početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Zgrada Oficirskog doma, povijesna građevina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 13/10.


Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 4. prosinca 2009. godine je donijelo

 

O D L U K U

 

I.

 

Povijesna građevina – zgrada Oficirskog doma u Travniku proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik predstavlja izvorni dio zgrade starog oficirskog doma. Kasniji dodaci na objektu nisu predmet zaštite.

Nacionalni spomenik nalazi se na zemljištu označenom kao k.č. 1680 (novi premjer) što odgovara k.č. 2/197, 2/199 i 2/211 (stari premjer), z.k. uložak br. 20, k.o. Travnik, općina Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljenoga sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH« br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II.

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

 

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na prostor definiran u točki I. stavak 3. ove odluke:

-          na izvornom dijelu Oficirskog doma dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski, radovi tekućeg održavanja, radovi koji će osigurati održivu upotrebu objekta, kao i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prije početka konzervatorsko-restauratorskih radova na objektu je potrebno izvršiti detaljno snimanje objekta te istraživačke radove koji će obuhvatiti analizu građevinskog materijala i materijala korištenih za finalnu obradu;

-          projekat konzervatorsko-restauratorskih radova treba uključiti metodološki pristup koji će biti usmjeren na zaštitu povijesnih vrijednosti objekta;

-          objekat može imati obrazovnu i/ili kulturnu namjenu;

-          dopuštena je adaptacija prostora u svrhu njegovog prilagođavanja suvremenim potrebama (instalacije grijanja i drugi radovi vezani za enterijer) pod uvjetom da se sačuvaju stilske karakteristike objekta, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite.

 

Na prostoru na kome se nalazila zgrada Konaka propisuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopuštena je interpolacija suvremenog objekta koji svojom formom podsjeća na izvornu zgradu Konaka koji funkcijom treba omogućiti prezentaciju Travnika kao vezirskog grada, ali i slojevitost povijesne lokacije koja je jedna od ključnih lokacija za identitet i strukturu Travnika;

-          suvremeni objekat ne smije prelaziti visinu ranijeg objekta Konaka, za koji postoji tehnička dokumentacija, a po svojim okomitim i vodoravnim gabaritima ne smije ugroziti susjednu povijesnu zgradu gdje je danas smješten Općinski sud (zgrada Okružnog suda iz 1905.), koji se nalazi sjeverozapadno od zgrade Oficirskog doma;

-          u pogledu materijalizacije i oblika Konaka, dopuštena je upotreba suvremenih materijala koji neće narušavati ambijentalnu cjelinu Gornje čaršije u Travniku i koji će biti sukladni urbanističkoj analizi poteza;

-          prije bilo kakve intervencije, a pogotovo prije izvedbe suvremenog objekta obavezni su arheološko-istraživački radovi, posebice na zapadnom dijelu lokacije gdje se nalazio „Veliki konak“, kao i na istočnom dijelu lokacije gdje se nalazio „Mali konak“, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite.

           

IV.

 

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojem su oprečni odredbama ove odluke.

 

V.

 

Svatko a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – V. ove odluke i nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

 

VII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).

 

VIII.

 

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IX.

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u »Službenom glasniku BiH«.

 

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 07.3-2.2-40/2009-72

5. prosinca 2009. godine

Sarajevo

 

Predsjedateljica Povjerenstva

Ljiljana Ševo

 

O b r a z l o ž e nj e

 

I – UVOD

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, sukladno članovima V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH« broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Zavičajni muzej Travnika podnio je, dana 21. XI. 2007. godine, prijedlog Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika za proglašenje Zgrade Oficirskog doma u Travniku nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Na temelju prijedloga, Povjerenstvo je pokrenulo postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, sukladno članku V. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Povjerenstva.

 

Izjava o značaju dobra

Oficirski dom, izgrađen 1906. godine, predstavlja povijesni objekt koji je igrao važnu ulogu u društvenom životu Travnika tijekom XX. stoljeća. Predstavljao je okupljalište vojnih lica i elitnog društvenog sloja vezanog za austrougarsku upravu. U drugoj polovici XX. stoljeća, nakon što je izvršena dogradnja pozorišne sale, ta povijesna građevina postaje središte kulturnog života grada, a do šezdesetih godina XX. stoljeća jedino mjesto gdje su u Travniku prikazivani filmovi na velikom platnu.

Područje na kojem se nalazi Oficirski dom predstavlja i potencijalno arheološko nalazište, s obzirom na to da se tijekom razdoblja osmanske uprave u Bosni, zapadno nalazio „Veliki konak”, gdje su svoju rezidenciju imali bosanski namjesnici, a istočno „Mali konak“ gdje su bili smješteni šerijatski suci.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama i radovima na dobru itd.;

-          uvid u sadašnje stanje objekta;

-          kopiju katastarskog plana;

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru koja je data u popisu korišćenja dokumentacije u okviru ove odluke;

-          od vlasnika dobra, firme „Bajra“ d.o.o. Travnik, kao i općine Travnik, tražen je pismeni stav o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom dana 21. XI. 2008. godine (dopis broj 02-35-204/07-10);

Na sjednici održanoj od 8. do 14. rujna 2009. godine saslušan je stav predstavnika općinske vlasti, Azre Kadrić, stručnog savjetnika za prostorno planiranje u općini Travnik, i Fatime Maslić, direktorice Zavičajnog muzeja u Travniku.

 

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija           

Zgrada Oficirskog doma se nalazi u središnjem dijelu Travnika, u Gornjoj čaršiji, sa sjeverne strane rijeke Lašve. Sjeverno, objekat je usmjeren na Vezirsku ulicu i parkovsku površinu gdje se nalazi Džamija u Gornjoj čaršiji (Džamija Mehmed-paše Kukavice, Ali-begova džamija) i Sahat-kula(1). Sjeverozapadno od Oficirskog doma se nalazi zgrada Općinskog suda, a jugoistočno, na suprotnoj strani rijeke se nalazi kompleks Isusovačke gimnazije.

Nacionalni spomenik nalazi se na zemljištu označenom kao k.č. 1680 (novi premjer) odnosno k.č. 2/197, 2/199, 2/211 (stari premjer), z.k. uložak br. 20, k.o. Travnik, općina Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Današnju urbanu fizionomiju grad Travnik je počeo dobijati tokom razdoblja osmanske uprave u Bosni. Grade se javni objekti, džamije, hanovi, hamami, stambeni objekti, putevi, mostovi, škole, česme, osnivaju se mahale(2).

Poslije upada Eugena Savojskog iz 1697. godine i razaranja Sarajeva, bosanski vezir Defterdar Halil-paša Ćoso prenosi vezirsku stolicu u Travnik.(3)  

Travnik će biti sjedište bosanskih namjesnika sve do 1850. godine, uz dva kratka prekida, kada je Sarajevu ponovo vraćen status prijestonice(4). 

Ova činjenica povoljno utiče na razvoj Travnika. Grad se proširuje, ekonomski i teritorijalno razvija i postaje važan zanatski i trgovački centar. U vezirsko doba izgrađene su nove mahale, povećan je priliv stanovništva, a formirana je nova Gornja čaršija. Podignuto je 16 džamija, 2 sahat-kule, od kojih se jedna nalazi u Gornjoj čaršiji, i drugi objekti(5). Od tog perioda Gornja čaršija dobija veliki značaj u urbanoj strukturi Travnika, koji će ostati nepromijenjen do danas. Područje Gornje čaršije se prvi put spominje pod imenom Luke, koja je predstavljala mahalu nastalu nakon izgradnje kamenog mosta na Lašvi 1591. godine(6). Do 18. vijeka u Gornjoj čaršiji su bila izgrađena dva hana i jedna musafirhana, bezistan, veliki broj dućana, te dva hamama i vodovod sproveden s vrela Bunarbaša(7).

Sredinom 19. vijeka Gornja čaršija predstavlja afirmisan privredni i administrativni dio Travnika, a 1859. godine u Sahat-kulu je smješten i prvi brzojavni centar područja(8).

Posebno značajnu ulogu u razvoju Gornje čaršije tokom osmanskog perioda je odigrao Mehmed-paša Kukavica koji je na tom mjestu izgradio veći broj objekata, uključujući džamiju, i Hadži Ali-beg Hasanpašić, koji je nakon velikog požara iz 1903. godine obnovio objekte izgrađene od strane Mehmed-paše Kukavice(9).

Koliki je bio značaj Gornje čaršije tokom osmanskog perioda, svjedoči i činjenica da su na tom području izgrađena dva najznačajnija upravna objekta – Mali i Veliki konak, na čijem mjestu se danas nalazi Oficirski dom. Veliki konak(10), je izgrađen tokom prve polovine 18. vijeka, prije 1749. godine(11). Zadnji carski namjesnik koji je kroz cijelo vrijeme svoga vezirovanja proveo u Velikom konaku, bio je Tahir-paša, koji je umro 1850. godine(12).

Nakon prenošenja stolice bosanskih namjesnika u Sarajevo, 1850. godine u Velikom konaku svoje mjesto su našli mutesafiri travničkog sandžaka (1850-1878), zatim okružni predstojnici (do 1921. godine), veliki župani (do 1929. godine) i napokon sreski načelnici (do 1943. godine). U toj zgradi se sastajalo Ajansko vijeće od 1735. do 1826. godine(13).

Tokom austrougarskog perioda(14), Gornja čaršija, odnosno područje zvano Luke nisu izgubile na značaju. Nova vlast je nastavila sa gradnjom značajnih objekata(15), a održavanju objekata iz osmanskog perioda je posvećivana velika pažnja. Na Velikom konaku postavljen je novi krov i vršeni su radovi redovnog održavanja(16).

U periodu između dva svjetska rata Veliki konak je zadržao funkciju upravnog centra, ali su 1943. godine u njega smještene izbjeglice. Po završetku Drugog svjetskog rata Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskih spomenika, nije formalno zaštitio objekat(17), pa je maja 1950. godine donesena i izvršena odluka o njegovom rušenju, radi dogradnje zapadnog aneksa Oficirskog doma.

Zgrada Oficirskog doma u Travniku zajedno sa objektima Nove kasarne, Željezničke stanice i Sreskog načelništva spada u grupu objekata, sa, koji su izgrađeni od državnih sredstava Austro-Ugarske monarhije(18).

Oficirski dom je izgrađen 1906. godine i prvobitno je bio vezan za potrebe oficirskog doma i menze. U tom periodu, Oficirski dom se nalazio između Velikog konaka na zapadu i Malog konaka(19) na istoku. Na južnoj strani, između objekta i rijeke Lašve nalazio se vrt pripadajućeg objekta opremljen sadržajima za razonodu austrougarskih oficira.

U periodu između dva svjetska rata objekat također ima javnu namjenu, a nakon Drugog svjetskog rata objekat je predat na upravljanje tadašnjoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Organi uprave su odlučili da prošire Oficirski dom, odnosno Dom JNA, pa su 1950. godine porušili Veliki konak na zapadu, i na tom mjestu 1952. godine izgradili zapadni aneks objekta koji je imao funkciju kazališne dvorane. Dogradnja je izvedena tako da je u svim elementima oponašan historijski oblik i stil izvornog dijela. Istovremeno je izvršena restauracija fasada, i u sklopu tih radova na starijim dijelovima fasade dodani su novi plastični elementi, grbovi tadašnje FNRJ. U dvorišnom dijelu su izgrađeni pomoćni objekti i ljetna pozornica. Istočno krilo, čija je izvorna namjena bila oficirska menza, prerasta u restoran otvorenog tipa. U zapadnom krilu, na katu, izgrađen je prostor za kino-projektor, a kazališna sala je služila i za prikazivanje filmova.

Godine 1964. općina Travnik preuzima objekat ali se namjena objekta suštinski ne mijenja.

Godine 1972. preduzeće „Borac” preuzima objekat od općine Travnik, i u njemu otvara ekskluzivni restoran.

Tijekom zadnjeg rata u BiH (1992.-95.) objekt je degradiran usljed neodržavanja, a 2004. godine preduzeće „Bajra” iz Travnika preuzima Veliki konak, ali ne vodi brigu o održavanju zgrade.

Godine 2006. općina Travnik zaključuje konkurs za izradu Idejnog rješenja Velikog konaka koji se nalazio na ovom mjestu(20), a u tijeku je izmjena regulacionog plana lokaliteta „Konak – Luke“(21), kako bi bila osigurana izgradnja Velikog konaka, što podrazumijeva rušenje zapadnog krila Oficirskog doma.

 

2. Opis dobra

Zgrada Oficirskog doma u Travniku je objekt pravokutnog tlocrtnog osnova dimenzija 51,69 m x 12,17 m. Objekt je ukupne spratnosti Prizemlje + Potkrovlje. Ukupna visina objekta do sljemena iznosi 10,23 m, a do krovne strehe 5,50 m. Posjed sa kućištem i dvorištem, se nalazi na parceli ukupne površine od 3603 m².

Objekt se sastoji od istočnog i zapadnog krila koji su građeni u različitim vremenskim epohama.

Stariji dio objekta - istočno krilo je dimenzija 26,33 m x 11,89 m, a njegova visina do sljemena iznosi 9,71 m(22).

Istočno krilo ima ukupno dva ulaza koji su smješteni na istočnoj i južnoj strani objekta. Istočni ulaz predstavljaju dvokrilna vrata dimenzija 150 cm x 300 cm koja vode do vjetrobrana dimenzija 180 cm x 180 cm. Na sjevernoj strani krila se nalazi prostorija dimenzija 9,45 m x 4,10 m, dok je na zapadnoj strani velika sala(23) dimenzija 5,63 m x 11,00 m. Na krajnjem zapadu krila se nalaze dvije prostorije dimenzija 4,17 m x 8,56 m i 4,82 m x 8,56 m, gdje se nalazi i južni ulaz u objekat kroz dvokrilni portal dimenzija 130 cm x 300 cm,

Zapadno krilo je dograđeno i ima dimenzije 25,36 m x 10,96 m(24). Centralnu prostoriju zapadnog krila predstavlja kazališna dvorana unutrašnjih dimenzija 17,83 m x 10,14 m i svijetle visine od 4,20 m. Ta sala je prema zapadu povezana sa pretprostorom dimenzija 2,60 m x 6,50 m gdje su smješteni jedna pomoćna prostorija, hol i vjetrobran sjeverozapadnog ulaza(25). Iznad pomoćnih prostorija se nalazi galerija unutrašnjih dimenzija 6,85 m x 10,16 m, koja je sa donjim nivoom povezana stepenicama širine 80 cm.

Glavne fasade objekta izvedene su u historicističkom maniru, dok su sporedna - zapadna i zapadni dio južne fasade znatno skromnije izvedbe.

Istočna fasada objekta pripada izvornom dijelu zgrade. Na njoj se nalazi ulazni portal dimenzija 150 cm x 300 cm, kojem se pristupa stepenicama širine 1,87 m(26).

Sjeverna fasada objekta se sastoji od izvornog istočnog i dograđenog zapadnog dijela. Izvorni dio fasade predstavlja simetričnu cjelinu gdje se sa strana nalaze po 3 dvokrilna lučno završena prozora dimenzija 120 cm x 200 cm. U središtu kompozicije se nalazi pravokutni istak(27) dužine 6,75 m, na kojem se nalazi polukružni erker(28) pokriven polukupolom.

Dograđeni dio doslovno imitira izvornu kompoziciju fasade. Na njemu se nalazi 7 lučno završenih prozora istog oblika i dimenzija kao i originalni. Krovna ploha izvornog dijela i zapadnog dograđenog dijela je jedinstvena, s tim da je sljeme zapadnog dijela više u odnosu na sljeme istočnog dijela za 52 cm.

Južna fasada izvornog dijela predstavlja simetričnu kompoziciju u čijoj sredini se nalazi istak dužine 6,75 m, sa trodijelnim prozorom dimenzija 3,08 m x 2,93 m(29). Zapadno se nalaze dva lučno završena prozora dimenzija 120 cm x 200 cm, i u sredini ulaz dimenzija 130 cm x 300 cm. Na istočnom dijelu se nalazi isti lučno završeni prozor i 3 slijepa otvora istih dimenzija.

Dograđeni dio južne fasade je isturen 150 cm u odnosu na izvorni dio fasade na istoku, i na njemu se nalaze tri lučno završena prozorska otvora dimenzija 120 cm x 200 cm i tehnički ulaz pozorišne dvorane dimenzija 130 cm x 220 cm.

Na sporednoj fasadi u gornjoj potkrovnoj zoni nalaze se 4 lučno završena prozora dimenzija 80 cm x 110 cm, a u zoni prizemlja tri istovjetna prozora.

Okomitu konstrukciju objekta predstavljaju vanjski i unutrašnji nosivi zidovi debljine od 45 cm(30). To važi za stariji istočni dio objekta, ali i za dograđeni zapadni dio, s tim što je stariji dio izveden isključivo od opeke, a konstruktivni sistem dograđenog dijela je armiranobetonski.

Korisna visina prizemlja istočnog krila iznosi 4,78 m (velika sala u sredini) i 3,48 m (prostorije na krajnjem istočnom dijelu). Korisna visina zapadnog krila iznosi 4,20 m (kazališna sala) i 2,55 m i 3,17 m (pomoćni prostori na zapadu). Maksimalna korisna visina potkrovnog dijela iznad zapadnog krila objekta iznosi 3,00 m.

Strop između potkrovlja i prizemlja je drveni, a od istog materijala je izvedena krovna konstrukcija. Oštećeni strop starijeg dijela je visine od 60 cm i sadrži šupljinu koja je imala termoizolaciono svojstvo. Drvene su i stepenice koje vode ka potkrovnom dijelu objekta na krajnjoj zapadnoj strani. Pokrovni materijal je salonit, a polukupola sjevernog istaka je pokrivena specijalno izrađenim eternitom. Fasade su obrađene malterom, a vanjsko južno i istočno stepenište su izvedeni od kamena. Vanjska stolarija originalnog dijela rađena je od kvalitetnog drveta premazanog zaštitnom bojom.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Po podacima dobijenim od strane Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta(31), Zgrada Oficirskog doma u Travniku je evidentirana, ali ne i upisana u registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Od izgradnje do kraja II. svjetskog rata, vršeni su isključivo radovi redovnog održavanja objekta.

Godine 1952. na Oficirskom domu je dograđeno zapadno krilo na mjestu Velikog konaka koji je srušen. Iste godine su izvršeni restauratorski radovi na fasadama.

Godine 1970. Šemsudin Haverić izrađuje projekat uređenja enterijera. Taj projekat je potom i izveden, uz izvjesne korekcije.

Nakon završetka zadnjeg rata u BiH, ulažu se skromna sredstva za redovno održavanje objekta.

Od 2004. godine, restoran se zatvara a novi vlasnik ne vodi računa o održavanju objekta.

Godine 2006. na arhitektonskom natječaju izabrano je rješenje(32) koje podrazumijeva izgradnju novog objekta na izvornoj lokaciji Velikog konaka(33).

 

5. Sadašnje stanje dobra

Zgrada Oficirskog doma u Travniku je trenutačno napušten objekt bez namjene, na kojem se ne vrše radovi redovnog održavanja što dovodi do postepenog propadanja objekta.

Usljed nedefinisanog regulacionog plana, sadašnji vlasnik objekta, preduzeće „Bajra” d.o.o. iz Travnika nema interesa da ulaže sredstva za redovno održavanje objekta i cjelokupne lokacije, strahujući da bi odluka o konačnom regulacionom planu mogla biti, sa stanovišta ekonomske opravdanosti, neprihvatljiva za vlasnika-poduzetnika. Općina Travnik, do iznalaženja konačnog rješenja, odnosno do određivanja urbanističkog plana nije u stanju da učini ništa što bi vlasnika nagnalo da vrši radove redovnog održavanja. Objekat je zapušten.

 

6. Specifični rizici

-          neodržavanje objekta.

 

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH« br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje (Dobra nastala od prapovijesti do 1960. godine.)

B.         Povijesna vrijednost (U ovom slučaju povijesno-dokumentarna vrijednost.)

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

iv.         Kompozicija.

D.         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

v.          Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

F.         Ambijentalna vrijednost

ii.          Značenje u strukturi i slici grada.

G.         Izvornost

v.          Položaj i smještaj u prostoru.

I.          Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

i.          Fizička cjelovitost (cjeline, područja, zbirke).

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija:

-         kopija katastarskog plana, k.č. 1680, k.o. Travnik (novi premjer), p.l. 4410, br. plana 14, razmjera 1:1000 (stari premjer k.č. broj 2/197, 2/199, 2/211, k.o. Travnik), izdata od strane Službe za urbanizam, građenje, katastar i imovinsko-pravne poslove, Odsjek za katastar općine Travnik, 6. studenog 2009. godine;

-         Zemljišno-knjižni izvadak za zemljišne parcele broj 2/197, 2/199, 2/211, k.o. Travnik, broj z.k. uloška 20 (stari premjer), Nar. br. 051-0-Rz-07-00 4931 izdao 27. 12. 2007. godine Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Travniku, općina Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta broj 07-40-4-4920-1/07, od 28. 11. 2007. godine.

-          Fotodokumentacija:

-         Fotografija Oficirskog doma u Travniku iz perioda između dva svjetska rata, nepoznati autor, Kantonalni arhiv, Kanton Središnja Bosna, dopis broj 01-48.11-/08 od 4. 2. 2008. godine, Travnik;

-         Fotografije postojećeg stanja zgrade Oficirskog doma u Travniku od 27. studenog 2008. godine. Fotografisao arh. Adi Ćorović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Sony DSC – H10).

-          Tehnička dokumentacija:

-         Urbanistički nacrt rušenja Velikog konaka, Travnik 1950. godina, nepoznati autor, Kantonalni arhiv, Kanton Središnja Bosna, dopis broj 01-05.1-114/07 od 4. 1. 2008. godine, Travnik;

-         Nacrti projekta enterijera Velikog konaka u Travniku, arh. Šemsudin Haverić, Travnik 1970. godina;

-         Tehnički nacrti i opis idejnog rješenja Velikog konaka u Travniku, Trim grupa, Travnik 2006., arh. Smailbegović, N. i arh. Smailbegović, S.;

-         Smailbegović, N., Smailbegović, S. Tehnički opis idejnog rješenja Velikog konaka u Travniku, Trim grupa, Travnik;

-         Tehnički snimci tlocrta i južne fasade Oficirskog doma u Travniku, snimljeni dana 27. studenog 2008. godine od strane Nermine Katkić, kand. arh. i Adija Ćorovića, arh. Nacrte izradila Nermine Katkić, kand. arh.

 

Korištena literatura

 

1932.    Zabeo, K. Travnička spomenica – prigodom pedeset-godišnjice nadbiskupskog sjemeništa i nadbiskupske velike gimnazije u Travniku 1882.-1932. Sarajevo: Naklada Akademije „Regina Apostolorum“

 

1956.    Kreševljaković, H. „Saraji ili dvori bosanskih namjesnika (1463-1878)“, knjiga III, Naše starine. Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine

 

1981.    Udovičić, M.Travnik u vrijeme austrougarske (1878-1918). Travnik: Arhiv Srednje Bosne u Travniku

 

1990.    Maslić, F. Starine i muzeji Travnika. Zagreb: Turistički savez Travnik

 

1998.    Mujezinović, M. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II. Sarajevo: Sarajevo-Publishing

 

2005.    „Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika o proglašenju graditeljske cjeline Starog grada u Travniku nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine“ od 25. siječnja 2005.

 

2005.    „Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika o proglašenju graditeljske cjeline Džamije u Gornjoj čaršiji (Džamija Mehmed-paše Kukavice, Ali-begova džamija) i Sahat-kula u Travniku nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine“ na sjednici održanoj od 15. do 21. ožujka 2005. godine

 

2006.    Maslić, F., Baner D. Vodič kroz prošlost, starine i prirodno naslijeđe travničkog kraja. Travnik: Zavičajni muzej, Travnik 2008.


(1) Graditeljska cjelina Džamija u Gornjoj čaršiji (Džamija Mehmed-paše Kukavice, Ali-begova džamija) i Sahat-kula u Travniku je proglašena nacionalnim spomenikom odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 15. do 21. ožujka 2005. godine.

(2) Više podataka o povijesti i razvoju područja grada Travnika kroz sve epohe vidjeti u „Odluci Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, o proglašenju graditeljske cjeline Starog grada u Travniku nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine“ od 25. siječnja 2005. godine.

(3) Točnije 1699. godine, odnosno poslije Karlovačkog mira – Kreševljaković, H. „Saraji ili dvori bosanskih namjesnika (1463-1878)“, knjiga III, Naše starine. Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti BiH, 1956. godine, 15.  

(4)  Maslić, F. Starine i muzeji Travnika. Zagreb: Turistički savez Travnik, 1990., 6; Zabeo, K. Travnička spomenica – prigodom pedesetgodišnjice nadbiskupskog sjemeništa i nadbiskupske velike gimnazije u Travniku 1882.-1932. Sarajevo: Naklada Akademije „Regina Apostolorum“ 1932, 65.

(5) Mujezinović, M. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II. Sarajevo: Sarajevo-Publishing, 1998., 325.

(6) U vezi s izgradnjom kamenog mosta prvi put se spominje čaršija, kao Baš-čaršija (glavni trg). Čini je trg oko Gazi-agine džamije i dio ulice Varoš, a oko nje se nižu stambene aglomeracije, kojima pripada i mahala Luke, koje do 17. vijeka imaju ukupno 3.500 stanovnika - Maslić, F., Baner D. Vodič kroz prošlost, starine i prirodno naslijeđe travničkog kraja. Travnik: Zavičajni muzej Travnik, 2006., 31.

(7) Maslić, F., Baner D., Ibidem,, 2006. godina, 33.

(8) Zabeo, K. nav. dj., 1932, 54.

(9)Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline Džamije u Gornjoj čaršiji (Džamija Mehmed-paše Kukavice, Ali-begova džamija) i Sahat-kule u Travniku nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine“, na sjednici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 15. do 21. ožujka 2005. godine u Sarajevu.

(10) Zgrade u kojima su stanovali bosanski namjesnici za turske uprave zvali su se saraji, begluk-saraji i konaci. Veliki konak u Travniku se nalazio na lijevoj obali rijeke Lašve, na mjestu zvanom Luke, uz tadašnju zgradu Suda. Dimenzije zgrade su iznosile 35,00 m x 20,50 m, s visokim krovom pokrivenim šimlom. S južne strane nalazio se vrt, a sa zapadne dvorište s više trošnih objekata. Zapadni dio zgrade, služio je kao stan vezira i u njega se ulazilo iz dvorišta. U istočnom dijelu sjedio je vezir i njegov divan – Kreševljaković, H. nav. dj., 1956., 13., 15. 

(11) Na tom mjestu se danas nalazi zapadno krilo Oficirskog doma.

(12) Kreševljaković, H. nav. dj., 1956., 16. 

(13) Kreševljaković, H., Ibidem, 1956., 16. 

(14) Godine 1878. u Travnik ulaze trupe Austro-Ugarske monarhije, i tada se u gradu događaju velike promjene. Travnik biva povezan željezničkom prugom sa ostalim dijelovima Monarhije. Gradi se hidrocentrala koja će djelimično riješiti snabdijevanje grada električnom energijom. Otvaraju se industrijski pogoni poput tvornice duhana (1893), tvornice drveta „Ugar“ u Turbetu (1912). Podižu se nove stambene zgrade evropskog tipa duž glavne ulice, kao i parkovi i šetališta. Javni objekti kao što su  Pošta, Kotarski ured, Banka, Bolnica, Željeznička stanica, Medresa, Samostan i drugi objekti.

(15) Prvenstveno se misli na izgradnju Oficirskog doma, ali austrougarska vlast je uredila i parkovsku površinu u Gornjoj čaršiji, a izgradila je određen broj objekata koji će imati važnu privrednu i socijalnu ulogu.

(16) Vršeno je i snimanje objekta, pa je 1897. godine univerzitetski profesor iz Graca dr. Rudolf Meringer izradio nacrte tlocrta prizemlja i sprata Velikog konaka, kao i poprečni presjek i objavio ih 1901. godine u časopisu Bečke akademije „Sitzungsberichte“, u okviru svoje studije „Die Stellung des Bosnischen Hauses und Etimologien zum Hausrat“. Tokom Drugog svjetskog rata, tačnije 1942. godine, maketar Husein Karišik je ponovo snimio fasade i tlocrte Velikog konaka. - Kreševljaković, H. nav. dj., 1956., 16.   

(17) U Travniku su u tom periodu rušeni i spomenici koji su formalno bili zaštićeni. Suvišno je sada govoriti da se Stari konak u Travniku mogao posve dobro restaurirati i da u Travniku nije bilo prikladnije zgrade za Zavičajni muzej od Starog konaka. - Kreševljaković, H., Ibidem, 1956., 16.  

(18) U drugu grupu objekata, poput hotela „Vlašić“, bolnice i klaonice spadaju objekti izgrađeni od općinskih sredstava. – Zabeo, K.  nav. dj. 1932, 54.

(19) U Malom konaku tokom osmanskog perioda bili su smješteni kajmekan i dva šerijatska suca (kadije), a prvih godina nakon ulaska austrougarskih trupa kotarska oblast na prvom spratu, i poreski ured u prizemlju. Godine 1882. privremeno je u objekat bila smještena ženska škola Sestara milosrdnica. Kasnije je tu smještena oficirska menaža, a od 1906. godine služi kao oficirski stan. - Kamilo Zabeo, O. D.I.,  Ibidem, 1932, 53.

Taj objekt je porušen tijekom prve polovice XX. stoljeća i na njegovom mjestu se nalazi zelena površina istočno od današnjeg Oficirskog doma.

(20) Izgradnja tog suvremenog objekta podrazumijevala bi uklanjanje zapadnog krila Oficirskog doma, izgrađenog 1952. godine.

(21) Dopis općine Travnik broj 01-2073/08, od 28. XI. 2008. godine.

(22) Visina do krovne strehe je 4,66 m.

(23) S južne strane prostorije se nalazi originalni trodijelni prozor dimenzija 3,25 m x 3,00 m, a sa sjeverne polukružni istak širine od 3,05 m, sa četiri dvokrilna prozora.

(24) Zapadno krilo je na visinskoj koti od -0,80 m u odnosu na istočno krilo, s kojim je povezano rampom širine 1,00 m i dužine od 5,00 m

(25) Taj ulaz, usmjeren ka  Vezirskoj ulici, je korišten za ulazak gledatelja kazališnih predstava.

(26) U zoni potkrovlja se nalaze dva prozora dimenzija 70 cm x 120 cm, a ispod njih se nalazi neonski natpis iz druge polovice XX. stoljeća „Konak“. 

(27) Na bočnim stranama istaka se nalaze  kvadri dimenzija 40 cm x 60 cm na kojima se nalaze grbovi FNRJ.

(28) Na polukružnom istaku se nalaze četiri prozora dimenzija 1,00 m x 3,00 m.

(29) U zoni potkrovlja, u osovini trodijelnog prozora nalazi se prozor dimenzija 130 cm x 60 cm.

(30) Pored tih zidova, u objektu se nalaze i sekundarni zidovi debljine od 20 i 12 cm.

(31) Dostava stručnog mišljenja – Oficirski dom u Travniku, dopis broj 07-40-4-4920-1/07, Zavod za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta, Sarajevo, 28. 11. 2007. godine.

(32) Pobjednički rad je izradila „Trim grupa“ d.o.o. iz Travnika, a kao projektanti se pojavljuju Nadan i Selma Smailbegović.

(33) Gabariti objekta i arhitektonsko rješenje zasnovani su na postojećim nacrtima izvornog stanja građevine. Radi se o interpretativnoj rekonstrukciji in situ, gdje su gabariti projektovanog objekta preuzeti iz projektnog zadatka (33,75 m x 19,75 m). Osnovni koncept prostorne postavke bazira se na uvođenju posjetilaca u transparentni pasaž kroz kompletan objekat po osovini sjever-jug. Iz pasaža se pristupa Turskom kulturnom centru odnosno multimedijalno-ugostiteljskom dijelu. Objekat je temeljen na AB kontra ploči sa primarnim nosivim skeletnim sistemom (stubovi i horizontalne grede). Krovna konstrukcija je drvena, četverovodna, oslonjena na poprečne zidove. – Smailbegović, N., Smailbegović S., Tehnički opis idejnog rješenja Velikog konaka u Travniku, „Trim grupa“, Travnik 2006.



Zgrada Oficirskog domaZgrada Oficirskog doma, historijska fotografija - period između dva svjetska rataVeliki konak, historijska fotografija prije 1950. godineRušenje Velikog konaka, maj 1950. godine
Rušenje Velikog konaka, maj 1950. godineVeliki konak, unutrašnjostOficirski dom, zapadna fasadaOficirski dom, istočna fasada
Oficirski dom, sjeverna fasadaOficirski dom, južna fasada (zapadni dio)Oficirski dom, južna fasada (istočni dio)Oficirski dom, detalj južne fasade
Unutrašnjost - Istočno krilo, centralni dioUnutrašnjost - Istočno krilo, centralni dioUnutrašnjost - Istočno krilo, krovišteUnutrašnjost - Zapadno krilo, pozorišna dvorana
Unutrašnjost - Zapadno krilo, potkrovlje   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: