefno izvedenom jabukom na vrhu križa. Sa sjeverne strane urezan je motiv ptice (?), a sa južne strane uklesan je motiv križa.
Nadgrobnik broj 14
Smješten je južno od crkve i nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan. Sastoji se od križa jednostavne obrade. Dimenzije križa iznose 140 x 104 x 24 cm (visina križa x širina x debljina). Križ je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Sa južne strane u vidu reljefnog ispupčenja nalazi se motiv polumjeseca i zvijezda.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Konjic kao spomenik III. kategorije uvršteno je 69 lokaliteta, nekropola sa stećcima (3018 stećaka) bez preciznije identifikacije(13).
U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 4. svibnja 2011. godine, navedeno dobro je evidentirano pod nazivom:
- Nekropola stećaka Bradina, Bradina, Konjic. Srednjovjekovna nekropola stećaka, kasni srednji vijek.
Nekropola je locirana iznad naselja Gornja Bradina, uz seosko pravoslavno groblje i muslimansko groblje u južnom kraju nekropole. Sačuvano je 57 stećaka raspoređenih u dvije skupine.
Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršili su Pavao Anđelić i Šefik Bešlagić te publicirali 1975. i 1971.
Konzervatorsko-restauratorski radovi nisu poduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 6. lipnja i 15. kolovoza 2011. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- Stećci, nišani i krstače su izloženi ubrzanom propadanju uslijed nedostatka redovnog održavanja;
- Pojedini spomenici su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju;
- Na spomenicima se nalaze biljni organizmi (mahovina i lišajevi) u većoj ili manjoj mjeri;
- Područje nekropole sa stećcima i nišanima obraslo je visokim drvećem i lokalno stanovništvo navedeni prostor koristi kao hlad za ovce, što dodatno uzrokuje razaranje groblja;
- Područje pravoslavnog groblja ograđeno je bodljikavom žicom, obraslo je travom i samoniklim niskim raslinjem (trnjem).
6. Specifični rizici
- dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,
- nepovoljni utjecaji atmosferalija,
- samonikla vegetacija.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Povijesna vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
ii. Kvalitet materijala
iii. Proporcije
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim povijesnim periodima
E) Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost
v. Značaj za identitet skupine ljudi
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii. Namjena i upotreba
iv. Tradicija i tehnike
v. Položaj i smještaj u prostoru
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-804/09 od 17. 4. 2009. godine o dostavljanju peticije, katastarskih podataka za k.č. 1418, 1419 i zemljišnoknjižnog izvatka broj 270, k.o. Bradina, Konjic.
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-804/09 od 27. 10. 2009. godine o dostavljanju 40 fotografija nekropole sa stećcima u Gornjoj Bradini, Konjic.
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-804/09 od 15. 6. 2011. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 1360/1, 1416, 1421, 1422 i zemljišnoknjižnih izvadaka broj 576, 269, 271, 236, k.o. Bradina, Konjic.
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-1261-1/11, od 4. 5. 2011. godine dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u zaseoku Velika, Repovci, općina Konjic.
- Fotodokumentacija
- Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 6. 6. 2011. godine, fotografirao: povjesničar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).
- Tehnička dokumentacija
- Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 6. 6. i 15. 8. 2011. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović povjesničar, Hazim Numanagić vanjski suradnik i Nermina Katkić, dipl. ing. arh.
Korištena literatura
Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1971. godine
1975. Anđelić, dr. Pavao. Historijski spomenici Konjica i okoline I. Konjic: Skupština općine, 1975. godine
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980. godine
1982. Anđelić, Pavao. “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima”, u: Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo: „Svjetlost“, 1982. godine
1982. Bešlagić, Šefik. Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo: IRO „Veselin Masleša“, 1982. godine
1982. Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Sarajevo: „Svjetlost“, 1982. godine
1996. Čelebija, Evlija. Putopis. Sarajevo: “Sarajevo-Publishing“, 1996. godine
1998. Mujezinović, Mehmed. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 2, 3. Sarajevo: “Sarajevo-Publishing“ izdanje, biblioteka „Kulturno naslijeđe", 1998. godine
2003. Mulić, Jusuf. “Dvije značajne godišnjice grada Konjica: 620 godina prvog zvaničnog pomena grada i 320 godina od izgradnje bivšeg kamenog mosta”. Mostar: Hercegovina,15-16, časopis za kulturno i povijesno naslijeđe, Arhiv Hercegovine, 2003. godine
http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235953
(1) U organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 3. ožujka 2011. godine održan je međunarodni znanstveni skup „Ljetopis popa Dukljanina pred izazovima novije historiografije“ na kojem je Tibor Živković izložio referat pod naslovom „Odnos hrvatske i latinske redakcije Gesta regnum Sclavorum.“ On je analizirao obje redakcije LJPD i njihov međusobni odnos, tj. takozvanu „hrvatsku redakciju“ (HR), izvorno napisanu na latinskom jeziku, te „latinsku redakciju“ (LR). Naratološka analiza obje redakcije ustvrdila je da je HR i LR sastavila ista osoba, što nameće zaključak da je HR prvotna redakcija, a LR konačna verzija LJPD. Rad još nije objavljen u literaturi. Preuzeto sa http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235953 dana 17. 10. 2011. godine.
(2) Anđelić, dr. Pavao, „Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima“, u: Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: 1982, 108-110.
(3) Anđelić, Pavao, Ibidem, Sarajevo: 1982, 113.; Anđelić, Pavao, Historijski spomenici Konjica i okoline, Konjic: 1975, 157, 305: Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk, Sarajevo: „Svjetlost“, 1982, 126.
(4) Šabanović, Hazim, Ibidem, Sarajevo: „Svjetlost“, 1982, 116-126. + karta na str. 128.; Anđelić, Pavao, Ibidem, Konjic: 1975, 308.
(5) Mulić, Jusuf, „Dvije značajne godišnjice grada Konjica: 620 godina prvog zvaničnog pomena grada i 320 godina od izgradnje bivšeg kamenog mosta“, Mostar: Hercegovina,15-16, časopis za kulturno i historijsko naslijeđe, Arhiv Hercegovine, 2003, 27.
(6) Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 2, 3, Sarajevo: Sarajevo-Publishing izdanje, biblioteka „Kulturno naslijeđe", 1998, 422.
(7) Čelebija navodi: „Ta se kasaba nalazi u hercegovačkom sandžaku. Ona je domeno (hass) njegovog paše. Njom upravlja pašin vojvoda. To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od sto pedeset akči. Ima spahijskog ćehaju, janjičarskog serdara, ajane, prvake, načelnika grada, povjerenika za harač, tržnog nadzornika i baždara... Ima šest mahala. Ima šest stotina pločama pokrivenih kuća. To nisu velike kuće, ali imaju mnoge vinograde. Ima osam džamija, dvije medrese, tri osnovne škole, dvije derviške tekije, jedno kupalište, dva svratišta (hana). Tu ima sedamdeset i pet dućana. To su većinom kovački dućani jer je gvožđe koje se ovdje obrađuje poznato i čvrsto. Štaviše, ima jedna takva mahzumijska sablja koju nazivaju konjička sablja. Ona je takva da se sva savije kad se njome udari, pa se opet ispravi. Oni izrađuju savijene mačeve, mesarske noževe, raznovrsno ratno oružje i oruđe, jer u njihovim planinama ima gvozdeni mejdan, a u brdima ima vrlo mnogo ćumura. Kako tu vlada klima gorske visoravni, to kod njih ne uspijevaju smokve, grožđe, maslina i nar onako kao u Mostaru. Stanovnici su predusretljivi prema strancima, a većinom su zanatlije i trgovci. “ Čelebija, Evlija, Putopis, Sarajevo: Sarajevo-Publishing, 1996, 477.
(8) Mulić, Jusuf, Ibidem, Mostar: Hercegovina, 15-16, časopis za kulturno i historijsko naslijeđe, Arhiv Hercegovine, 2003, 27.
(9) Š. Bešlagić i P. Anđelić navode podatke 6 ukrašenih stećaka i to 3 sanduka 3 sljemenjaka. (Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: "Veselin Masleša" 1971, 326; Anđelić, Pavao, Historijski spomenici Konjica i okoline, Konjic: Skupština opštine Konjic, 1975, 199.).
(10) Oba autora (Š. Bešlagić i P. Anđelić) pored spomenutih ukrasa spominju i rozetu, krug, poluloptasta ispupčenja/polujabuku te scenu turnira.
(11) Prilikom formiranja osnovnih tipova (oblika) stećaka, Šefik Bešlagić je umjesto naziva krst, upotrijebio termin krstača, kako bi se razlikovao oblik stećka od reljefnog motiva koji se susreće na raznim oblicima stećaka. Bešlagić, Šefik, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo: IRO „Veselin Masleša“, 1982, 79.
(12) Žitelji sela islamske vjeroispovijesti napustili su mjesto prije 100 godina. Prema mišljenju Hazima Numanagića, forma nišana karakteristična je za kraj XVII. ili početak XVIII. stoljeća. U groblju nema novih nišana.
(13) Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 52.
|
