Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je

O D L U K U

I

Historijsko područje – Nekropola sa stećcima Čengića Bara, općina Kalinovik, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 52 stećka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 37-2, posjedovni list broj 23/2, k.o. Kladovo Polje, općina Kalinovik, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

            Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 9/02, 70/06 i 64/08).

II

Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.         

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će uvjete i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite, koje se primjenjuju na prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke:

-          dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva Republike Srpske nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

-          područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet te je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;

-          nije dopušteno odlaganje otpada.

Utvrđuje se zaštitni pojas širine 200 m od granica u kojima se nalazi nacionalni spomenik. U tom pojasu utvrđuju se sljedeće mjere:

-          nije dopušteno izvođenje radova koji bi na bilo koji način doveli do oštećenja nacionalnog spomenika ili utjecali na izmjenu područja;

-          nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          nije dopušteno odlaganje otpada.

Vlada Republike Srpske dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:

-          izvršiti geodetsko snimanje lokaliteta,

-          izraditi Plan sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta,

-          izraditi Plan upravljanja lokalitetom.

Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja podrazumijeva izradu projekta čišćenja nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole, kako bi se utvrdio tačan broj stećaka, njihove dimenzije i položaj, izvršilo uspravljanje utonulih stećaka i identificiranje ukrasa.

IV

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski spisi u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

VI

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.kons.gov.ba).

IX

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 03.2-02.3-71/10-30

26. oktobra 2010. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, člana 2. stava 1. “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Braco Babić iz Sarajeva, podnio je Komisiji, dana 22. 09. 2010 godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropole sa stećcima na lokalitetu Čengić Bara u selu Obalj, Kalinovik, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Čengića Bara je lokalitet koji se nalazi na širem području Kladovog polja na planini Zelengori. U samome središtu lokaliteta smještena je nekropola sa 52 stećka. Svi stećci izrađeni su od krečnjaka i potiču iz majdana koji se nalazi oko 100 metara od nekropole u pravcu jugoistoka. Kao i većina stećaka sa područja općine Kalinovik i ovdje su uglavnom zastupljeni sanduci. U nekropoli se nalazi 35 sanduka, od čega je znatan broj visokih. Veliki broj sanduka je sa postoljem. Sljemenjaka ima šest i oni su dosta visoki, što je jedna od karakteristika ove nekropole. Ostatak stećaka čine ploče (11 primjeraka).

Najzastupljeniji motivi na stećcima su; tordirana vrpca i frizovi sa povijenim trolistovima, zatim slijede motivi štita i mača, biljnih stilizacija, križeva u kružnim vijencima, ptica, jelena i scena lova na jelene te kola i turnira. Na jednom stećku evidentiran je i natpis koji govori da tu leži Stojan Opodinović.

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak);

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.;

-          historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru;

-          dopisom broj: 05.2-35.2-10/10-187 od dana 1. 10. 2010. zatražena je dokumentacija od općine Kalinovik, Ministarsva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS; Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa RS i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu federalnog ministarstva kulture i sporta zahtjev za mišljenje i dokumentaciju o dobru za koje je podnesena peticija;

-          dopisom broj: 21.22-952.1-1-724/2010 od dana 06. 10. 2010. godine Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, područna jedinica Kalinovik dostavila je kopiju katastarskog plana i imovinsko-pravnu dokumentaciju;

-          stav vlasnika do momenta donošenja odluke nije primljen;

-          dopisom broj: 094-0-Rz-10-000 606, od dana 18. 11. 2010. godine, Osnovni sud u Foči dostavio je obavještenje da parcela k.č. broj 37-2, k.o. Kladovo polje II, općina Kalinovik, nije upisana u zemljišnu knjigu, sa napomenom da je zemljišna knjiga uništena u Drugom svjetskom ratu i da je u toku ustrojavanje zemljišnih knjiga.

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Planinski masivi Zelengore prostiru se na području tri općine: Gacka, Kalinovika i Foče. Područje je ispresijecano brdima, uvalama i manjim vodenim tokovima. Planina Zelengora ograničena je sa sjevera jelečkim planinama Husadom i Radomišljom, sa sjeverozapada Zagorjem, Vučjim brdima i Obljem, sa zapada, jugozapada i juga gornjim tokom Neretve, Gredeljom, ušćem Jabušnice, Sutjeskom, sa jugoistoka i istoka kanjonom Sutjeske, rijekom Sutjeskom, planinom Volujakom i Maglićem, sa sjeveroistoka Malušom planinom, selom Velikom i Malom Ljubinom i Rudom planinom. Cijeli kompleks Zelengore obuhvata oko 150-160 km² površine.

Čengića Bara je ljetno stočarsko naselje smješteno u visokom kraškom polju, koje se zove Kladovo polje, a nalazi se na Zelengori. Od Kalinovika je udaljeno oko 11 km vazdušne linije u pravcu jugozapada.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. 37-2; broj posjednovnog lista 23/2, k.o. Kladovo Polje; općina Kalinovik, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

O naseljenosti ovog kraja u srednjem vijeku govore brojne nekropole sa stećcima. Među njima je veliki broj ukrašenih stećaka, a nekoliko ih ima originalne motive i natpise.

Prostor je pripadao srednjovjekovnoj župi Zagorje, koja je obuhvatala područje između gornjeg toka rijeka Neretve i Drine.

Župa se prvi put spominje oko 1322. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, kojom knezu Vukoslavu daruje župe Banicu i Vrbanju. Iz spomenute povelje vidi se da je Zagorje predstavljao župan Poznanj Purčić. Župa je kasnije, sve do kraja državne samostalnosti srednjovjekovne Bosne 1463, predstavljala dio feudalne domene nadaleko poznate porodice Hranića-Kosača(1).

2. Opis dobra

Nekropola Čengića bara se nalazi na blagom uzvišenju u sredini Kladovog polja na oko 1370 mnv. Sastoji se od ukupno 52 stećka. Spomenici su dobro klesani i očuvani. Stećci su izrađeni od krečnjaka. Majdan se nalazi na udaljenosti od oko 100 metara u pravcu jugoistoka od nekropole. Postavljeni su u pravcu zapad-istok i svrstani u nizove.

Kao i većina stećaka sa područja općine Kalinovik i ovdje su uglavnom zastupljeni sanduci (35), među kojima je znatan broj visokih sanduka sa postoljem. Sanduci su u gornjem dijelu nešto širi nego u donjem.

Sljemenjaka ima 6. i oni su dosta visoki, što je jedna od karakteristika ove nekropole. Ostatak stećaka su ploče (11 stećaka).

Ukrašeno je ukupno 19 stećaka. Najzastupljeniji motivi na stećcima su; tordirana vrpca i frizovi sa povijenim trolistovima, zatim slijede motivi štita i mača, biljnih stilizacija, križeva u kružnim vijencima, ptica, jelena i scena lova na jelene te kola i turnira. Na jednom stećku evidentiran je i natpis koji govori da tu leži Stojan Opodinović.

Stećak br. 1 – ploča bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 155x82x19 cm.

Stećak br. 2 – ploča bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 179x97x13 cm.

Stećak br. 3  – sanduk sa postoljem, postolje utonulo; orijentisan zapad - istok; dimezije stećka su: 133x46x51 cm (vidljiva visina).

Stećak br. 4 – sanduk sa postoljem (ukrašen), utonuo u visini postolja, orijentisan zapad - istok; dimenzije stećka su: 162x87x58 cm. Na vodoravnoj strani u visokom reljefu prikazan je motiv krsta u kružnom vijencu.

Stećak br. 5 – sanduk sa ukrasom, orijentisan zapad-istok; dimenzije stećka su: 170x78x40 cm. Kao i stećak broj 4 i ovaj stećak ima na vodoravnoj strani u visokom reljefu prikazan je motiv krsta u kružnom vijencu.

Stećak br. 6 – sanduk bez postolja, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 163x73x33 cm.

Stećak br. 7 – ploča bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 142x47x8 cm.

Stećak br. 8 – ploča bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 159x88x14 cm.

Stećak br. 9 – sljemenjak sa postoljem, ukrašen, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 161x39x81 cm, dimenzije postolja su: 161x113x27 cm. Ispod strehe sljemenjak ima u visokom reljefu tordiranu vrpcu, koja se u istoj visini proteže na sve strane stećka.

Stećak br. 10 – ploča bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 109x66x12 cm.

Stećak br. 11 – sanduk sa ukrasom, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 178x82x43cm; Pri vrhu ima izvedeno u visokom reljefu tordirano uže.

Stećak br. 12 – sanduk, ukrašen, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 175x80x72 cm. Pri vrhu uspravnih strana ima izvedeno u visokom reljefu tordirano uže. Na južnoj bočnoj strani ispod tordirane vrpce u visokom reljefu prikazana je scena turnira. Dva konja su okrenuta jedan prema drugome. Na konjima se nalaze vitezovi, između kojih je smještena ljudska figura, po svemu sudeći žena, koja pridržava konje. Na zapadnoj čeonoj strani u visokom reljefu u kosom položaju prikazan je štit i ispod njega mač. Pokraj štita prikazana je ljudska figura. I na drugoj čeonoj strani prikazani su štit i mač sa figurom čovjeka(2).

Stećak br. 13 – ploča bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 140x84x7 cm.

Stećak br. 14 – ploča bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 162x74x26 cm.

Stećak br. 15 – sanduk, ukrašen, orijentisan zapad - istok; dimenzije stećka su: 167x80x30 cm; Na vodoravnoj strani spomenik ima u ispupčenom reljefu motiv krsta u kružnom vijencu. Krakovi krsta su jednake dužine i na krajevima nešto prošireni. Na sjevernoj bočnoj strani predstavljen je štit pravougaonog oblika koji je kod jednog svog ugla urezan za koplje. Ispod štita je uspravan mač. Pokraj štita vidi se figura čovjeka koji ruke drži savijene na bokovima(3).

Stećak br. 16 – sljemenjak sa postoljem, ukrašen, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 175x77x130 cm; dimenzije postolja su: dužina 199 cm, nepoznata širina (utonuo) i visina 32 cm. Na južnoj bočnoj strani u niskom reljefu prikazana je scena lova. Tu su dva konjanika sa konjima, a između njih je jelen i pas. Konji i lovci su okrenuti prema sredini plohe, odnosno prema jelenu. Po jedna ruka lovaca je povijena na bok kao da drži uzde, a druga je izdignuta i ispružena kao da drže koplja ili mačeve. Kod jelena se ne vide rogovi. Š. Bešlagić pretpostavlja da se u ovom slučaju radi o srni(4). U blizine srne se vidi manja figura psa. Iznad ove scene pri vrhu plohe vodoravno se pruža friz od vijugaste linije i trolistova. Ispod friza je ukras od uske tordirane vrpce. Na zapadnoj čeonoj strani nalazi se urezan pravougaoni štit, koji je kod jednog ugla prorezan za proturanje koplja. Na donjoj polovini štita vidi se polumjesec, a u gornjoj četverolisna rozeta. Ispod štita je mač koji dolje malo viri, a gore mu se vidi krsnica i držak koji se završava okruglastom glavom. Desno i lijevo od drška, prikazane su dvije ptice, slične kao na spomeniku br. 17. Š. Bešlagić je mišljenja da se radi o sokolima koji su samo šematski prikazani(5). Iznad štita i ptica proteže se friz od povijene linije i trolistova, a iznad friza je u visokom reljefu prikazana tordirana vrpca, koja se u toj visini pruža oko čitavog spomenika. Na istočnoj čeonoj strani nalazi se friz kao i na ostalim stranama i tordirana vrpca. Spomenik je položen na sjevernu bočnu stranu tako da se ne zna koja vrsta ukrasa se nalazi na ovoj strani. 

Stećak br. 17 – sljemenjak sa postoljem, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 175x80x113 cm; Ukrašen sa svih strana. Odmah ispod krova proteže se debela, u visokom reljefu tordirana vrpca. Ispod vrpce proteže se friz od povijene linije i ukrasa u vidu trolista stilizovana u vidu akantusa. Preko čitave sjeverne strane spomenik ima izvedenu scenu kola sa 6 figura – 3 muške i 3 ženske. Na južnoj bočnoj strani ispod friza prikazana je scena lova na jelena.Na zapadnoj čeonoj strani izveden je štit i mač ispod njega. Desno i lijevo od drške izvedene su dvije ptice (sokol?)(6).

Stećak br. 18 – sanduk sa postoljem, ukrašen, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 173x96x67 cm. Na svim stranama ima izveden u visokom reljefu friz u vidu povijene linije sa trolistima.

Stećak br. 19 – ploča, bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 162x112x8 cm.

Stećak br. 20 – ploča, bez ukrasa, orijentisana zapad-istok sa blagim otklonom prema sjeveru; dimenzije stećka su: 164x60x20 cm.

Stećak br. 21 – sanduk, bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 162x68x66 cm.

Stećak br. 22 – ploča bez ukrasa, orijentisana zapad-istok; dimenzije stećka su: 139x64x25 cm.

Stećak br. 23 – sanduk bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 182x90x70 cm.

Stećak br. 24 – ploča, bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 160x72x20 cm.

Stećak br.25 – sanduk, bez ukrasa, orijentiran zapad – istok; dimenzije stećka su: 213x132x32 cm.

Stećak br. 26 – sljemenjak sa monolitnim postoljem, ukrašen, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 147x68x125 cm. Ukrašen sa svih uspravnih strana. Ispod krova pruža se u visokom reljefu tordirana vrpca koja u toj visini prelazi i na čeone strane. Ispod vrpce se nalazi širok u visokom reljefu friz od povijene linije i trolistova. Ispod friza pruža se tordirana vrpca koja sa prvom linijom čini okvir friza. Na zapadnoj čeonoj strani krovna ploha nije okomito odrezana, nego je izvedena u obliku trougla, što čini tzv. treću krovnu plohu. Još jedan neobičan detalj nalazi se na ovoj strani. Iznad gornje tordirane vrpce na ovoj krovnoj plohi postoji ukras u vidu vodoravno položenog tordiranog dijela koji se sužava prema krajevima. Urezi tog ukrasa nisu kosi nego uspravni. Ispod friza preko čitave zapadne čeone plohe, tehnikom urezivanja  prikazana je stilizovana biljka sa dva para simetrično spiralno povijenih listova. Na suprotnoj strani nalazi se motiv stabljike u vidu tordirane vrpce i dva para spiralno povijenih listova. Sa južne bočne strane ispod friza ovaj spomenik ima u visokom reljefu štit pravougaonog oblika i ispod njega uspravan mač(7).

Stećak br. 27 – ploča, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 178x78x8 cm.

Stećak br. 28 – ploča, bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 186x105x10 cm.

Stećak br. 29 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 147x83x85 cm; dimenzije postolja su: dužina 180 cm x širina 122 cm. Postolje je utonulo pa nije bilo moguće izmjeriti njegovu visinu.

Stećak br. 30 – ploča?, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x90x10 cm; Pri vrhu ima friz od dvije paralelne urezane linije između kojih se nalazi cik cak linija.

Stećak br. 31 – ploča, bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 160x88x28 cm.

Stećak br. 32 – ploča, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 167x65x6 cm.

Stećak br. 33 – sanduk sa postoljem, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 158x88x70 cm; dimenzije postolja su: 202x105x10 cm.

Stećak br. 34 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 152x77x75 cm; dimenzije postolja su: dužina 177 x širina 105 cm.

Stećak br. 35 – ploča, bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 164x92x10 cm.

Stećak br. 36 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, postolje utonulo, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 159x89x90 cm; dimenzije postolja su: dužina 184 x širina 134 cm.

Stećak br. 37 – ploča, bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x75x8 cm.

Stećak br. 38 – sanduk sa ukrasom, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 257x202x44 cm; Ukrašen frizom sa cik-cak linijama koje su uokvirene dvjema ravnim paralelnim linijama.

Stećak br. 39 – ploča, bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 176x95x20 cm.

Stećak br. 40 – ploča bez ukrasa, orijentisana zapad – istok; dimenzije stećka su: 152x60x10 cm.

Stećak br. 41 – sanduk sa postoljem i ukrasom, utonulo postolje, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 145x90x70 cm; dužina postolja je 160 cm. Oko čitavog stećka, pri vrhu pruža se u visokom reljefu friz od povijene vitice i cvjetova sa tri listića. Friz je uokviren sa dvije uske paralelne tordirane vrpce. Na zapadnoj čeonoj strani ispod friza ima stiliziran biljni motiv sastavljen od stabljike i dva para simetričnih i spiralno povijenih listova. Motiv je urezan u kamen. Vodoravna gornja strana ima ukras u visokom reljefu prikazanog jelena(8). 

Stećak br. 42 – sljemenjak sa postoljem, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 157x60x90 cm; visina postolja je 23 cm. Na uspravnim stranama ispod krova, pruža se širok friz od povijene linije i trolisnih cvjetova. Friz je uokviren dvjema paralelnim tordiranim vrpcama. Na istočnoj čeonoj strani nalazi se kompozicija sastavljena od spirala, grožđa i krsta. Kroz sredinu plohe sve do zabata, uspravno je postavljena stabljika koja pri dnu ima jedan par u krug povijenih listova. Pri vrhu se također nalazi jedan par listova ali spiralno povijenih. Interesantno je da gornje spirale  ne počinju da se uvijaju desno odozgo prema dolje, nego obratno. Na ovim dvjema spiralama vise dva simetrično postavljena grozda, predstavljena u obliku jednakostraničnih trouglova. Stabljika se u svom gornjem dijelu pretvara u tri kraka krsta koji se završavaju u vidu većih krugova(9).

Stećak br. 43 – sanduk, bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x117x37 cm.

Stećak br. 44 – sljemenjak sa postoljem, orijentisan zapad – istok; dimezije stećka su: 160x85x140 cm, dimenzije postolja su: dužina 177 x visina 30 cm. Stećak je vrlo pažljivo klesan. Odmah ispod krova i po dužoj stranici ima plastičnu tordiranu vrpcu ispod koje se sa svih strana pruža širok u visokom reljefu friz sastavljen od povijene vitice sa trolistima. Pri dnu friza pruža se uska vrpca.

Stećak br. 45 – sanduk sa postoljem, utonuo u visini postolja, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 180x80x80 cm; Stećak je ukrašen na čeonim stranama. Na zapadnoj strani prikazan je biljni stilizovani ornament. Od uspravne stabljike, koja se proteže sredinom čitave plohe i koja se u gornjem dijelu završava sa dva simetrična spiralno zavijena listića, izbijaju tri para simetričnih u gornjem dijelu kosih i na kraju spiralno zavijenih listova. Identični ukrasi se nalaze na istočnoj strani. Na sjevernoj strani je urezan natpis u bosanskoj ćirilici koji govori da ispod njega leži Stojan Opodinović(10).

Natpis u tranliteraciji glasi:

1. red: A SE LEŽI STЬN OPODINOB

2. red: IVЬ

U transkripciji naslov glasi; A se leži St [o] Ьn (Stojan) OpodinovičЬ(11).

Stećak br. 46 – ploča sa ukrasom, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 194x110x18 cm.

Stećak br. 47 – ploča bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 170x110x10 cm.

Stećak br. 48 – sanduk bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 141x82x30 cm.

Stećak br. 49 – oboreni sanduk sa postoljem, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 130x110x31 cm, dimenzije postolja su: 183x110x20 cm. Na svim stranama ovaj spomenik ima u visokom reljefu friz – povijena linija sa trolistima.

Stećak br. 50 – ploča bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 164x105x25 cm.

Stećak br. 51 – ploča bez ukrasa, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 190x139x25 cm.

Stećak br. 52 – sanduk sa postoljem, postolje utonulo, orijentisan zapad – istok; dimenzije stećka su: 134x62x28 cm. Na zapadnoj čeonoj strani ima ukras sa motivom jelena. Ispupčeni reljef.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nije evidentiran, nego se odluka donosi na temelju gore navedene peticije.

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Kalinovik kao spomenik III kategorije uvršteno je 33 lokaliteta nekropola sa stećcima (1793 stećaka) bez preciznije identifikacije(12). 

U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 12. oktobra 2010. godine, navedeno dobro je evidentirano pod nazivom:

- Čengića Bara, Obalj – Kladovo polje, općina Kalinovik.

Srednjovjekovna nekropola. Sačuvana su 52 stećka. Locirana na uzvišenju usred Čengića Bare. Kasni srednji vijek.

Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi 

Od 1954. do 1956. godine, Š. Bešlagić je, u okviru programa Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture NR Bosne i Hercegovine, izvršio evidentiranje i obradu nekropola sa stećcima u okolini Kalinovika. Saradnici su mu bili: Đuro Basler, arheolog-konzervator, Pavao Anđelić, viši kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Mehmed Mujezinović, orijentalista-epigraf i Ranko Rosić, fotograf.

5. Sadašnje stanje dobra

Znatan broj stećaka je oštećen usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovine. Veliki je broj utonulih stećaka, zbog čega se ne mogu u cjelosti sagledati. Da bi se odredio konačan broj ukrašenih stećaka, neophodno je poduzeti radove na raščišćavanju nekropole, koji se prije svega odnose na uklanjanje mahovine, a zatim i istraživačke radove koji bi pružili konačne podatke o zastupljenosti i raznovrsnosti dekorativnih motiva.

6. Specifični rizici

Zbog dugogodišnjeg neodržavanja, moglo bi doći do trajnog oštećenja dekoracije na spomenicima.

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br.33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Historijska vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

iii.         Proporcije

iv.         Kompozicija

v.          Vrijednost detalja          

G)         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

v.          Položaj i smještaj u prostoru

H)         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija

-         Posjedovni list broj 23/2, što odgovara k.č. 37/2, k.o .Kladovo polje II, općina Kalinovik, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina; izdato od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Područna jedinica Kalinovik, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina; (dopis broj: 21.22-952.1-1-724/2010, od dana 06. 10. 2010. godine).

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-3803-1/10 od 12. 10. 2010. godine.

-          Fotodokumentacija

-         fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 22. 09. i 05. 10. 2010. godine; fotografirao: historičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).

-          Tehnička dokumentacija

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (plan nekropole, crtež: Š. Bešlagić, Kalinovik, 1962; skica nekropole i snimak stećaka); dana 05. 10. 2009. godine mjerili i snimali: Nermine Katkić, dipl. ing. arh, i Zijad Halilović saradnik za arheologiju.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1956.    Basler, Đuro. Kalinovik i okolica. Sarajevo: Glasnik Zemaljskog muzeja XI, 1956.

1962.    Bešlagić, Šefik. Srednjevjekovni nadgrobni spomenici na području opštine Kalinovik. Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture NRBiH, 1962.

1964.    Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.

1978.    Dinić, Mihajlo. “Zemlje Hercega Svetoga Save”, u: Srpske zemlje u srednjem veku. Beograd: 1978.

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.

(1) O tome vidi: Basler, Đuro, “Kalinovik i okolica”, Glasnik Zemaljskog muzeja XI, Sarajevo: 1956; Dinić, Mihajlo, “Zemlje Hercega Svetoga Save”, u: Srpske zemlje u srednjem veku, Beograd: 1978, 178-269.

(2) Bešlagić, Šefik, Srednjevjekovni nadgrobni spomenici na području općine Kalinovik, Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture NRBiH, 1962, 80.

(3) Bešlagić, Šefik, Nav. djelo, 80

(4) Bešlagić, Šefik, Nav. djelo, 79.

(5) Bešlagić, Šefik, Nav. Djelo, 79.

(6) Bešlagić, Šefik, Nav. Djelo, 79.

(7) Bešlagić, Šefik, Nav. Djelo, 81-82.

(8) Bešlagić, Šefik, Nav. djelo, 82.

(9) Bešlagić, Šefik, Nav. djelo, 83.

(10) Bešlagić, Šefik, Nav. djelo, 85.

(11) Vego, Marko, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja knjiga III, 1964, br. spomenika 183, str. 48, 49.

(12) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.