Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 53/11.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. marta 2011. godine, donijela je

O D L U K U

I

Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kapova selišta (Borija) u Ledićima, opština Trnovo, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine nekropola sa 117 stećaka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 842, posjedovni list broj 137, z.k. uložak broj 137, k.č. 843, posjedovni list broj 30, z.k. uložak broj 30 i k.č. 844, posjedovni list broj 33, z.k. uložak broj 33, k.o. Ledići, opština Trnovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definisanom u tački I stav 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          dozvoljeno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          dozvoljeno je ukopavanje u nove grobove isključivo u recentnom pravoslavnom groblju sa minimalnom udaljenošću od 3 m od stećaka;

-          dozvoljeni su radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenju stećaka od lišajeva i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, te odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;

-          zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

Vlada Federacije dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:

-          izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;

-          izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika.

Vlada Federacije dužna je da sprovede hitne mjere zaštite (odnosno da  spriječi dalju eroziju tla, koja može izazvati pomjeranje i otklizavanje stećaka) uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite. Program hitnih mjera zaštite podrazumijeva:

-          izradu preliminarnog snimka postojećeg stanja kojim će se utvrditi vrsta i stepen ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;

-          arheološka istraživanja uz prethodno urađen program;

-          sanacija oštećenja na spomenicima i vraćanje skliznutih stećaka na izvornu lokaciju;

-          obustaviti započete radove na proširenju puta;

-          uraditi pješačku stazu čime bi se zadržalo izvorno stanje lokaliteta.

IV

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o sprovedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko rukovodilac istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentovaće Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

VI

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe, suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

VII

Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

IX

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom  glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i  Ljiljana Ševo.

Broj: 05.2-2.3-77/11-3

11. marta 2011. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,“nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Hamzalija Trako iz Sarajeva podnio je, dana 5. februara 2009. godine, prijedlog za proglašenje „Nekropole stećaka na dva lokaliteta (Pokraj puta za selo Dujmoviće i na kosi Zlatarić) u selu Ledići, općina Trnovo“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Spomenici na lokalitetu Borija (Kapova selišta) pripadaju vrsti položenih (sanduk i sljemenjak) i uspravnih monolita (krstače). Orijentisani su u pravcu sjever – jug, manji dio njih sa neznatnim odstupanjem i u pravcu zapad – istok.

Na periferiji nekropole nazire se neznatno izdvajanje pojedinih grobova, koje karakteriše bolja obrada, veličina i bogatiji ukrasi, što upućuje na socijalno raslojavanje unutar zajednice. Krstače su takođe situirane na krajevima nekropole.

Umjetničko oblikovanje stećaka očituje se u formi i ukrasu. Naime, postignut je visoki nivo estetske vrijednosti forme: stećci imaju relativno velike dimenzije. Osnovni umjetnički kvalitet stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 117 spomenika ukrašeno je njih 17, od toga 13 sanduka, 1 sljemenjak i 3 krstače. Motivi zastupljeni na spomenicima su: obični i stilizovani krstovi, biljna stilizacija, mačevi, sablje, topuzi, luk sa strijelom, polumjesec, urezana linija i obične vrpce.

Ovu nekropolu karakteriše jedinstveni motiv triju ljudskih glava, evidentiranih na gornjoj vodoravnoj strani sanduka br. 10.

U Osredcima, blizu kuća, evidentiran je kamenolom za stećke. Na spomenutom mjestu Šefik Bešlagić je 1965. godine zabilježio postojanje obrađenog sanduka sa postoljem.

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          istorijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korišćenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

U skladu sa članom 12. Zakona o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljene na osnovu Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:

-          Dopisom br. 02-35-23/09-124, od 07. 08. 2009. godine zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Nekropole sa stećcima na lokalitetu Kapova selišta (Borija), opština Trnovo od: Opštine Trnovo (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

-          Dopisom br. 02-36-9/09, od 19. 08. 2009. godine zatražena je dostava zemljišnoknjižnih uložaka od Osnovnog suda Sarajevo.

-          Dopisom br. 05.2-36.1-1/10-121, od 01. 09. 2010. godine zatražena je dostava zemljišnoknjižnih uložaka od Osnovnog suda Sarajevo.

-          Dopisima br. 05.2-36.1-1/10-205 i br. 05.2-36.1-1/10-206 od 17. 12. 2010. godine zatražen zemljišnoknjižni uložak i katastarski podaci za k.č. 842, k.o. Ledići, Trnovo.

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Ledići su smješteni u sjevernom podnožju planine Treskavice. Od Trnova su udaljeni oko 8 km vazdušne linije u pravcu zapada. U neposrednom okruženju spomenutog naselja evidentirana su dva lokaliteta sa stećcima; Kapova selišta (Borija) i Zlatarić. Nadmorska visina nekropole sa stećcima na lokalitetu Kapova selišta (Borija) je 933 m, geografska širina 43°40'7.99"N i geografska dužina 18°20'35.93"E(1). 

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. broj 842, posjedovni list broj 137, upisan u z.k. uložak 137, k.č. broj 843, posjedovni list broj 30, upisan u z.k. uložak broj 30 i k.č. broj 844, posjedovni list broj 33, upisan u z.k. uložak broj 33, k.o. Ledići, opština Trnovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Zemljišna parcela k.č. broj 842 u suvlasništvu je Miovčić (Radoslav) Dragan i Miovčić (Radoslav) Mlađen, k.č. 843 je društvena svojina MZ Ledići, k.č. 844 je društvena svojina opštine Trnovo.

Istorijski podaci

U srednjem vijeku na području Sarajevskog i Visočkog polja formirana je župa Vrhbosna, koja je obuhvatala prostor gornjeg toka rijeke Bosne i slivove njenih pritoka Miljacke, Željeznice i Zujevine(2). To je bio prostor sa istoka omeđen Romanijom, sa jugoistoka Jahorinom, s juga Treskavicom i Bjelašnicom, sa zapada Igmanom i prevojem Kobiljača, a sa sjevera rijekom, odnosno župom Vogošćom. Nastanak feudalnih oblasti pratio je proces rastakanja ranofeudalnih župa, jer ranije ''župe nisu odgovarale kasnofeudalnom konceptu vlasti''. Isti proces je zahvatio i župu Vrhbosnu, koja je od druge polovine XIV vijeka podijeljena na nekoliko manjih oblasti(3).

U slivu Mokranjske Miljacke formirana je župa Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu Paljanske Miljacke, župa Pale. Ove župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića kao i susjedna Prača.

Drugi dio velike župe Vrhbosne ostao je u oblasti kojom je neposredno gospodario bosanski kralj, u tzv. – "contrata del re" – Kraljevoj oblasti. To je prostor u slivu rijeke Zujevine (današnje područje Hadžića), dok je područje oko ušća rijeke Zujevine u rijeku Bosnu ostalo u okviru župe Vrhbosne(4). 

Posebnu teritorijalno–političku cjelinu predstavljao je prostor gornjeg toka rijeke Željeznice, smješten između planinskih masiva Treskavice i Bjelašnice, na jednoj, i Jahorine, na drugoj strani (današnja okolina Trnova). Najvećim dijelom ova oblast je graničila sa posjedima hercega Stjepana, kojima je definitivno pripojena 1435/6. godine(5).

Planina Treskavica se prvi put spominje u pisanim izvorima Dubrovačkog arhiva u avgustu 1373. godine, u povodu prenosa 100 tovara soli iz Dubrovnika. Tada se spominje kiridžija, katunar, Vlah Brajan Pribojević(6).

O naseljavanju ovih krajeva u srednjem vijeku svjedoče brojne nekropole sa stećcima. Nalaze se uz naselja: Trebečaj, Lediće, Šabance, Donju Presjenicu, Šišiće, Delijaš i Gukavac(7).

Stilske karakteristike motiva srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika-stećaka ovog kraja ukazuju na određenu vezu sa stećcima sa područja Stoca i Bileće, što se dovodi u vezu sa migracijama stočara-Vlaha iz ovih krajeva u planinska područja južno od Sarajeva.

Stećci iz okoline Trnova okvirno se datiraju u period XIV i XV vijeka, a manji broj vjerovatno u prve godine XVI vijeka.(8)  

2. Opis dobra

Stećci na lokalitetu Borija (Kapova selišta) pripadaju vrsti položenih i uspravnih monolita. Položeni monoliti se javljaju u dvije forme; sanduk i sljemenjak, a uspravni  u formi krstače. Uopšteno, brojnost stećaka na nekropolama važan je pokazatelj kretanja u društvu srednjovjekovne Bosne XIV i XV vijeka. S obzirom da najveći broj nekropola sadrži manje od 10 stećaka, a da je broj nekropola sa 300 i više primjeraka koje pripadaju većim zajednicama izuzetak, mala se groblja uopšteno mogu smatrati porodičnim, što govori o poodmaklom procesu rastakanja starog rodovskog društva i izdvajanju malih porodičnih zajednica koje, kao znak «novoga» identiteta, organizuju svoja vlastita groblja(9). 

Na osnovu navedenog mišljenja nekropola sa stećcima na lokalitetu Borija (Kapova selišta), po brojnosti stećaka i ukrasnih motiva pripada široj zajednici koja je živjela na tom prostoru. Tek na periferiji nekropole nazire se neznatno izdvajanje pojedinih grobova, što se očituje boljom obradom nadgrobnika, njihovom veličinom i bogatijom ukrašenošću. I krstače su situirane na kraju nekropole, zbog čega se s razlogom datiraju na kraj perioda stećaka. Kao i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine uz nekropole vezuju se kasnija hrišćanska ili muslimanska groblja, takva situacija je i na ovom lokalitetu, gdje su sa stećcima ispreplitani nadgrobnici – krstovi novijih ukopa. 

U sjevernom dijelu nekropole nalazi se pravoslavno groblje u koje se sahranjuju stanovnici Ledića, što indicira kontinuitet življenja na navedenom prostoru.

Umjetničko oblikovanje stećaka očituje se u formi i ukrasu. Na ovoj nekropoli postignut je visoki nivo estetske vrijednosti forme: stećci imaju relativno velike dimenzije. Osnovni umjetnički kvalitet stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 117(10) spomenika ukrašeno je njih 17, od toga 13 sanduka, 1 sljemenjak i 3 krstače(11). Motivi zastupljeni na spomenicima su; obični i stilizovani krstovi, biljna stilizacija, mačevi, sablje, topuzi, luk sa strijelom, polumjesec, urezana linija i obične vrpce. Ovu nekropolu karakteriše jedinstveni motiv triju ljudskih glava, evidentiranih na gornjoj vodoravnoj strani sanduka br. 10.

Stećci su položeni u nizovima, a orijentisani su sjever – jug, manji dio njih sa neznatnim odstupanjem i u pravcu zapad – istok.

Manji broj stećaka, oko puta (usjek) skliznuo je i ne stoji in situ. Stećci od br. 1 do 87. smješteni su na k.č. broj 842, s izuzetkom stećka br. 86. koji je smješten na k.č. 844. Stećci od broja 88. do 116. smješteni su na k.č. 843. unutar ograde aktivnog pravoslavnog groblja, a stećak br. 117. smješten je tik uz ogradu u zapadnom dijelu groblja. 

U Osredcima, blizu kuća, u zapadnom kraju sela Ledići, evidentiran je kamenolom za stećke. Na spomenutom mjestu Š. Bešlagić je 1965. godine zabilježio postojanje obrađenog sanduka sa postoljem(12).

Stanje spomenika

Stećak br. 1 – krstača, ukrašena i izdvojena u južnom kraju nekropole, obrasla mahovinom i lišajevima; dimenzije krstače su: dužina 127 x širina 63 x debljina 41 cm; Na istočnoj čeonoj strani nalazi se motiv polumjeseca, čiji su krakovi okrenuti prema gore i luka sa strijelom koji je ispod polumjeseca. Na sjevernoj bočnoj strani nalazi se mač i buzdovan. Ukrasi su rađeni u visokom reljefu.

Stećak br. 2 – sanduk, utounuo i ukrašen, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 188x118x12 cm; Dužinom gornje vodoravne strane stećka, pruža se urezana linija, koja naglašava da se radi o dvojnom grobu.

Stećak br. 3 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 145x širina 90 cm.

Stećak br. 4 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 200x90x16 cm.

Stećak br. 5 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 177x74x50 cm.

Stećak br. 6 – sljemenjak, utonuo u zemlju u visini krovnih ploha, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 154x102x24 cm.

Stećak br. 7 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 188x94x56 cm.

Stećak br. 8 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 212x105x20 cm.

Stećak br. 9 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 220x127x60 cm.

Stećak br. 10 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 204x133x23 cm.

Stećak br. 11 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 176x74x95 cm.

Stećak br. 12 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 176x70x42 cm.

Stećak br. 13 – sljemenjak, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 174x76x30 cm.

Stećak br. 14 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 176x70x42 cm; Sredinom gornje vodoravne strane stećka po dužini, pruža se urezana linija, koja naglašava da se radi o dvojnom grobu.

Stećak br. 15 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 168x73x24 cm.

Stećak br. 16 – sanduk, utonuo i nagnut na istočnu bočnu stranu, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 177x76x48 cm.

Stećak br. 17 – utonuo u zemlju, vidljiv samo fragment stećka dužina od 66 cm, orijentisan u pravcu sjever – jug.

Stećak br. 18 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 268x73x24 cm.

Stećak br. 19 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 184x88x45 cm.

Stećak br. 20 – sanduk, ukrašen, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, na površini stećka vidljive su napukline, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 175x širina 185 cm; Na površini stećka vidljiva je urezana linija koja se pruža duž čeonih i bočnih strana i predstavlja okvir.

Stećak br. 21 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 200x100x30 cm.

Stećak br. 22 – sanduk, dijelom utonuo, nagnut na bočnu jugoistočnu stranu, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 175x75x34 cm.

Stećak br. 23 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: dužina 177x širina 127 cm.

Stećak br. 24 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 198x82x28 cm.

Stećak br. 25 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: dužina 145 x širina 76 cm.

Stećak br. 26 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 116x52x20 cm.

Stećak br. 27 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 180x100x13 cm.

Stećak br. 28 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 190x83x46 cm.

Stećak br. 29 – sanduk sa postoljem, utonuo sa sjeverozapadne bočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: 178x125x60 cm.

Stećak br. 30 – sanduk, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju, tako da je vidljiva samo njegova gornja pravougaona strana, pozicionirana u nivou terena, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 188x118x12 cm.

Stećak br. 31 – sanduk, nagnut na bočnu istočnu stranu, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 214x115x51 cm.

Stećak br. 32 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 222x109x55 cm.

Stećak br. 33 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 177x77x34 cm.

Stećak br. 34 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 187x87x33 cm.

Stećak br. 35 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, između ovog i narednog stećka (br. 36) izraslo je drvo, koje narušava stabilnost i položaj oba spomenika, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 205x98x26 cm.

Stećak br. 36 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 216x105x28 cm.

Stećak br. 37 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 208x78x13 cm; Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani nalazi se motiv krsta, rađen u visokom reljefu.

Stećak br. 38 – sanduk, dijelom utonuo i nagnut na bočnu istočnu stranu, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 218x137x63 cm.

Stećak br. 39 – sanduk, dijelom utonuo i zasut zemljom sa bočne istočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 185x98x35 cm.

Stećak br. 40 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 178x88x20 cm.

Stećak br. 41 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 177x86x28 cm; Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani nalazi se motiv manjeg krsta, rađen u visokom reljefu.

Stećak br. 42 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 187x115x40 cm.

Stećak br. 43 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 204x83x30 cm.

Stećak br. 44 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 180x104x57 cm.

Stećak br. 45 – sljemenjak, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 174x75x43 cm.

Stećak br. 46 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 240x150x40 cm; Sredinom gornje vodoravne strane stećka, po dužini, pruža se urezana linija, koja naglašava da se radi o dvojnom grobu. U južnom dijelu stećka s desne i lijeve strane urezane linije, nalazi se po jedan manji krst čiji se krakovi završavaju polukružno. Ukrasi su rađeni tehnikom udubljivanja.

Stećak br. 47 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 180x120x40 cm.

Stećak br. 48 – sljemenjak, utonuo u zemlju u visini krovnih ploha, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 155x60x23 cm.

Stećak br. 49 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo u zemlju, na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani nalazi udubljenje nepravilnog oblika, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 154x105x16 cm.

Stećak br. 50 – sanduk, dijelom utouno, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 185x104x58 cm.

Stećak br. 51 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 192x72x39 cm.

Stećak br. 52 – sljemenjak, utonuo u visini krovnih ploha, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 189x70x40 cm.

Stećak br. 53 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 177x110x20 cm.

Stećak br. 54 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 182x93x48 cm.

Stećak br. 55 – sanduk, utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 128x75x15 cm.

Stećak br. 56 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 190x108x62 cm.

Stećak br. 57 – sanduk, ukrašen, dijelom utouno, spomenik je rađen tako da je na sjevernoj čeonoj strani po širini zatesan, a na južnoj se zavrašava na sljeme, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 162x67x42 cm; Ukrašen je sa svih vidljivih strana. Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani nalazi se motiv krsta, rađen u visokom reljefu sa urezanom linijom po sredini krakova, uokviren sa dvije obične pravougaone linije. Ispod krsta nalazi se rozeta, a u zabatu, nalaze se dva simetrična lučna dodatka. Na sjevernoj čeonoj zatesanoj strani nalazi se pravougaoni ukvir unutar kojeg su smještena dva pravougaonika. Ispod na ravnom dijelu sjeverne čeone strane nalazi se stilizovana biljka, koja ima par debelih i povijenih listova, a onda još i dva para manjih i urezanih listova. Na južnoj čeonoj strani, na kosim plohama nalaze se pravougaoni okviri unutar kojih se nalazi stilizovan krst na stalku. Sa uspravnog kraka na dva mjesta izbijaju po dva simetrična polulučna dodatka. Na zapadnoj bočnoj strani u dva pravougaona okvira nalaze se biljke sa po dva lista koji se nešto povijaju prema vani i dolje.(13) Na istočnoj bočnoj strani se nalazi ukras, ali zbog stećka br. 56. koji je smješten tik uz ovaj stećak, nije moguće opisati navedeni ukras. Pretpostavlja se da se radi o istom ukrasu kao na zapadnoj bočnoj strani.

Stećak br. 58 – sanduk, dijelom utonuo, vidljive napukline na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 164x73x39 cm.

Stećak br. 59 – sljemenjak, ukrašen, dijelom utonuo, oštećen na južnoj čeonoj strani, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 189x77x76 cm; Spomenik na bočnim stranama ima isklesanu široku vrpcu u visokom reljefu.

Stećak br. 60 – sanduk, dijelom utouno u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, južna čeona strana se završava na sljeme, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 162x74x20 cm.

Stećak br. 61 – sanduk, dijelom utouno u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, sjeverna čeona strana se završava na sljeme, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 187x96x25 cm.

Stećak br. 62 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 154x102x24 cm; Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani nalazi se motiv stilizovanog krsta, čiji se poprečni krakovi završavaju kao krugovi, dok se uspravni krakovi završavaju kao kružni vijenci, koji su na jednom dijelu prekinuti. Ukras je rađen u visokom reljefu.

Stećak br. 63 – sanduk, upotpunosti utonuo u zemlju tako da je vidljiv samo brid jedne stranice, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 70 cm.

Stećak br. 64 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 193x98x63 cm.

Stećak br. 65 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 182x90x31 cm.

Stećak br. 66 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 182x91x35 cm.

Stećak br. 67 – sanduk, dijelom utonuo i nagnut na zapadnu bočnu stranu, dio stećka je oštećen, obrastao mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 176x80x55 cm.

Stećak br. 68 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170x93x53 cm.

Stećak br. 69 – sanduk, dijelom utonuo, oštećen sa zapadne bočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 175x78x42 cm.

Stećak br. 70 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 179x65x39 cm.

Stećak br. 71 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170x103x23 cm.

Stećak br. 72 – sanduk, prepolovljen, utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 169x80x27 cm.

Stećak br. 73 – sanduk, nagnut na jugozapadnu bočnu starnu, obrastao lišajevima orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 190x124x65 cm.

Stećak br. 74 – sanduk, nagnut na jugozapadnu bočnu stranu, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim raslinjem, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 183x110x46 cm.

Stećak br. 75 – sanduk, nagnut na jugozapadnu bočnu starnu, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 180x58x72 cm.

Stećak br. 76 – sljemenjak, dislociran i prevrnut na svoju južnu bočnu stranu, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x90x115 cm.

Stećak br. 77 – sanduk, dislociran, ukrašen, nagnut na bočnu južnu stranu, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 190x110x64 cm; Sredinom gornje vodoravne strane stećka, po dužini, pruža se urezana linija, koja naglašava da se radi o dvojnom grobu.

Stećak br. 78 – sljemenjak, dislociran, prevrnut na bočnu sjeverozapadnu stranu  i utouno, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: dužina 173x visina 34 cm.

Stećak br. 79 – sanduk, prepolovljen, jedan dio stećka je obrastao mahovinom i lišajevima, a drugi je upotpunosti utonuo u zemlju, dio stećka koji je vidljiv orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 100x64x55 cm.

Stećak br. 80 – sanduk, dislociran, dijelom utonuo, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 153x80x45 cm.

Stećak br. 81 – sanduk, dislociran, dijelom utonuo, obrastao mahovinom, lišajevima i niskim rastinjem, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 174x110x40 cm.

Stećak br. 82 – sanduk, dislociran, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 163x78x57 cm.

Stećak br. 83 – sanduk, dislociran, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 167x68x50 cm.

Stećak br. 84 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 218x125x40 cm.

Stećak br. 85 – sljemenjak sa postoljem, dislociran i prevrnut na južnu bočnu stranu, utonuo sa sjeverozapadne bočne strane, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 120x70x90 cm; dimenzije postolja su: 185x90x30 cm.

Stećak br. 86 – sljemenjak sa postoljem, velikih dimenzija, prevrnut na bočnu sjeverozapadnu stranu, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu jugozapad – sjeveroistok; dimenzije stećka su: 217x105x136 cm; dimenzije postolja su: 320x196,5x65 cm.

Stećak br. 87 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 162x67x20 cm.

Stećak br. 88 – krstača, ukrašena, obrasla mahovinom i lišajevima, nagnuta na zapadnu stranu; dimenzije krstače su: dužina 178 x širina 70 x debljina 30 cm; Na vrhu gornjeg kraka i na vrhovima poprečnih krakovima nalazi se motiv jabuke. Na južnoj bočnoj strani ispod poprečnog kraka, nalazi se sablja i buzdovan. Ukrasi su rađeni u visokom reljefu.

Stećak br. 89 – krstača, ukrašena, obrasla mahovinom i lišajevima; dimenzije krstače su: dužina 102 x širina 86 x debljina 30 cm; Na istočnoj čeonoj strani nalazi se motiv polumjeseca i luka sa strijelom, koji je ispod polumjeseca. Na južnoj bočnoj strani nalazi se mač i buzdovan. Ukrasi su rađeni u visokom reljefu.

Stećak br. 90 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 157x76x35 cm.

Stećak br. 91 – sljemenjak, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 214x74x90 cm.

Stećak br. 92 – sljemenjak, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 165x65x90 cm.

Stećak br. 93 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170x80x32 cm.

Stećak br. 94 – sanduk, dijelom utonuo i nagnut na bočnu istočnu stranu, obrastao lišajevima, spomenik je rađen tako da je čeona sjeverna strana trostrano oblikovana, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 198x85x35 cm.

Stećak br. 95 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 180x72x29 cm.

Stećak br. 96 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170x98x26 cm.

Stećak br. 97 – sanduk, utonuo u zemlju, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 73 x vidljiva širina 45 cm.

Stećak br. 98 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, oštećena južna čeona strana, i ovaj spomenik je rađen tako da je čeona južna strana trostrano oblikovana, ali danas oštećena, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 174x80x50 cm.

Stećak br. 99 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, sa istočne strane zasut zemljom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170x100x30 cm; Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani nalazi se motiv krsta, čiji se krakovi završavaju kao kružni vijenci. Ukras je rađen u visokom reljefu.

Stećak br. 100 – sanduk, dijelom utonuo, nagnut na zapadnu bočnu stranu, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 190x127x30 cm.

Stećak br. 101 – sanduk, dijelom utonuo, sa istočne strane zasut zemljom, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 214x108x20 cm.

Stećak br. 102 – sanduk, dijelom utonuo, nagnut na zapadnu bočnu stranu, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 162x88x50 cm.

Stećak br. 103 – sanduk, sa istočne strane zasut zemljom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 228x178x50 cm.

Stećak br. 104 – sanduk, sa istočne strane na njegovu gornju pravougaonu stranu naslonjen je svojim rubom stećak br. 103, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 180x128x60 cm.

Stećak br. 105 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo u zemlju, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 196x vidljiva širina 63x vidljiva visina 16 cm; Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani u južnom dijelu nalazi se predstava tri ljudske glave. Ukras je rađen u visokom reljefu.

Stećak br. 106 – sanduk, dijelom utonuo i prepolovljen na dva dijela, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 164x64x46 cm.

Stećak br. 107 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, nagnut na zapadnu bočnu stranu obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 190x127x18 cm.

Stećak br. 108 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, nagnut na zapadnu bočnu stranu obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 188x109x48 cm.

Stećak br. 109 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven travom i paprati, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 170x72x21 cm.

Stećak br. 110 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven travom i paprati, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 140x68x30 cm.

Stećak br. 111 – sanduk, utonuo u zemlju, prekriven travom i paprati, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 160x65x12 cm.

Stećak br. 112 – sanduk, ukrašen i većim dijelom po dužini utonuo, oštećen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 70x vidljiva širina 50 x visina 12 cm; Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani u južnom dijelu nalazi se motiv krsta, čiji se krakovi završavaju kao krugovi. Ukras je rađen u visokom reljefu.

Stećak br. 113 – sanduk, ukrašen, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 179x66x17 cm; Na njegovoj gornjoj pravougaonoj strani u južnom dijelu nalazi se motiv stilizovanog krsta, čiji se krakovi završavaju kao sidra. Ukras je izveden tehnikom udubljivanja.

Stećak br. 114 – sanduk, dijelom utonuo, prekriven travom, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 193x77x12 cm.

Stećak br. 115 – sanduk, utonuo u zemlju, prekriven travom, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 159x67x16 cm.

Stećak br. 116 – sanduk, većim dijelom po dužini utonuo, oštećen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 110x 65 x 15 cm.

Stećak br. 117 – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima, orijentisan u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 198x96x49 cm.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Trnovo kao spomenik III kategorije uvršteno je 22 lokaliteta nekropola sa stećcima (1520 stećaka) bez preciznije identifikacije(14). 

U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 25. avgusta 2009. godine, navedeno dobro je evidentirano pod nazivom: Kapova selišta, Borija, Ledići, Trnovo. Srednjovjekovna nekropola, sačuvano 116 stećaka, kasni srednji vijek.

Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršio je Šefik Bešlagić(15).

Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 15. januara 2010. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja;

-          Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju;

-          Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri;

-          Područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije obrasta travom, trnjem što dodatno uzrokuje razaranje stećaka;

-          Na lokalitetu sa stećcima postoji rizik odrona zemljišta sa istočne strane padine;

-          Dio stećaka siturian je u ograđenom prostoru aktivnog pravoslavnog groblja.

6. Specifični rizici

-          vandalizam (prevrtanje stećka),

-          prirodne nepogode (odronjavanje zemljišta usljed kiša i sklizavanje stećaka niz vododerinu),

-          dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,

-          nepovoljni uticaji atmosferalija,

-          samonikla vegetacija.

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A)         Vremensko određenje

B)         Istorijska vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Kvalitet materijala

iii.         Proporcije

v.          Vrijednost detalja

D)         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim istorijskim periodima

E)         Simbolička vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

v.          Značaj za identitet grupe ljudi

G)         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

iii.         Namjena i upotreba

iv.         Tradicija i tehnike

v.          Položaj i smještaj u prostoru

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija

-         Katastarska podloga – Broj Plana: 6H14 Trnovo-53 (Dejčići – 19, Ledići – 3) R=1:2500,

-         Katastarskoknjižni izvodak br. 30 i 33, i kopija katastarskog plana za k.č. 843 i 844, k.o. Ledići, Trnovo. Razmjera 1:2 500. Izdati dana 12. 08. 2009. godine od Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo (dopis br: 02/3-30-2394/09).

-         Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Su-09-003077 od 20. 08. 2009. godine o dostavljanju zemljišnoknjižnih izvadaka za k.č. 843, 844, 847, 849 i 863, k.o. Ledići.

-         Dopis Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo broj: 02/3-30-2458 od 02. 09. 2010. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 846, k.o. Ledići.

-         Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Rz-10-4068 od 06. 09. 2010. godine o dostavljanju zemljišnoknjižnog uloška za k.č. 846, k.o. Ledići.

-         Dopis Službe za upravu za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove, katastar i inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja opštine Trnovo broj: 02/3-30-3038 od 20. 12. 2010. godine o dostavljanju katastarskih podataka za k.č. 842, k.o. Ledići.

-         Dopis Opštinskog suda u Sarajevu Zemljišnoknjižni ured br. 065-0-Rz-10-5943 od 22. 12. 2010. godine o dostavljanju zemljišnoknjižnog uloška za k.č. 842, k.o. Ledići.

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra

-         Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja br. 03-23-2-1203/09, od 10. 08. 2009. godine, kojim obavještava Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika da ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na dobro Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kapova selišta (Borija) u selu Ledići, opština Trnovo.

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-3178-1/09, od 25. 08. 2009. godine dostavljeni su podaci o prethodnoj zaštiti lokaliteta u Ledićima, opština Trnovo.

-          Fotodokumentacija

-         fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 11. 08. i 05. 11. 2009. godine; fotografisao: istroičar Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).

-          Tehnička dokumentacija

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak spomenika); dana 05. 11. 2009. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, istoričar i Arijana Pašić dipl.ing.arh.

Korišćena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:

1966.    Anđelić, Pavao. “Doba srednjovjekovne bosanske države”, u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo: 1966, 455-495.

1967.    Bešlagić, Šefik. “Trnovo, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici”. Sarajevo: Naše starine XI, 1967, 101-135.

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 179.

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.

1981.    Vego, Marko. “Novi i revidirani srednjovjekovni natpisi iz Bosne”. Sarajevo: Naše starine XIV, 1981, 39.

1982.    Anđelić, Pavao. “Osnovne značajke teritorijalnopolitičke organizacije u srednjovjekovnoj Bosni”, u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo:  "Svjetlost", 1982, 9-25.

1985.    Mušeta-Ašćerić, Vesna. “Srednjovjekovna župa Vrhbosna, Problem granica i vlasti”, u: Prilozi. Sarajevo: Institut za istoriju u Sarajevu, 1985, 257-268.

1997.    Mušeta-Aščerić, Vesna. “Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva”, u: Prilozima istoriji Sarajeva. Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21 marta 1993. godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36.

www.google earth.com

(1) www.google earth.com

(2) Vesna Mušeta-Aščerić, „Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva“, u: Prilozima istoriji Sarajeva, Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21. marta 1993. godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36.

(3) Pavao Anđelić, „Osnovne značajke teritorijalnopolitičke organizacije u srednjovjekovnoj Bosni“, u: Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: "Svjetlost", 1982, 13.

(4) Vesna  Mušeta-Aščerić, Ibidem, Sarajevo: 1997, 36-42.

(5) Vesna Mušeta-Ašćerić, „Srednjovjekovna župa Vrhbosna, Problem granica i vlasti“, u: Prilozi, Sarajevo: Institut za istoriju u Sarajevu, 1985, 266.

(6) Marko Vego, „Novi i revidirani srednjovjekovni natpisi iz Bosne“, Sarajevo: Naše starine XIV, 1981, 39.

(7) Šefik Bešlagić, „Trnovo, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici“, Sarajevo: Naše starine XI, 1967, 101.

(8) Šefik Bešlagić, Ibidem, Sarajevo: Naše starine XI, 1967, 134, 135.

(9) Pavao Anđelić, „Doba srednjovjekovne bosanske države“, u Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo: 1966, 455-495.

(10) Š. Bešlagić navodi podatak o 116 stećaka. (Šefik Bešlagić, Ibidem, Sarajevo: Naše starine XI, 1967, 103).

(11) Š. Bešlagić navodi podatak o 13 ukrašenih stećaka, i to 9 sanduka, 1 sljemenjak i 3 krstače. (Šefik Bešlagić, Ibidem, Sarajevo: Naše starine XI, 1967, 103, 104).

(12) Šefik Bešlagić, Ibidem, Sarajevo: Naše starine XI, 1967, 107.

(13) Šefik Bešlagić, Ibidem, Sarajevo: Naše starine XI, 1967, 103.

(14) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.

(15) Šefik Bešlagić, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 179; Šefik Bešlagić, „Trnovo, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici“, Sarajevo: Naše starine XI, 1967, 101. – 135.