početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Most poznat kao Rimski most na rijeci Orlji kod sela Klinčići, historijski spomenik

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 53/11.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. ožujka 2011. godine u Sarajevu je donijelo

 

O D L U K U

 

I.

 

Povijesni spomenik – most poznat kao ''Rimski most'' na rijeci Orlji kod sela Klinčići, općina Olovo, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1278 (stari i novi premjer), posjedovni list broj 9, k.o. Klinčići, općina Olovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II.

 

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

 

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u točki I. stavak 2. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere:

-          Dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, redovno održavanje nacionalnog spomenika, kao i radovi koji će osigurati održivu upotrebu spomenika, uključujući i one radove čiji je cilj prezentacija spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          Prigodom radova na konzervaciji i restauraciji obvezna je uporaba izvornih materijala i izvornih tehnika gradnje, u najvećoj mogućoj mjeri, uz stručni nadzor nadležne službe zaštite;

-          Nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;

-          Obvezna je izrada plana i programa održavanja nacionalnog spomenika;

-          Nije dopušteno odlaganje otpada.

 

Utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite nacionalnog spomenika:

-          Radovi čišćenja prostora nacionalnog spomenika od samoniklog rastinja;

-          Izrada detaljnog arhitektonskog snimka postojećeg stanja;

-          Izrada statičke analize konstruktivnih elemenata;

-          Izrada projekta konzervacije i restauracije.

 

IV.

 

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojem su oprečni odredbama ove odluke.

 

V.

 

Svatko a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II.–V. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

 

VII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba). 

 

VIII.

 

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IX.

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

 

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 02-2.3-77/11-11                                                                             

11. ožujka 2011. godine

Sarajevo                                                                                               

 

Predsjedateljica Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro, koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02) sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Na temelju peticije/prijedloga Općine Olovo – Jedinstveno općinsko tijelo – općinski načelnik općine Olovo, koja je Povjerenstvu podnesena  5. 11. 2007. godine, u skladu sa odredbama zakona, a na temelju članka V. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. 

 

Izjava o značaju dobra

Most poznat kao Rimski most se nalazi nedaleko od Olova na rijeci Orlji između sela Klinčići i zaseoka Zaljani. Nalazi se na trasi starog rudarskog drumskog pravca koji je rudnike srebra i olova središnje Bosne (među kojima i Olovske rudnike) povezivao sa centralnom pravcem - tzv. Bosanskim drumom, koji se prostirao od Emone (Ljubljana) prolazio preko Lipljana (Ulpiana) i vodio do Skoplja (Scupi). Vrijeme izgradnje mosta nije poznato, ali se na osnovi same lokacije može izvesti zaključak da je most na ovom mjestu mogao postojati još u antičko vrijeme. O vremenu izgradnje mosta ostala su sačuvana dva predanja. Prema prvom most je nastao u antičko vrijeme, dok ga drugo predanje datira u kasniji period.

Ovaj nacionalni spomenik posjeduje značajnu povijesnu vrijednost s obzirom na to da predstavlja jedini sačuvani stari kameni most na trasi ovog pravca i potencijal za uspostavljanje kulturnih trasa, međutim, zbog dugogodišnje izloženosti nepovoljnim atmosferskim utjecajima i zubu vremena most je u veoma lošem stanju.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana;

-          zemljišno-knjižni izvadak;(1)   

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke;

-          stav vlasnika – općina Olovo iznesen je samim podnošenjem peticije.

 

            Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Rimski most se nalazi na rijeci Orlji koja se ulijeva u rijeku Krivaju, između sela Klinčići i zaseoka Zaljani, nedaleko od Olova, na putu Klinčić – Ravne.

Nacionalni spomenik izgrađen je na lokaciji označenoj kao k.č. 1278, (stari i novi premjer), posjedovni list br. 9 k.o. Olovo, općina Olovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Od povijesnih mostova do danas su nam sačuvani samo pojedini objekti sagrađeni od kamena. Svi stari mostovi od drveta davno su propali. Mostovi veće trajnosti podizani su na svim važnijim trgovačkim putevima. Osnovna stereotomska forma koja je u svim mostogradnjama postala zajednička karakteristika jeste svod – jedan svod ili niz svodova koji u određenom ritmu povezuju obale rijeka. Logika konstrukcije svoda otkrivena je prije nekoliko hiljada godina, a u našim krajevima je primjenjuju, kao već uhodanu, standardnu, samu po sebi razumljivu konstrukciju, i Rimljani, i srednji vijek i, na kraju graditelji osmanskog perioda.(2)   

Most na rijeci Orlji, nalazi se na trasi starog rudarskog drumskog pravca koji je rudnike srebra i olova središnje Bosne (među kojima i Olovske rudnike) povezivao sa centralnom pravcem - tzv. Bosanskim drumom, koji se prostirao od Emone (Ljubljana) prolazio preko Lipljana (Ulpiana) i vodio do Skoplja (Scupi).

Kao i kod ostalih kamenih mostova, vrlo je teško odrediti vrijeme njegove gradnje, što ostavlja prostora za narodnu tradiciju. Tako se ovaj most naziva rimskim. 

Međutim, na osnovi same lokacije ovog mosta, odnosno njegovog položaja na antičkoj trasi rudarskog puta, može izvesti zaključak da je most na ovom mjestu mogao postojati još u vrijeme antike.

Pošto današnja konstrukcija nema elemenata karakterističnih za rimski period (karakterističan oblik svoda i luka - Opus Quadratium), može se zaključiti da je njegov nadzemni dio nastao u nekom kasnijem periodu. U kojem tačno nije moguće utvrditi bez detaljnih istražnih radova. Na današnjem stepenu historijske nauke, posebno arheologije, gotovo je nemoguće upuštati se u analize koliko su pojedini od ovih objekata rimski, na rimskim temeljima, ili su nastali u kasnijem periodu.(3)  

         

2. Opis dobra

            Na rijeci Krivaji leže dva značajnija naselja: Olovo i Zavidovići. Pretpostavlja se da je i u ovim naseljima morao biti bar po jedan mostić, ali im traga nema, a pošto je vjerovatno da su bili od drveta, razumljivo je da su već davno morali propasti.

Na jednoj rječici Orlji koja se ulijeva u Krivaju između sela Klinčići i zaseoka Zaljani, nedaleko od Olova, na putu Klinčić – Ravne, sačuvan je jedini stari most u ovom kraju.(4)  

Most na rijeci Orliji je most sa jednim svodom. Izgrađen je od blokova lomljenog i priklesanog kamena različitih dimenzija, prema obalama, dok je svod mosta urađen od fino obrađenih i prilično pravilnih blokova. Sagrađen je na relativno ravnom terenu tako što se konstrukcija svoda jednim dijelom oslanja na obale, dok se drugim dijelom u podnožju oslanja na pravilno klesane kamene blokove većih dimenzija koji služe kao postament za cijelu svodnu konstrukciju.

            Njegova sadašnja dužina iznosi 8,50 m, dok ukupna širina mosta na sredini konstrukcije iznosi 2,20 m. Gornja-hodna površina mosta je zbog dugogodišnjeg neodržavanja i izloženosti nepovoljnim vremenskim utjecajima stepenasta. Blokovi koji čine svod prema hodnoj površini pravilno su klesani u dvije strane. Na mostu nema ograde, niti ima elemenata na osnovi kojih bi mogla da se utvrdi moguća rekonstrukcija ranijeg izgleda.

            Bočni zidovi mosta izgledaju kao da su nepravilno klesanih kameni blokovi redani na suho, visine 3,00 m. Zbog dugogodišnjeg neodržavanja mosta i njegove izloženosti atmosferskim utjecajima odnosno kiši koja je tijekom vremena isprala krečni malter smanjila se i razina zida.

Most je zasveden prelomljenim lukom pravilno klesanih blokova većih dimenzija raspona 4,60 m. U svodu mosta primjećuju se tragovi maltera koji je upotrijebljen kao vezivno sredstvo prilikom njegove gradnje i obilje samonikle vegetacije. Vremenom su spojnice između blokova većim dijelom nestale.

Debljina svoda iznosi 30 cm na vrhu i prema podnožju se radijalno povećava na 70 cm.  Najviša točka mosta nalazi se na koti 2,50 m (mjereno iznad razine rijeke). Podgled svoda izveden je fino obrađenim klesancima, sa radijalnim fugama.

Ovaj most, kao i most u Starom Majdanu i u Kožetini, ima jednostavnu rustikalnu formu i izgleda kao da je srastao sa ambijentom.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Most nije bio pravno zaštićen.(5)  

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restaruratorski radovi

Nema raspoloživih podataka o istraživačkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima koji su izvedeni na ovom mostu.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Dana 5. ožujka 2010. godine uvidom u postojeće stanje utvrđeno je sljedeće:

-          Most na rijeci Orlji je u vrlo lošem građevinskom stanju;

-          Na svodu mosta primjetna su oštećenja i nedostaci vezivnog maltera u spojnica tako da je cijela konstrukcija u lošem stanju;

-          Vremenom je smanjena razina bočnih zidova zbog neodržavanja i atmosferskih utjecaja;

-          Prisutnost samonikle vegetacije i bioloških naslaga na zidovima u spojnicama i svodu;

-          Zbog lošeg stanja mosta koriste ga samo pješaci.

 

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH« br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Povijesna vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

C. III.     Proporcije

C. IV.    Kompozicija

F.         Ambijentalna vrijednost

F. III.     Objekt ili grupa objekata je dio cjeline ili područja

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          fotodokumentacija, CANON Power shot SX10 IS 10.0 megapixel, Arijana Pašić,

-          grafički prilozi mosta, Arijana Pašić

 

Korištena literature

 

1998.    Čelić, Džemal i Mujezinović, Mehmed. Stari mostovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 1998.

 

1989.    Gojković, Milan. Stari kameni mostovi, Beograd: Naučna knjiga, 1989.

 

2004.   Chabbouh Akšamija, Lemja. Arhitektura svrhe, Akcentirane kamene mostovne konstrukcije osmanskog perioda na carskom bosanskom drumu, magistarski rad. Sarajevo: Arhitektonski fakultet, 2004.


(1) Na osnovu dopisa br. 03-23-2-1299/08 iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika obaviješteno je da Federalno ministarstvo ne raspolaže podacima niti dokumentacijom o dobru.

(2) Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović, Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Sarajevo Publishing, 1998., 30.-31.

(3) Nav. djelo. 16.

(4) Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović, Isto djelo, 142.

(5) Prema dopisu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-3826-1/08 od 9. 10. 2008. godine dobro nije bilo zaštićeno od Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa BiH.



Most poznat kao Rimski most na rijeci OrljiMost poznat kao \'Rimski most\' Most poznat kao \'Rimski most\'  


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: