početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Nekropola sa stećcima i četiri kasnoantička nadgrobnika na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, historijsko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 3/11.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima i četiri kasnoantička spomenika na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, opština Foča, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 207 stećaka, tri kasnoantičke ploče i jedna ara.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1040, posjedovni list broj 83, k.o. Borje, opština Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08 ).

 

II

 

Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Radi zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se mjere zaštite koje se odnose na prostor definisan u tački I stav 3. ove odluke:

-          dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          nisu dozvoljeni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez urađenog  plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada;

-          područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa.

 

Vlada Republike Srpske je dužna posebno da obezbijedii sprovođenje sljedećih mjera:

-          izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;

-          izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;

-          izradu Plana upravljanja lokalitetom.

 

IV

 

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o sprovedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko rukovodilac istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentovati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

 

V

 

Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

 

VI

 

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII

 

Ova odluka dostaviće se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VIII

           

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

 

IX

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

X

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 05.2-02.3-71/10-36

26.oktobra 2010.godine

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Amila Buturović iz Foče, dana 20. 10. 2008. godine, podnijela je prijedlog/peticiju za proglašenje Srednjovjekovne nekropole u naseljenom mjestu Vrbica/Zavait, općina Foča, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

Izjava o značaju dobra

Poslije rekognosciranja terena, koje je obavljeno krajem sedamdesetih godina XX vijeka na prostoru Gornjeg Podrinja, evidentirano je 14 praistorijskih gradina i tumulusa neolitskog i mlađeg bronzanog doba i više desetina srednjovjekovnih gradina, krstina, crkvišta i nekropola, što ukazuje na kontinuiranu naseljenost čitavog područja. U Vrbici, na lokalitetu Mramor (Crkvina), navedena kontinuiranost očituje se u ostacima antičkih ploča i srednjovjekovnih nadgrobnika. Od ukupno 211 evidentiranih spomenika, 207 se odnosi na srednjovjekovne ploče, sanduke i sljemenjake, 3 na kasnoantičke ploče i 1 na rimsku aru.

Na 22 spomenika (3 kasnoantičke ploče i 19 stećaka) evidentirani su ukrasi friza, manjih krstova, stilizovanog krsta, antropomorfnog krsta, polumjeseca, štapa, mačeva, bodeža, krugova, vodenice, ruke, rozete, predstave životinje i reljefne predstave ljudskih figura.

 

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          istorijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korišćenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

U skladu sa članom 12. Zakona o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ustanovljene na osnovu Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:

-          Dopisom br. 02.-35-261/08-1, od 20. 10. 2008. godine, zaprimljen je prijedlog/peticija za proglašenje Srednjovjekovne nekropole u naseljenom mjestu Vrbica/Zavait, opština Foča, nacionalnim spomenikom. Bosne i Hercegovine.

-          Dopisom br. 05.2.-35.2-23/09-160, od 17. 09. 2009. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Srednjovjekovne nekropole u naseljenom mjestu Vrbica, opština Foča od: Opštine Foča (Načelnik i Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra), Ministarstva za prostrono uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

-          Dopisom br. 07-40-4-3629-1/09, od 25. 09. 2009. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta dostavio je podatak o dosadašnjem statusu Nekropole sa stećcima na lokalitetu Crkvina u selu Vrbica, opština Foča.

-          Dopisom br. 07/1.20/624-755/09, od 12. 10. 2009. godine, Republički zavod za zaštitu kulturno-istoijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, dostavio je obavještenje da ne raspolaže o podacima vezanim za Nekropolu sa stećcima na lokalitetu Crkvina u selu Vrbica, opština Foča.

-          Dopisom br. 21. 41-952.1-1-2198/2010, od 12. 10. 2010. godine, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne Republike Srpske, područna jedinica Foča, dostavila je Kopiju katastarskog plana za k.č. broj 1040, k.o. Borje i posjedovni list – prepis br. 83, k.o. Borje, opština Foča.

-          Do momenta donošenja odluke stav vlasnika Ostojić (Rada) Dušana nije dobijen.

-          Dopisom br. 094-0-Rz-10-000 606, od dana 18. 11. 2010. godine, Osnovni sud u Foči, dostavio je obavještenje da parcela k.č. broj 1040, k.o. Borje, opština Foča, nije upisana u zemljišnu knjigu, sa napomenom da je zemljišna knjiga uništena u Drugom svjetskom ratu i da je u toku ustrojavanje zemljišnih knjiga.

 

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

U zaseoku Vrbica nadomak sela Čelebići, udaljenom od Foče cca 20 km vazdušne linije u pravcu jugoistoka, na lokalitetu Mramor (Crkvina) 948m nv, geografske širine N 43º 23' 24.99" i geografske dužine E 18º 56' 34.99", smještena je nekropola sa 207 stećaka, 3 kasnoantičke ploče i jednom arom. Na topografskoj karti, Vikoč 129-2-2  R=1:25 000, lokalitet je lociran na koti 997.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. 1040, posjedovni list broj 83, k.o. Borje, opština Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Zemljišna parcela na kojima su smješteni spomenici u vlasništvu je privatne svojine, čiji je posjednik Ostojić ( Rada) Dušan.

Istorijski podaci

U području koje se proteže južno od kanjona Prače, a s obje strane Drine do granica Pljevlja, malo je epigrafskih nalaza (Sopotnica, Goražde, Ustikolina, Miljevina – južno, a Vrbica – istočno od Foče). U stručnoj literaturi za Gornje Podrinje (Goražde, Ustikolina i Foča) smatra se da arondira teritoriju municipaliteta u Rogatici (col. Ris...).To bi značilo da je upravno-politička oblast iz Rogatice kontrolisala cijelo Podrinje između planina Romanije, Jahorine i Treskavice na sjeverozapadu i planinskog vijenca Zelengora, Maglić i Lebršnik na jugu. Ivo Bojanovski je mišljenja da je u antici Gornje Podrinje sačinjavalo zasebnu civitas, kao i u srednjem vijeku ili je bilo dio municipija u Kominima kod Pljevlja (Municipium S . . . ), s kojim dolina Drine sačinjava prirodnu cjelinu. Na osnovu oskudnih izvora, ovo područje u predrimsko doba pripadalo je plemenskom savezu Pirusta, koje Ptolomej ubraja među civitates istočne Dalmacije. Strabon ih smatra jednim od moćnijih panonskih plemena. Skupa sa Desidijatima borili su se do kraja protiv Rimljana i posljednji bili poraženi u Batonovom ustanku 6 – 9 godine n.e(1). Oblast Drine/Gornje Podrinje, oko gornjeg toka istoimene rijeke spominje se već kod popa Dukljanina sredinom XII vijeka. Od tog vremena može se pratiti njen izuzetan značaj u privrednom i političkom pogledu, bilo da se nalazi u sastavu srpske ili bosanske države. Godine 1373. ova oblast pripala je Bosni, kada je Tvrtko I u sporazumu sa knezom Lazarom, savladao i podijelio posjed srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića. Gornje Podrinje je kraj bogat šumama povoljnim za razvoj stočarstva i pčelarstva, a iz plodnih kotlina veoma rano se izvozilo žito u Dubrovnik. U isto vrijeme ova oblast je bila važna raskrsnica puteva i kao takva imala je veliki značaj i u međunarodnom saobraćaju. Naime, iz Dubrovnika pa preko ovog područja vodio je put za srednjovjekonu Srbiju i dalje na carigradski drum, poznat iz izvora pod imenom „Via Drine“ ili „Via Foče“. Tako je oblast Drine povezivala Dubrovnik sa Srbijom i uopšte sa ostalim krajevima Balkana. Iz Foče put je također vodio uzvodno preko Goražda za Srebrenicu, Srbiju i dalje na sjever u Ugrasku. Foča je bila poznato srednjovjekovno trgovište u vlasti porodice Hranića-Kosača. U pisanim izvorima prvi put se spominje 1368. godine(2).

Na prostoru opštine Foča (uže geografsko područje Borje, Kunovo, Potpeć, Velenići) u toku arheoloških istraživanja, koja su provođena od tridesetih godina XX vijeka evidentirano je nekoliko lokaliteta sa ostacima kasnoantičkih i srednjovjekovnih sakralnih objekata i sa ostacima grobalja uz njih.

Dimitrije Sergejevski je u selu Vrbica (kota 997) evidentirao na manjem brežuljku srednjovjekovno groblje, koje stanovnici zovu Crkvina, ali ruševine crkve nije zabilježio. Pored srednjovjekovnih nadgrobnika, evidentirao je i 5 antičkih nadgrobnih ploča, koje je detaljno obradio(3).

 

2. Opis dobra

Na lokalitetu Mramor (Crkvina), koji se nalazi na brežuljku obraslom drvećem, 948m nv, geografske dužine N 43º 23' 24.99" i geografske širine E 18º 56' 34.99", smještena je nekropola sa 211 spomenika, od kojih su 3 kasnoantičke ploče, 1 rimska ara, 2 srednjovjekovne ploče, 129 sanduka, 2 sljemenjaka i 74 stećka nedefinisanog oblika. Čišćenje stećaka je djelimično izvršeno od strane opštine Foča, tako da nije moguće utvrditi tačno brojno stanje, formu i ukrase na stećcima.

Od 211 evidentiranih spomenika, 22 (3 kasnoantičke ploče i 19 stećaka) sadrže ukrase; friz, manji kristovi, stilizovani krst, antropomorfni krst, polumjeseci, štap, mačevi, bodež, krugovi, vodenica; ruka, rozeta, predstava životinje, reljefne predstave ljudskih figura. Kao stećak iskorišćena je i jedna rimska ara.

Stanje spomenika

Stećak br. 1 – sanduk, dimenzije stećka su: 177x80x36 cm;

Stećak br. 2 – ploča, dimenzije stećka su: 174x75x8(vidljiva) cm;

Stećak br. 3 – sanduk ukrašen (ukras: krst) dimenzije stećka su: 174x84x12 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv manjeg krsta, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 4 – sanduk, dimenzije stećka su: 170x65x28 cm;

Stećak br. 5 – sanduk sa postoljem, postolje utonulo, visina postolja 11 cm; dimenzije stećka su: 179x72x25 cm; ukrašen (ukras: krst i polumjesec). Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv manjeg krsta i polumjeseca, rađenih u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 6 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x77x42 cm; ukrašen (ukras: dva krsta). Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalaze se motivi dva manja krsta, rađenih u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 7 – sanduk, dimenzije stećka su: 167x112x48 cm;

Stećak br. 8 – ploča, (ukras: krst), dimenzije stećka su: 142x65x20 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv krsta, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 9 – sanduk, ukrašen (ukras: stilizovan krst), dimenzije stećka su: 190x100x42 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv krsta, čija se sva četiri kraka opet završavaju  kao krstovi. Motiv je rađen u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 10 – sanduk ukrašen (ukras: krst), dimenzije stećka su: 160x80x18 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv manjeg krsta, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 11 – sanduk, prevrnut na bočnu stranu, dimenzije stećka su: 142x75x48 cm;

Stećak br. 12 – sanduk, prevrnut na bočnu stranu, dimenzije stećka su: 142x50x27 cm, utonuo;

Stećak br. 13 – sanduk, prevrnut na bočnu stranu, dimenzije stećka su: 170x58x30 cm;

Stećak br. 14 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 124x62x18 cm;

Stećak br. 15 – sanduk, u cjelosti utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 130x65x7 cm;

Stećak br. 16 – sanduk, ukrašen (krst sa postoljem), dimenzije stećka su: 170x70x25 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv većeg antropomorfnog krsta, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 17 – sanduk dijelom utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 158x55x18 cm;

Stećak br. 18 – sanduk u cjelosti utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 140x58x5 cm;

Stećak br. 19 – sanduk, ukrašen (ukras: polumjesec) dimenzije stećka su: 142x50x33 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv polumjeseca, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 20 – sanduk, dijelom utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 136x63x22 cm;

Stećak br. 21 – sljemenjak, utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 160x55x25 cm;

Stećak br. 22 – sanduk, utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 158x58x13 cm;

Stećak br. 23 – sanduk, obrastao rastinjem i utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 180x57x18 cm;

Stećak br. 24 – sanduk, dimenzije stećka su: 142x60x8(vidljiva) cm;

Stećak br. 25 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: dužina 164 cm, širina 87 cm;

Stećak br. 26 – sanduk, dimenzije stećka su: 192x65x18 cm;

Stećak br. 27 – sanduk, dimenzije stećka su: 170x75x27 cm;

Stećak br. 28 – sanduk, dimenzije stećka su: 225x84x36 cm;

Stećak br. 29 – sanduk, dimenzije stećka su: 178x70x30 cm;

Stećak br. 30 – sanduk, dimenzije stećka su: 184x75x45 cm;

Stećak br. 31 – sanduk, dimenzije stećka su: 170x80x7(vidljiva) cm;

Stećak br. 32 – sanduk, ukras (krst), dimenzije stećka su: 112x44x27 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi nalazi se motiv manjeg krsta, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 33 – sanduk, dimenzije stećka su: 125x50x25 cm;

Stećak br. 34 – sanduk u cjelosti utonuo, dimenzije stećka su: 160x18x10 cm;

Stećak br. 35 – sanduk ukrašen (ukras: mač), dimenzije stećka su: 150x64x13 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv mača, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 36 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: 154x56x20 cm;

Stećak br. 37 – sanduk utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 156x74x14 cm;

Stećak br. 38 – sanduk sa postoljem, ukrašen (ukras: mač), dimenzije stećka su: 155x35x10 cm; dimenzije postolja: 185x57x15 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv mača, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 39 – sanduk utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 160x40x15 cm;

Stećak br. 40 – sanduk utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 165x60x20 cm;

Stećak br. 41 – sanduk, dimenzije stećka su: 150x70x35 cm;

Stećak br. 42 – sanduk, ukrašen (ukras; mač), dimenzije stećka su: 170x70x57 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv mača, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 43 – sanduk, dimenzije stećka su: 162x62x25 cm;

Stećak br. 44 – sanduk, dimenzije stećka su: 170x65x25 cm;

Stećak br. 45 – sanduk utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: dužina 147 cm, visina 20 cm;

Stećak br. 46 – sanduk, dimenzije stećka su: 162x69x12 cm;

Stećak br. 47 – sanduk, dimenzije stećka su: 178x69x30 cm;

Stećak br. 48 – sanduk, dimenzije stećka su: 175x74x25 cm;

Stećak br. 49 – sanduk, dimenzije stećka su: 184x60x45 cm;

Stećak br. 50 – sanduk, dimenzije stećka su: 194x78x20 cm;

Stećak br. 51 – sanduk, prekriven humusom, dimenzije stećka su: 140x45x15 cm;

Stećak br. 52 – sanduk, dimenzije stećka su: 175x60x25 cm;

Stećak br. 53 – sanduk, dimenzije stećka su: 134x62x12 cm;

Stećak br. 54 – sanduk, dimenzije stećka su: 148x50x6 cm;

Stećak br. 55 – sanduk, dimenzije stećka su: 174x64x30 cm;

Stećak br. 56 – sanduk utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 158x82x30 cm;

Kasnoantička nadgrobna ploča br. 57 – ukrašena, dimenzije ploče su: 185x90x50 cm. Na ploči su teško prepoznatljive dvije glave, ispod kojih je prazan prostor bez ikakvih tragova ornamenata;

Stećak br. 58 – stećak utonuo;

Stećak br. 59 – stećak utonuo, vidljivi samo obrisi stećka;

Kasnoantička nadgrobna ploča br. 60 – ukrašena, dimenzije ploče su: 138x95x13 cm. U polukružnom udubljenju vidljivi su ostaci glave u reljefu, a u donjem dijelu ploče vidljivo je udubljeno četverouglasto polje;

Stećak br. 61 – utonuo stećak, dimenzije stećka su: visina 20 cm;

Stećak br. 62 – sanduk, dimenzije stećka su: 172x69x30 cm;

Stećak br. 63 – stećak utonuo;

Stećak br. 64 – stećak utonuo;

Stećak br. 65 – stećak utonuo;

Stećak br. 66 – sanduk, obrastao rastinjem, dimenzije stećka su: 187x76x23 cm;

Stećak br. 67 – stećak utonuo;

Stećak br. 68 – stećak utonuo;

Stećak br. 69 – stećak utonuo;

Stećak br. 70 – sanduk, dijelom utonuo, dimenzije stećka su: 160x76x22 cm;

Stećak br. 71 – sanduk, dijelom utonuo, dimenzije stećka su: 186x57x13 cm;

Stećak br. 72 – sanduk, dimenzije stećka su: 172x60x24 cm;

Stećak br. 73 – sanduk, utonuo, dimenzije stećka su: širina 60 cm, visina 12 cm;

Stećak br. 74 – sanduk, dimenzije stećka su: 80x42x7 cm;

Stećak br. 75 – sanduk, dimenzije stećka su: 160x50x20 cm;

Stećak br. 76 – sanduk, dijelom utonuo, dimenzije stećka su: 157x68x10 cm;

Stećak br. 77 – sanduk, dijelom utonuo, dimenzije stećka su: 180x78x8 cm;

Stećak br. 78 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: širina 40 cm, visina 12 cm;

Stećak br. 79 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: dužina 140 cm, visina 10 cm;

Stećak br. 80 – sanduk, dimenzije stećka su: 152x45x20 cm;

Stećak br. 81 – sanduk, dimenzije stećka su: 170x60x12 cm;

Stećak br. 82 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x70x35 cm;

Stećak br. 83 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x70x22 cm;

Stećak br. 84 – sanduk, dimenzije stećka su: 105x47x15 cm;

Stećak br. 85 – sanduk, dimenzije stećka su: 184x70x40 cm;

Stećak br. 86 – ukrašen sanduk (ukras: krst), dimenzije stećka su: 180x70x24 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv manjeg krsta, rađenog u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 87 – sanduk u cijelosti utonuo, dimenzije stećka su: 165x76x5 cm;

Stećak br. 88 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: širina 50 cm, visina 13 cm;

Stećak br. 89 – sanduk, dimenzije stećka su: 190x40x30 cm;

Stećak br. 90 – sanduk, dimenzije stećka su: 165x66x24 cm;

Stećak br. 91 – utonuo stećak;

Stećak br. 92 – ukrašen sanduk (ukras: štap), dimenzije stećka su: 175x62x45 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalazi se motiv štapa, čije se drške blago povijaju prema unutra. Ispod drške na 10 cm nalazi se neka vrsta tačke ili spojnice na štapu. Ukras je  rađen u formi reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 93 – sanduk, dimenzije stećka su: 185x65x20 cm;

Stećak br. 94 – utonuo stećak;

Stećak br. 95 – utonuo stećak;

Stećak br. 96 – sanduk dijelom utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: dužina 186 cm, visina 20 cm;

Stećak br. 97 – utonuo stećak;

Stećak br. 98 – sanduk, dimenzije stećka su: 206x70x47 cm;

Stećak br. 99 – utonuo stećak;

Stećak br. 100 – sanduk dimenzije stećka su: 115x50x25 cm;

Stećak br. 101 – utonuo stećak, dimenzije stećka su: visina 20 cm;

Stećak br. 102 – sanduk, ukrašen (ukras: dva mača), dimenzije stećka su: 196x112x35 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalaze se motivi dva mača, jedan pored drugog, male razlike u dužini. Oba ukrasa su rađena u formi reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 103 – sanduk, ukrašen (ukras: dva krsta i krug), dimenzije stećka su: 160x80x30 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalaze se motivi dva manja krsta i kruga. Sva tri ukrasa su rađena u formi reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 104 – sanduk obrastao rastinjem, dimenzije stećka su: 143x78x25 cm;

Stećak br. 105 – utonuo stećak;

Stećak br. 106 – sanduk, dimenzije stećka su: 110x45x24 cm;

Stećak br. 107 – sanduk, dimenzije stećka su: 150x45x10 cm,

Stećak br. 108 – sanduk, dimenzije stećka su: 190x70x25 cm;

Stećak br. 109 – sanduk, dimenzije stećka su: 170x55x20 cm;

Stećak br. 110 – sanduk, dimenzije stećka su: 176x68x44 cm;

Stećak br. 111 – sanduk, dimenzije stećka su: 157x70x12 cm;

Stećak br. 112 – sanduk, dimenzije stećka su: 184x55x25 cm;

Stećak br. 113 – sanduk, dimenzije stećka su: 197x67x35 cm;

Stećak br. 114 – sanduk, dimenzije stećka su: 150x77x25 cm;

Stećak br. 115 – sanduk, utonuo, dimenzije stećka su: dužina 115 cm, visina 12 cm;

Stećak br. 116 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x65x25 cm;

Stećak br. 117 – sanduk, dimenzije stećka su: 120x40x30 cm;

Stećak br. 118 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: širina 68 cm, visina 10 cm;

Stećak br. 119 – sanduk, utonuo, dimenzije stećka su: dužina 120 cm, visina 21 cm;

Stećci od br. 120-126- utonuli spomenici;

Stećak br. 127 – sanduk, utonuo, dimenzije stećka su: dužina 207 cm, visina 30 cm;

Stećak br. 128 – sanduk, ukašen (ukras: dva manja kruga, bodež i krst), dimenzije stećka su: 205x123x30 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi, nalaze se motivi dva manja kruga, između kojih se nalazi bodež, dok je manji krst udaljen prema zapadnoj strani stećka. Sva četiri ukrasa su rađena u formi reljefnog ispupčenja;

Stećak br. 129 – sanduk, dimenzije stećka su: 150x86x40 cm;

Stećak br. 130 – sanduk, dimenzije stećka su: 155x50x40 cm;

Stećak br. 131 – sanduk, dimenzije stećka su: 150x60x30 cm;

Stećak br. 132 – sanduk, dimenzije stećka su: 170x74x25 cm;

Stećak br. 133 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x74x15 cm;

Stećak br. 134 – utonuo sanduk , dimenzije stećka su: dužina 140 cm, visina 25 cm;

Stećak br. 135 – utonuo stećak;

Stećak br. 136 – utonuo stećak, dimenzije stećka su: širina 57 cm;

Stećak br. 137 – utonuo stećak ;

Stećak br. 138 – utonuo stećak;

Stećak br. 139 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x70x25 cm;

Stećak br. 140 – sanduk, dimenzije stećka su: 208x66x43 cm;

Stećak br. 141 – sanduk, dimenzije stećka su: 213x74x30 cm;

Stećak br. 142 – utonuo stećak;

Stećak br. 143 – sanduk, dimenzije stećka su: 175x70x30 cm;

Stećak br. 144 – sanduk, utonuo, dimenzije stećka su: dužina 193 cm, visina 40 cm;

Stećak br. 145 – utonuo stećak;

Stećak br. 146 – utonuo stećak;

Stećak br. 147 – sanduk, utonuo,  dimenzije stećka su: dužina 160 cm,  širina 45 cm;

Stećak br. 148 – utonuo stećak;

Stećak br. 149 – utonuo stećak;

Stećak br. 150 – sanduk, dimenzije stećka su: 196x93x30 cm;

Stećak br. 151 – sanduk, utonuo, dimenzije stećka su: širina 80 cm, visina 30 cm;

Stećak br. 152 – utonuo stećak;

Stećak br. 153 – sanduk, dimenzije stećka su: 173x68x16 cm;

Stećak br. 154 – utonuo stećak;

Stećak br. 155 – sanduk, utonuo, dimenzije stećka su: dužina 210 cm, širina 45 cm;

Stećak br. 156 – sanduk, dimenzije stećka su: 126x67x30 cm;

Stećak br. 157 – sanduk, dimenzije stećka su: 150x50x13 cm;

Stećak br. 158 – sljemenjak, prevrnut na svoju bočnu zapadnu starnu, dimenzije stećka su: 115x40x75 cm;

Stećak br. 159 – sanduk, dimenzije stećka su: 170x50x20 cm;

Stećak br. 160 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: dužina 110 cm, visina 13 cm;

Kasnoantička nadgrobna ploča br. 161 – dimenzije ploče su: 168x73x24 cm. U polukružnom udubljenom okviru vidljiva su dva poprsja. Sa istočne strane je domaćica, što se vidi po ključu, koji ona drži desnom rukom(4). Sa zapadne strane vidi se druga figura, rađena u reljefnom ispupčenju. U uglovima ploče vide se dva kruga. Ispod poprsja je friz – vitica bez listova, a ispod nje je polje za natpis u profilisanom okviru. Natpis se nije sačuvao jer je površina kamena posve ruinirana;

Stećak br. 162 – sanduk ukrašen (ukras: ruka, životinja i rozeta), dimenzije stećka su: 170x74x27 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi kao reljfni motiv prikazana je ruka savijena u laktu sa ispruženim prstima, iznad nje je rozeta, a ispred rozete životinja savijena u krug;

Rimska ara br. 163(5) – dimenzije su: dužina 170 cm, širine od dna prema vrhu: 38-43-67 cm, visina 40 cm;

Stećak br. 164 – utonuo stećak;

Stećak br. 165 – sanduk, ukrašen (ukras: vodenica), dimenzije stećka su: 155x82x15 cm. Na gornjoj pravougaonoj plohi nalazi predstava vodenice rađene u vidu udubljenja;

Stećak br. 166 – stećak utonuo, dimenzije stećka su: širina 54 cm;

Stećak br. 167 – prepolovljen sanduk, dimenzije stećka su: 158x60x14 cm;

Stećak br. 168 – sanduk, dimenzije stećka su: 127x85x30 cm;

Stećak br. 169 – sanduk dimenzije stećka su: 130x54x10 cm;

Stećak br. 170 – utonuo stećak;

Stećak br. 171 – stećak utonuo, dimenzije stećka su: dužina 180 cm, širina 60 cm;

Stećak br. 172 – utonuo stećak;

Stećak br. 173 – utonuo stećak, dimenzije stećka su: dužina 110 cm, visina 25 cm;

Stećak br. 174 – dimenzije stećka su: dužina 110 cm, visina 20 cm;

Stećak br. 175 – dimenzije stećka su: 94x68x17 cm;

Stećak br. 176 – utonuo stećak;

Stećak br. 177 – sanduk, dimenzije stećka su: 143x54x27 cm;

Stećak br. 178 – sanduk, dimenzije stećka su: 150x40x13 cm;

Stećak br. 179 – sanduk, dimenzije stećka su: 125x50x14 cm;

Stećak br. 180 – utonuo stećak;

Stećak br. 181 – utonuo stećak;

Stećak br. 182 – utonuo stećak;

Stećak br. 183 – sanduk, dimenzije stećka su: 140x44x20 cm;

Stećak br. 184 – sanduk, utonuo, dimenzije stećka su: dužina 150 cm;

Stećak br. 185 – utonuo stećak;

Stećak br. 186 – sanduk, dimenzije stećka su: 160x70x35 cm;

Stećci od br. 187-193 - utonuli spomenici;

Stećak br. 194 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x60x16 cm;

Stećak br. 195 – sanduk, dimenzije stećka: 135x54x20 cm; 

Stećak br. 196 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x66x20 cm;

Stećak br. 197 – sanduk, dimenzije stećka su: 150x66x15 cm;

Stećak br. 198 – utonuo stećak;

Stećak br. 199 – utonuo stećak;

Stećak br. 200 – sanduk, dimenzije stećka su: 147x55x22 cm;

Stećak br. 201-211 – utonuli spomenici.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u spise o zaštiti dobra i utvrđeno je:

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Foče kao spomenik III kategorije uvrštena su 34 lokaliteta, nekropola sa stećcima (1459 stećaka) bez preciznije identifikacije(6).

U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture broj; 07-40-4-3629-1/09, od 25. 09. 2009. godine, dobro je evidentirano pod nazivom: Nekropola stećaka Mramor (Crkvina), Vrbica, opština Foča. Očuvano oko 120 stećaka i rimski spomenici (ara i nadgrobne ploče). Kasni srednji vijek i rimsko doba 3-4 vijek.

Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi 

Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o spomenicima na području opštine Foče vršili su;

-          Dimitrije Sergejevski(7),

-          Šefik Bešlagić(8),

-          Vlajko Palavestra(9),

-          Zdravko Kajmaković(10),

-          Desanka Kovačević-Kojić(11).

-          Podaci o lokalitetima u Foči objavljeni su 1988. godine(12).

Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 17. 09. i 14. 10. 2010. godine, ustanovljeno je sljedeće;

-          Izvršena je identifikacija parcela i utvrđena je površina zone zaštite,

-          Spomenici su smješteni u šumi, na manjem uzvišenju nazvanom (Mramor) Crkvina,

-          Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju,

-          Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri,

-          Prostor nekropole je u cjelosti obrastao šumom, a pojedini stećci su obrasli niskim rastinjem, što je otežavajuća okolnost za njihovo tehničko obrađivanje,

-          Nakon drugog odlaska na lokalitet očišćen je prostor oko stećaka, tj. otklonjen je humus sa pojedinih stećaka, ali ne svih tako da broj stećaka obrađen ovom odlukom nije konačan.

 

6. Specifični rizici

-          dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja;

-          nepovoljni vremenski uticaji;

-          samonikla vegetacija.

 

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A)         Vremensko određenje

B)         Istorijska vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade,

iii.         Proporcije,

v.          Vrijednost detalja.

D)         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim istorijskim periodima.

E)         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost,

ii.          Sakralna vrijednost,

iii.         Tradicionalna vrijednost.

G)         Izvornost

i.          Oblik i dizajn,

ii.          Materijal i sadržaj,

iii.         Namjena i upotreba,

iv.         Tradicija i tehnike,

v.          Položaj i smještaj u prostoru,

vi.         Duh i osjećanja.

H)         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa.

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija:

-         Posjedovni list – prepis br.83, i kopija katastarskog plana za k.č. br. 1040, k.o. Borje, opština Foča. Razmjera 1:2500; izdati od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, područna jedinica Foča (dopis br. 21. 41-952.1-1-2198/2010, od 12. 10. 2010. godine).

-         Dopisom broj: 094-0-Rz-10-000 606, od dana 18. 11. 2010. godine, Osnovni sud u Foči, dostavio je obavještenje da parcela k.č. broj 1040, k.o. Borje, opština Foča nije upisana u zemljišnu knjigu.

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-3629-1/09, od 25. 09. 2009. godine.

-          Fotodokumentacija:

-         fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 17. 09., 14. i 21. 10. 2010. godine; fotografisao: istroičar Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).

-          Tehnička dokumentacija:

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 14. 10. 2009. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, istoričar i Arijana Pašić, arhitekta, a 21. 10. 2010. godine Zijad Halilović, istoričar i Nermina Katkić, arhitekta.

 

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:

 

1934.    Sergejevski, Dimitrije. Rimska groblja na Drini (neizdati spomenici). (Sa 9 tabli i 14 slika u tekstu). Sarajevo: GZM XLVI (sveska za istoriju i etnografiju), 1934, str. 11-35.

 

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša. 1971, 275.

 

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.

 

1981.    Kovačević-Kojić, Desanka. “Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg Podrinja”. Sarajevo: Naše starine XIV-XV, 1981.

 

1988.    Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, 119-132.

 

1988.    Bojanovski, Ivo. “Gornje Podrinje (Municipium S . . .?)”, u: Bosna i Hercegovina u antičko doba. Sarajevo: ANUBiH knj. LXVI, CBI knj. 6, 1988.


(1) Bojanovski, Ivo. “Gornje Podrinje (Municipium S . . .?)”, u: Bosna i Hercegovina u antičko doba. Sarajevo: ANUBiH knj. LXVI, CBI knj. 6, 1988, 204, 205.

(2) Kovačević-Kojić, Desanka. “Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg Podrinja”. Sarajevo: Naše starine XIV-XV, 1981, 109,110.

(3) Sergejevski, Dimitrije. “Rimska groblja na Drini (neizdati spomenici)”. (Sa 9 tabli i 14 slika u tekstu). Sarajevo: GZM XLVI (sveska za istoriju i etnografiju), 1934, 11-35.

(4) Sergejevski, Dimitrije. Ibidem. (Slika 9). Sarajevo: GZM XLVI (sveska za istoriju i etnografiju), 1934, 25, 26.

(5) Šefik Bešlagić navodi podatak da je rimska ara u sekundarnoj upotrebi, odnosno da je iskorišćena kao stećak. (Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 275)

(6) Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.

(7) Sergejevski, Dimitrije. “Rimska groblja na Drini (neizdati spomenici)”. (Sa 9 tabli i 14 slika u tekstu). Sarajevo: GZM XLVI (sveska za istoriju i etnografiju), 1934, 11-35.

(8) Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, 275.

Na ovom lokalitetu Š. Bešlagić je evidentirao 120 stećaka.

(9) Palavestra, Vlajko. “Bilješke o istorijskim predanjima i toponomastici u Gornjem Podrinju”. Sarajevo: Naše starine XIV-XV, 1981, 127-139.

(10) Kajmaković, Zdravko. “Drina u doba Kosača”. Sarajevo: Naše starine XIV-XV, 1981, 141- 177.

(11) Kovačević-Kojić, Desanka. “Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg Podrinja”. Sarajevo: Naše starine XIV-XV, 1981, 109-125.

(12) Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 1988, 119-132.



Lokalitet MramorCentralni dio lokalitetaKasnoantička nadgrobna ploča br. 161Ploča br. 161
Ploča br. 161; Sergejevski, \'Rimska groblja na Drini\'Kasnoantička nadgrobna ploča br. 60Rimska ara br. 163Stećak br. 1
Stećak br. 3Stećak br. 9Stećak br. 10Stećak br. 19
Stećak br. 35Stećak br. 38Stećak br. 60Stećak br. 86
Stećak br. 128   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: