Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 3/11.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je
O D L U K U
I
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Bečanima, općina Šekovići, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine grobovi i nekropola sa 138 stećaka na lokalitetu ispod stijene koju mještani nazivaju Pola stijene u Bečanima.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao Sibinj (stari premjer), što odgovara dijelu k.č. 1236 (novi premjer), posjedovni list br. 197 i 243, z.k. uložak broj 113, k.o. Brainci, općina Šekovići, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).
II
Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se mjere zaštite koje se odnose na prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez urađenog plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske je dužna posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izvršiti geodetsko snimanje lokaliteta;
- izraditi Plan sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
- izraditi Plan upravljanja lokalitetom.
IV
Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - VII ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
IX
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.2-02.3-71/10-34
26. oktobra 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Senad Kuč, profesor historije iz Šekovića, dana 01. 10. 2010. godine, podnio je prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole sa stećcima u Bečanima, općina Šekovići, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati pod nazivom stećci, jedinstveni su za područje Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Oni su impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV stoljeću, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika. Oni imaju izuzetnu historijsku i znatnu kulturnu važnost.
Nekropola sa stećcima u Bečanima sadrži 138 stećaka. Smještena je ispod stijene koju mještani nazivaju Pola stijene. Na nekropoli su zastupljena četiri osnovna oblika stećaka – ploče, sanduci, sljemenjaci i stubovi u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) koja se prema gore širi, čiji je završetak na dvije vode, sa ravnim završetkom i lučno zasvođen, zatim stubovi u obliku uspravnog sanduka (pravouglog paralelopipeda) koji se prema gore širi, čiji je završetak na dvije vode, sa ravnim završetkom, lučno zasvođen i sa lučnim izbočenjem na vrhu. Na sedam spomenika evidentirani su ukrasi polumjeseca i mača.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
U skladu sa članom 12. Zakona o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika zasnovane na osnovi Annexa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:
- Dopisom br. 05.2-35.1-19/10-71, od 05. 10. 2010. godine, zaprimljen je prijedlog/peticija za proglašenje Nekropole sa stećcima u Bečanima, općina Šekovići, nacionalnim spomenikom. Bosne i Hercegovine;
- Dopisom br. 05.2-32.2-10/10-196, od 06. 10. 2010. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi proglašenja Nekropole sa stećcima u Bečanima, općina Šekovići od: Općine Šekovići (Načelnik i Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra), Ministarstva za prostrono uređenje, građevinarstvo i ekologiju republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta;
- Dopisom br. 21. 53/052-208/10, od 11. 10. 2010. godine, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne Republike Srpske, područna jedinica Šekovići, dostavila je kopiju katastarskog plana za k.č. br. 1236 k.o. Brainci i posjedovni list – izvod br.197 i 243 k.o. Brainci, općina Šekovići;
- Dopisom br. 07-40-4-3883-1/10, od 13. 10. 2010. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta dostavio je podatak o dosadašnjem statusu Srednjovjekovne nekropole u Bečanima, općina Šakovići;
- Dopisom br. 03-053-61/10, od dana 21. 10. 2010. godine, općina Šekovići je dostavila posjedovni list – izvod br.197 i 243, kopiju katastarskog plana za k.č. br. 1236, z.k. uložak broj 113, k.o. Brainci i svoj stav da je potrebno u što kraćem roku navedeno dobro proglasiti nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Selo Bečani je od Šekovića udaljeno 3,52 km u pravcu sjeverozapada, na lokalitetu ispod stijene, koju mještani nazivaju Pola stijene, 665 m nv, geografske širine 44°19'39.8"N i geografske dužine 18°50'42.03"E, situirana je nekropola sa stećcima.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao Sibinj (stari premjer), što odgovara dio k.č. 1236 (novi premjer), posjedovni list br. 197 i 243, upisan u z.k. uložak broj 113, k.o. Brainci, općina Šekovići, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Zemljišne parcele na kojima su smješteni spomenici u vlasništvu su privatne svojine, čiji su posjednici Vidović Malina, ud.Jovana, r. Mrkajić i Dukić Petka Filip.
Historijski podaci
Područje Šekovića još od najstarijih vremena bilo je naseljeno i kulturno i komunikacijski vrlo aktivno. Kao pokazatelj ovoj tvrdnji svjedoče mnogobrojni toponimi, poput Kaštielja (Kastel), Grada, Gradine ili Crkvina. Na nekim od njih su još uvijek prisutne jake zidane strukture. Arheološka istraživanja tih ostataka do današnjih dana nisu vršena tako da je usljed nedostatka naučnih podataka moguće konstatovati samo naseljenost prostora i značajnu aktivnost u prošlosti, ali ne i vremenski konkretizirati određena zbivanja i promjene u njemu niti odrediti neka starija kultna mjesta(1).
Područje ranofeudalnih župa Osat i Birač (današnje općine Srebrenica, Vlasenica, Bratunac, Šekovići te Kladanj) držala je većim dijelom velikaška porodica Trebotića, koja je istovremeno davala i usorske vojvode. Šire područje bosanskog srednjeg Podrinja, od vremena bana Tvrtka ubraja se u Usoru. Do spomenute integracije došlo je tako što je jedan podrinjski velikaški rod, sticajem raznih okolnosti postao nasljedni nosilac titule usorskih vojvoda(2).
O jakom privrednom i kulturnom životu u Šekovićima u periodu uprave Osmanskog Carstva govore toponimi Varošište, Tabaci ili Hanište. U to vrijeme ovim krajevima prolazi važna komunikacija koja je povezivala dolinu rijeke Spreče preko Vlasenice sa Sarajevom(3).
2. Opis dobra
Osnovni oblici stećaka odnose se na njihovu podjelu u dvije glavne grupe; ležeće i stojeće. Prema Š. Bešlagiću u položene monolite ubrajaju se; ploče, sanduci i sljemenjaci, a u uspravne (stojeće); stubovi – ploče, sanduci, kvaderi, sljemenjaci, stele, obelisci i prelazni oblici ka nišanima, krstače, i amorfni spomenici(4). Uspravni stećci najčešće se javljaju u obliku pravouglih paralelopipeda, koji su postavljeni na jednu svoju manju pravougaonu bazu, zbog čega najviše sliče oblicima ploča i sanduka, samo u uspravnom položaju, a u velikoj mjeri podsjećaju na antičke stele.
Stub u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) ima više svojih podvrsta. Najčešće ima ravan pravougaonik kao gornju bazu, paralelan i simetričan donjoj bazi. Sljedeći čest oblik je ploča koja se završava kao krov na dvije vode, a zabilježeno je postojanje i onih kod kojih je gornji završetak na tri vode. Postoje i ploče koje se završavaju lučno zaobljeno. Izvjestan broj takvih stubova ima lučno, odnosno bačvasto izbočenje u srednjem dijelu završne površine, neki primjerci imaju lučno udubljenje u tom dijelu, a neki dva lučna udubljenja – ulegnuća. Znatan broj ploča se od dna prema gornjoj bazi postepeno širi, tako da šire vertikalne strane postaju ravnokraki trapezi. I ova vrsta ploča ima ravan završetak, zatim može se završavati na dvije ili tri vode, može imati lučno zasvođene zavšetke, a može imati i lučno izbočenje ili lučno udubljenje u svom središnjem dijelu. Postoje i gore šire ploče sa dvoslivnim završetkom kod kojih se sredinom jedne ili obiju širih strana protežu plastične vrpce, koje na taj način vizuelno potenciraju visinu spomenika.
Druga važna vrsta stubova je oblik uspravnog sanduka. I kod ove vrste nailazi se na ravne završetke, zatim dvoslivne, troslivne, onda na lučno zasvođene te sa lučnim izbočenjima ili sa lučnim udubljenjima. Često su gore širi nego dolje pa i kod njih zavšetak može biti ravan, na dvije, odnosno tri vode, na luk sa bačvastim izbočenjem i sa lučnim bačvastim udubljenjem. Uspravni sanduci su nekada klesani kao kvaderi sa bazama u obliku kvadrata i tada su obično duži, odnosno viši nego ostali stubovi. U nekim slučajevima se takvi stubovi završavaju kao četverostrana piramida, koja ponekad ima kuglu na svom vrhu (Sokolac). Evidentirani su i stubovi kod kojih su završeci kupolastog izgleda, sa kuglama ili polukuglama na svojim vrhovima (Rogatica).
Postoje i stubovi, u manjem broju koji nisu čisti kvaderi nego se prema gore vrlo postepeno sužavaju i završavaju kvadratom manjih dimenzija od donje baze. Rijetki su slučajevi širenja kvadera prema gornjoj bazi. Takvi slučajevi su imali manje visine od uobičajenih (okolina Kalesije).
Ustanovljen je manji broj stubova u obliku peterostrane prizme, tj. u obliku sljemenjaka bez postolja postavljenih na jednu njihovu čeonu stranu (okolina Živinica i Bratunca).
Pored navedenih grupa stubova, evidentiran je i priličan broj amorfnih ili samo ovlaš klesanih uspravno postavljenih spomenika koji su bili najsličniji stubovima. Ukupan broj stećaka u obliku stubova iznosi 4% od ukupnog broja stećaka u Bosni i Hercegovini, dok se u Srbiji penje na 11%, a u Crnoj Gori se smanjuje na 0,85%, a u Hrvatskoj 0, 07%. U Hercegovini i u zapadnim krajevima Bosne stubovi su rijetka pojava, ni u centralnoj Bosni ih nema mnogo, dok istočna Bosna obiluje njima. Najveća raznovrsnost oblika stubova uočljiva je u okolini Bratunca, Srebrenice i Kladnja. Bešlagić je mišljenja da se stubovi počinju postavljati u prvoj polovini XV stoljeća, ali da njihova glavnina pripada kraju XV i prvoj polovini XVI stoljeća. Za takvo relativno kasno datiranje govori i to što se ova vrsta oblika redovno situirana na periferiji nekropola(5).
Nekropola se sastoji od ukupno 138 vidljivih stećaka, od čega 4 ploče, 15 sanduka, 41 sljemenjak, 77 stubova i 1 stećak nedefiniranog oblika jer je utonuo. Na ovom lokalitetu Š. Bešlagić je evidentirao 179 stećaka (8 ploča, 41 sanduk, 40 sljemenjaka i 90 stubova)(6). Iz navedenog uočava se razlika u broju stubova u periodu kada je Š. Bešlagić vršio evidentiranje stećaka i u periodu tehničkog snimanja nekropole 2010. godine. Evidentirano je 7 ukrašenih stećaka (2 sljemenjaka i 5 stubova). Ukrasni motivi zastupljeni na spomenicima su; polumjesec i mač.
Stanje stećaka
Stećak br. 1 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) koji se prema gore širi, dimenzije stećka su: 126x54x33 cm;
Stećak br. 2 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 138x50x34 cm;
Stećak br. 3 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 127x87x33 cm;
Stećak br. 4 - stub – ploča (pravougli paralelopiped), koja se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 125x70x22 cm;
Stećak br. 5 – stub oštećen, dimenzije stećka su: 110x60x55 cm;
Stećak br. 6 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 145x86x36 cm;
Stećak br. 7 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode utonuo, dimenzije stećka su: 105(vd)x70x26 cm;
Stećak br. 8 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 110x74x26 cm;
Stećak br. 9 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije postolja su: 175x70x40 cm;
Stećak br. 10 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 140x60x30 cm;
Stećak br. 11 – stub oboren, dimenzije stećka su: 70(vd)x55x25 cm;
Stećak br. 12 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 175x63x32 cm;
Stećak br. 13 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 214x65x20 cm;
Stećak br. 14 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 178x59x20 cm;
Stećak br. 15 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 180x70x45 cm;
Stećak br. 16 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 194x67x30 cm;
Stećak br. 17 – sljemenjak, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 200x70x30 cm;
Stećak br. 18 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 175x65x24 cm;
Stećak br. 19 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 88x36x10 cm;
Stećak br. 20 – sljemenjak utonuo u zemlju, dimenzije stećka su: 124x44x18 cm;
Stećak br. 21 – sljemenjak obrastao trnjem i utonuo, dimenzije stećka su: 164x38x10 cm;
Stećak br. 22 – sljemenjak, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 180x70x30 cm;
Stećak br. 23 – sljemenjak, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 175x60x20 cm;
Stećak br. 24 – sljemenjak, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 160x56x15 cm;
Stećak br.25 – sljemenjak, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 178x67x45 cm;
Stećak br. 26 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: 144x44x15 cm;
Stećak br. 27 – sljemenjak, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 150x56x17 cm;
Stećak br. 28 – sanduk, dimenzije stećka su: 140x43x20 cm;
Stećak br.29 – stub, oboren, dimenzije postolja su: 170x67x20 cm;
Stećak br. 30 – sljemenjak, orijentiran sjever –jug, dimenzije stećka su: 177x83x34 cm;
Stećak br. 31 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 162x64x42 cm;
Stećak br. 32 – sljemenjak, ukrašen, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 177x78x53 cm. Na njegovim čeonim stranama nalaze se ukrasi koje nije moguće identificirati jer je stećak utonuo u zemlju;
Stećak br. 33 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 184x85x50 cm;
Stećak br. 34 – sljemenjak dimenzije stećka su: 173x63x30 cm;
Stećak br. 35 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 188x70x35 cm;
Stećak br. 36 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, ukrašen, dimenzije stećka su: 90x70x22 cm. Na njegovoj široj strani nalazi se motiv mača, rađen tehnikom udubljenja;
Stećak br. 37 – ploča prepolovljena i ukrašena, dimenzije stećka su: 90x110x16 cm. Na njegovoj ravnoj površini nalazi se motiv polumjeseca, rađen tehnikom ispupčenja;
Stećak br. 38 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 168x65x30 cm;
Stećak br. 39 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 105x95x30 cm;
Stećak br. 40 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 80x65x30 cm;
Stećak br. 41 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), lučno zasvođena, dimenzije stećka su: 65x48x20 cm;
Stećak br. 42 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi, dimenzije stećka su: 60x53x25 cm;
Stećak br. 43 – sljemenjak, utonuo, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 180x80x10 cm;
Stećak br. 44 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 113x68x22 cm;
Stećak br. 45 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, oboren na zemlju, dimenzije stećka su: 98x60x10 cm;
Stećak br. 46 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 95x48x38 cm;
Stećak br. 47 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 118x65x20 cm;
Stećak br. 48 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 116x66x25 cm;
Stećak br. 49 – oboreni stub, čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 125x68x17 cm;
Stećak br. 50 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 200x115x33 cm;
Stećak br. 51 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode sa piramidalnim završetkom, dimenzije stećka su: 90x66x30 cm;
Stećak br. 52 – oboreni stub. čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 186x90x25 cm;
Stećak br. 53 – prepolovljeni stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 136x64x30 cm;
Stećak br. 54 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 135x83x35 cm;
Stećak br. 55 – sanduk, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 190x68x34 cm;
Stećak br. 56 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 134x70x25 cm;
Stećak br. 57 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, oštećena, dimenzije stećka su: 73x66x22 cm;
Stećak br. 58 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 100x65x40 cm;
Stećak br. 59 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 110x57x33 cm;
Stećak br. 60 – prepolovljen stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 87x40x20 cm (u drvetu);
Stećak br. 61 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 126x60x40 cm;
Stećak br. 62 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 140x73x28 cm;
Stećak br. 63 – sanduk, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 170x80x30 cm;
Stećak br. 64 – sanduk, dimenzije stećka su: 180x75x20 cm;
Stećak br. 65 – stub – ploča (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, nagnut, dimenzije stećka su: 80x30x20 cm;
Stećak br. 66 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: 195x50x15 cm;
Stećak br. 67 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 75x55x22 cm;
Stećak br. 68 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa oštećenim gornjim završetkom, dimenzije stećka su: 83x45x40 cm;
Stećak br. 69 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 105x56x27 cm;
Stećak br. 70 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i ravno završava, dimenzije stećka su: 127x73x42 cm;
Stećak br. 71 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), koja se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 82x50x18 cm;
Stećak br. 72 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 166x76x28 cm;
Stećak br. 73 – sanduk, dimenzije stećka su: 145x84x30 cm;
Stećak br. 74 – oboren stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: dužina 140 cm;
Stećak br. 75 – sanduk sa postoljem, dimenzije stećka su: 130x59x65 cm;
Stećak br. 76 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 160x50x22 cm;
Stećak br. 77 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 114x34x16 cm;
Stećak br. 78 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 165x59x38 cm;
Stećak br. 79 – sljemenjak, dimenzije postolja su: 152x75x40 cm;
Stećak br. 80 – utonuo sljemenjak, dimenzije stećka su: 165x72x18 cm;
Stećak br. 81 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 182x68x32 cm;
Stećak br. 82 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 145x47x35 cm;
Stećak br. 83 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 136x68x34 cm;
Stećak br. 84 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 135x90x30 cm;
Stećak br. 85 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 60x35x18 cm;
Stećak br. 86 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 66x32x26 cm;
Stećak br. 87 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 107x54x38 cm;
Stećak br. 88 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), koja se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 110x57x16 cm;
Stećak br. 89 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 110x40x22 cm;
Stećak br. 90 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 130x65x15 cm;
Stećak br. 91 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širii i čiji je završetak sa lučnim izbočenjem, dimenzije stećka su: 112x63x33 cm;
Stećak br. 92 – ukrašen sljemenjak, dimenzije stećka su: 140x40x18 cm. Ukras na stećku je evidentiran na čeonoj strani, ali kako je stećak utonuo nije bilo moguće izvršiti identifikaciju ukrasa;
Stećak br. 93 – utonuo sljemenjak, dimenzije stećka su: dužina 120 cm;
Stećak br. 94 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 147x65x56 cm;
Stećak br. 95 – sljemenjak, dimenzije stećka su: 196x70x62 cm;
Stećak br. 96 – ploča sa postoljem, dimenzije stećka su: 190x54x18 cm;
Stećak br. 97 – ploča, dimenzije stećka su: 133x57x18 cm;
Stećak br. 98 – sljemenjak, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 182x77x40 cm;
Stećak br. 99 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 130x56x48 cm;
Stećak br. 100 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 190x75x60 cm;
Stećak br. 101 – sljemenjak, orijentiran sjever – jug, dimenzije stećka su: 183x52x25 cm;
Stećak br. 102 – ploča pod korijenom drveta;
Stećak br. 103 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 130x40x40 cm;
Stećak br. 104 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), oboren na zemlju i utonuo, dimenzije stećka su: 110x48x35 cm;
Stećak br. 105 – stub – ploča (pravougli paralelopiped), oborena na zemlju i utonuo, dimenzije stećka su: širina 70 cm;
Stećak br. 106 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), oboren na zemlju i utonuo dimenzije stećka su: 120x76x20 cm;
Stećak br. 107 – sanduk utonuo, dimenzije stećka su: 150x60x12 cm;
Stećak br. 108 – ukrašen stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koja se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 102x70x57 cm. Na nejgovoj široj strani nalazi se motiv polumjeseca, čiji su kraci okrenuti prema dole ispod kojeg se nalazi predstava ruke;
Stećak br. 109 – sanduk, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 205x100x18 cm;
Stećak br. 110 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 154x86x57 cm;
Stećak br. 111 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak sa lučnim izbočenjem, dimenzije stećka su: 120x65x46 cm;
Stećak br. 112 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 110x64x27 cm;
Stećak br. 113 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i ravno završava, dimenzije stećka su: 137x77x35 cm;
Stećak br. 114 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), lučno zasvođen, dimenzije stećka su: 120x55x30 cm;
Stećak br. 115 – oboren stub – ploča (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 125x48x24 cm;
Stećak br. 116 – ukrašen stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 96x63x20 cm. Na široj strani stuba nalazi se motiv rozete;
Stećak br. 117 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak sa lučnim izbočenjem, dimenzije stećka su: 125x72x45 cm;
Stećak br. 118 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 95x48x30 cm;
Stećak br. 119 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 148x70x16 cm;
Stećak br. 120 – oboren stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 190x67x18 cm;
Stećak br. 121 – utonuo stećak kojeg nije bilo moguće tehnički obraditi;
Stećak br. 122 – sljemenjak, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 160x47x15 cm;
Stećak br. 123 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 70x35x17 cm;
Stećak br. 124 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 160x50x30 cm;
Stećak br. 125 – oboren stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode sa piramidalnim završetkom i utonuo, dimenzije stećka su: dužina 115 cm x 40 cm;
Stećak br. 126 – oboren stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, ukrašen, dimenzije stećka su: 155x65x23 cm. Na njegovoj vidljivoj vertikalnoj površini nalazi se motiv polumjeseca, čiji su kraci okrenuti prema gore;
Stećak br. 127 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 103x57x28 cm;
Stećak br. 128 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i čiji je završetak na dvije vode, dimenzije stećka su: 120x74x30 cm;
Stećak br. 129 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), lučno zasvođen, dimenzije stećka su: 70x50x30 cm;
Stećak br. 130 – sanduk, orijentiran zapad – istok, dimenzije stećka su: 173x86x24 cm;
Stećak br. 131 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 145x60x40 cm;
Stećak br. 132 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 120x65x60 cm;
Stećak br. 133 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped), koji se prema gore širi i sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 105x64x54 cm;
Stećak br. 134 – stub – sanduk (pravougli paralelopiped) sa ravnim završetkom, dimenzije stećka su: 100x55x40 cm;
Stećak br. 135 – sanduk vidljivi samo obrisi stećka koji je utonuo u zemlju te se zbog toga nije tehnički mogao obraditi;
Stećak br. 136 – sanduk, vidljivi samo obrisi stećka koji je utonuo u zemlju te se zbog toga nije tehnički mogao obraditi;
Stećak br. 137 – sanduk, vidljivi samo obrisi stećka koji je utonuo u zemlju te se zbog toga nije tehnički mogao obraditi.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u spise o zaštiti dobra i utvrđeno je:
- U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Šekovići kao spomenik III kategorije uvršten je 31 lokalitet, nekropola sa stećcima (929 stećaka) bez preciznije identifikacije(7);
- U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture broj 07-40-4-3883-1/10 od 13. oktobra 2010. godine, dobro je evidentirano pod nazivom: Bečani, Bečani, općina Šekovići. Srednjovjekovna nekropola (sačuvano 179 stećaka). Kasni srednji vijek;
- Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršio je Šefik Bešlagić i publicirao 1971. godine(8).
Podaci o lokalitetima u Šekovićima objavljeni su 1988. godine(9).
Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu poduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 16. 09. i 08. 10. 2010. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- Izvršena je identifikacija parcela i utvrđena je površina zone zaštite;
- Stećci su smješteni u šumi, ispod stijene koju mještani nazivaju Pola stijene;
- Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju;
- Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri;
- Dio stećaka je obrastao trnjem i utonuo, zbog čega se ne mogu u cjelosti sagledati. Da bi se odredio konačan broj ukrašenih stećaka, neophodno je poduzeti radove na raščišćavanju nekropole, koji se prije svega odnose na uklanjanje niskog raslinja i trnja, zatim mahovine te istraživačke radove koji bi pružili konačne podatke o zastupljenosti i raznovrsnosti dekorativnih motiva.
6. Specifični rizici
- dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja;
- nepovoljni vremenski uticaji;
- samonikla vegetacija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Historijska vrijednost
C. Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade,
ii. Kvalitet materijala,
iii. Proporcije,
v. Vrijednost detalja.
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim periodima.
E. Simbolička vrijednost
i. Ontološka vrijednost,
ii. Sakralna vrijednost,
iii. Tradicionalna vrijednost.
G. Izvornost
i. Oblik i dizajn,
ii. Materijal i sadržaj,
iii. Namjena i upotreba,
iv. Tradicija i tehnike,
v. Položaj i smještaj u prostoru,
vi. Duh i osjećanja.
H. Jedinstvenost i reprezentativnost
i. Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa.
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija:
- Kopija katastarskog plana za k.č. br. 1236, posjedovni list – izvod br.197 i posjedovni list – izvod br. 243 k.o. Brainci, općina Šekovići. Razmjera 1:6250; izdata od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Područna jedinica Šekovići, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina; (dopis br. 21. 53/052-208/10, od 11. 10. 2010. godine);
- Posjedovni list – izvod br.197 i 243, kopija katastarskog plana za k.č. br. 1236, z.k. uložak broj 113, k.o. Brainci i svoj stav za potrebom da se u što kraćem roku navedeno dobro proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, dostavila je općina Šekovići (dopis br. 03-053-61/10 od dana 21. 10. 2010. godine);
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 07-40-4-3883-1/10, od 13. 10. 2010. godine;
- Fotodokumentacija:
- fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 16. 09. i 08. 10. 2010. godine; fotografirao: histroičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D);
- Tehnička dokumentacija:
- Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 08. 10. 2010. godine mjerili i snimali: Silvana Čobanov, arheolog, Zijad Halilović, historičar i Nermina Katkić, arhitekta.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.
1982. Anđelić, Pavao. Studije o tertorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo: Svjetlost, 1982.
1982. Bešlagić, Šefik. Stećci-kultura i umjetnost. Sarajevo: IRO „VESELIN MASLEŠA“, 1982.
1988. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.
Tekst preuzet iz Odluke o proglašenju Prirodno - graditeljske cjeline Manastira Lomnica, općina Šekovići, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 07.2-2-212/05-5 od 9. novembra 2005. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 44/09).
(1) Tekst preuzet iz Odluke o proglašenju Prirodno - graditeljske cjeline Manastira Lomnica, općina Šekovići, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 07.2-2-212/05-5 od 9. novembra 2005. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 44/09).
(2) Anđelić, Pavao, Studije o tertorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 153.
(3) Tekst preuzet iz Odluke o proglašenju Prirodno - graditeljske cjeline Manastira Lomnica, općina Šekovići, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 07.2-2-212/05-5 od 9. novembra 2005. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 44/09).
(4) Bešlagić, Šefik, Stećci-kultura i umjetnost (Sarajevo: IRO „VESELIN MASLEŠA“, 1982), 79, 80, 105, 122.
(5) Bešlagić, Šefik, 1982, 103-106, 121-122.
(6) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled (Sarajevo: Veselin Masleša, 1971), 21.
(7) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti (Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980), 51.
(8) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled (Sarajevo: Veselin Masleša, 1971), 215.
(9) Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3, Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, 61-82.
|
