Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 13/11.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je
O D L U K U
I
Historijska građevina – zgrada Jozefa Zadika Danona u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru označenom kao k.č. 1941, k.o. Centar Sarajevo IV (novi premjer), što odgovara k.č. 162, k.o. Sarajevo XXXIX (stari premjer), posjedovni list broj 727, z.k. uložak broj 177, općina Centar Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na prostor definiran u tački I stav 2. ove odluke:
- dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;
- prije početka konzervatorsko-restauratorskih radova na objektu izvršiti detaljno snimanje stanja, te istraživačke radove koji će obuhvatiti analizu građevinskog materijala i vrstu i ton boja vanjskih zidova fasade;
- projekat konzervatorsko-restauratorskih radova mora biti zasnovan na detaljnom snimanju stanja objekta i treba uključiti metodološki pristup koji će biti usmjeren na zaštitu historijskih vrijednosti objekta;
- obavezno je sačuvati izvorni izgled objekta u pogledu obrade arhitektonskih detalja, boje zidova, tretmana fasada, konstrukcije objekta i nagiba krova, te vrste krovnog pokrivača i nije dopuštena promjena stilskih karakteristika uklanjanjem ili dodavanjem pojedinih dekorativnih elemenata i arhitektonskih detalja (kamene i druge plastike – nadvratnika, vijenaca i sl.);
- prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova koristiti materijale iste kao izvorne, izvorne tehnike, obrade materijala;
- projektnom dokumentacijom obraditi dotrajale i oštećene elemente objekta (pokrivač, krovna konstrukcija, oluci, glavne vodovodne i kanalizacione cijevi) i predvidjeti njihovu zamjenu u skladu sa gore navedenim metodama;
- prilikom intervencija mora biti očuvan autentičan izgled unutrašnjeg prostora;
- aluminijske okvire na otvorima u prizemlju zamijeniti drvenim, u skladu sa podacima o izvornom stanju;
- neophodno je izvršiti ispitivanje i statičku analizu centralnog dijela vanjskog zapadnog zida objekta;
- u slučaju utvrđivanja težih konstruktivnih poremećaja, potrebno je izvršiti statičku konsolidaciju vanjskog zida uz upotrebu istih materijala i tehnoloških postupaka u najvećoj mogućoj mjeri.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
VIII
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 07.3-02.3-71/10-19
26. oktobra 2010.godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e nj e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.
Zgrada Jozefa Zadika Danona na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol u Sarajevu nalazi se u sklopu „Gradske ambijentalne cjeline Sarajeva“ koja je uvrštena na Privremenu listu nacionalnih spomenika, pod rednim brojem 546.
Komisija je pokrenula postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Komisije.
Izjava o značaju dobra
Zgrada Jozefa Zadika Danona na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol u Sarajevu predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera najamne stambene zgrade iz prvog perioda stvaralaštva u doba austrougarske vlasti u Sarajevu kada se pretežno gradilo u duhu historicizma. Josip Vancaš, kao već dokazani projektant na području Sarajeva, projektuje stambenu zgradu u neorenesansnom stilu, koji je u Sarajevu primjenjivan kod objekata posebnog značaja. Objekat je građen najkvalitetnijim građevinskim materijalima iz tog perioda, po propisima novog Građevinskog reda za zemaljski glavni grad Sarajevo iz 1893. godine. Ambijentalna vrijednost građevine je vezana za gradsku ambijentalnu cjelinu Titove ulice u Sarajevu. Od izgradnje do danas nisu vršene bitne izmjene na objektu, a tokom ratova koji su se odigrali u XX vijeku nije došlo do značajnijih oštećenja.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,
- podatke o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra,
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
U skladu sa članom 12. Zakona o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljene na osnovi Annexa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:
- Dopisom br. 02-35-168/08-9, od 17.07.2008. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem zgrade Danon u Sarajevu od: Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, Arhiva BiH, Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo; Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajeva i Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša.
- Dopisom br. 07.3-35.2-10/10-59, od 20.04.2010. godine, zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi s proglašenjem zgrade Danon u Sarajevu od predstavnika općine Centar u Sarajevu.
Objekat je u državnom vlasništvu, a općina Centar nije iznijela pismeni stav u vezi sa proglašenjem dobra nacionalnim spomenikom.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Zgrada Jozefa Zadika Danona se nalazi na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol u najužem centralnom dijelu Sarajeva. Zapadno od zgrade, na ulicu Mula Mustafe Bašeskije se nadovezuje ulica Maršala Tita, a južno preko puta ulice se nalazi objekat nekadašnjeg hotela Grand, ispred kojeg se nalazi spomenik „Vječna vatra”.
Nacionalni spomenik nalazi se na zemljištu označenom kao k.č. 1941, k.o. Centar Sarajevo IV (novi premjer), odnosno k.č. 162, k.o. Sarajevo XXXIX (stari premjer), p.l. 727, z.k. uložak broj 177, općina Centar, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
Gradnja zgrade Jozefa Zadika Danona na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol(1) u Sarajevu vezana je za početno razdoblje austrougarskog perioda, kada je došlo do snažnog razvoja graditeljske, poduzetničko-industrijske i trgovačke djelatnosti u Sarajevu. Takav razvoj događaja je dodatno potpomognut usvajanjem novih građevinskih propisa, odnosno Građevinskim redom za Zemaljski glavni grad Sarajevo iz 1893. godine. Ti propisi nadopunjuju prvu građevinsku regulativu koju uvode nove vlasti.- „Bauordnung“, koja je bila na snazi od 1880. do 1893. godine(2). Novim propisima iz 1893. godine, razrađeni su propisi po kojima se primjenjuju građevinski materijali do tančina i donesene su precizne norme u pogledu dimenzioniranja novih objekata. Sve zgrade, javne bezuslovno, a privatne po pravilu, morale su se graditi od kvalitetne pečene cigle ili kamena, pokrivati vatrootpornim materijalom, a stepeništa su morala biti građena od kamena ili nekog drugog vatrootpornog materijala. Novim građevinskim redom, zgrade za stanovanje su, pored prizemlja mogle da imaju još najviše dva sprata, dok se u ulicama I klase (širina ulice od 15,00m), izuzetno mogao dopustiti i treći sprat, uz usklađivanje sa susjednim zgradama. Građevinskim redom je propisana i širina ulica, ali i trotoara prema objektima(3).
Josip Vancaš(4) projektuje stambeno-poslovnu zgradu za Jozefa Zadika Danona(5) 1896. godine, na građevinskoj parceli koja je do te godine pripadala porodici Kestenđić(6). U tom periodu Josip Vancaš predstavlja afirmiranog projektanta koji se prethodno nametnuo na sarajevskoj arhitektonskoj sceni ostvarenjima poput projektovanja i izvedbe sarajevske Katedrale(7) i Zemaljske vlade(8). Projekat zgrade Danon u Sarajevu pripada prvoj stvaralačkoj fazi Josipa Vancaša, koji će u četiri decenije rada izvesti 102 stambena objekta(9), 70 crkava, 13 zavoda i škola, 10 državnih i općinskih zgrada, 10 zgrada banaka, 7 palača, 6 hotela i kafana, 6 industrijskih postrojenja, 7 enterijera i oltara i 10 adaptacija objekata(10). Prve Vancaševe realizacije u Sarajevu su vezane za historicizam(11), što predstavlja logičan slijed događaja, s obzirom na akademsku naobrazbu i aktuelne umjetničke tokove u evropskoj arhitekturi(12). Sve njegove realizacije vezane za period do početka XX vijeka će biti dosljedne na tragu tog umjetničkog usmjerenja, a tek kasnije autor ulazi u doticaj sa drugim umjetničkim pravcima.
Devedesetih godina XIX vijeka stambeni problem narastajućeg broja stanovnika grada je postao akutan, a najvećim dijelom se rješavao izgradnjom najamnih stambeno-poslovnih zgrada u centralnom dijelu Sarajeva. Mlada domaća buržoazija, kao i bogatiji stranci su prepoznali unosnu djelatnost izgradnje reprezentativnih stambeno-poslovnih najamnih zgrada, čijom je izgradnjom do početka XX vijeka urbanistička fizionomija grada bila već uveliko izmijenjena, te je centralna zona Sarajeva već imala izgled srednjoevropskih gradova(13). Od izgradnje i useljenja objekta, 1897. godine, pa do kraja austrougarskog perioda (1918. godina), kao i tokom čitavog perioda između dva svjetska rata (1918 – 1941 godina) na objektu nisu vršene dogradnje ili druge vrste prepravki, osim radova redovnog održavanja. Isto važi i za namjenu objekta, koja je bila poslovno – stambena, odnosno poslovno – najamna. Godine 1928. zgradu nasljeđuje Salamon Danon, sin umrlog Jozefa Zadika Danona(14). Tokom II svjetskog rata, objekat nije oštećen. Objekat je nacionaliziran 1961. godine(15), ali ne mijenja poslovno – stambenu namjenu, osim što stambena funkcija više nije imala najamni karakter. Tokom druge polovine XX vijeka, u poslovni prostor na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol, smješten je gradski restoran. Tokom zadnjeg rata u BiH (period 1992-95) oštećen je krov objekta, koji je u periodu nakon 1995. godine opravljen. U istom periodu nije izvršena promjena namjene zgrade, osim što je poslovni prostor adaptiran u prodavnicu modne konfekcije.
2. Opis dobra
Zgrada Jozefa Zadika Danona na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol u Sarajevu spada u red stambeno-poslovnih najamnih zgrada(16) u nizu, nastalih kao interpolacija u prethodno izgrađenom području tokom austrougarskog perioda.
U pogledu stilskog određenja, objekat je građen u neorenesansnom stilu. Objekat predstavlja izduženu uglovnicu približno pravougaone tlocrtne osnove dimenzija 9,00 m x 32,00 m. Spratnost objekta iznosi S+P+2+Potkrovlje, a visina do sljemena krova iznosi 17,20 m, dok visina do strehe iznosi 14,00m. Vancaš zgradu projektuje na isti način kao i ostale najamne zgrade: U reprezentativnom dijelu prizemlja je predviđen poslovni prostor, a na oba gornja sprata, prostrani stambeni prostori.
Glavni ulaz u objekat se nalazi u središnjem dijelu zapadne strane objekta, usmjerene ka ulici Kaptol, gdje se nalaze dvokrilna vrata dimenzija 150cm x 260cm. Iz ulaza se pristupa centralnom stubišnom prostoru dimenzija 3,00 m x 8,00 m, u kojem se nalazi dvokrako stepenište širine 115 cm, kojima su povezane sve etaže objekta(17).
Na prvom i drugom spratu se nalaze po dvije stambene jedinice - na sjevernoj i južnoj strani. Stambene jedinice sa obje strane su približno jednake kvadrature i sličnog unutrašnjeg prostornog rasporeda. Prizemlje se razlikuje od gornjih etaža po tome što se na južnoj strani, na raskršću ulica nalazi poslovni prostor.
Stambene jedinice na sjevernoj strani su raspoređene u nivou prizemlja i oba sprata, dok su stambene jedinice na južnoj strani raspoređene isključivo na spratovima i njihova kvadratura iznosi približno po 80m2. Ulaze u stanove predstavljaju hrastova dvokrilna vrata dimenzija 120cm x 230cm, na koje se nadovezuju dugački hodnici širine od 1,10m i dužine od 7,00m. Sa zapadne strane se nalaze po 3 reprezentativne prostorije usmjerene ka ulici Kaptol, a na istočnoj strani se nalaze sporedne prostorije (kupatilo i toalet) usmjerene ka uskim svjetlarnicima. Reprezentativne prostorije su smještene i na južnoj strani i usmjerene su ka ulici M. M. Bašeskije.
Dimenzije reprezentativnih prostorija usmjerenih ka ulici Kaptol stambenih jedinica na sjeveru iznose 5,00m x 3,90m; 3,20m x 3,90m i 4,90m x 4,20m. Sve prostorije su međusobno povezane centralno postavljenim vratima dimenzija 115cm x 230cm, a u prve dvije prostorije se pristupa iz hodnika dvokrilnim vratima istih dimenzija. Na jugoistoku se nalazi kupatilo dimenzija 1,80m x 1,20m, kao i predulazno proširenje istih dimenzija. Na sjeveroistoku se nalazi kuhinja sa ostavom ukupnih dimenzija 5,00m x 2,60m.
Dimenzije prostorija stambenih jedinica na jugu iznose 2,50m x 3,90m; 4,50m x 3,90m i 5,00m x 4,40m. Sve prostorije su međusobno povezane sistemom „soba kroz sobu“, s izuzetkom prve prostorije u koju se ulazi iz hodnika(18). Krajnja južna reprezentativna prostorija koja se nalazi na raskršću ulica, povezana je dvokrilnim vratima dimenzija 115cm x 230cm sa reprezentativnom prostorijom na jugoistoku usmjerenom ka ulici M:M: Bašeskije, i njene dimenzije iznose 4,50m x 3,00m. Na istočnoj strani se nalaze kupatilo i toalet.
U prizemnom dijelu, ispod južnih stambenih jedinica, nalazi se poslovni prostor, čiji se prostorni raspored razlikuje od stanova na gornjim etažama po tome što je prostor usmjeren ka ulici M.M. Bašeskije jedinstven. Skladišni prostor na istoku je uvećan za prostor koji u gornjim etažama služi kao hodnik.
U zoni potkrovlja se nalazi tavanski prostor adaptiran u stambeni, s tim što je u upotrebi samo stambena jedinica na južnoj strani.
U pogledu oblikovanja fasada, objekat je rađen u duhu neorenesanse, što se posebno očituje na zapadnoj, približno simetričnoj fasadi. Južna i zapadna fasada predstavljaju ulične fasade izvedene tako da oponašaju slog kamenog zida. Na njima su naglašeni horizontalni vijenci i tercijarna plastika. Fasadni otvori su izvedeni kao pravougaoni dvokrilni prozori sa nadsvjetlima, ukupnih dimenzija 115cm x 220cm.
Zapadna fasada je raščlanjena bočnim rizalitima završenim timpanonima u zoni potkrovlja, dok se u centralnom dijelu fasade nalazi blago naglašeni rizalit na kojem je pozicioniran ulazni portal dimenzija 150cm x 260cm, sa polukružnim nadsvjetlom iznad prečnika 210cm. U nivou oba sprata se nalazi po 10 dvokrilnih prozora pravougaonog oblika. Izuzetak predstavljaju kranje bočne strane drugog sprata gdje se nalaze po 2 lučno završena prozora. U nivou prizemlja na sjevernoj strani se nalazi ukupno 5 dvokrilnih prozora, a na južnoj strani se nalaze 4 otvora - izloga visine od 380cm različitih širina(19).
Južna fasada u oblikovnom smislu predstavlja nastavak zapadne fasade. Na spratovima se nalaze po 3 prozora istih dimenzija i oblika kao na zapadnoj fasadi, a u njihovim osovinama u prizemlju izlozi dimenzija 190cm x 380cm.
U pogledu konstrukcije i materijala, objekat je rađen u skladu sa strogim propisima Građevinskog reda iz 1893. godine, kojim su postavljeni visoki standardi u pogledu primjene građevinskog materijala. U objektu se pojavljuju nosivi i vanjski zidovi debljine između 50cm i 80cm, a u unutrašnjosti objekta prisutni su zidovi debljine od 30cm, 20cm i 15cm. U centralnom dijelu objekta u suterenu, postavljena su dva masivna nosiva zida od opeke, sa strana stubišta debljine od 80cm, u pravcu istok-zapad. Debljina tih zidova se smanjuje od suterena prema gornjim spratovima.
Konstrukcija stropa iznad suterena izvedena je u svodu zidanom opekom koja je oslonjena na čelične traverse postavljene u smjeru sjever – jug. Konstrukcija stropa etaža iznad je izvedena od drveta.
Stepenište je kameno, unutrašnja ograda od kovanog željeza, dok su rukohvati drveni. Originalna ulazna vrata u stanove, kao i vanjska stolarija, rađeni su u kvalitetnom drvetu.
Svijetla visina suterena iznosi 2,30m, prizemlja 3,90m i spratova po 3,30m. Debljina međuspratne konstrukcije iznosi 50cm. Krovna konstrukcija je izvedena od drveta, a pokrov od pocinčanog lima.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Zgrada Jozefa Zadika Danona na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol u Sarajevu nalazi se u okviru „Gradske ambijentalne cjeline Sarajeva“ koja se na Privremenoj listi nalazi pod rednim brojem 546.
Zgrada Jozefa Zadika Danona, na uglu ulica M. M. Bašeskije i Kaptol se nalazi na „Listi evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo“ u sklopu tačke 5. Stambeno-poslovna zgrada Jozefa Z. Danona, ugao ulica M. M. Bašeskije i Kaptol, odjeljak 5.2.02., pod naslovom „Stambeno - poslovni objekti“, poglavlje 5.2., austrougarski period. Historijska građevina na ovoj listi je evidentirana, ali nije upisana u registar spomenika kulture.
Separatom zaštite urbanističkog projekta “Kvadrant 12” izrađenog od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, zgrada Jozefa Zadika Danona na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol u Sarajevu je valorizirana kao izuzetno vrijedno djelo historicizma u Sarajevu(20).
Po podacima dobijenim od strane Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta(21), Stambeno – poslovna zgrada Jozefa Zadika Danona u Sarajevu, ugao ulica M. Tita (današnja ulica M. M. Bašeskije) i Radojke Lakić (današnja ulica Kaptol), austrougarski period, je evidentirana, ali nije upisana u registar spomenika kulture.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nema podataka o istraživačkim ili sistematskim konzervatorsko-restaurskim radovima na zgradi Jozefa Zadika Danona na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Kaptol u Sarajevu.
Od izgradnje do danas na objektu su vršeni radovi redovnog održavanja i enterijerskog uređenja stambenih jedinica, kao i adaptacije kuhinja i kupatila u skladu sa savremenim standardima.
Tokom druge polovine XX vijeka izvršena je adaptacija dva tavanska prostora u stambene jedinice, a nakon 1995. godine izvršeni su radovi na opravci krova u režiji samih stanara. U istom periodu poslovni prostor, u kojem je bio smješten restoran, adaptiran je u prodavnicu modne konfekcije i tom prilikom je na otvorima izloga postavljena aluminijska bravarija.
Godine 2007. izvršeni su dodatni radovi na opravci krova i zapadne fasade, ali je tom prilikom usljed pada skele došlo do oštećenja oluka i dijela zapadne fasade, a pričinjena šteta nikada nije sanirana.
5. Sadašnje stanje dobra
Konstruktivno stanje vanjskog zida na zapadnoj strani na zgradi Jozefa Zadika Danona u Sarajevu je upitno. U zoni stubišta na spratovima se nalaze pukotine koje su najvjerovatnije posljedica vibracija nastalih usljed vrlo intenzivnog saobraćaja, odnosno učestalog prolaza tramvaja duž ulice M. M. Bašeskije. Oštećeni vertikalni oluci na zapadnoj fasadi su mogući uzrok prodora atmosferske vlage u temeljne zidove. Pored toga, u potkrovnim stanovima je prisutan ograničen prodor vlage.
Radovi redovnog održavanja zajedničkih prostorija (stubište i podrum) nisu na zadovoljavajućem nivou. U podrumu je očito prisustvo vlage. Zidovi stubišta su neodržavani, a stropovi oštećeni usljed prodora atmosferske vlage. U zoni stubišta, u prizemnom dijelu prisutna je dotrajala elektro-sklopka koja ne zadovoljava savremene propise koji se odnose na protivpožarnu zaštitu.
Reprezentativne fasade na zapadu i sjeveru su očuvane, s tim što su na centralnom prizemnom dijelu zapadne fasade prisutna oštećenja. Isto se ne može reći za sporedne fasade usmjerene ka svjetlarniku na istočnoj strani, koje su izrazito neodržavane.
Vrijednost uličnih fasada je djelimično umanjena postavljanjem aluminijske bravarije na otvore izloga u prizemlju.
6. Specifični rizici
- Prodor atmosferske vlage;
- Problematično stanje konstrukcije centralnog dijela vanjskog zapadnog zida;
- Potencijalna opasnost od dotrajalih elektro-instalacija u stubištu.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH” br.33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu.
Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje (dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)
C. Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
ii. Kvalitet materijala
iii. Proporcije
iv. Kompozicija
v. Vrijednost detalja
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
iii. Djelo značajnog umjetnika ili graditelja
F. Ambijentalna vrijednost
i. Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline
ii. Značenje u strukturi i slici grada
iii. Objekat ili skup objekata je dio cjeline ili područja
G. Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii. Namjena i upotreba
v. Položaj i smještaj u prostoru
I. Cjelovitost
i. Fizička cjelovitost (kompaktnost)
ii. Homogenost
iii. Zaokruženost (kompletnost)
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija:
- Kopija katastarskog plana 1941, k.o. Centar Sarajevo IV (novi premjer), p.l. 727, br. plana: Sarajevo-148; Razmjera 1:1000 (stari premjer k.č. br. 162, k.o. Sarajevo XXXIX), izdata 19.06.2008. godine od strane Službe za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar Općine Centar, Kanton Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;
- Zemljišnoknjižni izvadak za zemljišnu parcelu br. 162, k.o. Sarajevo XXXIX, broj z.k. uloška 177 (stari premjer), Nar. br. 065-0-Su-09-068336 od 10.11.2009. Zemljišno knjižni ured Općinskog suda u Sarajevu, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sklopu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj 07-40-4-3200-1/08 od 29.08.2008.
- Fotodokumentacija:
- Fotografije postojećeg stanja zgrade Jozefa Zadika Danona u Sarajevu od 14. aprila 2010. godine. Fotografisao arh. Adi Ćorović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Sony DSC – H10).
- Tehnička dokumentacija:
- Nacrti Josipa Vancaša za zgradu Jozefa Zadika Danona na uglu ulica M. M. Bašeskije i Kaptol u Sarajevu iz 1896. godine - Jela Božić. Arhitekt Josip pl. Vancaš, značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave – doktorska disertacija. Sarajevo: Arhitektonski fakultet u Sarajevu, 1989;
- Tehnički snimak tlocrta stana na drugom spratu na južnoj strani iz 2000. godine.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, korištena je sljedeća literatura:
1973. Alija Bejtić. Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1973.
1987. Ibrahim Krzović. Arhitektura Bosne i Hercegovine, 1878-1918. Sarajevo: Umjetnička galerija BiH, 1987.
1988. Borislav Spasojević. Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu. Sarajevo: Svjetlost, 1988.
1989. Jela Božić. Arhitekt Josip pl. Vancaš, značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave – doktorska disertacija. Sarajevo: Arhitektonski fakultet u Sarajevu, 1989.
1998. Nedžad Kurto. Arhitektura Bosne i Hercegovine – Razvoj Bosanskog stila. Sarajevo: Biblioteka “Kulturno naslijeđe”, 1998.
1998. Sanda Pudarić, Lidvina Šimić. Separat zaštite urbanističkog projekta “Kvadrant 12”. Sarajevo: Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, novembar 1998.
2004. Ibrahim Krzović. Arhitektura Secesije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Biblioteka “Kulturno naslijeđe”, 2004.
2005. Odluka o proglašenju Katedrale (Crkva Srca Isusova) u Sarajevu nacionalnim spomenikom, na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine u Sarajevu.
2008. Odluka o proglašenju Zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine (Zgrada Zemaljske vlade I) u Sarajevu nacionalnim spomenikom, na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 27. maja do 02. juna 2008. godine u Sarajevu.
(1) Ulica M.M. Bašeskije je tokom austrougarskog perioda nosila ime Ćemaluša, a u periodu između dva svjetska rata kralja Aleksandra. Ulica Kaptol je tokom austrougarskog perioda nosila ime Tubegovića, a u periodu između dva svjetska rata Krekova.
Tokom druge polovine XX vijeka, pa sve do zadnjeg rata u BiH (period 1992-95) ulica Kaptol je nosila ime Radojke Lakić, a ulica M.M. Bašeskije je predstavljala istočni produžetak ulice Maršala Tita, čiji je zapadni dio zadržao svoj naziv. - Alija Bejtić, Ulice i trgovi Sarajeva (Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1973), 314, 315.
(2) Prvi građevinski red austrougarske vlasti direktno utiče na urbanistički razvoj grada. Jasno je određen način proširenja i reguliranja ulica i stvaranja novih gradskih četvrti. Definirana je građevinska normativa vezana za izvedbu objekata, odnosno način izvođenja temelja, zidova, ploča, dimnjaka i slično. Pored toga, propisano je da se građevinski zahvati mogu vršiti samo uz dozvolu nadležne uprave, kojoj je neophodno dostaviti projekte u odgovarajućem mjerilu. To je uticalo i na davanje značajne uloge školovanim arhitektima koji su u istom periodu izveli građevine po kojima su centralni dijelovi Sarajeva danas prepoznatljivi – Borislav Spasojević, Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu (Sarajevo: Svjetlost, 1988), 13.
(3) Borislav Spasojević, Nav. djelo, 1988, 13 - 17.
(4) Podatke o biografiji Josipa Vancaša vidjeti u Odluci o proglašenju Zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine (Zgrada Zemaljske vlade I) u Sarajevu nacionalnim spomenikom, na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 27. maja do 02. juna 2008. godine u Sarajevu.
(5) Jozef Zadik Danon je bio imućni trgovac iz Sarajeva rođen 1858. godine, a umro 04.02.1928. u Sarajevu. Jozef Zadik Danon potiče iz ugledne jevrejske porodice, a njegov djed je bio sarajevski rabin Ham Avram Danon. Uz svoju trgovačku djelatnost, bavio se ulaganjem u nekretnine, ali je bio i mecena kulturnih društava u Sarajevu (18. januara 1897. godine je izvršio uplatu na ime srpsko-pravoslavnog pjevačkog društva “Sloga” - Stevo Kaluđerić i drugi autori, Bosanska vila (1897)
http://www.idoc.ba/digitalarchive/public/browsing/bydate/index.cfm/fuseaction/listarticles/code/01.03.06/year/1897/month/5/day/15/ 15. okt. 2010).
Zadnje mjesto prebivališta mu je bilo u ulici Aleksandrova 62 u Sarajevu, gdje je živio sa suprugom Simhom, s kojom je imao 9 sinova i kćeri. Tokom I svjetskog rata je privremeno preselio u Beč, gdje se zadržao i po završetku rata, i odakle je održavao veze sa zadužbinom sarajevskom “La Benevolencijom”, kojoj je 1919. godine uplatio 10.000 kruna na ime sina Isaka Jozefa Danona poginulog na ratištu (Nepoznati autor, Društvene vijesti, Sarajevo: Židovska svijest 15 (1919): 4) - Podaci preuzeti iz Domovnice i Knjige mrtvih Jevrejske općine sefardskog obreda u Sarajevu dana 18. oktobra 2010. godine.
(6) Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine, 1878-1918 (Sarajevo: Umjetnička galerija BiH, 1987), 116.
(7) Odluka o proglašenju Katedrale (Crkva Srca Isusova) u Sarajevu nacionalnim spomenikom, na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine u Sarajevu
(8) Odluka o proglašenju Zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine (Zgrada Zemaljske vlade I) u Sarajevu nacionalnim spomenikom, na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 27. maja do 02. juna 2008. godine u Sarajevu
(9) Istovremeno sa projektovanjem zgrade Jozefa Zadika Danona, Vancaš projektuje i historicističku stambeno-poslovnu zgradu gradskog zastupnika Daniela M. Saloma, na uglu Titove i Vrazove ulice. - Jela Božić, Arhitekt Josip pl. Vancaš, značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave – doktorska disertacija (Sarajevo: Arhitektonski fakultet u Sarajevu, 1989), 145, 146.
(10) Jela Božić, Nav. djelo, 1989, 33.
Najveći broj radova je vezan za Bosnu i Hercegovinu, ali je određen broj projekata izveden u Hrvatskoj i Sloveniji.
(11) Historicizam, kao umjetnički period u BiH, potrebno je shvatiti uslovno, s obzirom da se radi o uvezenom fenomenu u sredinu koja je potpuno drugačije kulturno usmjerena do tog perioda. Teoretski, historicizam pripada prethodnom periodu klasicizma, koji se prvi obraća historijskim stilovima. Pošto u BiH nije postojao period klasicizma, nije zadovoljen primarni uslov historicizma – historijski kontinuitet, tako da mu je upitan umjetnički kredibilitet, ali historicizam, posebno u Sarajevu, ima veliku dokumentarnu i historijsku vrijednost. - Nedžad Kurto, Arhitektura Bosne i Hercegovine – Razvoj bosanskog stila (Sarajevo: Kulturno naslijeđe, 1998), 18.
(12) Jela Božić, Nav. djelo, 1989, 131.
(13) Jela Božić, Nav. djelo, 1989, 145, 146.
(14) Ibrahim Krzović, Nav. djelo, 1987, 116.
(15) Ibrahim Krzović, Nav. djelo, 1987, 116.
(16) Tokom austrougarskog perioda proizašla je nova tipologija stambenih objekata, među koje spada i najamna zgrada, kao najbrojniji tip stambenih objekata izgrađenih u nizu, bloku ili kao slobodnostojeći objekti. Najamna zgrada je redovno projektovana sa dva stana u koje se ulazi sa podesta. Jedna soba je po pravilu sa direktnim ulazom sa podesta za podstanare, opremljena svim elementima ondašnjeg visokog tehničkog standarda (struja, vodovod kanalizacija). Svaki stan je imao u podrumu ili dvorištu ostavu za ogrjev. – Borislav Spasojević, Nav. djelo, 1988, 25.
(17) Na krajnjoj istočnoj strani stubišta se nalaze ostave, čija širina odgovara ukupnoj širini stubišta, a dubina iznosi oko 1,00m.
(18) Ta prostorija se danas koristi kao kuhinja.
(19) Širina krajnjeg južnog izloga iznosi 190 cm, a širina preostala 3 iznosi 150 cm.
(20) Sanda Pudarić, Lidvina Šimić, Separat zaštite urbanističkog projekta “Kvadrant 12”, Sarajevo: Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, novembar 1998. godine.
(21) Dopis Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta broj 07-40-4-3200-1/08, Sarajevo, 29. avgust 2008. godine.
|
