Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 72/11.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. marta 2011. godine donijela je
O D L U K U
I
Pokretno dobro – Zavičajna zbirka Boška Karanovića u Bosanskoj Krupi proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine slijedeći grafički listovi:
1. Pijetalni pano za Bosansku Krajinu (1970.)
2. Sjećanje na nepoznate borce (1970.)
3. Cazinski plac (1955.)
4. Srebrna grana (1970.)
5. Kolaž II (1967.)
6. Dva efeba (Keva) (1965.)
7. Repeticija (1969.)
8. Pijetalni pano (1975.)
9. Izgradnja sajmišta (1975.)
10. Par (1965.)
11. Topole u Bulevaru vojvode Mišića (1956.)
12. Krošnja (1955.)
13. Cazinska idila (nepoznata godina nastanka)
14. Pastiri (1955.)
15. Noć na vrelu (oko 1955.)
16. Dvije figure (1955.)
17. Glava (1955.)
18. Šamija (oko 1955.)
19. Idila (šezdesete godine XX vijeka)
20. Tri figure (1968.)
21. Portret II (nepoznata godina nastanka)
22. Pastirski friz (1957.)
23. Reka Krka I (Obala) (1961.)
24. Reka Krka II (Obala) (1961.)
25. Topole kod gospodarske mehane (1956.)
26. Sjećanje na nepoznate borce II (1970.)
27. Pariska komuna I (nepoznata godina nastanka)
28. Topčider (1957.)
29. Djevojka (1963.)
30. Ohrid (1951.)
31. Logor (1957.)
32. Friz (kraj šezdesetih, početak sedamdesetih godina XX vijeka)
33. Pijetalni pano II (1970.)
34. Šest efeba (1969.)
35. Grupa (kraj šezdesetih, početak sedamdesetih godina XX vijeka)
36. Mrtvo selo (sedamdesete godine XX vijeka)
37. Glava (nepoznata godina nastanka)
38. Pijaca u Budvi (1953.)
39. Pijaca (nepoznata godina nastanka)
40. Idila na placu (1966.)
41. Kaneo (Ohrid) (1950.)
42. Igra (Ilustracija) II (kraj šezdesetih, početak sedamdesetih godina XX vijeka)
43. Repeticija (između 1965. i 1970. godine)
44. Berba šljiva u Pećigradu I ( između 1950. i 1956.)
45. Baletani IV (nepoznata godina nastanka)
46. Baletani III (nepoznata godina nastanka)
47. Baletani I (nepoznata godina nastanka)
48. Ljubav (1949.)
49. Nerezi (1950.)
50. Pruga Brčko–Banovići (1947.)
51. Glava (pedesete godine XX vijeka)
52. Trio (nepoznata godina nastanka)
53. Majka Mara (1950.)
54. Trajanka i Rođo (1949.)
55. Autoportret (1950.)
56. Arabeska I ( nepoznata godina nastanka)
57. Arabeska II (nepoznata godina nastanka)
58. Krušnica (Čaplja) (1949.)
59. Igra (Akt) (1949.)
60. Bosanska Krupa I (1949.)
61. Bosanka Krupa II (1949.)
62. Bosanska Krupa III (1949.)
63. Mlinovi na Uni (nepoznata godina nastanka)
64. Kruška (nepoznata godina nastanka)
65. Orah I (nepoznata godina nastanka)
66. Maslina (nepoznata godina nastanka)
67. Orah II (nepoznata godina nastanka)
68. Jabuka (nepoznata godina nastanka)
69. Bor I (nepoznata godina nastanka)
70. Borovi II (nepoznata godina nastanka)
71. Kemin čamac na Adi (nepoznata godina nastanka)
72. Proljeće na Adi (1991.)
73. Nedjelja na Adi (1991.)
74. Muslimanka (nepoznata godina nastanka)
75. Pariska komuna II (nepoznata godina nastanka)
76. Pariska komuna III (nepoznata godina nastanka)
77. Pariska komuna IV (nepoznata godina nastanka)
78. Pariska komuna V (nepoznata godina nastanka)
79. Reka Krka (Obala) III (1961.)
80. Počitelj (1988.)
81. Bosanska Krupa (nepoznata godina nastanka)
82. Bosanska Krupa (1972.)
83. Edo Šarić (nepoznata godina nastanka)
84. Muris Čorbić (nepoznata godina nastanka)
85. Hasan Oraščanin (1982.)
86. Živko Stojaković (nepoznata godina nastanka)
87. Ahmet Hršić (nepoznata godina nastanka)
88. Dragan Novaković I (nepoznata godina nastanka)
89. Enver Krupić (nepoznata godina nastanka)
90. Krušnica (nepoznata godina nastanka)
91. Ilustracija I (nepoznata godina nastanka)
92. Vrelo Krušnice (1981.)
93. Krušnica (Čaplja) I (1949.)
94. Konj u trku (nepoznata godina nastanka)
95. Glog na Krušnici (nepoznata godina nastanka)
96. Grana na Uni (nepoznata godina nastanka)
97. Na placu II (nepoznata godina nastanka)
98. Borovi (nepoznata godina nastanka)
99. Nar (nepoznata godina nastanka)
100. Na placu I (nepoznata godina nastanka)
101. U šljiviku (između 1950. i 1956. godine)
102. Grk (oko 1968.)
103. Gatalinke (nepoznata godina nastanka)
104. Iz pariške komune (nepoznata godina nastanka)
105. Dragan Novaković II (nepoznata godina nastanka)
106. Stari grad Krupa (nepoznata godina nastanka)
107. Ilustracija (Skok) (nepoznata godina nastanka)
108. Tri figure (nepoznata godina nastanka)
109. Baletani II (nepoznata godina nastanka)
110. Trajanka i Boško (1989.)
Nacionalni spomenik smješten je u zgradi Javne ustanove Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa u ulici Trg Avde Ćuka bb u Bosanskoj Krupi.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
III
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uslove za čuvanje nacionalnog spomenika, što podrazumijeva:
- osiguranje odgovarajućih uslova za smještaj umjetnina u prostorijama JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa po savremenim muzejskim standardima koji važe za djela likovne umjetnosti;
- osiguranje uslova za tehničko opremanje grafika (uramljivanje) i izvršenje stručne konzervacije i restauracije slika po potrebi.
Izlaganje i ostali vidovi prezentacije nacionalnog spomenika na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovu uslova koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo).
Nadzor nad provođenjem mjera zaštite nacionalnog spomenika vrši nadležno ministarstvo.
IV
Iznošenje nacionalnog spomenika ili njegovih pojedinih dijelova (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može izvršiti kvalitetnije, brže i jeftinije.
Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, ukoliko bude nedvojbeno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik. U odobrenju se utvrđuju svi uslovi pod kojima se pokretno naslijeđe može iznijeti iz Bosne i Hercegovine, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o tome se obavještava Vlada Federacije, nadležna služba sigurnosti, carinska služba Bosne i Hercegovine i javnost.
V
Svako a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalne, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II–V ove odluke.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
VIII
Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 04.1-2.3-77/11-7
11. marta 2011. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e nj e
I - UVOD
Na osnovu člana 2. stava 1. Zakona o provođenja odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik“ je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu Aneks 8.), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa u Bihaću podnio je dana 7.12.2010. godine prijedlog za proglašenje Zavičajne zbirke Boška Karanovića koja se nalazi u Javnoj ustanovi – Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Komisija je pristupila pokretanju postupka za proglašenje Zbirke nacionalnim spomenikom u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Izjava o značaju dobra
Zbirka sadrži 110 grafika akademskog grafičara Boška Karanovića. Grafike se čuvaju u JU – Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje u Bosanskoj Krupi. Zbirka je nastala kao poklon autora rodnom gradu. Boško Karanović (1924-2009) jedan je od najvažnijih likovnih (grafičkih) jugoslovenskih umjetnika. Školovao se u Beogradu i pripada grupi utemeljivača beogradske umjetničke grafike. Svoj radni vijek proveo je kao profesor na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu i jedan je od osnivača Grafičkog kolektiva u Beogradu. U Bosanskoj Krupi je pokrenuo likovnu koloniju “Krušnica” sedamdesetih godina XX vijeka koja do danas nije prestala sa radom. Aktivno se bavio izradom grafika više od dvadeset godina pronašavši svoj specifičan i veoma osoben pravac. Zavičajna zbirka grafika Boška Karanovića posjeduje djela nastala tokom njegovog cjelokupnog stvaralačkog raspona.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:
- dokumentaciju Javne ustanove – Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa o predmetu u postupku,
- raspoloživu literaturu o predmetu u postupku.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Zavičajna zbirka Boška Karanovića smještena je u objekat Javne ustanove – Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa u ulici Trg Avde Ćuka bb u Bosanskoj Krupi.
Historijski podaci
Zavičajna zbirka Boška Karanovića nastala je na osnovu poklona umjetnika Likovnoj koloniji „Krušnica” u Bosanskoj Krupi 2005. godine. Autor je dio grafika Udruženju likovnih umjetnika „Krušnica” poslao u pismima, a dio je poslao putem Ambasade Bosne i Hercegovine u Beogradu.
Ideja za osnivanje zbirke grafika Boška Karanovića u Bosanskoj Krupi potekla je od Udruženja likovnih umjetnika „Krušnica” Bosanska Krupa zbog dugogodišnjeg postojanja ove kolonije.
Likovna kolonija „Krušnica” osnovana je 1970. godine na osnovu zalaganja Zdravka Vajagića i Boška Karanovića. Pomenute godine brojni jugoslovenski umjetnici okupljeni su u Bihaću na simpozijumu „Bihacit” posvećenom skulpturi. Istovremeno, Boško Karanović radi spomenik sa šest mozaika smješten ispred Doma kulture u Bosanskoj Krupi. Naredne godine umjetnici se spontano okupljaju u Bosanskoj Krupi, da bi 1972. godine u okviru Likovne kolonije „Krušnica” bio izgrađen spomenik Žrtvama fašizma u Bosanskoj Krupi. Potom Likovna kolonija „Krušnica” prestaje sa radom do 1976. godine kada Boško Karanović i Zdravko Vajagić rade na izradi „Elaborata o međuodnosima kolonija na prostoru Bosanski Petrovac – Bihać – Cazin – Bosanska Krupa”. Prema elaboratu, Likovna kolonija „Krušnica” u Bosanskoj Krupi treba biti kolonija grafičara. U okviru Likovne kolonije „Krušnica” osnovan je Klub likovnih radnika koji je postao organizator i domaćin kolonije. Kolonija je imala svoj Likovni savjet i Ljetnju školu za mlade. Kolonija do danas nije prekidala svoj rad.
Udruženje likovnih umjetnika „Krušnica” Bosanska Krupa je na vanrednoj sjednici Upravnog odbora i umjetničkog savjeta ULU „Krušnica” Bosanska Krupa, u skladu sa statutom i pravilnikom o radu udruženja donijela 10. 11. 2010. godine odluku kojom se legat pod nazivom „Zavičajna zbirka” akademskog grafičara Boška Karanovića koji je poklonjen udruženju i po želji autora rodnom gradu, preda na čuvanje JU „Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje” Bosanska Krupa. Ovom odlukom, obaveze JU „Centra za kulturu, obrazovanje i informisanje” Bosanska Krupa su stvaranje uslova za uspostavljanje buduće galerije grafika i ostalih djela Boška Karanovića.
Nakon ove odluke, imenovana je od strane općine Bosanska Krupa Komisija za popis umjetničkih djela Boška Karanovića. Komisije je popisom utvrdila postojanje 110 grafičkih listova, od toga 79 grafika iz „Zavičajne zbirke” darovane kao legat gradu za buduću galeriju i 31 crtež i minijature koje je Boško Karanović slao u svojim pismima Udruženje likovnih umjetnika „Krušnica”.
Boško Karanović rođen je 5. januara 1924. godine u Bosanskoj Krupi. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a gimnaziju je od 1934. do 1941. godine pohađao u Bihaću, da bi 1943. maturirao u Beogradu. Akademiju likovne umjetnosti završio je u Beogradu u klasi profesora Mihajla Petrova 1948. godine. Slikarstvo je studirao u klasi Mila Milunovića, Ivana Tabakovića i Nedeljka Gvozdenovića.
Za asistenta na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu izabran je 1949. godine. Iste godine, Karanović i još nekoliko umjetnika (Mirjana Mihać, Dragoslav Stojanović-Sip, Mile Petrović, Dragoljub Kažić), osnivaju „Grafički kolektiv”, zajednički grafički atelje, a 1952. godine galeriju u prostorijama Grafičkog kolektiva. U okviru djelatnosti Grafičkog kolektiva pokrenuto je osnivanje Kluba prijatelja grafike „Arta” i „Kolekcija” grafika. Karanović je pripadao i grupi „Samostalni” do njenog rasformiranja. Sarađivao je sa Ateljeom 61(1) u Novom Sadu. U Beogradu, Rudom, Beloj Crkvi, Bosanskoj Krupi i Cazinu autor je dizajnirao pet javnih spomenika sa mozaicima. U primijenjenoj grafici ostvario je jedan broj diploma i povelja. Bio je član Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije. Izlagao je na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja (Oktobarska nagrada Beograda 1958., Nagrada Oktobarskog salona Beograd 1960., Veliki pečat Grafičkog kolektiva 1968., Otkupna nagrada [Jesenji salon] Banje Luke 1968., Zlatna igla ULUS-a Beograd 1970., Dvadestojunska nagrada Bosanske Krupe 1972., Odlikovan ordenom rada sa zlatnim vencem 1972., Vukova nagrada 1985.). Od 1951. godine sakupljao je studentske grafičke radove u okviru Akademije likovnih umjetnosti.
Umro je 31. marta 2009. godine u Beogradu.
2. Opis dobra
Početak umjetničkog rada Boška Karanovića vezan je za kraj četrdesetih i početak pedesetih godina XX vijeka, kada će zahvaljujući njemu i nekolicini drugih autora, grafika u Beogradu, prije Drugog svjetskog rata praktično nepostojeća, dobiti nevjerovatan polet.
Analizirajući grafičke radove Boška Karanovića 1983. godine, Zoran Pavlović navodi da se Karanovićev razvojni put grafičara može posmatrati u dvije faze. Prema njemu, prva faza trajala je u periodu između 1948. i 1958. godine, dok je druga faza obuhvatila period stvaranja tokom šezdesetih godina XX vijeka. U prvoj fazi stvaranja Pavlović izdvaja dvije grupe radova. Prvu grupu radova obuhvataju litografije i drvorezi u boji, te akvatinte. Tokom ovog perioda Karanović stvara figure ili predmete kojima je cjelina sagledana u smislu siluete, dvodimenzionalne forme, pojednostavljene i sintetizovane, unutar koje se mjestimičnim obrazovanjem čvorišta plasticiteta izdvaja poneki voluminozniji dio, ali bez insistiranja na cjelovito sprovedenoj modelaciji. Takav tip oblika prepoznaje se u djelima Branje šljiva (akvatinta, 1951), Pastiri (litografija u boji, 1955), Porodica (litografija u boji, 1955), Igra u šljiviku (litografija u boji, 1955)(2). Osnovna karakteristika druge grupe radova nastalih u ovom periodu je orijentacija na boju prilikom izvođenja grafike i oslanjanje na tradicionalne grafičke karakteristike. Od Stabala (drvorez u boji, 1954), preko Krošnje (gipsorez, 1956) i Banovog Brda (drvorez u boji, 1956) do Topčidera (litografija u boji, 1957) i Topola (drvorez u boji, 1957) odvija se njegovo istraživanje mogućnosti različitih profilacija krupnih sintetičkih masa oblika, prije svega drveća, gdje uz dodirivanja i preklapanja slobodnije shvaćene površine „ravnih“ boja prelaze konturna ograničavanja, zadiru u prostor pozadine i tim putem, kao i kvalitetama tonskih dimenzija, izbjegavaju ograničenja deskriptivne uloge boje, ukazujući na prelaz ka njenoj simboličkoj i ekspresivnoj funkciji. Tokom ovog perioda Karanović za teme svojih radova sa jedne strane najčešće bira prirodu, a sa druge strane antiku(3).
Tokom šezdesetih godina centralna tema u Karanovićevim grafikama je čovjek – njegova figura je najčešće usamljena, rjeđe u paru. Tehnički gledano, javljaju se duboki, grubi urezi – linije rustičnog karaktera koje grade jak i sugestivan crtež zasnivajući se na horizontalno-vertikalnom geometrijskom ritmu. Ljudska figura utkana u takve ritmove skela, svedena je na kratak kondenzovani zapis, na grafički znak(4). Ovo se prepoznaje u grafikama poput Rub šume (gravira u linoleumu, 1963), Mrtvi satir (gravira u linoleumu, 1963), Faun popodne (gravira u linoleumu, 1964), Dva efeba (gravira u linoleumu, 1965) i drugim. Pavlović ovu fazu Karanovićevog rada karakteriše kao fazu u kojoj je dosegao punu stvaralačku zrelost(5).
Godine 1969. izvodi linogravuru Srebrna grana, poslije koje radi smanjenim intenzitetom. Tokom sedamdesetih godina grafike mu odaju nostalgična i elegična osjećanja poput grafika Sjećanja na Bosansku krajinu (1970) i Pijetalni pano (1975), nakon kojih definitivno napušta grafiku i posvećuje se slikarstvu.
Javna ustanova Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa iz Bihaća Komisiji je podnio prijedlog za proglašenje zavičajne zbirke Boška Karanovića koja se nalazi u sastavu Javne ustanove Centra za kulturu, obrazovanje i informisanje u Bosanskoj Krupi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Zbirka se sastoji iz sljedećih umjetnina:
1. Pijetalni pano za Bosansku Krajinu, 1970., akvatinta, 49 x 39,5 cm, signatura: donji lijevi ugao (u daljnjem tekstu: dlu): 2/10; dolje sredina (u daljnjem tekstu: ds): Pijetalni pano za Bosansku Krajinu; donji desni ugao (u daljnjem tekstu: ddu): Boško Karanović.
Grafikom dominiraju dva pravougaonika. Gornji dio pravougaonika autor je rezervirao za prikaz stilizirane glave muškarca, odnosno žene, dok je ostala površina pravougaonika ispunjena različitim geometrijskim oblicima. Pozadinu pravougaonika čini nepravilna zaobljena forma.
2. Sjećanje na nepoznate borce, 1970., linogravura, 52 x 43 cm, signatura: dlu: AO, ds: Sjećanje na nepoznate borce, ddu: Boško Karanović.
Grafički list je podijeljen na tri horizontalne cjeline. Gornja prikazuje pet medaljona, središnja stiliziranu kartušu u kojoj se u horizontalnim nizovima pojavljuju lica muškaraca, te donju ispunjenu tamnim pravougaonicima različite širine.
3. Cazinski plac, 1955., linorez, 60 x 40,5 cm, signatura: dlu: AO, ds: Cazinski plac, ddu: Boško Karanović.
Crtež je izveden u crno-bijeloj tehnici. U prvom planu predstavljeno je nekoliko figura žena pokrivenih maramama, a okupljenim oko tezge. U njihovoj pozadini je kontura grada.
4. Srebrna grana, 1970., kombinirana tehnika (akvatinta i bakropis), 63,5 x 38,5 cm, signatura: dlu: AO, ds: Srebrna grana, ddu: Boško Karanović.
Čvornata, izvijena grana predstavljena je na tamnoj šrafiranoj pozadini.
5. Kolaž II, 1967, linogravura, 50 x 67 cm, signatura: dlu: nečitko, ds: Kolaž II, ddu: Boško Karanović.
Tri šrafirana horizontalna polja sa jakom izraženošću svijetlo-tamno čine kontrapunkt figuri čovjeka uzdignutih ruku, zapravo figuri svedenoj na grafički znak.
6. Dva efeba (Keva), 1965., linogravura, 65 x 52 cm, bez signature.
Crno-bijela grafika prikazuje dva efeba (mladića) smještena u središnji dio grafičkog lista kako obrađuju zemlju. Mladići su predstavljeni kao ljudske figure u antičkom vremenu. Scenu mladića, zemljoradnika zatvara sa gornje i donje strane stilizirani prikaz obrađenog polja.
7. Repeticija, 1969., kombinirana tehnika, 49 x 39 cm, signatura: dlu: AO
Na oker podlozi predstavljena su tri pravougaonika ispunjena tamnim ukrštenim linijama. Između njih, kao na dvije fotografske trake predstavljene su dopojasne figure muškaraca i žena.
8. Pijetalni pano, 1975., sitoštampa, 50 x 36,5 cm, bez signature.
Grafika u boji, svedena je na nekoliko grafičkih znakova – stiliziranih predstava glava muškaraca i žena, te nekoliko geometrijskih formi.
9. Izgradnja sajmišta, 1975., akvatinta, 38 x 29,5 cm, signatura: dlu: AO, ds: Izgradnja sajmišta, ddu: Boško Karanović.
Grafika u boji – crveni i tamni tonovi. Predstavlja skelu sa brojnim figurama u pokretu.
10. Par, 1965., bakropis, akvatinta, 40,5 x 26,5 cm, signatura: dlu: AO, ds: Par, ddu: Boško Karanović.
Grafikom dominiraju tamni i svijetli tonovi. Predstavljene su dvije dopojasne figure.
11. Topole u Bulevaru vojvode Mišića, 1956., akvatinta, 40 x 26 cm, bez signature.
Nasuprot tamnoj pozadini, na slici su predstavljena četiri bijela stabla bez lišća.
12. Krošnja, 1955., linorez u boji, 37,5 x 34,5 cm, signatura: ds: Krošnja, ddu: Boško Karanović.
Scenom dominiraju zeleni tonovi. Predstavljena je krošnja drveta, bijelog stabla sa mjestimičnim crnim pjegama i bujnom zelenom krošnjom.
13. Cazinska idila, drvorez u boji, 37 x 34 cm, signatura: dlu: 66, ds: Cazinska idila, ddu: Boško Karanović.
Grafikom dominiraju oker, zeleni, smeđi i ružičasti tonovi. Kompozicijom dominira stilizirana predstava stabla u čijem podnožju su predstavljene dvije ženske figure.
14. Pastiri, 1955., gipsorez, 34 x 28 cm, signature: dlu: AO, ds: Pastiri, ddu: Boško Karanović.
Pavlović ovu grafiku izdvaja kao jednu od najuspjelijih Karanovićevih grafika rađenih u prvoj polovini pedesetih godina. Karakteriše je predstavljanje „plastične siluete“, uzdržane modelacije(6). Na grafici su predstavljena stabla iza kojih se nazire pastirska kuća, a pred njima (stablima) smještene su tri figure, dvije u stojećem, a jedna u sjedećem položaju. Pred ovom figurom je nekoliko ovaca.
15. Noć na vrelu, oko 1955., akvatinta, 23 x 17 cm, signatura: dlu: AO, ds: Noć na vrelu, ddu: Boško Karanović.
Tonovima zelene boje predstavljen je pejsaž sa usamljenim drvetom u centralnom dijelu kompozicije.
16. Dvije figure, 1955., linorez, 60 x 40 cm, signatura: dlu: AO, ds: Dve figure, ddu: Boško Karanović.
Crtež je izveden u crno-bijeloj tehnici. Grafikom dominiraju dvije ženske figure predstavljene u stojećem položaju. Lica su im djelimično pokrivena maramama. Pred njima je tezga sa namirnicama. Pred tezgom sjedi djevojka gledajući posmatrača.
17. Glava, 1955., linorez, 57 x 36 cm, signatura: ds: Glava, ddu: Boško Karanović.
Nasuprot tamne podloge, crno-bijelim urezima predstavljena je glava žene, lica napola prekrivenog.
18. Šamija, nepoznata godina nastanka (oko 1955. godine), linorez u boji, 38 x 32 cm, signatura: dlu: AO, ds: Šamija, ddu: Boško Karanović.
Na ovoj grafici u boji dominira plava, oker, crna i crvena boja. Predstavljena je glava žene, djelimično pokrivenog lica šamijom.
19. Idila, šezdesete godine XX vijeka, litografija u boji, 42 x 29 cm, signatura: dlu: AO, ds: Idila, ddu: Boško Karanović.
Grafikom dominira narandžasta, crna i bijela boja. Središnjim dijelom grafike dominira prikaz sličan onom na Repeticiji iz 1969. godine. Iznad ove scene predstavljene su četiri portreta žena, a u dnu seoski motivi (kokoš, bundeva, sepet).
20. Tri figure, 1968., linogravura, 61 x 38 cm, signatura: ds: tri figure, ddu: Boško Karanović.
Grafika otisnuta dubokom tamnom bojom. Središnju kompoziciju čine tri figure svedene na grafički znak. Figure presijeca traka poput friza. Uz vertikalne strane grafičkog lista izdižu se trouglasti elementi.
21. Portret 2, nepoznata godina nastanka, linogravura, 44 x 34 cm, signatura: dlu: AO, ds: Portret 2, ddu: Boško Karanović.
Tamnim, duboko otisnutim linijama izveden je dopojasni portret žene.
22. Pastirski friz, 1957., akvatinta, 30 x 50 cm, bez signature.
Crno-bijela grafika. Veoma realistično, prikazane su četiri figure u pokretu (tri ženske i jedna muška). U drugom planu predstavljene su životinje.
23. Reka Krka I (Obala), 1961., akvatinta i bakropis, 38,5 x 27 cm, signatura: dlu: AO, ds: Reka Krka I (Obala), ddu: Boško Karanović.
Crno-bijeli pejzaž u potpunosti sveden na grafičke znakove.
24. Reka Krka II (Obala), 1961., akvatinta i bakropis, 39 x 28 cm, signatura: dlu: AO, ds: Reka Krka II (Obala), ddu: Boško Karanović.
Crno-bijeli pejzaž u potpunosti sveden na grafičke znakove.
25. Topole kod gospodarske mehane, 1956., akvatinta, 32,5 x 42,5 cm, signatura: dlu: 4, ds: Topole kod gospodarske mehane, ddu: Boško Karanović.
Nasuprot tamnoj pozadini, na slici je predstavljeno nekoliko stabala sa bujnim krošnjama.
26. Sjećanje na nepoznate borce II, 1970, linogravura, 43 x 38 cm, signatura: dlu: nečitak broj otiska grafičkog lista.
Kompozicija po sredini podijeljena svijetlom trakom gradeći tako dva pravougaonika. Centralno mjesto u pravougaonicima zauzima stilizirani prikaz čovjeka (u gornjem pravougaoniku je predstavljena muška, a u donjem ženska figura) podignutih ruku.
27. Pariska komuna I, nepoznata godina nastanka, linorez, 30 x 7 cm, signatura, ds: Pariska komuna BK.
Kontura žene u raskoraku. U jednoj ruci drži mač, a u drugoj, visoko podignutoj dugu zastavu sa natpisom Republique Fra. Pored nogu žene leži nekoliko glava.
28. Topčider, 1957., litografija, 39 x 61 cm, signatura: dlu: nečitko, Topčider, litografija, ddu: Boško Karanović.
Pavlović za ovu grafiku i još neke slične njoj (Stabla, 1954., Banovo Brdo, 1956., Krošnje, 1955 i druge) navodi se na njima „odvija Karanovićevo istraživanje mogućnosti različitih profilacija krupnih sintetičkih masa oblika, pre svega drveća, gde uz dodirivanja i preklapanja, slobodnije shvaćene površine „ravnih“ boja prelaze konturna ograničavanja, zadiru u prostor pozađa i tim putem, kao i kvalitetima tonskih dimenzija, izbegavaju ograničenja deskriptivne uloge boje, ukazujući na prelaz ka njenoj simboličkoj i ekspresivnoj funkciji“(7).
29. Djevojka, 1963, linogravura, 54,5 x 47 cm, signatura: dlu: nečitak broj otiska ?/26, ds: Djevojka, ddu: Boško Karanović.
Predstavljen je portret djevojke, čije svijetlo lice i vrat, ispunjeni osjenčanim tankim kružnim i spiralnim linijama čine kontrast tamnoj podlozi.
30. Ohrid, 1951., bakropis, 18 x 63 cm, signatura: ds: Ohrid, 1963, ddu: Boško Karanović.
Pogled na grad.
31. Logor, 1957., linogravura, 29 x 70 cm, signatura: dlu: 21/21, ds: Logor, ddu: Boško Karanović.
Stradanje ljudi prikazano geometrijskim grafičkim znacima, kratke, snažne linije razmještene cijelim grafičkim listom.
32. Friz, kraj šezdesetih, početak sedamdesetih godine, akvatinta, 36 x 58 cm, bez signature.
Crno-bijela grafika. Predstavljeno je osam figura svedenih na grafički znak. Treća figura sa lijeve strane ne glavi ima postavljen znak poput svijetlih polumjeseca.
33. Pijetalni pano II, 1970., linogravura, 45 x 45 cm, signatura: dlu: 40 litografija, ds: Pijetalni pano II, ddu: Boško Karanović.
Grafika predstavlja stilizirani kružni tanjur čiji vanjski rub prati ornamentiku iskucanih bakarnih tanjura. U unutrašnjosti tanjura predstavljena je scena stradanja – muškarac podignute glave ka nebu i ruku svezanih ispred sebe. Pored njega sjedi smrt predstavljena u obliku skeleta svirajući duvaći instrument (stilizirana oboa). U pozadini je predstavljen kameniti šumski predio.
34. Šest efeba, 1969., linogravura, 47,5 x 40 cm, bez signature.
Uz vertikalne strane grafičkog lista predstavljene su polukružnice ispunjene geometrijskom ornamentikom. U središnjem tamnom kvadratu predstavljeno je šest glava mladića.
35. Grupa, kraj šezdesetih, početak sedamdesetih godina XX vijeka, linogravura, 49 x 30, signatura: dlu: 20, ds: Grupa, ddu: Boško Karanović.
Crno-bijela grafika. Na grafičkom listu dolazi do smjenjivanja tamnih pravougaonika ispunjenih geometrijskim oblicima sa ženskim figurama.
36. Mrtvo selo, sedamdesete godine XX vijeka, drvorez, 27 x 39 cm, signatura: dlu: 7/40, ds: Mrtvo selo drvorez, ddu: Boško Karanović.
Igrom svijetlih i tamnih linija veoma realno predstavljeno je stradanje – u dnu kompozicije predstavljene su tri poginule figure (muškarac, žena i dijete). Iznad njih, pogleda usmjerenog u stranu i ispružene desne ruke u istom pravcu stoji starija žena. Iza nje se nazire kontura sela.
37. Glava, nepoznata godina nastanka, linogravura, 27 x 21 cm, bez signature. Naglašenim tamnim linijama stilizirano predstavljena ženska glava.
38. Pijaca u Budvi, 1953, akvatinta, 16 x 34 cm, bez signature.
Na tamnoj podlozi predstavljena četiri poprsja žena iza tezge prepune namirnica.
39. Pijaca, nepoznata godina, linorez, 45 x 30 cm, bez signature.
Nekoliko figura žena predstavljene iza tezge prepune namirnica.
40. Idila na placu, 1966., litografija u boji, 39 x 50 cm, bez signature.
Na sivoj podlozi predstavljeno šest stiliziranih figura žena. Grafikom dominira boja cigle i žuta.
41. Kaneo (Ohrid), 1950., bakrorez, 14 x 17 cm, signatura: dlu: AO, ds: Kaneo (Ohrid); ddu: Boško Karanović.
Pejzaž je izrađen izvlačenjem sitnih tankih linija.
42. Igra (Ilustracija) II, kraj šezdesetih, početak sedamdesetih godina XX vijeka, 12 x 23 cm, signatura: dlu: AO, ds: Igra (Ilustracija); ddu: Boško Karanović.
Svijetlim i tamnim tonovima predstavljeno mnoštvo likova (žena u stiliziranim narodnim nošnjama) u pokretu tokom igranja kola.
43. Repeticija, između 1965. i 1970. godine, linogravura, 17 x 16 cm, bez signature.
Kompozicija uokvirena debelom tamnom linijom unutar koje su u četiri stupa predstavljena po tri grafički svedena lica. Lica kao da su postavljena na pravougaoni postament. Grafika je izvedena u tonovima boje zemlje.
44. Berba šljiva u Pećigradu I, između 1950. i 1956. godine, akvatinta, 33 x 22 cm, bez signature.
Grafika veoma dinamične kompozicije – grane stabala šljive rasute su cijelom slikanom površinom, dok su berači i skupljači šljive, tri žene i dijete predstavljeni u pokretu.
45. Baletani IV, nepoznata godina nastanka, akvatinta, 14 x 1,5 cm, signatura: dlu: AO, ds: Baletani IV, ddu: Boško Karanović.
Kontrastno tamnoj podlozi predstavljena su tri baletana, centralna figura – balerina predstavljena je u pokretu podignute noge, dok je baletani predstavljeni pored nje posmatraju.
46. Baletani III, nepoznata godina nastanka, akvatinta, 11 x 9,5 cm, signatura: dlu: AO, ddu: Boško Karanović.
Kontrastno tamnoj podlozi predstavljen je baletan i balerina.
47. Baletani I, nepoznata godina nastanka, akvatinta, 15 x 12,5 cm, signatura: dlu: AO, ddu: Boško Karanović.
Nasuprot tamnoj podlozi predstavljen je baletan kojeg iz gornjeg desnog ugla blago obasjava snop svjetla raspršujući mu se pred nogama u obliku polumjeseca.
48. Ljubav, 1949., linorez, 20 x 13,5 cm, signatura: ds: Ljubav, ddu: Boško Karanović.
Igrom svijetlog i tamnog predstavljene su dvije nage figure u zagrljaju.
49. Nerezi, 1950., bakropis, 11,5 x 18,5 cm, signatura: dlu: AO iznad Nerezi 1950, ds: Nerezi, ddu: Boško Karanović.
Pogled na selo.
50. Pruga Brčko – Banovići, 1947., bakropis, 12,5 x 17 cm, signatura: dlu: AO, ds: Brčko-Banovići, ddu: Boško Karanović.
Tankim linijama, veoma realistično prikazani muškarci prilikom posla, izgradnje pruge Brčko–Banovići. U daljini se nazire skupina radnika u koloni.
51. Glava, pedesete godine XX vijeka, linogravura, 17 x 13 cm, signatura: dlu: AO, ds: Glava, ddu: Boško Karanović.
Grafika u boji na kojoj je stilizirano prikazana ženska glava. Crtež je naglašen snažnim tamnim linijama.
52. Trio, nepoznata godina nastanka, linorez u boji, 18 x 15 cm, signatura: dlu: AO, ds: Trio, ddu: Boško Karanović.
Igrom svijetlog i tamnog (smeđi tonovi) izvedena su tri lica izduženog oblika, svedenog gotovo na prikaz trougla.
53. Majka Mara, 1950., bakropis, 18 x 14 cm, signatura: dlu: 1/12, ds: Majka Mara, ddu: Boško Karanović.
Tankim linijama, veoma realistično predstavljena je starija žena kako sjedi, okrenuta u lijevu stranu. Glava joj je blago pognuta prema krilu, gledajući u ručni rad koji drži u rukama.
54. Trajanka i Rođo, 1949., akvatinta, 17 x 15,5, signatura: dlu: AO, ds: Trajanka i Rođo, ddu: Boško Karanović.
Ta tamnoj podlozi predstavljena žena sa djetetom u krilu.
55. Autoportret, 1950, bakropis, 19 x 12, 5 cm, signatura: dlu: AO, ds: Autoportret, ddu: Boško Karanović.
Slikar sjedi za stolom radeći. Odjeven je u tamni kaput, glave pokrivene kapom. Pogled mu je usmjeren ka posmatraču.
56. Arabeska I, nepoznata godina nastanka, linorez, 20 x 13 cm, signatura: dlu: AO Arabeska I, ddu: Boško Karanović.
Apstraktna kompozicija.
57. Arabeska II, nepoznata godina nastanka, linorez, 20 x 13 cm, signatura: dlu: AO Arabeska I, ddu: Boško Karanović.
Apstraktna kompozicija.
58. Krušnica (Čaplja), 1949., mecotinta, 16 x 11,5 cm, bez signature.
Pogled na rijeku djelimično zaklanja čaplja.
59. Igra (Akt), 1949. linorez, 16,5 x 15 cm, signatura: dlu: AO, ds: Igra, ddu: BKaranović
Tamnim potezima predstavljen akt djevojke u sjedećem položaju. Glava joj je pognuta i oslonjena na lijevu ruku.
60. Bosanska Krupa I, 1949. bakropis, 14 x 19 cm, bez signature.
Pogled na grad Bosansku Krupu. U centralnom dijelu grafike, u pravougaoniku izdvojen detalj – stari grad Krupa, sa natpisom Crupa.
61. Bosanka Krupa II, 1949., bakropis, 14 x 19 cm, bez signature.
Pogled na grad Bosansku Krupu. U centralnom dijelu grafike, u pravougaoniku izdvojen detalj – stari grad Krupa, sa natpisom Crupa.
62. Bosanska Krupa III, 1949, bakropis, 14 x 19 cm, bez signature.
Pogled na grad Bosansku Krupu. U centralnom dijelu grafike, u pravougaoniku izdvojen detalj – stari grad Krupa, sa natpisom Crupa.
63. Mlinovi na Uni, nepoznata godina nastanka, akvatinta, 15 x 12 cm, bez signature.
Pejzaž prikazuje nekoliko mlinova na rijeci.
64. Kruška, nepoznata godina nastanka, algrafija, 15 x 20 cm, signatura: dlu: 4/12, ds: Kruška, ddu: Boško Karanović.
Razgranato, blago povijeno stablo kruške.
65. Orah I, nepoznata godina nastanka, akvatinta, 14 x 15 cm, signatura: dlu: AO, ddu: Boško Karanović.
Na tamnoj podlozi predstavljeno bijelo stablo oraha. U dnu stabla nekoliko plodova oraha.
66. Maslina, nepoznata godina nastanka, algrafija, 15 x 12 cm, signatura: dlu: AO, ds: Maslina, ddu: BKaranović, uz lijevu stranu, ispod gornjeg lijevog ugla: B. Karanović.
Tri stabla masline, jedno na sredini grafičkog lista, jedno pored potpisa autora na lijevoj strani lista, a dva nasuprot potpisa autora, na desnoj strani lista.
67. Orah II, nepoznata godina nastanka, linogravura, 11 x 15 cm, signatura: dlu: AO, ddu: Boško Karanović.
Na blago šrafiranoj podlozi predstavljeno stablo oraha u čijem dnu je nekoliko plodova.
68. Jabuka, nepoznata godina nastanka, bakropis, 21 x 15 cm, signatura: dlu: AO, ds: Jabuka, ddu: Boško Karanović.
Stablo jabuke.
69. Bor I, nepoznata godina nastanka, algrafija, 23 x 18, signatura: dlu: 1/2 algrafija, ds: Bor, ddu: Boško Karanović.
Stablo bora.
70. Borovi II, nepoznata godina nastanka, algrafija, 24 x 17 cm, signatura: dlu: 3/10 algrafija, ds: Borovi, ddu: Boško Karanović.
Nekoliko visokih stabala borova.
71. Kemin čamac na Adi, nepoznata godina nastanka, algrafija, 25 x 21, signatura: dlu: 2/12, ds: Kemin čamac na Adi, ddu: BKaranović.
Pogled sa obale na Adu, drveni prilaz čamcu i čamac. Na suprotnoj obali predstavljeno je raslinje.
72. Proljeće na Adi, 1991., algrafija, 31 x 24, signatura: Na Adi posle podne, 14.4.91 Boško Karanović, ddu: Boško Karanović 91.
Pogled na rijeku kroz krošnje stabala.
73. Nedjelja na Adi, 1991., algrafija, 31 x 24 cm, signatura: ds: 14.4.91 Nedjelja na Adi, ddu: Boško Karanović.
Nekoliko stabala.
74. Muslimanka, nepoznata godina nastanka, linorez, 23 x 20 cm, signatura: dlu: AO, ds: Muslimanka, ddu: Boško Karanović.
Na oker podlozi bijelim i tamnim tonovima predstavljen je stilizirani portret žene lica prekrivenog maramom.
75. Pariska komuna II, nepoznata godina nastanka, linorez, 7 x 30 cm, signatura: dlu: Ao, ds: ilustracija „Pariska komuna“, ddu: Boško Karanović.
Crno-bijeli motivi Pariza. U donjoj polovini ilustracije štampanim slovima stoji: viva la comune.
76. Pariska komuna III, nepoznata godina nastanka, linorez, 8 x 33 cm, signatura: dlu: Ao, ds: ilustracija „Pariska komuna“, ddu: Boško Karanović.
Crno-bijeli motivi Pariza. U donjoj polovini ilustracije štampanim slovima stoji: viva la comune.
77. Pariska komuna IV, nepoznata godina nastanka, linorez, 7,5 x 34 cm, signatura: dlu: Ao, ds: ilustracija „Pariska komuna“, ddu: Boško Karanović..
Crno-bijeli motivi Pariza. U donjoj polovini ilustracije štampanim slovima stoji: viva la comune.
78. Pariska komuna V, nepoznata godina nastanka, linorez, 7,5 x 34 cm, signatura: dlu: Ao, ds: ilustracija „Pariska komuna“, ddu: Boško Karanović.
Crno-bijeli motivi Pariza. U donjoj polovini ilustracije štampanim slovima stoji: viva la comune.
79. Reka Krka (Obala) III, 1961., akvatinta i bakropis, 38,5 x 27 cm, signatura: dlu: AO, ds: Reka Krka I (Obala), ddu: Boško Karanović.
Crno-bijeli pejzaž u potpunosti sveden na grafičke znakove.
80. Počitelj, 1988., drvorez, 21,5 x 29,5 cm, bez signature.
Nekoliko motiva Počitelja (stari grad, bedemi, medresa) svedeni su na najprepoznatljivije sekvence grada.
81. Bosanska Krupa, nepoznata godina nastanka, akvatinta, 16 x 12 cm, signatura: dlu. AO, ds: Bosanska Krupa, ddu: BKaranović.
Pogled na grad.
82. Bosanska Krupa, 1972., gravura za diplomu, 22 x 20, signatura: dlu: AO, ddu: Boško Karanović.
Apstraktna kompozicija iznad koje je lenta sa natpisom: 1942 Bosanska Krupa 1972.
83. Edo Šarić, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 12 x 9 cm, signatura: ddu: Edo.
Portret – skica tamnokosog čovjeka predstavljenog u profilu, izraženih gustih tamnih obrva.
84. Muris Čorbić, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 12 x 9 cm, signatura: gornji desni ugao (u daljem tekstu: gdu): Murisu Čorbiću, Teslić, 19..?
Dopojasni portret – skica čovjeka. Lice mu je prekriveno bradom, a oči tamnim četvrtastim naočalama.
85. Hasan Oraščanin, 1982., crtež tušem, 9 x 9 cm, signatura: dlu: Hasan, ddu: 82.
Portret – skica krupnijeg čovjeka.
86. Živko Stojaković, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 11 x 11 cm, signatura: ds: Živko Stojaković, ddu: BK.
Portret – skica srednjovječnog čovjeka.
87. Ahmet Hršić, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 9 x 12 cm, signatura: dlu: Hršić.
Portret – skica srednjovječnog čovjeka sa bradom.
88. Dragan Novaković I, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 9 x 12 cm, signatura: ddu: Dragan N.
Dopojasni portret – skica čovjeka. Lice mu je prekriveno bradom, a na očima su mu naočale.
89. Enver Krupić, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 12 x 12 cm, signatura: ddu: BK.
Na tamnoj podlozi predstavljen je portret starijeg čovjeka dat u profilu.
90. Krušnica, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 12 x 17 cm, signatura: dlu: Krušnica, ddu: Boško Karanović.
Pejsaž prikazuje dolinu rijeke Krušnice okruženu brdovitim predjelom.
91. Ilustracija I, nepoznata godina nastanka, bakropis, 12,5 x 17 cm, bez signature.
Crno-bijela grafika prikazuje nekoliko konjanika. Jedan od njih nosi zastavu. U pozadini su predstavljene žene odjevene u narodne nošnje.
92. Vrelo Krušnice, 1981., akvatinta, 13,5 x 12 cm, signatura: dlu: Vrelo Krušnice AO, uz desnu stranu, sredina: Karanović'81, ddu: BKaranović.
Predstavljen otvor u stijeni sa krupnim kamenjem koje kao da predstavlja tok rijeke.
93. Krušnica (Čaplja) I, 1949., mecotinta, 16 x 11,5 cm, bez signature.
Pogled na rijeku djelimično zaklanja čaplja.
94. Konj u trku, nepoznata godina nastanka, litografija, 12 x 19 cm, signatura: dlu: 3/10, III/l, ddu: B. Karanović.
Crno-bijela grafika prikazuje konja u trku.
95. Glog na Krušnici, nepoznata godina nastanka, akvarel, 22 x 16 cm, bez signature.
Pogled na riječno korito Krušnice okruženo brdovitim pejsažom. U prednjem planu, u donjem desnom uglu debljim potezima kista predstavljen grm gloga (crveni tonovi).
96. Grana na Uni, nepoznata godina nastanka, akvarel, 22 x 16 cm, bez signature.
Pogled na rijeku kroz grane drveta.
97. Na placu II, nepoznata godina nastanka, linorez, 11 x 15 cm, signatura: dlu: A7, ds: Na placu, ddu: BKaranović.
Crno-bijela grafika na kojoj su predstavljeni likovi, tezga, namirnice na tezgi i nekoliko žena iza tezge predstavljeni stilizirano, kao grafički znakovi.
98. Borovi, nepoznata godina nastanka, algrafija, 22 x 17 cm, signatura: dlu: 3/10 algrafija, ds: Borovi, ddu: Boško Karanović.
Među niskim grmljem izdižu se dva visoka bora.
99. Nar, nepoznata godina nastanka, linorez, 11 x 17 cm, signatura:dlu: AO, ds: Nar, ddu: Boško Karanović.
Crno-bijelom tehnikom, stilizirano, grafičkim znakom predstavljena žena u berbi nara.
100. Na placu I, nepoznata godina nastanka, linorez, 11 x 15 cm, signatura: dlu: A7, ds: Na placu, ddu: BKaranović.
Crno-bijela grafika na kojoj su predstavljeni likovi, tezga, namirnice na tezgi i nekoliko žena iza tezge predstavljeni stilizirano, kao grafički znakovi.
101. U šljiviku(8), između 1950. i 1956. godine., akvatinta, 33 x 22 cm, signatura: dlu: AO, ds: U šljiviku, ddu: BKaranović.
Grafika veoma dinamične kompozicije – grane stabala šljive rasute su cijelom slikanom površinom, dok su berači i skupljači šljive, tri žene i dijete predstavljeni u pokretu.
102. Grk, oko 1968., linogravura, 53 x 46 cm, bez signature.
Uz lijevu stranu grafike predstavljene dvije kružnice sa upisanim krstom, dok je uz desnu stranu predstavljena muška figura u pokretu. Figura kao da je prekrivena mrežom šara.
103. Gatalinke, nepoznata godina nastanka, algravura, 19 x 10 cm, signatura: dlu: AO algrafija, ds: Gatalinke, ddu: BK.
Na grafici je predstavljeno nekoliko žaba u različitim pokretima.
104. Iz pariške komune, nepoznata godina nastanka, linorez, 9 x 7 cm, signatura: dlu: Iz pariške komune, ddu: BK.
Portret – skica čovjeka lica prekrivenog bradom.
105. Dragan Novaković II, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 8 x 11 cm, signatura: gdu: Dragan Novaković B. Novi.
Dopojasni portret – skica čovjeka. Lice mu je prekriveno bradom, a na očima su mu naočale.
106. Stari grad Krupa, nepoznata godina nastanka, crtež tušem, 14 x 19 cm, bez signature.
Crno-bijela grafika kojoj mnoštvo „ubrzanih“ linija čini kompoziciju, pogled na naselje.
107. Ilustracija (Skok), nepoznata godina nastanka, linorez, 6 x 41,5 cm, signatura: dlu: AO Boško Karanović.
Grafika je rađena crveno-bijelim tonovima. Površina – friz, je podijeljena na pet sekvenci, od kojih svaka sekvenca čini prepreku koju preskaču atletičari. Svaki atleta predstavljen je u drugačijem položaju tijela.
108. Tri figure, nepoznata godina nastanka, linorez, 24 x 16,5, signatura: dlu: AO, ds: Tri figure, ddu: Boško Karanović.
Crno-bijelom tehnikom predstavljene tri stilizirane ženske figure.
109. Baletani II, nepoznata godina nastanka, akvatinta, 9 x 10 cm, signatura: dlu: AO, ddu: Boško Karanović.
Kontrastno tamnoj podlozi predstavljen je baletan – oslonjen na lijevu nogu, desna mu je ispružena u ravni sa tijelom, dok su mu ruke raširene.
110. Trajanka i Boško, 1989., akvatinta u boji, signatura: ddu: Bkaranović, Trajanka i Boško.
Na plavoj podlozi, predstavljen je grafički element, sličan preslici ispunjen različitim geometrijskim oblicima.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Zbirka grafičkih radova Boška Karanovića iz Bosanske Krupe do sada nije uživala status zaštite.
4. Sadašnje stranje
Zbirka grafičkih radova Boška Karanovića nalazi se u sastavu Javne ustanove – Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa u Bosanskoj Krupi. Zbirka je smještena u neadekvatne prostorije ove ustanove – prostor ne posjeduje savremene uslove za čuvanje djela likovne umjetnosti. Smještene su u mape ili su naslonjene jedna na drugu. Većina grafika nije uokvirena.
III - ZAKLJUČAK
U skladu sa navedenim, a koristeći Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
C. Umjetnička i estetska vrijednost
C. I. Kvalitet obrade,
C. II. Proporcije.
D. Čitljivost
D. III. Djelo značajnog umjetnika ili graditelja.
E. Simbolička vrijednost
E. V. Značaj za identitet grupe ljudi.
G. Izvornost
G. I. Oblik i dizajn,
G. II. Materijal i sadržaj,
G. III. Namjena i upotreba,
G. IV. Tradicija i tehnike,
G. V. Položaj i smještaj u prostoru,
G. VI. Duh i osjećanja.
H. Jedinstvenost i reprezentativnost
H. II. Vrhunsko umjetničko ili arhitektonsko djelo,
H. II. Djelo vrhunskog umjetnika ili graditelja.
Sastavni dio ove odluke je:
- Dokumentacija Javne ustanove Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa u Bosanskoj Krupi;
- Dokumentacija u prilogu odluke je javna i dostupna i uvid u nju može biti izvršen na pismeni zahtjev Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja Zavičajne zbirke Boška Karanovića u Bosanskoj Krupi, korištena je sljedeća literatura:
1983. Pavlović, Zoran. Boško Karanović. Beograd: Programski savet Galerije Grafički kolektiv (ur. Ljiljana Ćinkul Krstić), 1983.
2003. Vujanović, Vojislav. Bosanska Krupa Likovna kolonija Krušnica. JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa, U.L.U. „Krušnica“ Bosanska Krupa, za izdavača: Salih Suljanović, „OKO“ Sarajevo, 2003. (Katalog izložbe).
2005. Isaković, Alaga (ur.). Zavičajna zbirka grafika Boška Karanovića. JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa, U.L.U. „Krušnica“ Bosanska Krupa, za izdavača: Salih Suljanović, Zenica 2005. (Katalog izložbe).
http://www.grafickikolektiv.org/html/monografijaBKa.php (27.12.2010.)
(1) U Ateljeu 61 je otkano pet tapiserija po njegovim kartonima. Zoran Pavlović, Boško Karanović. Beograd: Programski savet Galerije Grafički kolektiv (ur. Ljiljana Ćinkul-Krstić), 1983., 41.
(2) Nav. dj., 1983., 5-7.
(3) Nav. dj., 1983., 7.
(4) Nav. dj., 1983., 13-16.
(5) Nav. dj. 1983., 16.
(6) Nav. dj., 1983., 6.
(7) Nav. dj., 1983., 7.
(8) Grafika jednaka grafici Berba šljiva u Pećigradu navedenoj u obrazloženju odluke pod brojem 44.
|
