Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 62/10.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 9. do 12 februara 2010. godine, donijela je

O D L U K U

I

Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Ograda (Vlah), općina Konjic, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini 16 grobova sa stećcima (15 sanduka i jedan visoki sljemenjak).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k. č. 155, z.k. uložak broj 144, k.č.156, z.k. uložak broj 96, k.o. Čičevo, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02,  6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U cilju trajne zaštite, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere:

-          dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          dopušteni su radovi na ispravljanju nagnutih stećaka;

-          dopušteni su radovi na čišćenju nacionalnog spomenika od samoniklog raslinja;

-          dopušteni su radovi na na čišćenju stećaka od lišajeva, mahovine uz stručni nadzor nadležne službe zaštite; nije dopušteno odlaganje otpada.

Vlada Federacije je dužna posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:

-          izradu geodetskog snimka  i snimka postojećeg stanja područja;

-          izradu i provedbu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski akti u dijelu u kome su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

          Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom  glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 05.1-02.3-71/10-2

10. februara 2010. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Ljiljana Ševo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacinalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Općina Konjic podnijela je, dana 27.10. 2009. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje historijskog područja Nekropola sa stećcima u naselju Kula, općina Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Prema statistici Š. Bešlagića područje konjičke općine – sa 3018 registriranih spomenika – spada u teritorije koji imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini. Prema formi izrade najbrojniji su sanduci, dok su sljemenjaci i ploče gotovo podjednako zastupljeni. Način grupiranja stećaka omogućavaju da se na terenu prate i dokumentiraju važne historijske pojave, procesi i odnosi. Po smještaju velikih nekropola mogu se pouzdano ubicirati centri nekadašnjih kultnih i političkih zajednica. Također, po smještaju srednje veličine nekropola, mogu se pratiti procesi razvoja tzv. rodovskih sela, dok se kod manjih grupa prati odraz intenzivne feudalizacije i socijalnog diferenciranja, tj. kada se pojedini rodovi više ne ukapaju sa susjedima, već se izdvajaju i stvaraju porodične nekropole.

U selu Čičevo nekropole sa stećcima smještene su na 6 lokacija, a 2,5 km istočno od sela, na lokalitetu Ograda ili Kula, kako ga još nazivaju, smještena je nekropola s 16 dobro obrađenih stećaka. Ukrašeni su jedan visoki sljemenjak i visoki sanduk, motivima tordirane vrpce, rozete i trolisne loze.

Nekropola je ugrožena usljed prisustva samoniklog raslinja, lišajeva i mahovine.

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak);

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.;

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru;

-          kopija katastarskog plana, k.č. 155 i 156, k.o. Čičevo, br. plana 4, Razmjera 1:2500, izdata 29.9.2009. godine od strane Službe za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Općine Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;

-          zemljišnoknjižni izvadak za zemljišne parcele br. k.č. 155 i 156, broj z.k.144 i 96, NAR.i RZ br. 4092/09, izdao 29.9.2009. godine Zemljišno-knjižni ured/kancelarija Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;

-          dopisom broj 05.1-35.2-5/10-2, od 25.01.2010. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika zatražila je stav vlasnika u vezi s proglašenjem nekropole na lokalitetu Ograda (Vlah), u naseljenom mjestu Kula, nacionalnim spomenikom BiH.

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Nekropola sa stećcima, lokalitet Ograda ili Vlah, kako ga danas zovu, nalazi se na nadmorskoj visini od 744 m, sjevernoj geografskoj širini 43°31'35.49", istočnoj geografskoj dužini 18° 2'28.83". Lokalitet je udaljen oko 2,5 km u pravcu istoka od sela Čičevo.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k. č. 155, z.k. uložak broj 144, k. č. 156, z.k. uložak broj 96 k.o.Čičevo, općina Konjic, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Još od prahistorije dolinom rijeke Neretve i njenih rubova vodile su komunikacije koje su povezivale srednju Bosnu sa Jadranskim primorjem. Uz korekcije i prilagođavanja trase, ovuda su prolazile važne komunikacije u antičko, srednjovjekovno i osmansko doba, sve do probijanja puta kroz kanjon Neretve od Jablanice na jug osamdesetih godina 19. vijeka. Srednjobosansko rudogorje, plodna zemlja u dolini Neretve i bogate planinske ispaše doprinijeli su da se na velikom koljenu Neretve, između planinskih masiva Bitovnje, Bjelašnice i Visočice na sjeveru, te Prenja i Čvrsnice na jugu, formiraju brojna naselja u svim periodima, shodno uslovima i zahtjevima vremena u kom su nastajala.

U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Najstariji pomen župe Neretve zabilježen je u Ljetopisu popa Dukljanina, pisanom polovinom 12. vijeka. Ona se prostirala između župa Rame i Koma. Prema Ljetopisu, osim ostalih župa, pripadala je oblasti Podgorja. Pretpostavlja se da je već polovinom 11. vijeka, ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi.(1)  

2. Opis dobra(2)

Opis stećaka:

Na nekropoli je evidentirano 16 grobova sa stećcima: 15 sanduka i 1 visoki sljemenjak, od čega su ukrašeni stećak broj 16 i stećak broj 7 motivima tordirane vrpce, rozetom i trolisnom lozom. Orijentirani su po pravcu istok – zapad, izuzev stećaka broj 1 i 16.

Stećak broj 1, visoki sanduk, dimenzija 162 x 77 x 61 cm, orijentiran sjever-jug;

Stećak broj 2, visoki sanduk, dimenzija 161 x 61 x 82 cm, prevrnut;

Stećak broj 3, sanduk, dimenzija170 x 63 x 30 cm, mjestimično obrastao mahovinom;

Stećak broj 4, sanduk, dimenzija164 x 67 x 40 cm, mjestimično obrastao mahovinom, nagnut;

Stećak broj 5, dimenzija, 107 x 48 x 10 cm oštećen, amorfan;

Stećak broj 6, dimenzija 137 x 69 x 27 cm, obrastao mahovinom;

Stećak broj 7, sljemenjak s postoljem, dimenzije: postolje 174 x 82 x 27, sljemenjak:160 x 60 x 87 cm, ukošen, oštećeno postolje, mjestimično obrastao mahovinom, ukrašen: tordiranom vrpcom i rozetom;

Stećak broj 8, dimenzija 157 x 70 x 34 cm, popucala gornja ploha, mjestimično obrastao mahovinom i lišajevima;

Stećak broj 9, dimenzija 154 x 73x 39 cm, nagnut, tone, mjestimično obrastao mahovinom;

Stećak broj 10, dimenzija175 x 72 x 56 cm, mjestimično obrastao mahovinom;

Stećak broj 11, dimenzija175 x 70 x 55 cm, mjestimično obrastao mahovinom;

Stećak broj 12, dimenzija 210 x 125 x 58 cm, pukao na dva mjesta;

Stećak broj 13, dimenzija130 x 57 x 23 cm, popucala gornja ploha, mjestimično obrastao mahovinom i lišajevima;

Stećak broj 14, dimenzija149 x 70 x 42 cm, napukla gornja ploha, mjestimično obrastao mahovinom i lišajevima;

Stećak broj 15, dimenzija164 x 90 x 6 cm, gotovo u potpunosti obrastao mahovinom;

Stećak broj 16, visoki sanduk s postoljem, dimenzije: postolje 250 x 120 x 20, sanduk:196 x 78 x 116 cm, ukošen, tone, postolje s jedne strane potpuno utonulo, ukrašen trolisnom lozom, orijentiran sjever – jug.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Konjica kao spomenik III kategorije uvršteno je 69 lokaliteta nakropola sa stećcima (3018 stećaka) bez preciznije identifikacije.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Zemaljski muzej u Sarajevu, 50-tih godina prošlog stoljeća, započeo je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.

Pavao Anđelić navodi da na lokalitetu Ograda, oko 2,5 km istočno od sela Čičevo leži groblje od 16 stećaka (15 sanduka i 1 sljemenjak). Ukrašen je samo sljemenjak motivom spirale i jednostavne trake(3).

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na lokalitetu, dana 26.06.2009. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          Evidentirano je 16 stećaka, većim dijelom smještenih u grabovoj šumi;

-          Stećci su uglavnom prekriveni biljnim organizmima (mahovinom i lišajevima) koji razaraju strukturu istih;

-          Izvjestan broj stećaka je nagnut;

-          Izvjestan broj stećaka tone;

-          Nekoliko stećaka je gotovo amorfno (struktura razorena biljnim organizmima);

-          Nekoliko stećaka vidno oštećeno (puknuti stećci, pliće ili dublje napukli stećci, oštećene gornje plohe stećaka).

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH” , br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Historijska vrijednost

C)         Estetska vrijednost

i.          Kvalitet izrade

iii.         Proporcije

v.          Vrijednost detalja

D)         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

i.          Svjedočanstvo o historijskim promjenama

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru

E)         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

v.          Značaj za identitet grupe ljudi.

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko – vlasnička dokumentacija:

-         Kopija katastarskog plana, 155, k. č. 156, k.o. Čičevo,br. plana 4, Razmjera 1:2500, izdata 29.9.2009. godine od strane Službe za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Općine Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;

-         Zemljišnoknjižni izvadak za zemljišne parcele br. 155, z.k. uložak broj 144, k. č. 156, z.k. uložak broj 96, NAR.i RZ br. 4092/09, izdao 29.9.2009. godine Zemljišno knjižni ured/kancelarija Konjic, Kanton Hercegovačko-neretvanski, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;

-          Fotodokumentacija:

-         Fotografije postojećeg stanja snimljene su 06. 10 2009. godine; fotografirao: historičar Zijad Halilović (digitalnim fotoaparatom Canon 1000D);

-          Tehnička dokumentacija:

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole i snimak stećaka); dana 06. 10. 2009. godine mjerili i snimali: historičar Zijad Halilović i arhitekta Arijana Pašić.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, korištena je sljedeća literatura:

1975.    Anđelić, Pavao. Historijski spomenici Konjica i okoline I. Konjic: 1975.

1980.    Redžić, Husref (ur.). Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Faza „B“ – Valorizacija, Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1980.

(1) Više o historijskim podacima pogledati u Odluci Komisije o proglašenju Historijskog područja – Nekropola sa stećcima, Česmina glava u Odžacima općina Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, na web adresi Komisije: www.kons.gov.ba

(2) Više o općem opisu nekropola sa stećcima u općini Konjic pogledati u Odluci Komisije o proglašenju Historijskog područja – Nekropola sa stećcima, Česmina glava u Odžacima općina Konjic, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, na web adresi Komisije: www.kons.gov.ba

(3) Pavao. Anđelić, Historijski spomenici Konjica i okoline, I, Konjic: 1975, 201.