početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, historijsko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 10/11.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, opština Pale, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalnik spomenik čini nekropola sa 127 stećaka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 6130/80 i 6130/81, posjedovni list broj 1187/1, k.o. Prača Donja 1, opština Pale, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).

 

II

 

Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i restauraciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Radi trajne zaštite na prostoru definisanom u tački I stav 3. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          nisu dozvoljeni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog  projekta sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;

-          nije dozvoljeno odlaganje otpada.

 

Vlada Republike Srpske dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:

-          izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;

-          izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;

-          izradu Plana upravljanja lokalitetom.

 

Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja podrazumijeva izradu projekta čišćenja nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole kako bi se utvrdio tačan broj stećaka, njihove dimenzije, položaj i identifikovanje ukrasa na stećcima.

 

IV

 

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova da podnese izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – rukovodilac arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo deponovanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

Izuzetno od odredbe stavka 7. ove tačke, ukoliko rukovodilac istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentovati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

 

V

 

            Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

 

VI

 

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII

 

Ova odluka dostaviće se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VIII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (www.kons.gov.ba).

 

IX

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

X

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 05.1-02.3-71/10-31                                                                    

26. oktobra 2010. godine

Sarajevo                                                                                               

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.

Gospodin Senad Kuč iz Sarajeva podnio je, dana 01.10.2010. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje, u selu Buđ, opština Pale, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

Izjava o značaju dobra

Nekropola sa stećcima u selu Buđ broji 127 stećaka, smještenih na blagom uzvišenju. Veliki broj stećaka koji su locirani u centralnom dijelu nekropole postavljeni su na kamen.

Stećci su dobre obrade, orijentisani po oba glavna pravca (istok-zapad i sjever-jug), ali većim dijelom u smjeru istok-zapad. Karakteristično za ovu nekropolu je to da su svi nadgrobnici sa postoljem izvedeni iz jednog komada kamena. Karkteristika nekropole su i velike dimenzije jednog sanduka koje iznose 275 x 122 x 20 cm, što predstavlja jedan od najvećih srednjovjekovnih evidentiranih nadgrobnika u BiH.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (posjedovni list i kopiju katastarskog plana);

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.;

-          istorijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru;

-          dopisom broj 05.1-35.2-10/10-194, od 06.10.2010. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem nekropole sa stećcima Mramorje u selu Buđ, opština Pale, nacionalnim spomenikom BiH, od Opštine Pale, Organa uprave nadležnog za poslove urbanizma i katastra, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta i Federalnog ministarstva prostornog uređenja;

-          stav vlasnika nije dostavljen.

 

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Nekropola sa stećcima Mramorje, nalazi se u selu Buđ, na nadmorskoj visini 1004 m, na geografskoj širini 43º 49' 4.44" i geografskoj dužini 18º 45' 35.53".

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č.  6130/80 i 6130/81, upisan u posjedovni list broj 1187/1, k.o. Prača Donja 1, opština Pale, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Istorijski podaci

Područje koje obuhvata opština Pale bilo je djelimično naseljeno, vjerovatno od ranog praistorijskog perioda, a arheološki nalazi iz neolitskog perioda su vrlo rijetki. Nešto više nalaza iz praistorije potiče iz gvozdenog doba u područjima oko Mokrog na sjeveru, te oko Loznika i Ilijaka na istoku sa naseljima i utvrđenjima gradinskog tipa koji pripadaju halštatskoj kulturi Glasinačkog polja.

Područje Pala predstavljalo je oduvijek važnu saobraćajnu sponu između sarajevske kotline i rijeke Drine. Kroz paljanski kraj su prolazile dvije značajne antičke komunikacije. Jednu je predstavljao trgovački put preko Mokrog i Romanije, a drugu put dolinom rijeke Prače na Ranjen, Goražde i dalje. Ostaci ovih puteva djelimično su sačuvani, kao i ostaci rimskih građevina u selima Miošići i Ilijak, zanimljivi primjerci grčke keramike i vrijedni numizmatički nalazi grčke provenijencije, iz čuvenih trgovačkih naselja antičkog doba Apollonia i Dyrrachion (Drač) iz II vijeka prije nove ere, što govori o značaju i vrijednosti ovog prostora u antičkom dobu.

Znatno više arheoloških nalaza pripada periodu srednjeg vijeka. U kasnom srednjem vijeku (XIV i XV vijek) paljanski kraj je pripadao plemićkom rodu Pavlovića, koji je ovdje imao dva, a možda i tri utvrđena grada (Pavlovac na Prači, Gradina u Gornjim Palama i Hodidjed iznad sastava rijeka paljanske i mokranjske Miljacke).

U itineraru dubrovačkog poslanika Radoslavu Pavloviću, od 11. 05. 1423. godine, pominje se „sotto Novi in Praza“. Nije se nalazio u samoj Prači, već 2 km udaljen od ovog mjesta. Grad je kasnije nazvan još i Pavlovac, jer ga je po predanju podigao Pavle Radenović.(1)

Sama činjenica da je iznad južnog ruba paljanskog polja, blizu vrela Miljacke postojalo utvrđenje Gradina kao upravni centar za područje paljanskog polja, a možda i šireg područja, govori da je ovdje moralo postojati neko veće naselje. Feudalni posjed Pavlovića, koji su spadali u red najkrupnijeg bosanskog plemstva, protezao se od Vrhbosne (današnje Sarajevo) na zapadu do Dobruna na istoku. Rodonačelnik Pavlovića je Pavle Radenović, koji je osim nasljednog posjeda držao rudnik Olovo, Trebinje i dio Konavala sa Cavtatom. Na tom prostoru odvijala se vrlo živa trgovina između domaćih ljudi i Dubrovnika, a glavni trgovački centar bio je gradić Prača, koji je igrao važnu posredničku ulogu u trgovini olovom. Pavle Radenović ubijen je u međusobnom obračunu feudalaca u Kraljevoj Sutjesci kod Visokog 1415. godine.

Padom Bosne pod osmansku vlast (1463) oblast Pavlovića podijeljena je u 11 nahija, a cijelo područje Turci su, prema imenu ranijih gospodara Pavlovića nazvali Vilajet Pavli.

Ulazak bosanskih i humskih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – popularno nazvanih stećcima – u svijet nauke nije se odigrao u najsrećnijim okolnostima. To se desilo stotinama godina nakon što je ovaj kulturološki fenomen postao reliktom jedne istorijske epohe, odnosno na prelazu iz XVIII u XIX vijek kada su u zapadni svijet počele prodirati vijesti o postojanju jedne neobične umjetnosti na nadgrobnim spomenicima iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije. To su najprije bile putne zabilješke nedovoljno dokumentovane da bi na Zapadu pobudile značajniji odjek, posebno jer je zapadna nauka tada bila zauzeta analizom potpuno drukčijih umjetničkih djela, tako da realistični pa i nezgrapni prizori sa stećaka tada nisu mogli izazvati ni pažnju ni oduševljenje. (2)  

 

2. Opis dobra

Nekropolu čini ukupno 127 stećaka sa grobovima. U nekropoli su najviše zastupljeni sanduci, druge su po brojnosti ploče, a ima i sljemenjaka.

Karakteristično za ovu nekropolu je činjenica da su svi nadgrobnici sa postoljem urađeni iz jednog komada kamena. Veliki broj stećaka koji su locirani u centralnom dijelu nekropole postavljeni su na kamen.

Stećak broj 1 - sanduk, dimenzija 180 x 70 x 40 cm;

Stećak broj 2 - ploča, dimenzija 178 x 60 x 10 cm;

Stećak broj 3 - sanduk, dimenzija 170 x 80 x 45 cm;

Stećak broj 4 - ploča, dimenzija 208 x 90  15 cm;

Stećak broj 5 - ploča, dimenzija 260 x 87 x 8 cm;

Stećak broj 6 - ploča, dimenzija 190 x 77 x 9 cm;

Stećak broj 7 - ploča, dimenzija 188 x 76 x 20 cm;

Stećak broj 8 - ploča, dimenzija 199 x 88 x 12 cm;

Stećak broj 9 - ploča, dimenzija 178 x 70 x 27 cm;

Stećak broj 10 - sanduk, dimenzija 180 x 82 x 46 cm;

Stećak broj 11- ploča, dimenzija 194 x 75 x 24 cm;

Stećak broj 12 - sanduk, dimenzija 185 x 85 x 43 cm;

Stećak broj 13 - sanduk, dimenzija 188 x 75 x 52 cm;

Stećak broj 14 - sanduk s postoljem, dimenzija 210 x 82 x 31 cm, postolje dimenzija 230 x 93 x 7 cm;

Stećak broj 15 - dimenzija 170 x 30 x 23 cm, utonuo na bočnu južnu stranu;

Stećak broj 16 - dimenzija 170 x 80 x 48 cm;

Stećak broj 17 - sanduk s postoljem, dimenzija 189 x 65 x 21 cm, postolje dimenzija 196 x 83 x 7 cm;

Stećak broj 18 - sljemenjak široki, dimenzija 184 x 100 x 32 cm;

Stećak broj 19 - dimenzija 145 x 17 x 20 cm;

Stećak broj 20 - dimenzija 175 x 84 x 15 cm;

Stećak broj 21 - dimenzija 163 x 70 x 7 cm;

Stećak broj 22 - dimenzija 170 x 80 x 8 cm;

Stećak broj 23 - deimenzija 137 x 60 x 23 cm;

Stećak broj 24 - dimenzija 175 x 92 x 22 cm;

Stećak broj 25 - dimenzija 172 x 75 x 33 cm;

Stećak broj 26 - dimenzija 156 x 88 x 20 cm;

Stećak broj 27 - dimenzija 74 x 84 x 15 cm;

Stećak broj 28 - dimenzija 153 x 70 x 16 cm;

Stećak broj 29 - dimenzija 208 x 82 x 37 cm;

Stećak broj 30 - dimenzija 150 x 43 cm, utonuo;

Stećak broj 31 - utonuo u potpunosti;

Stećak broj 32 - dimenzija 164 x 74 x 48 cm;

Stećak broj 33 - dimenzija 174 x 67 x 10 cm, utonuo;

Stećak broj 34 - sanduk, dimenzija 147 x 90 x 25 cm;

Stećak broj 35 - dimenzija 173 x 70 x 48 cm;

Stećak broj 36 - dimenzija 174 cm, utonuo, prekriven humusom;

Stećak broj 37- sanduk, dimenzija 180 x 85 x 50 cm;

Stećak broj 38 - dimenzija 205 x 78 cm, utonuo;

Stećak broj 39 - sljemenjak s postoljem, dimenzija 192 x 65 x 73 cm, postolje dimenzija 210 x 98 x 30 cm;

Stećak broj 40 - dimenzija 242 x 139 x 39 cm;

Stećak broj 41 - dimenzija 180 x 90 x 25 cm;

Stećak broj 42 - ploča s postoljem, dimenzija 176 x 65 x 18 i postolje dužine 190 cm koje je puklo i utonuo;

Stećak broj 43 - sanduk s postoljem, dimenzija 175 x 85 x 26 cm, postolje dimenzija 200 x 128 x 32 cm;

Stećak broj 44 - ploča s postoljem, dimenzija 157 x 68 x 18 cm, postolje dimenzija 180 x 70 x12 cm;

Stećak broj 45 - dimenzija 154 x 70 x 43 cm;

Stećak broj 46 - sljemenjak s postoljem, dimenzija 200 x 67 x 44 cm, postolje dimenzija 228 x 86 x 15 cm;

Stećak broj 47 - dimenzija 185 x 74 x 30 cm;

Stećak broj 48 - dimenzija 160 x 63 x 24 cm, stećak je utonuo tako da se forma ne može utvrditi;

Stećak broj 49 - sanduk s postoljem, dimenzija 202 x 75 x 24 cm, postolje dimenzija 230 x 96 x 20 cm;

Stećak broj 50 - sanduk sa postoljem, dimenzija 174 x 64 x 19 cm, postolje dimenzija 197 x 70 x 30 cm;

Stećak broj 51 - dimenzija 130 x 96 x 55 cm;

Stećak broj 52 - dimenzija 197 x 64 x 38 cm;

Stećak broj 53 - dimenzija 180 x 80 x 54 cm;

Stećak broj 54 - dimenzija 180 x 68 x 13 cm;

Stećak broj 55 - dimenzija 150 x 76 x 7 cm;

Stećak broj 56 - dimenzija 164 x 67 x 20 cm;

Stećak broj 57 - dimenzija 176 x 65 x 13 cm;

Stećak broj 58 - sljemenjak s postoljem, dimenzija 197 x 75 x 32 cm, postolje dimenzija 212 x 93 x 30 cm;

Stećak broj 59 - dimenzija 183 x 83 x 20 cm;

Stećak broj 60 - dimenzija 160 x 60 x 20 cm;

Stećak broj 61 - sljemenjak s postoljem, dimenzija 205 x 65 x 38 cm, postolje dimenzija 220 x 80 x 8 cm;

Stećak broj 62 - sljemenjak, dimenzija 190 x 75 x 30 cm;

Stećak broj 63 - dimenzija 176 x 74 x 30 cm;

Stećak broj 64 - sanduk s postoljem, dimenzija 190 x 63 x 18, postolje dimenzija 208 x 87 x 20 cm;

Stećak broj 65 - dimenzija 186 x 66 x 22 cm;

Stećak broj 66 - dimenzija 208 x 75 x 33 cm;

Stećak broj 67 - dimenzija 147 x 62 x 24 cm;

Stećak broj 68 - dimenzija 187 x 80 x 55 cm;

Stećak broj 69 - dimenzija 153 x 86 x 30 cm;

Stećak broj 70 - dimenzija 170 x 60 x 43 cm;

Stećak broj 71 - dimenzija 185 x 56 x 23 cm;

Stećak broj 72 - dimenzija 275 x 122 x 20 cm;

Stećak broj 73 - dimenzija 187 x 73 x 35 cm;

Stećak broj 74 - dimenzija 194 x 80 x 40 cm;

Stećak broj 75 - dimenzija 185 x 78 x 25 cm;

Stećak broj 76 - dimenzija 172 x 62 x 30 cm;

Stećak broj 77 - dimenzija 206 x 75 x 35 cm;

Stećak broj 78 - sanduk sa postoljem, dimenzija 192 x 75 x 22, postolje dimenzija 213 x 80 x 10 cm;

Stećak broj 79 - dimenzija 170 x 64 x 26 cm;

Stećak broj 80 - dimenzija 220 x 103 x 70 cm;

Stećak broj 81 - dimenzija 208 x 90 x 40 cm;

Stećak broj 82 - dimenzija 197 x 84 x 40 cm;

Stećak broj 83 - dimenzija 177 x 76 x 20 cm;

Stećak broj 84 - dimenzija 190 x 80 x 50 cm;

Stećak broj 85 - dimenzija 180 x 80 x 37 cm;

Stećak broj 86 - dimenzija 193 x 80 x 50 cm;

Stećak broj 87 - dimenzija 175 x 78 x 36 cm;

Stećak broj 88 - dimenzija 197 x 95 x 30 cm;

Stećak broj 89 - dimenzija 180 x 90 x 34 cm;

Stećak broj 90 - dimenzija 176 x 86 x 43 cm;

Stećak broj 91 - dimenzija 176 x 89 x 39 cm;

Stećak broj 92 - dimenzija 165 x 73 x 62 cm;

Stećak broj 93- dimenzija 185 x 90 x 48 cm;

Stećak broj 94 - dimenzija 144 x 90 x 48 cm;

Stećak broj 95 - zarastao vegetacijom;

Stećak broj 96 - dimenzija 150 x 68 x 46 cm;

Stećak broj 97 - dimenzija 166 x 82 x 33 cm;

Stećak broj 98 - dimenzija 130 x 64 x 20 cm;

Stećak broj 99 - dimenzija 192 x 80 x 17 cm;

Stećak broj 100 - dimenzija 148 x 60 x 29 cm;

Stećak broj 101 - dimenzija 190 x 67 x 21 cm;

Stećak broj 102 - dimenzija 196 x 62 x 35 cm;

Stećak broj 103 - dimenzija 170 x 82 x 10 cm utonuo;

Stećak broj 104 - dimenzija 180 x 80 x 25 cm;

Stećak broj 105 - zarastao vegetacijom;

Stećak broj 106 - zarastao vegetacijom;

Stećak broj 107 - dimenzija 197 x 86 x 48 cm;

Stećak broj 108 - dimenzija 202 x 80 x 20 cm;

Stećak broj 109 - dimenzija207 x 128 x 26 cm;

Stećak broj 110 - dimenzija 153 x 70 x 60 cm;

Stećak broj 111 - dimenzija 180 x 86 x 30 cm;

Stećak broj 112 - dimenzija 155 x 59 x 45 cm;

Stećak broj 113 - u potpunosti zarastao vegetacijom;

Stećak broj 114 - sljemenjak, dimenzija 167 x 58 x 57 cm, oboren sljemenjak;

Stećak broj 115 - sanduk, dimenzija 186 x 57 x 40 cm;

Stećak broj 116 - dimenzija 208 x 77 x 50 cm;

Stećak broj 117 - dimenzija 208 x 80 x 62 cm;

Stećak broj 118 - dimenzija 180 x 54 x 40 cm, prevaljen;

Stećak broj 119 - dimenzija 213 x 78 x 30 cm;

Stećak broj 120 - dimenzija 200 x 85 x 30 cm;

Stećak broj 121 - sljemenjak, dimenzija150 x 75 x 15 cm, utonuo;

Stećak broj 122 - dimenzija 160 x 90 cm, utonuo;

Stećak broj 123 - vidljivih dimenzija 60 x 40 cm;

Stećak broj 124 - dimenzija 180 x 70 x 45 cm;

Stećak broj 125 - vidljivih dimenzija 60 x 40 cm;

Stećak broj 126 - dimenzija 192 x 87 x 30 cm;

Stećak broj 127 - dimenzija 180 x 80 x 33 cm.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Pala kao spomenik III kategorije uvršteno je 45 lokaliteta nakropola sa stećcima (1706 stećaka) bez preciznije identifikacije.

           

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Zemaljski muzej u Sarajevu, 50-tih godina prošlog vijeka, započeo je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.

Nekropola do sada nije bila evidentirana u dostupnoj literaturi.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na lokalitetu, dana 11.10.2010. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          evidentirano je 127 stećaka obrađenih ovom odlukom;

-          većim dijelom orijentisani su po pravcu istok-zapad, ali ih ima orijentisanih i po pravcu sjever-jug;

-          nekropola se nalazi u hrastovoj i grabovoj šumi;

-          centralni dio nekropole (očišćen-posječena šuma) nalazi se na blagom uzvišenju;

-          Opština Pale platila je vlasniku zemljišta da očisti nekropolu (očišćen njen centralni dio-posječena šuma);

-          gotovo svi stećci su obrasli u većoj ili manjoj mjeri mahovinom;

-          izvjestan broj stećaka gotovo u potpunosti utonuo ili prekriven nanosima zemlje;

-          veći broj stećaka je nagnut i tone;

-          izvjestan broj stećaka (koji se ne nalaze u centralnom - očišćenom dijelu nekropole) su u gustoj šumi i pristup im je otežan;

-          zbog guste šume, lišća i utonulosti stećaka, postoji mogućnost da je broj stećaka veći;

-          zbog stanja na nekropoli nisu uočeni ukrasi.

 

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 32/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A.         Vremensko određenje

B.         Istorijska vrijednost (veza građevine sa značajnim događajem u istoriji)

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Kvalitet materijala

iii.         Proporcije

iv.         Kompozicija

v.          Vrijednost konstrukcije

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

ii.          Svjedočanstvo o istorijskim promjenama

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

E.         Simbolička vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

H.         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          Fotodokumentacija:

-         fotografije postojećeg stanja snimljene su 11. 10 2010. godine; fotografisala Silvana Čobanov, dipl. arheolog (digitalnim fotoaparatom Canon 1000D);

-          Tehnička dokumentacija:

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 01. 10. 2010. godine mjerili i snimali: arhitekta Arijana Pašić, istoričar Zijad Halilović i dipl. arheolog Silvana Čobanov.

 

Korišćena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:

 

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo, 1971.

 

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.

 

1978.    Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države. Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1987.

 

http://www.pale.me/pale/index.php?option=com_content&view=article&id=151&Itemid=80


(1) Desanka,Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske  države, Sarajevo, 1987, 99.

(2) Opširnije o stećcima pogledati u odluci: Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato) u selu Burati, opština Rogatica, odluka broj 05.1-02-247/07-8, donesena na 41. sjednici, održanoj od 4-11. 11.2008. godine, „Službeni glasnik BiH“, broj 89/09.



Nekropola sa stećcima Mramorje u BuđiCentralni dio nekropoleCentralni dio nekropoleIstočni dio nekropole
Jugozapadni dio nekropoleZapadni dio nekropoleStećci br. 9 i 10Stećak br. 18
Stećak br. 39Stećak br. 72Utonuo stećak 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: