Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine donijela je

O D L U K U

I

Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene u Vihnićima, općina Čajniče, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine grobovi i nekropola sa 48 stećaka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 4906, 4907, 5869, (stari premjer), posjedovni list broj 228, k.o. Batovo, općina Čajniče, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službeni glasnik Republike Srpske« br. 9/02,  70/06 i 64/08).

II

Vlada Republike Srpske dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

S ciljem zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se mjere zaštite koje se odnose na prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke:

-          dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje  nadležnog ministarstva i nadzor službe zaštite;

-          područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;

-          zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

Vlada Republike Srpske je dužna posebno osigurati provođenje sljedećih mjera:

-          izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;

-          izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika.

IV

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kome su suprotni odredbama ove odluke.

VI

Svako a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

VII

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

IX

Prema članu V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u »Službenom glasniku BiH«.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Martin Cherry.

Broj: 05.2-02.3-71/10-14

26. oktobra 2010. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH« broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Udruženje za očuvanje prirodne i civilizacijske baštine „Sinan-paša Sijerčić“ Goražde, dana 23. 2. 2007. godine dostavilo je prijedlog/peticiju za proglašenje Lokacije stećaka (Mramorova) u selu Karovići, Batovo, općina Čajniče, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati pod nazivom stećci, jedinstveni su za područje Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Oni su impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV stoljeću, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika. Oni imaju iznimnu historijsku i znatnu kulturnu važnost. Nacionalni spomenik obuhvata 48 stećaka u okviru jedne nekropole smještene na lokalitetu Stijene, pored puta iz pravca Vihnića za Karoviće, općina Čajniče.

Na ovom lokalitetu zastupljena su tri osnovna oblika stećaka – ploče, sanduci i sljemenjaci. Samo na dva sanduka evidentiran je ukras – urezana linija, što predstavlja dvojni grob i motiv polumjeseca i sunca. Za identifikaciju navedenih ukrasa neophodno je čišćenje spomenika od lišaja i mahovine te uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije i redovnog održavanja.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

U skladu sa članom 12. Zakona o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika utemeljene na osnovu Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:

-          Dopisom br. 05.2-35.2-23/09-157, od 17. 9. 2009. godine zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem Nekropole sa stećcima Karovići u Batovu, općina Čajniče od: Općine Čajniče (načelnik i Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra), Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

-          Dopisom br. 05.2-36.1-9/09-161, od 19. 10. 2009. godine zatražena je dostava katastarskih podataka za identificirane parcele na lokalitetu Stijene od: Organa uprave nadležnog za poslove urbanizma i katastra, općine Čajniče.

-          Do momenta donošenja odluke stav vlasnika nije dostavljen Komisiji.

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Vihnići se nalazi na udaljenosti od Čajniča 7,75 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na putu koji vodi iz Vihnića prema Karovićima, na lokalitetu Stijene evidentirana je nekropola sa stećcima. Nadmorska visina nekropole je 801 m, geografska širina 43°37'18.14"N i geografska dužina 19° 6'52.72"E(1).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. 4906, 4907, 5869, (stari premjer), posjedovni list broj 228, k.o. Batovo, općina Čajniče, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina(2).

Zemljišna parcela na kojoj su smješteni spomenici u vlasništvu su privatne svojine, čiji su suvlasnici Karović (Ređe) Rasim, Karović (Asima) Juso, Karović (Asima) Hrustem i Karović (Asima ) Safija.

Historijski podaci

Čajniče je smješteno u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu Goražde–Pljevlja, odnosno na starom putu za Carigrad. Oblast Drine, odnosno Gornje Podrinje oko gornjeg toka istoimene rijeke, spominje se već kod Popa Dukljanina sredinom XII st. od kada se može pratiti značaj ove regije u privrednom i političkom pogledu. Do 1373. godine, cijeli kraj Gornjeg Podrinja se nalazio u granicama srpske države kada je ova oblast pripala Bosni, pri podjeli posjeda srpskog župana Nikole Altomanovića, između bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i srpskog kneza Lazara Hrebljanovića. Od kraja XIV stoljeća ovo se područje nalazi pod vlašću bosanskih velmoža iz roda Kosača, Sandalja Hranića (1343-1396.) i njegovog sinovca, hercega Stjepana Vukčića Kosače (1434-1466). U raznim dubrovačkim arhivskim dokumentima iz tog doba najviše akata se odnosi na trgovačku, zanatsku i tranzitnu djelatnost u Foči, Goraždu i Ustikolini. Kraj bogat šumama i plodnim kotlinama bio je povoljan za razvoj stočarstva, pčelarstva, uzgoj žita i drugih poljoprivrednih proizvoda(3). 

2. Opis dobra

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene nalazi se na putu iz Vihnića za Karoviće na dijelovima k.č. 4906, 4907, 5869 (stari premjer), što odgovara posjedovnom listu broj 228, k.o. Batovo, općina Čajniče. Na lokalitetu je evidentirano 48 stećaka u formi sanduka (34 ploče, 10 sanduka, 4 sljemenjaka). Na ovom lokalitetu kod Š. Bešlagića evidentirano je 45 stećaka (40 sanduka i 5 sljemenjaka), od kojih su ukrašena samo dva sanduka. Na jednom je evidentirana urezana linija, što predstavlja dvojni grob, a na drugom su evidentirani motivi polumjeseca i sunca(4). 

Prilikom tehničke obrade stećaka nisu evidentirani ukrasi, koje navodi Šefik Bešlagić, vjerojatno zbog toga što su stećci utonuli, prekriveni mahovinom, humusom i visokim drvećem. Orijentirani su u pravcu sjeverozapad–jugoistok i jugozapad–sjeveroistok.

Stanje stećaka

Stećak br. 1 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula i obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana u pravcu sjeveroistok–jugozapad; dimenzije stećka su: 107 x 67 x 10 cm.

Stećak br. 2 – sanduk bez postolja i ukrasa, utonuo, prepolovljen i obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeveroistok–jugozapad; dimenzije stećka su: 183 x 60 x 54 cm.

Stećak br. 3 – ploča bez ukrasa, u potpunosti utonula i obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 146 x 24 x 22 cm.

Stećak br. 4 – ploča bez postolja i ukrasa, prekrivena mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 195 x 74 x 17 cm.

Stećak br. 5 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula i prekrivena mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 218 x 120 x 26 cm.

Stećak br. 6 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena mahovinom humusom sa vidljivim oštećenjima, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 172 x 72 x 25 cm.

Stećak br. 7 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i obrasla mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 90 x 40 x 2 cm.

Stećak br. 8 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 174 x 50 x 3 cm.

Stećak br. 9 – ploča bez ukrasa, utonula, prekriven humusom i mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 135 x 55 x 7 cm.

Stećak br. 10 – sanduk bez postolja i ukrasa, utonuo, prekriven humusom i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 160 x 76 x 30 cm.

Stećak br. 11 – sanduk bez postolja i ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 168 x 68 x 30 cm.

Stećak br. 12 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 154 x 60 x 5 cm.

Stećak br. 13 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 195 x 70 x 13 cm.

Stećak br. 14 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena lišajevima i mahovinom, situirana na stijeni, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 210 x 75 x 20 cm.

Stećak br. 15 – ploča bez postolja ukrasa, utonula, prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 180 x 70 x 26 cm.

Stećak br. 16 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 120 x 30 x 22 cm.

Stećak br. 17 – sanduk bez postolja i ukrasa, utonuo, obrastao mahovinom i raslinjem, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 140 x 54 x 40 cm.

Stećak br. 18 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena humusom i mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 175 x 67 x 22 cm.

Stećak br. 19 – sanduk bez postolja i ukrasa, utonuo, obrastao mahovinom i raslinjem, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 202 x 68 x 33 cm.

Stećak br. 20 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom i raslinjem, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 132 x 59 x 13 cm.

Stećak br. 21 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena mahovinom i raslinjem, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 160 x 61 x 23 cm.

Stećak br. 22 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula, prekrivena humusom, mahovinom i raslinjem, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 135 x 22 x 22 cm.

Stećak br. 23 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 162 x 62 x 44 cm.

Stećak br. 24 – sljemenjak bez postolja i ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 142 x 48 x 38 cm.

Stećak br. 25 – sljemenjak bez postolja i ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 110 x 33 x 33 cm.

Stećak br. 26 – sljemenjak bez postolja i ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu zapad–istok; dimenzije stećka su: 144 x 44 x 37 cm.

Stećak br. 27 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom, orijentirana u pravcu jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 143 x 50 x 7 cm.

Stećak br. 28 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 58 x 22 x 11 cm.

Stećak br. 29 – ploča postolja i ukrasa, u potpunosti utonula, prekrivena humusom i obrasla mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 160 x 90 x 22 cm.

Stećak br. 30 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom, jugozapad–sjeveroistok; dimenzije stećka su: 105 x 50 x 6 cm.

Stećak br. 31 – sljemenjak bez postolja i ukrasa, utonuo, obrastao mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 152 x 40 x 38 cm.  

Stećak br. 32 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 156 x 62 x 18 cm.

Stećak br. 33 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 188 x 68 x 22 cm.

Stećak br. 34 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 202 x 86 x 13 cm.

Stećak br. 35 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 190 x 100 x 14 cm.

Stećak br. 36 – sanduk bez postolja i ukrasa, utonuo, prekriven mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 176 x 130 x 45 cm.

Stećak br. 37 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula i prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 154 x 80 x 19 cm.

Stećak br. 38 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena humusom i raslinjem, obrasla mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 196 x 66 x 20 cm.

Stećak br. 39 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena humusom i obrasla mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 204 x 113 x 21 cm.

Stećak br. 40 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena mahovinom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 184 x 90 x 23 cm.

Stećak br. 41 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula, prekrivena humusom i raslinjem, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 175 x 62 x 14 cm.

Stećak br. 42 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula, prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 140 x 23 x 12 cm.

Stećak br. 43 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 140 x 62 x 16 cm.

Stećak br. 44 – ploča bez postolja i ukrasa, u potpunosti utonula, prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 30 x 20 x 5 cm.

Stećak br. 45 – ploča bez postolja i ukrasa, utonula, prekrivena humusom, orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 175 x 13 x 15 cm.

Stećak br. 46 – sanduk bez postolja i ukrasa, utonuo, prekriven lišajevima i mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 175 x 35 x 33 cm.

Stećak br. 47 – sanduk bez postolja i ukrasa, utonuo, prekriven lišajevima i mahovinom, vidljiva napuknuća i oštećenja stećka, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 135 x 50 x 56 cm.

Stećak br. 48 – sanduk bez postolja i ukrasa, utonuo, prekriven lišajevima, mahovinom i raslinjem, orijentiran u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije stećka su: 170 x 80 x 63 cm.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u spise o zaštiti dobra i utvrđeno je:

-          U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Čajniče kao spomenik III kategorije uvršteno je 8 lokaliteta nekropola sa stećcima (518 stećaka) bez preciznije identifikacije(5).

-          U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 29. septembra 2009. godine, navedeno dobro nije bilo evidentirano i upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

-          U dopisu Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, Republike Srpske od 12. 10. 2009. godine navedeno je da Zavod ne raspolaže podacima u svojoj dokumentaciji za predmetno dobro.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi 

Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi nisu poduzimani.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 7. oktobra 2009. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          Prostor nekropole je obrastao bjelogoričnim drvećem;

-          Stećci su okrnjeni, oštećeni i zbog neodržavanja dijelom ili u potpunosti utonuli, prekriveni humusom, obrasli lišajevima i mahovinom;

-          Ornamenti na stećcima nisu evidentirani;

-          Područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije još više obrasta šibljem i niskim raslinjem što dodatno uzrokuje uništavanje stećaka.

6. Specifični rizici

-          dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,

-          nepovoljni vremenski uticaji,

-          samonikla vegetacija.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Historijska vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Kvalitet materijala

D)         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima

E)         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

G)         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

iv.         Tradicija i tehnike

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija

-         Posjedovni list broj 228, k.o . Batovo, što odgovara dio k.č. 4906, 4907, 5869, (stari premjer), k.o. Batovo, općina Čajniče, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina; izdato od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Područna jedinica Čajniče, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina; (dopis broj: 21.50-952.1-2-1968/2009 od 29. 12. 2009. godine).

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra

-         Dopis Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske broj: 07/1.20/624-756/09 od 12. 10. 2009. godine.

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-3628-1/09 od 29. 9. 2009. godine.

-          Fotodokumentacija

-         Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 7. 10. 2009. godine; fotografisao: historičar Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).

-          Tehnička dokumentacija

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 7. 10. 2009. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, historičar i Ešref Salihagić, geometar uz pomoć vozača Emira Šehića.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1971.

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.

Odluka Komisije o proglašenju Historijskog područja (Mramorova) – Nekropola sa stećcima Dubac u Batovu, općina Čajniče, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

www.google earth. com 

(1) www.google earth.com

(2) Na osnovu Izjave Dragana Tanaskovića – šef Geodetske područne jedinice u Čajniču od 29. 12. 2009. godine, obaviješteni smo da zemljišnoknjižna dokumentacija za šire područje Čajniča nije uspostavljena, tako da ne postoji dokumentacija o gruntovnim knjigama.

(3) Opširnije historijske podatke vidjeti u Odluci Komisije o proglašenju Historijskog područja (Mramorova) – Nekropola sa stećcima Dubac u Batovu, općina Čajniče, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 05.2-02.3-71/10-3, od 10. februara 2009. i na web adresi Komisije: http://www.kons.gov.ba

(4) Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1971, 269.

(5) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.