Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 10/11.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je
O D L U K U
I
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, opština Pale, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalnik spomenik čini nekropola sa 127 stećaka.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 6130/80 i 6130/81, posjedovni list broj 1187/1, k.o. Prača Donja 1, opština Pale, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).
II
Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i restauraciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Radi trajne zaštite na prostoru definisanom u tački I stav 3. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
- nisu dozvoljeni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog projekta sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;
- nije dozvoljeno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
- izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja podrazumijeva izradu projekta čišćenja nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole kako bi se utvrdio tačan broj stećaka, njihove dimenzije, položaj i identifikovanje ukrasa na stećcima.
IV
Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.
Izuzetno od odredbe stavka 7. ove tačke, ukoliko rukovodilac istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentovati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostaviće se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (www.kons.gov.ba).
IX
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.1-02.3-71/10-31
26. oktobra 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.
Gospodin Senad Kuč iz Sarajeva podnio je, dana 01.10.2010. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje, u selu Buđ, opština Pale, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Nekropola sa stećcima u selu Buđ broji 127 stećaka, smještenih na blagom uzvišenju. Veliki broj stećaka koji su locirani u centralnom dijelu nekropole postavljeni su na kamen.
Stećci su dobre obrade, orijentisani po oba glavna pravca (istok-zapad i sjever-jug), ali većim dijelom u smjeru istok-zapad. Karakteristično za ovu nekropolu je to da su svi nadgrobnici sa postoljem izvedeni iz jednog komada kamena. Karkteristika nekropole su i velike dimenzije jednog sanduka koje iznose 275 x 122 x 20 cm, što predstavlja jedan od najvećih srednjovjekovnih evidentiranih nadgrobnika u BiH.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (posjedovni list i kopiju katastarskog plana);
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.;
- istorijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru;
- dopisom broj 05.1-35.2-10/10-194, od 06.10.2010. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem nekropole sa stećcima Mramorje u selu Buđ, opština Pale, nacionalnim spomenikom BiH, od Opštine Pale, Organa uprave nadležnog za poslove urbanizma i katastra, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta i Federalnog ministarstva prostornog uređenja;
- stav vlasnika nije dostavljen.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Nekropola sa stećcima Mramorje, nalazi se u selu Buđ, na nadmorskoj visini 1004 m, na geografskoj širini 43º 49' 4.44" i geografskoj dužini 18º 45' 35.53".
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. 6130/80 i 6130/81, upisan u posjedovni list broj 1187/1, k.o. Prača Donja 1, opština Pale, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Istorijski podaci
Područje koje obuhvata opština Pale bilo je djelimično naseljeno, vjerovatno od ranog praistorijskog perioda, a arheološki nalazi iz neolitskog perioda su vrlo rijetki. Nešto više nalaza iz praistorije potiče iz gvozdenog doba u područjima oko Mokrog na sjeveru, te oko Loznika i Ilijaka na istoku sa naseljima i utvrđenjima gradinskog tipa koji pripadaju halštatskoj kulturi Glasinačkog polja.
Područje Pala predstavljalo je oduvijek važnu saobraćajnu sponu između sarajevske kotline i rijeke Drine. Kroz paljanski kraj su prolazile dvije značajne antičke komunikacije. Jednu je predstavljao trgovački put preko Mokrog i Romanije, a drugu put dolinom rijeke Prače na Ranjen, Goražde i dalje. Ostaci ovih puteva djelimično su sačuvani, kao i ostaci rimskih građevina u selima Miošići i Ilijak, zanimljivi primjerci grčke keramike i vrijedni numizmatički nalazi grčke provenijencije, iz čuvenih trgovačkih naselja antičkog doba Apollonia i Dyrrachion (Drač) iz II vijeka prije nove ere, što govori o značaju i vrijednosti ovog prostora u antičkom dobu.
Znatno više arheoloških nalaza pripada periodu srednjeg vijeka. U kasnom srednjem vijeku (XIV i XV vijek) paljanski kraj je pripadao plemićkom rodu Pavlovića, koji je ovdje imao dva, a možda i tri utvrđena grada (Pavlovac na Prači, Gradina u Gornjim Palama i Hodidjed iznad sastava rijeka paljanske i mokranjske Miljacke).
U itineraru dubrovačkog poslanika Radoslavu Pavloviću, od 11. 05. 1423. godine, pominje se „sotto Novi in Praza“. Nije se nalazio u samoj Prači, već 2 km udaljen od ovog mjesta. Grad je kasnije nazvan još i Pavlovac, jer ga je po predanju podigao Pavle Radenović.(1)
Sama činjenica da je iznad južnog ruba paljanskog polja, blizu vrela Miljacke postojalo utvrđenje Gradina kao upravni centar za područje paljanskog polja, a možda i šireg područja, govori da je ovdje moralo postojati neko veće naselje. Feudalni posjed Pavlovića, koji su spadali u red najkrupnijeg bosanskog plemstva, protezao se od Vrhbosne (današnje Sarajevo) na zapadu do Dobruna na istoku. Rodonačelnik Pavlovića je Pavle Radenović, koji je osim nasljednog posjeda držao rudnik Olovo, Trebinje i dio Konavala sa Cavtatom. Na tom prostoru odvijala se vrlo živa trgovina između domaćih ljudi i Dubrovnika, a glavni trgovački centar bio je gradić Prača, koji je igrao važnu posredničku ulogu u trgovini olovom. Pavle Radenović ubijen je u međusobnom obračunu feudalaca u Kraljevoj Sutjesci kod Visokog 1415. godine.
Padom Bosne pod osmansku vlast (1463) oblast Pavlovića podijeljena je u 11 nahija, a cijelo područje Turci su, prema imenu ranijih gospodara Pavlovića nazvali Vilajet Pavli.
Ulazak bosanskih i humskih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – popularno nazvanih stećcima – u svijet nauke nije se odigrao u najsrećnijim okolnostima. To se desilo stotinama godina nakon što je ovaj kulturološki fenomen postao reliktom jedne istorijske epohe, odnosno na prelazu iz XVIII u XIX vijek kada su u zapadni svijet počele prodirati vijesti o postojanju jedne neobične umjetnosti na nadgrobnim spomenicima iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije. To su najprije bile putne zabilješke nedovoljno dokumentovane da bi na Zapadu pobudile značajniji odjek, posebno jer je zapadna nauka tada bila zauzeta analizom potpuno drukčijih umjetničkih djela, tako da realistični pa i nezgrapni prizori sa stećaka tada nisu mogli izazvati ni pažnju ni oduševljenje. (2)
2. Opis dobra
Nekropolu čini ukupno 127 stećaka sa grobovima. U nekropoli su najviše zastupljeni sanduci, druge su po brojnosti ploče, a ima i sljemenjaka.
Karakteristično za ovu nekropolu je činjenica da su svi nadgrobnici sa postoljem urađeni iz jednog komada kamena. Veliki broj stećaka koji su locirani u centralnom dijelu nekropole postavljeni su na kamen.
Stećak broj 1 - sanduk, dimenzija 180 x 70 x 40 cm;
Stećak broj 2 - ploča, dimenzija 178 x 60 x 10 cm;
Stećak broj 3 - sanduk, dimenzija 170 x 80 x 45 cm;
Stećak broj 4 - ploča, dimenzija 208 x 90 15 cm;
Stećak broj 5 - ploča, dimenzija 260 x 87 x 8 cm;
Stećak broj 6 - ploča, dimenzija 190 x 77 x 9 cm;
Stećak broj 7 - ploča, dimenzija 188 x 76 x 20 cm;
Stećak broj 8 - ploča, dimenzija 199 x 88 x 12 cm;
Stećak broj 9 - ploča, dimenzija 178 x 70 x 27 cm;
Stećak broj 10 - sanduk, dimenzija 180 x 82 x 46 cm;
Stećak broj 11- ploča, dimenzija 194 x 75 x 24 cm;
Stećak broj 12 - sanduk, dimenzija 185 x 85 x 43 cm;
Stećak broj 13 - sanduk, dimenzija 188 x 75 x 52 cm;
Stećak broj 14 - sanduk s postoljem, dimenzija 210 x 82 x 31 cm, postolje dimenzija 230 x 93 x 7 cm;
Stećak broj 15 - dimenzija 170 x 30 x 23 cm, utonuo na bočnu južnu stranu;
Stećak broj 16 - dimenzija 170 x 80 x 48 cm;
Stećak broj 17 - sanduk s postoljem, dimenzija 189 x 65 x 21 cm, postolje dimenzija 196 x 83 x 7 cm;
Stećak broj 18 - sljemenjak široki, dimenzija 184 x 100 x 32 cm;
Stećak broj 19 - dimenzija 145 x 17 x 20 cm;
Stećak broj 20 - dimenzija 175 x 84 x 15 cm;
Stećak broj 21 - dimenzija 163 x 70 x 7 cm;
Stećak broj 22 - dimenzija 170 x 80 x 8 cm;
Stećak broj 23 - deimenzija 137 x 60 x 23 cm;
Stećak broj 24 - dimenzija 175 x 92 x 22 cm;
Stećak broj 25 - dimenzija 172 x 75 x 33 cm;
Stećak broj 26 - dimenzija 156 x 88 x 20 cm;
Stećak broj 27 - dimenzija 74 x 84 x 15 cm;
Stećak broj 28 - dimenzija 153 x 70 x 16 cm;
Stećak broj 29 - dimenzija 208 x 82 x 37 cm;
Stećak broj 30 - dimenzija 150 x 43 cm, utonuo;
Stećak broj 31 - utonuo u potpunosti;
Stećak broj 32 - dimenzija 164 x 74 x 48 cm;
Stećak broj 33 - dimenzija 174 x 67 x 10 cm, utonuo;
Stećak broj 34 - sanduk, dimenzija 147 x 90 x 25 cm;
Stećak broj 35 - dimenzija 173 x 70 x 48 cm;
Stećak broj 36 - dimenzija 174 cm, utonuo, prekriven humusom;
Stećak broj 37- sanduk, dimenzija 180 x 85 x 50 cm;
Stećak broj 38 - dimenzija 205 x 78 cm, utonuo;
Stećak broj 39 - sljemenjak s postoljem, dimenzija 192 x 65 x 73 cm, postolje dimenzija 210 x 98 x 30 cm;
Stećak broj 40 - dimenzija 242 x 139 x 39 cm;
Stećak broj 41 - dimenzija 180 x 90 x 25 cm;
Stećak broj 42 - ploča s postoljem, dimenzija 176 x 65 x 18 i postolje dužine 190 cm koje je puklo i utonuo;
Stećak broj 43 - sanduk s postoljem, dimenzija 175 x 85 x 26 cm, postolje dimenzija 200 x 128 x 32 cm;
Stećak broj 44 - ploča s postoljem, dimenzija 157 x 68 x 18 cm, postolje dimenzija 180 x 70 x12 cm;
Stećak broj 45 - dimenzija 154 x 70 x 43 cm;
Stećak broj 46 - sljemenjak s postoljem, dimenzija 200 x 67 x 44 cm, postolje dimenzija 228 x 86 x 15 cm;
Stećak broj 47 - dimenzija 185 x 74 x 30 cm;
Stećak broj 48 - dimenzija 160 x 63 x 24 cm, stećak je utonuo tako da se forma ne može utvrditi;
Stećak broj 49 - sanduk s postoljem, dimenzija 202 x 75 x 24 cm, postolje dimenzija 230 x 96 x 20 cm;
Stećak broj 50 - sanduk sa postoljem, dimenzija 174 x 64 x 19 cm, postolje dimenzija 197 x 70 x 30 cm;
Stećak broj 51 - dimenzija 130 x 96 x 55 cm;
Stećak broj 52 - dimenzija 197 x 64 x 38 cm;
Stećak broj 53 - dimenzija 180 x 80 x 54 cm;
Stećak broj 54 - dimenzija 180 x 68 x 13 cm;
Stećak broj 55 - dimenzija 150 x 76 x 7 cm;
Stećak broj 56 - dimenzija 164 x 67 x 20 cm;
Stećak broj 57 - dimenzija 176 x 65 x 13 cm;
Stećak broj 58 - sljemenjak s postoljem, dimenzija 197 x 75 x 32 cm, postolje dimenzija 212 x 93 x 30 cm;
Stećak broj 59 - dimenzija 183 x 83 x 20 cm;
Stećak broj 60 - dimenzija 160 x 60 x 20 cm;
Stećak broj 61 - sljemenjak s postoljem, dimenzija 205 x 65 x 38 cm, postolje dimenzija 220 x 80 x 8 cm;
Stećak broj 62 - sljemenjak, dimenzija 190 x 75 x 30 cm;
Stećak broj 63 - dimenzija 176 x 74 x 30 cm;
Stećak broj 64 - sanduk s postoljem, dimenzija 190 x 63 x 18, postolje dimenzija 208 x 87 x 20 cm;
Stećak broj 65 - dimenzija 186 x 66 x 22 cm;
Stećak broj 66 - dimenzija 208 x 75 x 33 cm;
Stećak broj 67 - dimenzija 147 x 62 x 24 cm;
Stećak broj 68 - dimenzija 187 x 80 x 55 cm;
Stećak broj 69 - dimenzija 153 x 86 x 30 cm;
Stećak broj 70 - dimenzija 170 x 60 x 43 cm;
Stećak broj 71 - dimenzija 185 x 56 x 23 cm;
Stećak broj 72 - dimenzija 275 x 122 x 20 cm;
Stećak broj 73 - dimenzija 187 x 73 x 35 cm;
Stećak broj 74 - dimenzija 194 x 80 x 40 cm;
Stećak broj 75 - dimenzija 185 x 78 x 25 cm;
Stećak broj 76 - dimenzija 172 x 62 x 30 cm;
Stećak broj 77 - dimenzija 206 x 75 x 35 cm;
Stećak broj 78 - sanduk sa postoljem, dimenzija 192 x 75 x 22, postolje dimenzija 213 x 80 x 10 cm;
Stećak broj 79 - dimenzija 170 x 64 x 26 cm;
Stećak broj 80 - dimenzija 220 x 103 x 70 cm;
Stećak broj 81 - dimenzija 208 x 90 x 40 cm;
Stećak broj 82 - dimenzija 197 x 84 x 40 cm;
Stećak broj 83 - dimenzija 177 x 76 x 20 cm;
Stećak broj 84 - dimenzija 190 x 80 x 50 cm;
Stećak broj 85 - dimenzija 180 x 80 x 37 cm;
Stećak broj 86 - dimenzija 193 x 80 x 50 cm;
Stećak broj 87 - dimenzija 175 x 78 x 36 cm;
Stećak broj 88 - dimenzija 197 x 95 x 30 cm;
Stećak broj 89 - dimenzija 180 x 90 x 34 cm;
Stećak broj 90 - dimenzija 176 x 86 x 43 cm;
Stećak broj 91 - dimenzija 176 x 89 x 39 cm;
Stećak broj 92 - dimenzija 165 x 73 x 62 cm;
Stećak broj 93- dimenzija 185 x 90 x 48 cm;
Stećak broj 94 - dimenzija 144 x 90 x 48 cm;
Stećak broj 95 - zarastao vegetacijom;
Stećak broj 96 - dimenzija 150 x 68 x 46 cm;
Stećak broj 97 - dimenzija 166 x 82 x 33 cm;
Stećak broj 98 - dimenzija 130 x 64 x 20 cm;
Stećak broj 99 - dimenzija 192 x 80 x 17 cm;
Stećak broj 100 - dimenzija 148 x 60 x 29 cm;
Stećak broj 101 - dimenzija 190 x 67 x 21 cm;
Stećak broj 102 - dimenzija 196 x 62 x 35 cm;
Stećak broj 103 - dimenzija 170 x 82 x 10 cm utonuo;
Stećak broj 104 - dimenzija 180 x 80 x 25 cm;
Stećak broj 105 - zarastao vegetacijom;
Stećak broj 106 - zarastao vegetacijom;
Stećak broj 107 - dimenzija 197 x 86 x 48 cm;
Stećak broj 108 - dimenzija 202 x 80 x 20 cm;
Stećak broj 109 - dimenzija207 x 128 x 26 cm;
Stećak broj 110 - dimenzija 153 x 70 x 60 cm;
Stećak broj 111 - dimenzija 180 x 86 x 30 cm;
Stećak broj 112 - dimenzija 155 x 59 x 45 cm;
Stećak broj 113 - u potpunosti zarastao vegetacijom;
Stećak broj 114 - sljemenjak, dimenzija 167 x 58 x 57 cm, oboren sljemenjak;
Stećak broj 115 - sanduk, dimenzija 186 x 57 x 40 cm;
Stećak broj 116 - dimenzija 208 x 77 x 50 cm;
Stećak broj 117 - dimenzija 208 x 80 x 62 cm;
Stećak broj 118 - dimenzija 180 x 54 x 40 cm, prevaljen;
Stećak broj 119 - dimenzija 213 x 78 x 30 cm;
Stećak broj 120 - dimenzija 200 x 85 x 30 cm;
Stećak broj 121 - sljemenjak, dimenzija150 x 75 x 15 cm, utonuo;
Stećak broj 122 - dimenzija 160 x 90 cm, utonuo;
Stećak broj 123 - vidljivih dimenzija 60 x 40 cm;
Stećak broj 124 - dimenzija 180 x 70 x 45 cm;
Stećak broj 125 - vidljivih dimenzija 60 x 40 cm;
Stećak broj 126 - dimenzija 192 x 87 x 30 cm;
Stećak broj 127 - dimenzija 180 x 80 x 33 cm.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Pala kao spomenik III kategorije uvršteno je 45 lokaliteta nakropola sa stećcima (1706 stećaka) bez preciznije identifikacije.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Zemaljski muzej u Sarajevu, 50-tih godina prošlog vijeka, započeo je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.
Nekropola do sada nije bila evidentirana u dostupnoj literaturi.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na lokalitetu, dana 11.10.2010. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- evidentirano je 127 stećaka obrađenih ovom odlukom;
- većim dijelom orijentisani su po pravcu istok-zapad, ali ih ima orijentisanih i po pravcu sjever-jug;
- nekropola se nalazi u hrastovoj i grabovoj šumi;
- centralni dio nekropole (očišćen-posječena šuma) nalazi se na blagom uzvišenju;
- Opština Pale platila je vlasniku zemljišta da očisti nekropolu (očišćen njen centralni dio-posječena šuma);
- gotovo svi stećci su obrasli u većoj ili manjoj mjeri mahovinom;
- izvjestan broj stećaka gotovo u potpunosti utonuo ili prekriven nanosima zemlje;
- veći broj stećaka je nagnut i tone;
- izvjestan broj stećaka (koji se ne nalaze u centralnom - očišćenom dijelu nekropole) su u gustoj šumi i pristup im je otežan;
- zbog guste šume, lišća i utonulosti stećaka, postoji mogućnost da je broj stećaka veći;
- zbog stanja na nekropoli nisu uočeni ukrasi.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterijume za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 32/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:
A. Vremensko određenje
B. Istorijska vrijednost (veza građevine sa značajnim događajem u istoriji)
C. Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
ii. Kvalitet materijala
iii. Proporcije
iv. Kompozicija
v. Vrijednost konstrukcije
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
ii. Svjedočanstvo o istorijskim promjenama
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
E. Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
G. Izvornost
i. Oblik i dizajn
H. Jedinstvenost i reprezentativnost
i. Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila
Sastavni dio ove odluke su:
- Fotodokumentacija:
- fotografije postojećeg stanja snimljene su 11. 10 2010. godine; fotografisala Silvana Čobanov, dipl. arheolog (digitalnim fotoaparatom Canon 1000D);
- Tehnička dokumentacija:
- Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 01. 10. 2010. godine mjerili i snimali: arhitekta Arijana Pašić, istoričar Zijad Halilović i dipl. arheolog Silvana Čobanov.
Korišćena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:
1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo, 1971.
1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.
1978. Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države. Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1987.
http://www.pale.me/pale/index.php?option=com_content&view=article&id=151&Itemid=80
(1) Desanka,Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države, Sarajevo, 1987, 99.
(2) Opširnije o stećcima pogledati u odluci: Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato) u selu Burati, opština Rogatica, odluka broj 05.1-02-247/07-8, donesena na 41. sjednici, održanoj od 4-11. 11.2008. godine, „Službeni glasnik BiH“, broj 89/09.
|