Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u
"Službenom glasniku BiH", broj 102/11.
Komisija za očuvanje
nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. marta 2011.
godine, donijela je
O D L U K U
I
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Zlatarić u Ledićima, opština Trnovo, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 73 stećka.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata dio k.č. 412 i k.č. 413, posjedovni list broj 184, z.k. uložak broj 184, k.č. 414 i dio k.č. 430, posjedovni list broj 33, z.k. uložak broj 33, dio k.č. 431, posjedovni list broj 218, z.k. uložak broj 218, i dio k.č. 432, posjedovni list broj 81, z.k. uložak broj 81, k.o. Ledići, opština Trnovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definisanom u tački I stav 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Federaciji BiH (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- radovi na uređenju nekropole i radovi na saniranju oštećenja dozvoljeni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, te odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dozvoljeno čišćenje stećaka od lišajeva i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dozvoljeno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećka uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu uticaja načina čišćenja na kamen;
- područje predstavlja arheološki lokalitet te je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Federacije je dužna obezbijediti sprovođenje hitnih mjera zaštite, odnosno spriječiti uništavanje stećaka postavljenjem drvene ograde u granicama zone zaštite. Dozvoljena visina ograde je 150 cm iznad zemlje.
Program hitnih mjera zaštite podrazumijeva:
- izradu preliminarnog snimka postojećeg stanja kojim će se utvrditi vrsta i stepen ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;
- arheološka istraživanja uz prethodno urađen program;
- čišćenje lokaliteta, sanacija oštećenja na spomenicima i vraćanje prevrnutih stećaka u izvornu poziciju;
- izmještanje puteva koji prelaze preko stećaka, a koje koriste vozači terenskih vozila;
- uređenje prilazne pješačke staze do lokaliteta sa stećcima.
Utvrđuje se zaštitni pojas širine 100 m od granica nacionalnog spomenika. U tom pojasu se utvrđuju sljedeće mjere zaštite:
- nije dozvoljeno izvođenje radova koji bi na bilo koji način doveli do njegovog oštećenja ili uticali na izmjenu područja;
- nije dozvoljeno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- u zaštitnoj zoni i u zaštitnom pojasu nije dozvoljeno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka lokaliteta;
- izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
- izradu Plana upravljanja.
IV
Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko rukovodilac istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentovaće Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe, suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
IX
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.2-2.3-77/11-4
11. marta 2011. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.
Hamzalija Trako iz Sarajeva podnio je, dana 5. februara 2009. godine, prijedlog za proglašenje „Nekropole stećaka na dva lokaliteta (Pokraj puta za selo Dujmoviće i na kosi Zlatarić u selu Ledići, opština Trnovo“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati pod nazivom stećci, jedinstveni su za područje Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Oni su impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV stoljeću, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika.
Stećci na lokalitetu Zlatarić, pripadaju vrsti položenih monolita, koji se javljaju u dvije forme; sanduk i sljemenjak. Po brojnosti stećaka, nekropola pripada široj zajednici koja je živjela na tom prostoru. U jugozapadnom dijelu nekropole na manjoj glavici izdvajaju se dva stećka. Umjetnički kvalitet stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu. Od ukupno 73 spomenika ukrašena su tri sanduka, čiji su motivi, obični i stilizovani krstovi.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U toku vođenja postupka, izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
- uvid u sadašnje stanje dobra;
- kopiju katastarskog plana;
- zemljišno-knjižni izvadak;
- istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korišćene dokumentacije u okviru ove odluke.
Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje nasljeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresovanim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je dopisom broj: 02-35-23/09-124, od 07. 08. 2009. godine, zatražila dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Nekropole sa stećcima na lokalitetu Zlatarić u Ledićima, opština Trnovo, nacionalnim spomenikom BiH od: Opštine Trnovo (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta. Nakon toga, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:
- Katastarskoknjižni izvodak br. 33, i kopija katastarskog plana za k.č. 414, k.o. Ledići, Trnovo. Razmjera 1:2 500. Izdati dana 12. 08. 2009. godine od Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo (dopis br: 02/3-30-2394/09).
- Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Su-09-003077 od 20. 08. 2009. godine o dostavljanju zemljišno-knjižnih izvadaka za k.č. 414, k.o. Ledići.
- Dopis Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo broj: 02/3-30-2458 od 02. 09. 2010. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 416, 418, 421, 422, 423, 426/2, 430, 431, k.o. Ledići.
- Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Rz-10-4068 od 06. 09. 2010. godine o dostavljanju zemljišno-knjižnog uloška za k.č. 416, 418, 421, 422, 423, 426/2, 430, 431, k.o. Ledići.
- Dopis Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo broj: 02/3-30-87/10 od 13. 01. 2011. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 412, 413, 432, k.o. Ledići.
- Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Rz-11-158 od 17. 01. 2011. godine o dostavljanju zemljišno-knjižnog uloška za k.č. 412, 413, 432, k.o. Ledići.
- Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja br. 03-23-2-1203/09, od 10. 08. 2009. godine, kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na dobro Nekropola sa stećcima na lokalitetu Zlatarić u selu Ledići, opština Trnovo.
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-3178-1/09, od 25. 08. 2009. godine, dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u Ledićima, opština Trnovo.
- Komisija je dopisom broj: 02-36-9/09, od 19. 08. 2009. godine, zatražila dostavu zemljišno-knjižnih uložaka od Osnovnog suda Sarajevo.
- Komisija je dopisom broj: 05.2-36.1-1/10-121, od 01. 09. 2010. godine zatražila je dostavu zemljišno-knjižnih uložaka od Osnovnog suda Sarajevo.
- Dopisima br. 05.2-36.1-7/11-7, i 05.2-36.1-7/11-8, od 12. 01. 2011. godine, zatražila je dostavu katastarskih podataka i zemljišno-knjižnih uložaka od opštine Trnovo i Osnovnog suda Sarajevo.
- Stav vlasnika nije dobijen.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Ledići su smješteni u sjevernom podnožju planine Treskavice. Od Trnova su udaljeni oko 8 km vazdušne linije u pravcu zapada. U neposrednom okruženju spomenutog naselja evidentirana su dva lokaliteta sa stećcima; Kapova selišta (Borija) i Zlatarić. Nadmorska visina nekropole sa stećcima na lokalitetu Zlatarć je 906 m, geografska širina 43°40'38.85"N i geografska dužina 18°20'44.70"E(1).
Lokalitet Zlatarić, omeđen je koordinatama:
Tačka 1: x=43.676969 y=18.345508;
Tačka 2: x=43.677136 y=18.346111;
Tačka 3: x=43.677602 y=18.346155;
Tačka 4: x=43.677625 y=18.345469;
Tačka 5: x=43.677266 y=18.345508;
Tačka 6: x=43.677075 y=18.345069;
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao dio k.č. broj 412, i k.č. broj 413, posjedovni list br. 184, upisani u z.k. uložak broj 184, k.č. broj 414 i dio k.č. broj 430, posjedovni list broj 33, upisani u z.k. uložak broj 33, dio k.č. broj 431, posjedovni list broj 218, upisan u z.k. uložak broj 218, dio k.č. broj 432, posjedovni list br. 81, upisan u z.k. uložak broj 81 k.o. Ledići, opština Trnovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Zemljišne parcele k.č. broj 412, 413, u suvlasništvu su Mulaosmanović (Bajre) Sejda, Mulaosmanović (Suada) Ajla i Mulaosmanović (Suada) Aldin, k.č. 414, i 430, su društvena svojina opštine Trnovo, k.č. 431, je u vlasništvu je Simanić (Mlađena) Lazar, i k.č. 432, je u suvlasništvu Sućeska (Nusreta) Nusreta, Ćiber (Nusreta) Jasmina, Kezman (Salema) Edžnan.
Istorijski podaci
U srednjem vijeku na području Sarajevskog i Visočkog polja formirana je župa Vrhbosna, koja je obuhvatala prostor gornjeg toka rijeke Bosne i slivove njenih pritoka Miljacke, Željeznice i Zujevine(2). To je bio prostor sa istoka omeđen Romanijom, sa jugoistoka Jahorinom, s juga Treskavicom i Bjelašnicom, sa zapada Igmanom i prevojem Kobiljača, a sa sjevera rijekom, odnosno župom Vogošćom. Nastanak feudalnih oblasti pratio je proces rastakanja ranofeudalnih župa, jer ranije ''župe nisu odgovarale kasnofeudalnom konceptu vlasti''. Isti proces je zahvatio i župu Vrhbosnu, koja je od druge polovine XIV stoljeća podijeljena je na nekoliko manjih oblasti(3).
U slivu Mokranjske Miljacke formirana je župa Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu paljanske Miljacke, župa Pale. Ove župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića kao i susjedna Prača.
Drugi dio velike župe Vrhbosne ostao je u oblasti kojom je neposredno gospodario bosanski kralj, u tzv. – "contrata del re" – Kraljevoj oblasti. To je prostor u slivu rijeke Zujevine (današnje područje Hadžića), dok je područje oko ušća rijeke Zujevine u rijeku Bosnu ostalo u okviru župe Vrhbosne(4).
Posebnu teritorijalno–političku cjelinu predstavljao je prostor gornjeg toka rijeke Željeznice, smješten između planinskih masiva Treskavice i Bjelašnice, na jednoj, i Jahorine, na drugoj strani (današnja okolina Trnova). Najvećim dijelom ova oblast je graničila sa posjedima hercega Stjepana, kojima je definitivno pripojena 1435/6. godine(5).
2. Opis dobra
Stećci na lokalitetu Zlatarić pripadaju vrsti položenih monolita, koji se javljaju u dvije forme; sanduk i sljemenjak. Po brojnosti stećaka, nekropola pripada široj zajednici, koja je živjela na tom prostoru. U jugozapadnom dijelu nekropole na manjoj glavici izdvajaju se dva stećka. Umjetnički kvalitet stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu. Od ukupno 73(6) spomenika ukrašena su četiri sanduka (br. 3, 31, 40 i 71), čiji su motivi – obični i stilizovani krstovi. Stećci su orijentisani u prvcu sjever – jug, zapad – istok te manji broj sjeverozapad – jugoistok i jugozapad – sjeveroistok. Sa južne i zapadne strane lokaliteta prolaze putevi, kojima se koriste izletnici i sportisti, odnosno vozači džipova i baggija, tako da su stećci direktno izloženi svakodnevnom uništavanju. Šta više preko pojedinih stećaka direktno prolazi put sa južne strane nekropole. U prilog uništavanja nekropole pokazuju i primjeri vandalskog čina prevrtanja i razbijanja stećaka kao i odlaganju velikih količina otpada (plastične i staklene boce, limenke, plastične kese).
Stanje spomenika
Stećak br. 1 – sanduk, izdvojen na manjoj glavici u jugozapadnom kraju nekropole, obrastao lišajevima, okrnjen sa vidljivim napuklinama, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 197x87x62 cm.
Stećak br. 2 – sanduk sa postoljem, izdvojen na manjoj glavici u jugozapadnom kraju nekropole, obrastao lišajevima, okrnjen sa istočne strane, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 126x100x31 cm; dimenzije postolja su: 157x133x20 cm.
Stećak br. 3 – sanduk, ukrašen, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, preko spomenika prelazi put, kojeg su u novije vrijeme obrazovale grupe turista i sportista, tj. onih koji se bave automobilizmom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 176x širina 77 cm.
Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani nalazi se motiv krsta, rađen u visokom reljefu.
Stećak br. 4 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, sa južne strane preko dijela stećka prelazi put, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 180x60x vidljiva visina 13 cm.
Stećak br. 5 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 140xvidljiva širina 36 x vidljiva visina 10 cm.
Stećak br. 6 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, između ovog i narednog stećka (br. 7) izraslo je drvo, koje narušava stabilnost i položaj oba spomenika, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 160x60xvidljiva visina 12 cm.
Stećak br. 7 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170x67xvidljiva visina 17 cm.
Stećak br. 8 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x70x vidljiva visina 8 cm.
Stećak br. 9 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 135x40x12 cm.
Stećak br. 10 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 117x širina 78 cm.
Stećak br. 11 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 160x64x20 cm.
Stećak br. 12 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 198x100x4 cm.
Stećak br. 13 – sljemenjak, prevrnut na sjevernu bočnu stranu, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 183x64x107 cm.
Stećak br. 14 – sljemenjak sa postoljem, prevrnut na južnu bočnu stranu i dijelom utonuo, oštećeno postolje, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 188 x vidljiva širina 45 x 114 cm; dimenzije postolja su: 209 x vidljiva širina 37 x 23 cm.
Stećak br. 15 – sljemenjak, prevrnut na sjevernu bočnu stranu i dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, do stećka se nalazi smeće (plastične i staklene boce, konzerve i plastične kese), orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 161x vidljiva širina 40 x 109 cm.
Stećak br. 16 – sanduk, zbog slabije kvalitete kamena, gornja pravougaona strana je pod uticajem atmosferilija ruinirana, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 177x70x15 cm.
Stećak br. 17 – sljemenjak, dijelom utonuo, siturian u blizini visokog rastinja, koje narušava stabilnost stećka, obrastao lišajevima i mahovinom, i u blizini ovoga stećka nalazi se smeće (plastične i staklene boce, limenke, konzerve i plastične kese), orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 146x43xvidljiva visina 16 cm.
Stećak br. 18 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 70x širina 40cm.
Stećak br. 19 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 165x56x10 cm.
Stećak br. 20 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 182x71x vidljiva visina 6 cm.
Stećak br. 21 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 153x61xvidljiva visina 14 cm.
Stećak br. 22 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 153x61x vidljiva visina 5 cm.
Stećak br. 23 – sanduk, dijelom utonuo, zbog slabije kvalitete kamena, gornja pravougaona strana je pod uticajem atmosferilija ruinirana, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 155x72x vidljiva visina 13 cm.
Stećak br. 24 – sanduk, dijelom utonuo, siturian u blizini visokog drveta, koje narušava stabilnost stećka, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x80x vidljiva visina 24 cm.
Stećak br. 25 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 199 x 80,5x 22 cm.
Stećak br. 26 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 171,5x76x55 cm.
Stećak br. 27 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju i prekriven humusom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 50 x vidljiva širina 30 cm.
Stećak br. 28 – sanduk, dijelom utonuo i nagnut na sjevernu bočnu starnu, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 178x92x72 cm.
Stećak br. 29 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 160x74x34 cm.
Stećak br. 30 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiv samo dio njegove gornje pravougaone strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 170 x širina 84 cm.
Stećak br. 31 – sanduk ukrašen, dijelom utonuo, siturian u blizini drveta, koje će svojim rastom narušiti stabilnost ovog, a i stećka br. 32, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 196x87x41 cm.
Na južnoj čeonoj strani stećka evidentiran je urezani motiv krsta, kod kojeg se umjesto poprečnih krakova nalaze polukružnice.
Stećak br. 32 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170 x 84 x vidljiva visina 14 cm.
Stećak br. 33 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 173x77x vidljiva visina 8 cm.
Stećak br. 34 – sanduk u potpunosti utonuo u zemlju, vidljiv samo dio njegove gornje pravougaone strane, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 32 x vidljiva širina 50 cm.
Stećak br. 35 – sanduk u potpunosti utonuo u zemlju, vidljiv samo dio njegove gornje pravougaone strane, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 50 cm.
Stećak br. 36 – sanduk, dijelom utonuo sa jugoistočne čeone strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 224x117xvidljiva visina 16 cm.
Stećak br. 37 – sanduk, utonuo u zemlju, vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužin 176x širina 110 cm.
Stećak br. 38 – sanduk, dijelom utonuo, zbog slabije kvalitete kamena, gornja pravougaona strana je pod uticajem atmosferilija ruinirana, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x65x28 cm.
Stećak br. 39 – sanduk, dijelom utonuo, zbog slabije kvalitete kamena, gornja pravougaona strana je pod uticajem atmosferilija ruinirana, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 160x82x23 cm.
Stećak br. 40 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x80x14 cm.
Na gornjoj pravougaonoj strani stećka nalazi se motiv stilizovanog krsta, čiji se poprečni i uspravni krakovi završavaju kao kružni vijenci, koji nisu potpuno spojeni.
Stećak br. 41 – sanduk, dijelom utonuo, ublizini stećka nalazi se smeće (plastične boce i limenke), obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 165x93x40 cm.
Stećak br. 42 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 183x60x62 cm.
Stećak br. 43 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 170x83x37 cm.
Stećak br. 44 – sanduk, dijelom utonuo, između ovog i stećka br. 45 nalazi se žbun, koji narušava stabilnost stećka, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 192x103x44 cm.
Stećak br. 45 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 200x95x52 cm.
Stećak br. 46 – sanduk, dijelom utonuo, zbog slabije kvalitete kamena, gornja pravougaona strana je pod uticajem atmosferilija ruinirana, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 155x102x10 cm.
Stećak br. 47 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 166x90x46 cm.
Stećak br. 48 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju i prepolovljen, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 157x70x35 cm.
Stećak br. 49 – sanduk, upotpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiv samo dio njegove gornje pravougaone strane, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 30 x vidljiva širina 40 cm.
Stećak br. 50 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 166x95x33 cm.
Stećak br. 51 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 160x72x10 cm.
Stećak br. 52 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 183x78x18 cm.
Stećak br. 53 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 134x84x42 cm.
Stećak br. 54 – sanduk, utonuo u zemlju, zbog slabije kvalitete kamena, gornja pravougaona strana je pod uticajem atmosferilija ruinirana, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x86x16 cm.
Stećak br. 55 – sanduk, utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 137x60x26 cm.
Stećak br. 56 – sanduk, utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 194x136x30 cm.
Stećak br. 57 – sanduk, utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 190x94x46 cm.
Stećak br. 58 – sanduk, dijelom utonuo, vidljive napukline na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 176x74x10 cm.
Stećak br. 59 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 184x83x28 cm.
Stećak br. 60 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 192x87x20 cm.
Stećak br. 61 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x83x15 cm.
Stećak br. 62 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 158x70x20 cm.
Stećak br. 63 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 162x88x32 cm.
Stećak br. 64 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 166x62x18 cm.
Stećak br. 65 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x93x58 cm.
Stećak br. 66 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 189x114x30 cm.
Stećak br. 67 – sanduk, upotpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiv samo dio njegove gornje pravougaone strane, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 167x širina 68 cm.
Stećak br. 68 – sanduk, upotpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiv samo obris stećka, orijentisan u pravcu zapad – istok.
Stećak br. 69 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 206x77x15 cm.
Stećak br. 70 – sanduk, dijelom utonuo, nagnut na bočnu sjevernu stranu, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 198x83x20 cm.
Stećak br. 71 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – sjever; dimenzije stećka su: 187x103x43 cm.
Na gornjoj pravougaonoj strani stećka nalazi se motiv običnog krsta, rađenog u formi visokog reljefa.
Stećak br. 72 – sanduk, prepolovljen, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 106x76x57 cm.
Stećak br. 73 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x58x6 cm.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Trnovo kao spomenik III kategorije uvršteno je 22 lokaliteta nekropola sa stećcima (1520 stećaka) bez preciznije identifikacije(7).
Prema dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 25. avgusta 2009. godine, navedeno dobro je evidentirano pod nazivom: Zlatarić, Ledići, Trnovo. Srednjovjekovna nekropola, sačuvano 74 stećka, kasni srednji vijek.
Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršio je Šefik Bešlagić(8).
Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 05. novembra 2009. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja;
- Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju;
- Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri;
- Područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije obrasta travom, rastinjem što dodatno uzrokuje razaranje stećaka;
- Sa južne i zapadne strane lokaliteta prolazi put, kojim se koriste izletnici i sportisti (vozači džipova i baggija);
- Na lokalitetu se nalazi mnoštvo otpada (plastične i staklene boce, limenke, plastične kese), kojeg odlažu izletnici.
6. Specifični rizici
- vandalizam (prevrtanje i razbijanje stećka, prelaženje automobilima preko stećaka),
- dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,
- nepovoljni uticaji atmosferalija,
- samonikla vegetacija,
- odlaganje otpadnih materija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:
A) Vremensko određenje
B) Istorijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
iii. Proporcije
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim istorijskim periodima
E) Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost
v. Značaj za identitet grupe ljudi
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii. Namjena i upotreba
iv. Tradicija i tehnike
v. Položaj i smještaj u prostoru
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija:
- Katastarska podloga – broj Plana: 6H14 Trnovo-53 (Dejčići – 19, Ledići – 3) R=1:2500.
- Katastarskoknjižni izvadak br. 33, i kopija katastarskog plana za k.č. 414, k.o. Ledići, Trnovo. Razmjera 1:2 500. Izdati dana 12. 08. 2009. godine od Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo (dopis br: 02/3-30-2394/09.).
- Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Su-09-003077 od 20. 08. 2009. godine o dostavljanju zemljišno-knjižnih izvadaka za k.č. 414, k.o. Ledići.
- Dopis Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo broj: 02/3-30-2458 od 02. 09. 2010. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 416, 418, 421, 422, 423, 426/2, 430, 431, k.o. Ledići.
- Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Rz-10-4068 od 06. 09. 2010. godine o dostavljanju zemljišno-knjižnog uloška za k.č. 416, 418, 421, 422, 423, 426/2, 430, 431, k.o. Ledići.
- Dopis Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo broj: 02/3-30-87/10 od 13. 01. 2011. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 412, 413, 432, k.o. Ledići.
- Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Rz-11-158 od 17. 01. 2011. godine o dostavljanju zemljišno-knjižnog uloška za k.č. 412, 413, 432, k.o. Ledići.
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:
- Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja br. 03-23-2-1203/09, od 10. 08. 2009. godine, kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na dobro Nekropola sa stećcima na lokalitetu Zlatarić u selu Ledići, opština Trnovo.
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-3178-1/09, od 25. 08. 2009. godine dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u Ledićima, opština Trnovo.
- Fotodokumentacija:
- Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 05. 11. 2009. godine; fotografisao: istroičar Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).
- Tehnička dokumentacija:
- Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 05. 11. 2009. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, istoričar i Arijana Pašić, dipl.ing.arh.
Korišćena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:
1967. Bešlagić, Šefik. “Trnovo, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, Naše starine XI. Sarajevo: 1967, 101-135.
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 179.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.
1982. Anđelić, Pavao. “Osnovne značajke teritorijalnopolitičke organizacije u srednjovjekovnoj Bosni” u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo: "Svjetlost", 1982, 9-25.
1997. Mušeta-Aščerić, Vesna. “Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva”, u: Prilozima istoriji Sarajeva. Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21 marta 1993. godine. Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36.
www.google earth.com
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kapova selišta (Borija) u Ledićima, opština Trnovo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 05.2-2.3-77/11-3 od 11. marta 2011. godine (Službeni glasnik BiH, broj 53/11) i na web adresi Komisije: http://www.kons.gov.ba
(1) www.google earth.com
(2) Mušeta-Aščerić, Vesna, “Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva”, u: Prilozima istoriji Sarajeva, Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21. marta 1993. godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36.
(3) Anđelić, Pavao, “Osnovne značajke teritorijalnopolitičke organizacije u srednjovjekovnoj Bosni”, u: Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: "Svjetlost", 1982, 13.
(4) Mušeta-Aščerić, Vesna, Ibidem, Sarajevo: 1997, 36-42.
(5) Opširnije istorijske podatke vidjeti u odluci Komisije o proglašenju istorijskog područja – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kapova selišta (Borija) u Ledićima, opština Trnovo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 05.2-2.3-77/11-3 od 11. marta 2011. godine (Službeni glasnik BiH, broj 53/11) i na web adresi Komisije: http://www.kons.gov.ba
(6) Š. Bešlagić navodi podatak o 74 stećka. (Bešlagić, Šefik, “Trnovo, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, Naše starine XI, Sarajevo: 1967, 105).
(7) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.
(8) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 179; Bešlagić, Šefik, “Trnovo, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, Naše starine XI, Sarajevo: 1967, 101. – 135.
|
