Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 102/11.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 9. septembra 2011. godine, donijela je
O D L U K U
I
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mašeti u području zaseoka Velika, Bradina, općina Konjic, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 78 stećaka.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao dio k.č. 311, z.k. uložak broj 194, k.č. 330, z.k. uložak broj 385, dio k.č. 328, z.k. uložak broj 385, dio k.č. 329, z.k. uložak broj 416, dio k.č. 2135, z.k. uložak broj 27 i dio k.č. 2136, z.k. uložak broj 26, k.o. Bradina, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- nisu dopušteni radovi na proširenju trase puta;
- radovi na uređenju nekropole i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika.
Plan sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije treba sadržavati:
- arheološko istraživanje prostora nacionalnog spomenika;
- uređenje prostora oko stećaka br. 1 i 2;
- sanacija južne i zapadne strane nekropole u cilju sprečavanja erozije tla i sklizavanja stećaka br. 2 i 43;
- stećak br. 43 premjestiti i pozicionirati unutar nekropole;
- uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije;
- redovno održavanje spomenika;
Vlada Federacije dužna je osigurati provođenje hitnih mjera zaštite, odnosno spriječiti dalju eroziju tla, koja može izazvati pomjeranje i sklizavanje stećaka.
IV
Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka izvan zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
IX
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.2-2.3-77/11-17
6. septembra 2011. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika primila je, dana 22. 04. 2009. Godine, peticiju/prijedlog Službe za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove Općine Konjic za proglašenje dobra Nekropola stećaka u zaseoku Velika, Bradina, nacionalnim spomenikom.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati pod nazivom stećci, jedinstveni su za područje Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Oni su impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV stoljeću, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika. Spomenici na lokalitetu Mašeti pripadaju vrsti položenih monolita (sanduk i sljemenjak). Sudeći po brojnosti stećaka, nekropola pripada širem okruženju, odnosno zajednici koja je živjela na širem prostoru. Od ukupno 78 spomenika niti na jednom nije evidentiran ukras.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
- uvid u sadašnje stanje dobra;
- kopiju katastarskog plana;
- zemljišno-knjižni izvadak;
- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.
Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je dopisom broj: 05.2-35.2-8/11-55, od 15. 04. 2011. godine, zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mašeti u području zaseoka Velika, općina Konjic, od: Općine Konjic (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:
- dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-76/09 od 10. 04. 2009. godine o dostavljanju peticije, katastarskih podataka za k.č. 330 i zemljišnoknjižnog izvadka broj 385, k.o. Bradina, Konjic;
- dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-761/10 od 11. 12. 2010. godine o dostavljanju 14 fotografija nekropole sa stećcima u zaseoku Velika, na putu Bradina-Repovci, Konjic;
- dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-804/09 od 15. 06. 2011. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 311, 328, 329, 2135, 2136 i zemljišnoknjižnih izvadaka broj 194, 385, 416, 27 i 26, k.o. Bradina, Konjic;
- dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-1261-1/11, od 04. 05. 2011. godine, dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u zaseoku Velika, Repovci, općina Konjic;
- stavovi vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nisu dostavljeni.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Bradina je naseljeno mjesto, smješteno pokraj ceste Konjic–Sarajevo, udaljeno od općine Konjic oko 11 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. U zaseoku Velika, pokraj puta iz Bradine ka Repovcima na 1147m nv, geografske širine N 43º 45' 12.10" i geografske dužine E 17º 59' 57.68", evidentiran je lokalitet Mašeti sa 78 stećaka.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao dio k.č. broj 311, upisan u z.k. uložak 194, k.č. broj 330, upisan u z.k. uložak 385, dio k.č. broj 328, upisan u z.k. uložak broj 385, dio k.č. broj 329, upisan u z.k. uložak broj 416, dio k.č. broj 2135, upisan u z.k. uložak broj 27, dio k.č. broj 2136, upisan u z.k. uložak broj 26, k.o. Bradina, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Zemljišna parcela k.č. broj 311 je u posjedništvu Jusufbegović (Mehmeda) Nezir, k.č. broj 330, 328 i 329 su u posjedništvu R.O. Šipad Velež, k.č. broj 2135 i 2136 su u posjedništvu Ćećez (Bogoljuba) Živko.
Historijski podaci
U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Najstariji spomen župe Neretve zabilježen je u Ljetopisu popa Dukljanina(1). Ona se prostirala između župa Rame i Koma. Prema Ljetopisu, osim ostalih župa, pripadala je oblasti Podgorja. Pretpostavlja se da je već polovinom XI vijeka, ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi(2).
Oko polovine XIV stoljeća u župi Neretvi može se pratiti intenzivnija ekonomska i politička aktivnost bosanskih vladara. Početkom XV st. došlo je do razgraničenja kasnije “Kraljeve zemlje” i feudalne oblasti Kosača. Od 1404. godine do 1463. godine bosanski dio župe Neretve pripada "Kraljevoj zemlji", a humska Neretva i Kom pripadaju feudalnoj oblasti Kosača - kasnijoj Hercegovini. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva, od granica župe Kom do granica župe Rame. Područje koje se nalazilo na lijevoj obali Neretve pripadalo je Kosačama, a ono na desnoj obali rijeke "Kraljevoj zemlji". Godine 1463. osmanska vojska osvojila je obje Neretve i Kom.
U protivakciji hercega Stjepana, od jula do septembra iste godine, oslobođena je tzv. humska Neretva, osim grada Borovca, i zapadni dio bosanske Neretve. Ovi krajevi su definitivno osvojeni sredinom 1465. godine prodorom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića u hercegovu zemlju(3).
2. Opis dobra
Stećci na lokalitetu Mašeti(4) u zaseoku Velika, situirani su pokraj putne komunikacije iz pravca Bradine ka Repovcima. Spomenici pripadaju vrsti položenih monolita zastupljeni u dvije forme; sanduk i sljemenjak.
Od ukupno 78 spomenika(5) – 2 stećka su u fragmentima, 37 sanduka, 1 visoki sanduk i 38 sljemenjaka. Na spomenicima nije evidentiran nijedan ukras ili natpis.
Orijentacija spomenika je u pravcu zapad – istok i sjever – jug, osim 6 primjeraka orijentiranih u pravcu sjeveroistok – jugozapad i 6 primjeraka orijentiranih u pravcu sjeverozapad – jugoistok.
Obrada spomenika je bila dobra, međutim do danas pojedini stećci su znatno oštećeni, utonuli u zemlju i obrasli mahovinom. Stećci br. 1 i 2 su odvojeni od ostatka spomenika proširivanjem trase puta prema Repovcima.
Stanje spomenika
Stećak br. 1 – sljemenjak sa postoljem, situiran u zapadnom kraju nekropole, odvojen od skupine stećaka putnom trasom prema Repovcima, obrastao lišajevima, oštećen u južnom dijelu, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 164x63x58 cm; dimenzije postolja su: 190x85x18 cm;
Stećak br. 2 – sanduk, grubo obrađen, situiran na manjem brežuljku u zapadnom kraju nekropole, odvojen od skupine stećaka putnom trasom prema brdu Lisin, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 145x65x54 cm;
Stećak br. 3 – sljemenjak sa postoljem, obrastao lišajevima i mahovinom, sa istočne strane zasut zemljom, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 136x65x44 cm; dimenzije postolja: dužina 148x visina 18 cm;
Stećak br. 4 – sljemenjak sa postoljem, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 188x80x70 cm; dimenzije postolja su: 190x100x15 cm;
Stećak br. 5 – sljemenjak sa postoljem, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 168x74x60 cm; dimenzije postolja su: 185x87x8 cm;
Stećak br. 6 – sljemenjak sa postoljem, utonuo u visini postolja, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 182x82x80 cm;
Stećak br. 7 – sljemenjak sa postoljem, dijelom utonuo u zemlju sa istočne bočne strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 182x80x58 cm; dimenzije postolja su: 200x95x10 cm;
Stećak br. 8 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 150x70x10 cm;
Stećak br. 9 – sljemenjak, utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, oštećen sa čeone zapadne strane, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 184x74x40 cm;
Stećak br. 10 – sljemenjak sa postoljem, utonuo sa sjeverne bočne strane u visini krovne plohe, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 158x67x46 cm; dimenzije postolja su: 180x87x19 cm;
Stećak br. 11 – sljemenjak sa postoljem, utonuo u visini postolja, obrastao lišajevima i mahovinom, oštećen sa čeone zapadne strane, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 176x74x54 cm;
Stećak br. 12 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 208x123x33 cm;
Stećak br. 13 – sljemenjak sa postoljem, dijelom utonuo sa sjeverne bočne i istočne čeone strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 172x78x60 cm; dimenzije postolja su: 177x88x20 cm;
Stećak br. 14 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x77x30 cm;
Stećak br. 15 – sanduk, dijelom utonuo sa istočne čeone strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 107x56x17 cm;
Stećak br. 16 – sljemenjak sa postoljem, utonuo sa istočne čeone strane u visini postolja, obrastao lišajevima, mahovinom i niskim raslinjem, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 196x90x80 cm; dimenzije postolja su: 215x95x10 cm;
Stećak br. 17 – sljemenjak sa postoljem, utonuo sa istočne čeone strane u visini postolja, do stećka na zapadnoj čeonoj strani nalazi se visoko stablo, obrastao lišajevima, mahovinom i niskim raslinjem, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 198x90x66 cm; dimenzije postolja su: širina 96x visina 12 cm;
Stećak br. 18 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 197x89x35 cm;
Stećak br. 19 – sljemenjak sa postoljem, utonuo sa istočne čeone strane u visini postolja, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 192x88x68; dimenzije postolja su: 204x105x13 cm;
Stećak br. 20 – sljemenjak sa postoljem, postolje prekriveno humusom, a spomenik prevrnut na bočnu sjevernu stranu, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 188x60x90 cm; dimenzije postolja su: 204x105x13 cm;
Stećak br. 21 – sljemenjak sa postoljem, utonuo u visini postolja, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim raslinjem, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 172x84x45 cm;
Stećak br. 22 – sljemenjak sa postoljem, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 150x66x50 cm; dimenzije postolja su: 170x85x8 cm;
Stećak br. 23 – sljemenjak sa postoljem, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 140x70x46 cm; dimenzije postolja su: 175x80x7 cm;
Stećak br. 24 – sljemenjak sa postoljem, utonuo u visini postolja, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 190x85x56 cm;
Stećak br. 25 – fragmenti stećka, koji je razlomljen na četiri dijela, izvorne orijentacije u pravcu zapad – istok;
Stećak br. 26 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 120x60x14 cm;
Stećak br. 27 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x67x25 cm;
Stećak br. 28 – sljemenjak, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 190x60x24 cm;
Stećak br. 29 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 196x75x40 cm;
Stećak br. 30 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 182x68x20 cm;
Stećak br. 31 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 128x58x20 cm;
Stećak br. 32 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 186x68x17 cm;
Stećak br. 33 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170x70x30 cm;
Stećak br. 34 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 166x65x25 cm;
Stećak br. 35 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 192x82x20 cm;
Stećak br. 36 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 190x78x35 cm;
Stećak br. 37 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 172x68x30 cm;
Stećak br. 38 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180x90x38 cm;
Stećak br. 39 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 170x70x38 cm;
Stećak br. 40 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 190x84x44 cm;
Stećak br. 41 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 176x85x40 cm;
Stećak br. 42 – sanduk, dijelom utonuo sa sjeverne čeone strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 178x65x26 cm;
Stećak br. 43 – sanduk, situiran na desnoj strmoj padini puta iz pravca Bradine ka Repovcima i prijeti mu opasnost od sklizavanja, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 115x66x27 cm;
Stećak br. 44 – sanduk, dijelom utonuo, oštećen u južnom dijelu, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 206x88x16 cm;
Stećak br. 45 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 196x76x30 cm;
Stećak br. 46 – sljemenjak, utonuo u zemlju u visini krovnih ploha, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 192x78x20 cm;
Stećak br. 47 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 200x90x16 cm;
Stećak br. 48 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 194x76x20 cm;
Stećak br. 49 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 148x66x20 cm;
Stećak br. 50 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 177x74x26 cm;
Stećak br. 51 – sljemenjak, sa zapadne bočne strane dio postolja odlomljen, utonuo i obrastao lišajevima, orijentiran u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 186x87x60 cm;
Stećak br. 52 – visoki sanduk sa postoljem, sa sjeverne bočne strane oštećen i utonuo visini postolja, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 160x74x56 cm; dimenzije postolja su: 180x88x8 cm;
Stećak br. 53 – sljemenjak sa postoljem, utonuo u visini postolja, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim raslinjem, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x80x68 cm;
Stećak br. 54 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim raslinjem, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 175x82x55 cm;
Stećak br. 55 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 160x75x50 cm;
Stećak br. 56 – sljemenjak, dijelom utonuo, oštećen sa sjeverne bočne strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 178x75x44 cm;
Stećak br. 57 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x80x50 cm;
Stećak br. 58 – sljemenjak sa postoljem, utonuo u visini postolja sa sjeverne bočne strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 156x85x54 cm; dimenzije postolja su: dužina 160 x visina 7 cm;
Stećak br. 59 – sljemenjak sa postoljem, utonuo u visini postolja sa sjeverne bočne strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 192x90x68 cm; dimenzije postolja su: 200x100x16 cm;
Stećak br. 60 – sljemenjak, dijelom utonuo i nagnut na bočnu istočnu stranu, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 172x75x56 cm;
Stećak br. 61 – sanduk, utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 204x95x12 cm;
Stećak br. 62 – sljemenjak, dijelom utonuo i prevrnut na sjevernu bočnu stranu, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 174x 47(vidljiva širina)x 75 cm;
Stećak br. 63 – sanduk, utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 178x70x28 cm;
Stećak br. 64 – sanduk, utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 137x55x14 cm;
Stećak br. 65 – sanduk, utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 188x116x46 cm;
Stećak br. 66 – sljemenjak sa postoljem, postolje je sa južne starne prekriveno humusom, a spomenik prevrnut na bočnu južnu stranu, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x50 (vidljiva širina)x115 cm; dimenzije postolja su: 186x117x26 cm;
Stećak br. 67 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x78x38 cm;
Stećak br. 68 – sanduk sa postoljem, utonuo sa zapadne strane u visini postolja, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 120x68x30 cm; dimenzije postolja su: širina86 x visina 7 cm;
Stećak br. 69 – sljemenjak, dijelom utonuo, ruiniran i oštećen sa istočne čeone strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 166x70x40 cm;
Stećak br. 70. – sanduk, dijelom utonuo, u poprečnom pravcu preko sredine napukao, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 195x77x28 cm;
Stećak br. 71 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 125x54x17 cm;
Stećak br. 72 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 140x62x37 cm;
Stećak br. 73 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 196x90x25 cm;
Stećak br. 74 – sljemenjak, utonuo u visini postolja, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 175x76x67 cm;
Stećak br. 75 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 194x97x44 cm;
Stećak br. 76 – sanduk, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 185x74x13 cm;
Stećak br. 77 – fragmenti stećka, koji je raspolovljen na četiri dijela, izvorne orijentacije u pravcu sjeverozapad – jugoistok;
Stećak br. 78 – sljemenjak, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim raslinjem sa zapadne čeone starne, orijentiran u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 150x62x12 cm.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Konjic kao spomenik III kategorije uvršteno je 69 lokaliteta, nekropola sa stećcima (3018 stećaka) bez preciznije identifikacije(6).
U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 04. maja 2011. godine, navedeno dobro je evidentirano pod nazivom: Nekropola stećaka Mašet, Repovci, Konjic. Srednjovjekovna nekropola stećaka, kasni srednji vijek.
Lokalitet Mašeti lociran je na sedlu između planina Lisine i platoa Velika, lijevo od puta ka Bradini. Sačuvano je 75 stećaka.
Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršili su Pavao Anđelić i Šefik Bešlagić te publicirali 1975. i 1971.
Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 06. juna 2011. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- Godine 1964. prokopan je šumski put preko nekropole, već 1985. vršeno je asfaltiranje po postojećoj trasi puta.
- Zbog prosijecanja nekropole sa zapadne i južne strane lokaliteta, stećci br. 1 i 2 su odvojeni od nekropole, što za posljedicu ima rizik odrona zemljišta i sklizavanje stećaka br. 2 i 43 sa postojećih pozicija.
- Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.
- Pojedini stećci su polupani, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju.
- Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri.
- Područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije obrasta travom i trnjem što dodatno uzrokuje razaranje stećaka.
6. Specifični rizici
- vandalizam – prevrtanje i razbijanje stećaka te proširenje putne trase Bradina – Repovci bez prisustva stručnih osoba;
- prirodne nepogode – odronjavanje zemljišta usljed kiša i sklizavanje stećaka, posebno stećaka br. 2 i 43;
- dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja;
- nepovoljni uticaji atmosferalija;
- samonikla vegetacija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Historijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade,
iii. Proporcije.
D) Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim periodima.
E) Simbolička vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost,
v. Značaj za identitet grupe ljudi.
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn,
ii. Materijal i sadržaj,
iii. Namjena i upotreba,
iv. Tradicija i tehnike,
v. Položaj i smještaj u prostoru.
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija:
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-76/09 od 10. 04. 2009. godine o dostavljanju peticije, katastarskih podataka za k.č. 330 i zemljišnoknjižnog izvadka broj 385, k.o. Bradina, Konjic;
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-761/10 od 11. 12. 2010. godine o dostavljanju 14 fotografija nekropole sa stećcima u zaseoku Velika, na putu Bradina-Repovci, Konjic;
- Dopis Službe za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove, općine Konjic broj: 09-42-3-804/09 od 15. 06. 2011. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 311, 328, 329, 2135, 2136 i zemljišnoknjižnih izvadaka broj 194, 385, 416, 27 i 26, k.o. Bradina, Konjic;
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-1261-1/11, od 04. 05. 2011. godine dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u zaseoku Velika, Repovci, općina Konjic;
- Fotodokumentacija:
- Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 06. 06. 2011. godine, fotografirao: histroičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D);
- Tehnička dokumentacija:
- Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 06. 06. 2011. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, historičar i Nermina Katkić, dipl.ing.arh.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 325.
1975. Anđelić, dr. Pavao. Historijski spomenici Konjica i okoline I. Konjic: Skupština općine, 1975, 199.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.
1982. Anđelić, Pavao. “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima”, u: Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo: "Svjetlost", 1982, 108-110.
1982. Bešlagić, Šefik. Stećci-kultura i umjetnost. Sarajevo: IRO „Veselin Masleša“, 1982, 33.
http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235953
(1) U organizaciji Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 3. ožujka 2011. godine održan je međunarodni naučni skup “Ljetopis popa Dukljanina pred izazovima novije historiografije” na kojem je Tibor Živković izložio referat pod naslovom; “Odnos hrvatske i latinske redakcije Gesta regnum Sclavorum.” On je analizirao obje redakcije LJPD i njihov međusobni odnos, tj. takozvanu “hrvatsku redakciju” (HR), izvorno napisanu na latinskom jeziku, te “latinsku redakciju” (LR). Naratološka analiza obje redakcije ustvrdila je da je HR i LR sastavila ista osoba, što nameće zaključak da je HR prvobitna redakcija, a LR konačna verzija LJPD. Rad još nije objavljen u literaturi. Preuzeto sa http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235953 dana 17. 10. 2011. godine.
(2) dr. Pavao Anđelić, „Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima“, u: Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: 1982, 108-110.
(3) dr. Pavao Anđelić, isto djelo, Sarajevo: 1982, 110, 115-156.
(4) Za ovaj termin koriste se različita tumačenja, npr. Ćiro Truhelka je smatrao da je naziv mašet postao od turske riječi mešhed, tj. mećit, što znači spomenik junaka, koji je poginuo u borbi za vjeru. Šefik Bešlagić je mišljenja kao i Vejsli Ćurčić da je naziv mašet italijanskog porijekla, obrazlažući to činjenicom da se za veliki kamen na italijanskom jeziku kaže masseto i da se ovaj naziv najčešće koristi u zapadnim krajevima, gdje je italijanski jezik imao utjecaja. (Šefik Bešlagić, Stećci-kultura i umjetnost, Sarajevo: IRO „Veselin Masleša“, 1982, 33)
(5) Š. Bešlagić i P. Anđelić navode podataka o 75 stećaka – 37 sanduka i 38 sljemenjaka. (Šefik Bešlagić, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: "Veselin Masleša", 1971, 325; Pavao Anđelić, Historijski spomenici Konjica i okoline, Konjic: Skupština opštine Konjic, 1975, 199).
(6) Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 52.
|
