početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Veliki i Mali Han u Lištanima, prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima, historijsko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 102/11.


 

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. ožujka 2011. godine je donijelo

 

O D L U K U

 

I.

 

Povijesno područje – Prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima, Veliki i Mali Han, Lištani, općina Livno, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine tumulus na kojem su grobovi i 84 stećaka (Veliki Han sa 25 stećaka i Mali Han sa 59 stećaka).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvaća k.č. 2270 i k.č. 2273 (stari premjer), zk. uložak broj 147, k.č. 2280 (stari premjer), zk. uložak broj 34, k.o. Rujani, općina Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na kapelicu koja je sagrađena na zaštićenom prostoru ne primjenjuju se mjere zaštite utvrđene ovom odlukom.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II.

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

 

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          Dopušteni su isključivo istraživački, arheološki i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          Nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;

-          Iznimno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen.

 

IV.

 

Svi pokretni nalazi koji tijekom arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvješće, a najduže za razdoblje od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvješća o provedenom istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Iznimno od odredbe stavka 7. ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim tijekom boravka izvan zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.

 

V.

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kome su oprečni odredbama ove odluke.

 

VI.

 

Svatko, a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II–VI ove odluke, te nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

 

VIII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (www.kons.gov.ba ).

 

IX.

 

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

X.

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

 

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 05.1-2.3-77/11-2

11. ožujka 2011. godine

Sarajevo

 

Predsjedateljica Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I. – UVOD

Na temelju članka 2, stavak 1, Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu, podnio je, dana 14. 1. 2003. godine prijedlog/peticiju za proglašenje arheološkog lokaliteta: srednjovjekovne nekropole sa stećcima, Lištani: Veliki i Mali Han, općina Livno, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V, stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Područje Livna je bilo naseljeno od najstarijih dana o čemu svjedoče brojni arheološki ostaci. Poseban značaj ovom povijesnom području daje izmiješanost, a ponekad i preklapanje grobalja iz različitih povijesnih razdoblja.

O kontinuitetu života i sahranjivanja na ovom prostoru svjedoče mnoga groblja kroz čiju koncentraciju je do današnjih dana odražen kontinuitet guste nastanjenosti područja, poput tumulusa i nekropola sa stećcima Veliki i Mali Han, smještenih u selu Lištani, udaljenom 20 km zračne linije sjeverozapadno od Livna.

Nekropola Mali Han smještena je na zemljanom tumulusu radijusa oko 60 m, blagog uzvišenja od cca 1,0 m i broji 59 stećaka, dok je nekropola sa stećcima Veliki Han, udaljena nekih 100 metara od prve, smještena na sasvim blagom uzvišenju od oko 80 cm, (mogućem zemljanom tumulusu sa radijusom od oko 30 m) i broji 25 stećaka.

 

II. – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana;

-          zemljišnoknjižni izvadak;

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke;

-          prema odredbi članka V. stavak 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 37. Poslovnika o radu Povjerenstva prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim osobama da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Povjerenstvo je dopisom broj:

-         05.1-35.2-10/10-211 od 3.11.2010. godine zatražilo dokumentaciju i stav vlasnika u vezi sa proglašenjem lokaliteta Nekropole sa stećcima, Veliki i Mali Han, Lištani, općina Livno, nacionalnim spomenikom BiH, od Općine Livno, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta i Federalnog ministarstva prostornog uređenja;

-         dopisom broj 07-40-4-4183-1/10 od 8. 11. 2010. godine Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta potvrdio je da dobro nije bilo zaštićeno od strane Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa BiH;

-         do momenta donošenja odluke stav vlasnika nije dobijen.

 

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima Veliki i Mali Han, smještena je u selu Lištani, koje je udaljeno 20 km zračne linije sjeverozapadno od Livna, na zemljopisnoj širini 43°53'40.91 i na zemljopisnoj duljini 16°47'10.29".

Nacionalni spomenik nalazi se, na lokaciji koja obuhvaća k.č. 2270 i k.č. br. 2273 (stari premjer), zemljišnoknjižni uložak broj 147, k.č. 2280 (stari premjer), zemljišnoknjižni uložak broj 34, k.o. Rujani, općina Livno, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Prapovijesne grobne gomile (tumulusi) u Bosni i Hercegovini su poznati pod različitim nazivima (gomila, kamena gomila, gromila, grobna gomila, umka, humka, unjka, zaspa). Spadaju među najbrojnije prapovijesne objekte s osnovnom koncentracijom u južnoj Bosni, Podrinju i Hercegovini, a sporadično se pojavljuju i u centralnoj i sjevernoj Bosni. Tumulusi predstavljaju nasute objekte po pravilu kružne osnove (ponekad i eliptične), prvobitno najvjerojatnije kupastog oblika, a sačuvani su najčešće u obliku više ili niže kalote. Podizani su od zemlje kombinacijom zemlje i kamena, a u tipično kraškim krajevima od kamena (osim onih u poljima). Izuzimajući tumuluse u fortifikacionoj funkciji (tzv. limitni tumuli u okviru gradinskog fortifikacionog sistema) kao i one u funkciji kultnih objekata – zaspa(1), najveći dio tumulusa su sepulkralni objekti s jednom ili više ukopa koje opet mogu biti funkcionalno povezane (ukopi iz iste kronološke faze u obiteljskim ili rodovskom tumulusu) ili pak iz različitih faza istog perioda. Nerijetko se susreću i ukopi iz različitih epoha (npr. naknadni ukopi iz rimskog doba ili čitave srednjovjekovne nekropole na prapovijesnim tumulusima).

Na osnovi dosadašnjih nalaza, moguće je tvrditi da ukopi pod tumulusima u Bosni i Hercegovini potječu iz eneolitika (XX. – XVIII. st. p.n.e.) Ljeskova Glavica u Ljubomiru kod Trebinja, Rudine u Rusanovićima i Gosinja planina na glasinačkom području (kod Rogatice), Naklo u Grabovici u Buškom Blatu (kod Duvna) i neki drugi.

Veliki broj tumulusa pripada ranom brončanom dobu (XVIII. i XVII. st. p.n.e.) i to na stotine kamenih tumulusa sa skeletima u zgrčenom položaju u kamenim sanducima, zatim tumulusi na većem broju lokaliteta glasinačkog područja i dr.

Ukopi iz srednjeg brončanog doba (XVI. – XIII. st. p.n.e.) nađeni su u većem broju humki glasinačkog područja te srednjeg i donjeg Podrinja (podrinjska grupa), a jedan specifičan tip niske dosta velike humke s brojnim ukopima (karakterističan je za grupu Barice – Gređani (u sjevernoj Bosni) posebno za njenu ranu fazu koja pripada srednjem i prijelazu na kasno brončano doba.

Najveći broj tumulusa pripada kasnom brončanom dobu (XIII. – VIII. st. p. n. e.) i posebno željeznom dobu (VIII. – V. st. p. n. e.). Na prijelazu iz brončanog u rano željezno doba u krajevima zapadno od Neretve prelazi se na sahranjivanje u ravnim grobovima, a tumulusi ostaju karakteristični za glasinačku kulturu na glasinačkom području, u gornjem Podrinju i krajevima istočno od Neretve.

Pred kraj prapovijesnog perioda broj tumulusa se smanjuje i prelaz na ukope u ravnim grobovima je zapaženiji (Kačanj kod Bileće, Radimlja 2 kod Stoca).

U nauci je utvrđeno da grobne gomile na prostoru Bosne i Hercegovine pripadaju prapovijesnim Ilirima, pa se stoga i nazivaju ilirskim tumulima(2). 

Rimska postaja Pelva (Lištani) na cesti između Aequuma (Čitluk pored Sinja) i Salviuma (Vrba, Glamočko polje) smještenim u Lištanima i Bariduuma, najvjerojatnije područje grada Livna, bila je jedna od spona pomenutih područja. Rimsku cestu koja ide iz Lištana u dužini od 4 km do Strupnića pod Golijom, pratile su i manje mjesne prometnice, spajajući pojedina naselja. Glavna rimska cesta koja je prelazila preko Livanjskog polja povezivala je Salonu i Servitium (Gradiška).

U 9. stoljeću livanjska županija vjerojatno je, uz Livanjsko, obuhvaćala Duvanjsko i Glamočko polje. Sjedište joj je bilo Livno, koje se prvi put spominje 892. g. pod imenom Cleuna, u povelji hrvatskog kneza Muncimira, gdje se kao župan Livna navodi Želimir u ulozi svjedoka(3). Ime grada zabilježeno je i u popisu naseljenih gradova u djelu „O upravljanju carstvom“ bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta iz sredine 10. st. gdje opisuje Hrvatsku i nabraja njene županije, te u popisu između 11 županija kao prvu navodi županiju Livno. Livanjska županija vjerojatno je obuhvaćala, pored Livanjskog, Duvanjsko i Glamočko polje. U povelji kralja Zvonimira iz posljednje četvrtine XI. st. spominje se livanjski comes Dobrila.

U srednjem vijeku, u crkvenom pogledu Livno je pod jurisdikcijom splitske nadbiskupije, a njene ovlasti potvrdili su ugarsko-hrvatski kraljevi Koloman (1103.) i Andrija II. (1207.) U granice potonje biskupije, livanjsku župu uključuje i papa Celestin III. Osnivanjem bosanske vikarije 1340. godine, Livno je bilo u sklopu duvanjske kustodije. Unatoč nastojanjima bosanskih franjevaca i vladara Kotromanića da se na području Bosne osnuju nove biskupije, livanjska je župa i dalje ostala u sastavu splitske nadbiskupije, čiji se zborni kaptol spominje oko 1400. godine u Livnu(4).  Od početka 13. st. područje koje obuhvaća Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko polje sve češće se naziva Tropolje (Tres campi). Za vladavine Stjepana II Kotromanića (1314–1353) Tropolje, godine 1322., ulazi u sastav bosanske države, nazivajući se od tada Završje ili Zapadne strane, Sam grad Livno (castrum Cleune) ponekad se naziva i Bistrički grad(5) (castrum Bystryze), jer se iznad izvora rijeke Bistrice, nalazila srednjovjekovna utvrda, čiji su bedemi i obrambene kule još uvijek vidljivi(6). 

 

2. Opis dobra

Praistorijski tumulus i nekropola sa stećcima Mali Han

Nekropola je smještena na zemljanom tumulusu radijusa oko 60 m i broji 59 stećaka. Tumulus je blago izdignut iznad razine terena za cca 1,0 m zatravnjen je i na njemu nisu uočeni tragovi nekog drugog materijala osim zemlje. Nije arheološki istražen niti ima vidljivih artefakata.

Stećak broj 1, sanduk, dimenzija 145 x 110 x 40 cm.

Stećak broj 2, sanduk, dimenzija 190 x 100 x 36 cm

Stećak broj 3, sanduk, dimenzija 164 x 92 x 36 cm.

Stećak broj 4, ploča, dimenzija 196 x 70 x 27 cm.

Stećak broj 5, ploča, dimenzija 180 x 82 x 21 cm.

Stećak broj 6, utonuo.

Stećak broj 7, utonuo.

Stećak broj 8, ploča, dimenzija 130 x 58 x 21 cm.

Stećak broj 9, ploča, dimenzija 178 x 92 x 15 cm.

Stećak broj 10, ploča, dimenzija 190 x 147 x 15 cm.

Stećak broj 11, dimenzija 150 x 65 cm, utonuo.

Stećak broj 12, ploča, dimenzija 160 x 54 x 14 cm.

Stećak broj 13, ploča, dimenzija 128 x 57 x 21 cm.

Stećak broj 14, dimenzija 126 x ? x 27 cm, utonuo.

Stećak broj 15, ploča, dimenzija 135 x 133 x 20 cm.

Stećak broj 16, ploča, dimenzija 120 x 83 x 32 cm.

Stećak broj 17, ploča, dimenzija 175 x 110 x 21 cm.

Stećak broj 18, ploča, dimenzija 173 x 86 x 12 cm.

Stećak broj 19, ploča, dimenzija 136 x 61 x 24 cm.

Stećak broj 20, ploča, dimenzija 164 x 65 x 14 cm.

Stećak broj 21, ploča, dimenzija 150 x 77 x 15 cm.

Stećak broj 22, dimenzija 154 x 112 x 24 cm.

Stećak broj 23, dimenzija 135 x 120 x 10 cm.

Stećak broj 24, dimenzija 140 x 57 x 12 cm, utonuo.

Stećak broj 25, dimenzija 107 x ? x 20 cm, utonuo.

Stećak broj 26, utonuo.

Stećak broj 27, dimenzija 155 x 87 x 10 cm, utonuo.

Stećak broj 28, utonuo.

Stećak broj 29, utonuo.

Stećak broj 30, dimenzija 157 x 103 x 12 cm, utonuo.

Stećak broj 31, dimenzija 230 x 84 x 9 cm, utonuo.

Stećak broj 32, ploča, dimenzija 128 x 60 x 26 cm.

Stećak broj 33, dimenzija 170 x 86 x 23 cm, utonuo.

Stećak broj 34, dimenzija 136 x 126 x 7 cm, utonuo.

Stećak broj 35, utonuo.

Stećak broj 36, dimenzija 180 x 94 x 20 cm.

Stećak broj 37, utonuo.

Stećak broj 38, sanduk, dimenzija 190 x 120 x 40 cm.

Stećak broj 39, sanduk, dimenzija 175 x 124 x 50 cm.

Stećak broj 40, sanduk, dimenzija 196 x 104 x 65 cm.

Stećak broj 41, dimenzija 194 x 122 x 7 cm, utonuo.

Stećak broj 42, dimenzija 195 x 94 x 17 cm.

Stećak broj 43, sanduk, dimenzija 164 x 80 x 44 cm.

Stećak broj 44, dimenzija 163 x 75 x 9 cm, utonuo.

Stećak broj 45, sanduk, dimenzija 188 x 70 x 47 cm.

Stećak broj 46, dimenzija 176 x 120 x 30 cm.

Stećak broj 47, dimenzija 150 x 140 x 21 cm, utonuo.

Stećak broj 48, dimenzija 212 x 110 x ? cm, utonuo.

Stećak broj 49, dimenzija 197 x 96 cm, utonuo.

Stećak broj 50, sanduk, dimenzija 190 x 102 x 40 cm.

Stećak broj 51, dimenzija 166 x 70 x 16 cm.

Stećak broj 52, dimenzija 185 x 90 x 26 cm.

Stećak broj 53, 220 x 115 cm, utonuo.

Stećak broj 54, pukao.

Stećak broj 55, sanduk, dimenzija 156 x 86 x 40 cm.

Stećak broj 56, sanduk, dimenzija 190 x 96 x 38 cm.

Stećak broj 57, dimenzija 145 x 63 x 30 cm.

Stećak broj 58, ploča, dimenzija 188 x 108 x 14 cm.

Stećak broj 59, dimenzija 196 x 90 cm, utonuo.

Nekropola sa stećcima Veliki Han

Nekropola sa stećcima Veliki Han, udaljena je oko 100 metara južno od nekropole Mali Han, smještena na sasvim blagom uzvišenju od cca 80 cm (mogućem zemljanom tumulusu sa radijusom od oko 30 m) i broji 25 stećaka.

Stećak broj 1, ploča, dimenzija 122 x 116 x 20 cm.

Stećak broj 2, utonuo.

Stećak broj 3, utonuo.

Stećak broj 4, dimenzija 190 x 120 cm, utonuo.

Stećak broj 5, dimenzija 202 x 123 x 7 cm. Stećak broj 6, dimenzija 200 x 80 cm, utonuo.

Stećak broj 7, ploča, dimenzija 200 x 150 x 22 cm.

Stećak broj 8, dužine 160 cm, utonuo.

Stećak broj 9, dužine 118 cm, utonuo.

Stećak broj 10, utonuo.

Stećak broj 11, dimenzija 166 x 74 cm, utonuo.

Stećak broj 12, dimenzija 194 x 113 cm, utonuo.

Stećak broj 13, utonuo.

Stećak broj 14, ploča, dimenzija 152 x 88 x 32 cm.

Stećak broj 15, ploča, dimenzija 183 x 107 x 26 cm.

Stećak broj 16, ploča, dimenzija 140 x 50 x 29 cm.

Stećak broj 17, ploča, dimenzija 137 x 54 x 14 cm.

Stećak broj 18, utonuo.

Stećak broj 19, ploča, dimenzija 204 x 74 x 20 cm, pukao.

Stećak broj 20, ploča, dimenzija 213 x 130 x 30 cm.

Stećak broj 21, dimenzija 174 x 120 cm, utonuo i pukao.

Stećak broj 22, ploča, dimenzija 193 x 95 x 22 cm.

Stećak broj 23, ploča, dimenzija 212 x 107 x 29 cm.

Stećak broj 24, utonuo.

Stećak broj 25, utonuo.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Livna kao spomenik III. kategorije uvršteno je 43 lokaliteta nekropola sa stećcima (2494 stećaka) bez preciznije identifikacije.

Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika dobro je bilo evidentirano pod nazivom: Mali Han, Lištani, Livno. Prapovijesni tumulus i srednjovjekovna nekropola. Sačuvano 60 stećaka. Nekropola je locirana na manjem uzvišenju (tumulusu). Brončano doba i kasni srednji vijek.

            Veliki Han, Lištani, općina Livno. Srednjovjekovna nekropola. Sačuvano 28 stećaka. Kasni srednji vijek.

Dobro nije bilo zaštićeno od strane Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa BiH.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pedesetih godina prošlog stoljeća, započela je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.

U okviru znanstvenog skupa „Livanjski kraj u povijesti“, održanog u Livnu 20. i 21. 11. 1992. godine, Anđelko Zelenika, povjesničar umjetnosti i konzervator, sudjelovao je na skupu s izlaganjem „Stećci livanjskog kraja u svijetlu novih istraživanja“. Do novih spoznaja o stećcima ovog kraja, navedeni autor je došao nakon višegodišnjih istraživanja koja su obavljena tijekom 1976., 1977. i 1978. godine u okviru stručne ekipe tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Mostara. Nakon podrobnog rekognosciranja terena, prikupljene povijesne, tehničke i foto dokumentacije o svim ostacima materijalne kulture i spomenicima prošlosti, među ostalim, evidencija stećaka ovog područja na terenu, unijela je više podataka kad je u pitanju brojnost, rasprostranjenost, simbolika i umjetnička obrada stećaka(7). Naime, livanjska općina bila je među četiri općine s najviše stećaka u Bosni i Hercegovini.

Šefik Bešlagić navodi da se na lokalitetu Veliki Han, u polju kod katoličke kapelice sv. Ilije nalazi nekropola, s 32 stećka u obliku sanduka, vrlo slabe obrade, a na lokalitetu Mali Han nekropola s 60 stećaka, također vrlo slabe obrade, te da stećci nisu ukrašeni(8).

 

5. Sadašnje stanje dobra

            Uvidom na lokalitetu, dana 5. 11. 2010. godine ustanovljeno je sljedeće:

-          stećci su u lošem stanju, gotovo svi utonuli, amorfni, popucalih ploha, bez ukrasa;

-          s obzirom na situaciju na terenu postoji mogućnost da je bilo više stećaka, koji su u vremenom propali;

-          nekropole sa stećcima Mali i Veliki Han udaljene su jedna od druge oko 30 m;

-          nekropola sa stećcima Mali Han smještena je na zemljanom tumulusu i evidentirano je 59 stećaka;

-          nekropola sa stećcima Veliki Han također je smještena na sasvim blagom uzvišenju (možda zemljanom tumulusu) i evidentirano je 25 stećaka;

-          u središtu nekropole Veliki Han, izgrađena je kapelica sv. Ilije 1907. godine, koja je obnovljena 2009. godine(9).

 

6. Specifični rizici

-          neistraženost i nepostojanje javne svijesti o značaju lokaliteta kao arheološkog nalazišta;

-          izgrađena kapelica sv. Ilije (1907. godine) na nekropoli sa stećcima Veliki Han.

 

III. – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Povijesna vrijednost

D)         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

i.          Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru

E)         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

 

            Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija:

-         Kopija katastarskog plana, k.č br. 1055 i br. 2273 (stari premjer), Mjerilo 1:6250, k.č. br. 2223, Mjerilo 1:2500, izdala 18.06.2004. godine, Općina Livno, Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;

-         Izvod-prijepis posjedovnog lista, broj 400,259, 256, 392, 404, 257, 240, k.o. Rujani, i broj 784, 72, k.o. Odžak, izdala 18.06.2004. godine Služba geodetskih i imovinsko-pravnih poslova, Odsjek za katastar i geodetske poslove, općina Livno;

-          Fotodokumentacija:

-         Fotografije postojećeg stanja snimljene 5. 11. 2010. godine, fotografirala arheolog Silvana Čobanov (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon 1000D);

-          Tehnička dokumentacija:

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 5. 11. 2010. godine mjerili i snimali: arhitekta Arijana Pašić i dipl. arheolog Silvana Čobanov.

 

Korištena literatura        

Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

 

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1971.

 

1980.    Redžić, Husref (ur.). Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Faza „B“ –  Valorizacija, Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1980.

 

1988.    Čović, Borivoj (ur.). Arheološki leksikon BIH, TOM 1. Sarajevo: 1988.

 

1994.    Zelenika, Anđelko. Livanjski kraj u povijesti, “Stećci livanjskog područja”. Split – Livno: 1994.

 

1999.    Petrinec Maja. Arheološka zbirka Franjevačkog muzeja u Livnu, “Srednjovjekovno razdoblje”. Split: 1999.

 

(1) Zaspa – narodni naziv za poseban oblik prahistorijskog tumulusa u zapadnoj Bosni. U novije vrijeme se gubi i zamijenjen je nazivima (humka, unjka, crkvina, glavica i sl.), ali uz još očuvanu tradiciju da se radi o zasutoj crkvi. U pitanju su obično tumulusi nasuti zemljom ili mješavinom zemlje i pijeska, ponekad i kamena, većih dimenzija, visine i do 10 m. Prvi ih je zabilježio F. Fiala (1896. godina.). Poznatije su: Zaspa u Benkovcu kod Bosanske Krupe, Crkvina u Johovici kod Bosanskog Novog, Glavica (Hunjka) u Rejzovićima kod Ključa i Humka u Kljevima kod Sanskog Mosta. Okvirna datacija je bronzano i željezno doba (XVIII – III st. p.n.e.). (Borivoj, Čović (ur.), Arheološki leksikon BiH, TOM 1, Sarajevo: 1988., 190.)

(2) Borivoj, Čović (ur.), Arheološki leksikon BiH, TOM 1, Sarajevo: 1988., 173.

(3) Maja, Petrinec, U Arheološka zbirka Franjevačkog muzeja u Livnu, “Srednjovjekovno razdoblje”, Split: 1999., 32.

(4) Maja, Petrinec, Nav. dj., 1999., 32.

(5) Povijesno područje - Stari grad u Livnu (Bistrički grad) proglašeno je nacionalnim spomenikom na 15 sjednici, održanoj od 6. do 10. 7. 2004.

(6) Opširnije o povijesnim podacima pogledati u odluci Povjerenstva: Arheološko područje – Rešetarica s ostacima ranokršćanske bazilike, dvije nekropole i pokretnim naslijeđem, općina Livno, FBiH, “Službeni glasnik BiH” br. 89/09

(7) Anđelko, Zelenika, U Livanjski kraj u povijesti, “Stećci livanjskog područja”, Split - Livno: 1994., 89.

(8) Šefik, Bešlagić, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: 1971., 279.

(9) Informaciju e-mailom proslijedila arheologinja Marija Marić, FMGG Livno.



Mali HanSjveroistok nekropole Mali HanStećci na nekropoli Mali HanMali Han, stećak br. 2
Kapelica sv. Ilije na Velikom HanuStećci iza kapelice Stećak uz kapelicu 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: