početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Nekropola sa stećcima i pravoslavna crkva Sv kneza Lazara (grobna crkva kneza Vlađa Bijelića) u Vlahovićima, historijsko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 4. decembra 2009. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Istorijsko područje - Nekropola sa stećcima i Pravoslavna crkva sv. kneza Lazara (grobna crkva kneza Vlađa Bijelića) u Vlahovićima, opština Ljubinje, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 65 stećaka sa obimnim ogradnim suvozidom, graditeljska cjelina crkve sa ogradnim zidom u koji je uzidan 31 stećak, objekat škole (parohijskog doma), cisterna i pravoslavno groblje sa 63 krstače.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 30/219 i 30/220 (stari premjer), posjedovni list broj 121, k.o. Vlahovići, opština Ljubinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).

 

II

 

Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definisanom u tački I stav 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-       Na nacionalnom spomeniku su dozvoljeni isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one radove čiji je cilj prezentacija objekta i radovi koji će obezbijediti održivu upotrebu objekta, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje  Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-       Svi eventualni ostaci struktura ranijih objekata pronađeni prilikom arheoloških radova trebaju biti konzervisani i, po mogućnosti, prezentovani;

-       Izvršiti konzervaciju pokretnog nasljeđa koje se nalazi u crkvi;

-       Dozvoljeno je obavljanje radova na infrastrukturi uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-       Na objektu škole (parohijske kuće) dozvoljeni su radovi rekonstrukcije objekta u izvornom obliku, korišćenjem izvornih materijala i uz adaptaciju novoj namjeni s ciljem prilagođavanja savremenim uslovima života. Prije bilo kakvih radova obavezno je izraditi snimku postojećeg stanja. Radovi adaptacije ne smiju narušiti ili promijeniti vanjski izgled objekta (gabarit, raspored i veličina otvora, tretman fasade, krovni pokrivač) ili promijeniti odnos objekata unutar cjeline;

-       Izraditi Projekat sanacije, restauracije i konzervacije nekropole i starih nadgrobnika sa ogradnim zidom, koji treba sadržavati:

-         arheološko istraživanje;

-         čišćenje spomenika od lišaja i mahovine;

-         konzervaciju stećaka, starih nadgrobnika i ogradnog zida;

-       Dozvoljeno je sahranjivanje na minimalnoj udaljenosti od 5 metara od stećaka  i 1 metar od starih krstača;

-       Zona je potencijalno arheološko nalazište, pa je prilikom obavljanja bilo kojih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;

-       Zabranjeno je odlaganje otpada;

-       Izraditi projekat hortikulturnog uređenja i prezentacije nacionalnog spomenika.

 

Radi trajne zaštite lokaliteta, utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvata prostor u radijusu od jedan kilometar od granica nacionalnog spomenika. U tom pojasu nije dozvoljeno izvođenje radova koji bi mogli da ugroze nacionalni spomenik (podizanje objekata, lociranje deponije, promjena pejzaža ili drugi slični zahvati koji mogu imati negativan vizuelni ili neki drugi uticaj), kao ni postavljanje privremenih ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika.

 

Radi obezbjeđenja uslova za restauraciju i zaustavljanja ubrzanog propadanja nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite:

-       Čišćenje prostora nacionalnog spomenika od otpadaka, šuta i vegetacije;

-       Izradu detaljnog arhitektonskog snimka postojećeg stanja objekta crkve i škole (parohijske kuće)  sa planom intervencija;

-       Izvesti intervencije neophodne za zaustavljanje degradacije objekta crkve – restauracija krovnog pokrivača, zamjena prozorskih otvora, obijanje oštećenog maltera i ponovno malterisanje unutrašnjih površina crkve, rekonstrukcija stepeništa za pristup galeriji;

-       Izvesti intervencije neophodne za zaustavljanje ubrzane degradacije objekata škole (parohijske kuće) - čišćenje zidova od samonikle vegetacije, konstruktivna stabilizacija zidova.

           

IV

 

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, biće deponovani u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uslove, dok ne bude završena njihova obrada, a najduže za period od tri godine.

Iznošenje pokretnih arheoloških nalaza iz stava 1. ove tačke (u daljem tekstu: pokretno nasljeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, dozvoljeno je privremeno iznošenje pokretnog nasljeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može izvršiti kvalitetnije, brže i jeftinije. 

Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nesumnjivo bude utvrđeno da to ni na koji način neće ugroziti pokretno nasljeđe.

Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje pokretnog nasljeđa iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uslove pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povratak pokretnog nasljeđa u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija na obezbjeđenju tih uslova, te o tome obavještava Vladu Republike Srpske, nadležnu službu bezbjednosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

 

V

 

Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

 

VI

 

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII

 

Ova odluka dostaviće se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VIII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

IX

 

Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02, «Službeni glasnik Republike Srpske», broj 79/02, «Službene novine Federacije BiH», broj 59/02 i «Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH», broj 4/03), briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 357.

 

X

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

XI

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom  glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

                                                                      

Broj: 07.2-2.2-40/2009-69

2. decembra 2009.godine

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Ljiljana Ševo

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju Ljubinje – Vlahovići - Grobna crkva kneza Vlada Bijelića posvećena sv. knezu Lazaru na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 357.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V. stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

           

Izjava o značaju dobra

Istorijsko područje nekropole sa stećcima i Pravoslavne crkve sv. kneza Lazara (grobna crkva Vlađa Bijelića posvećena sv. knezu Lazaru) u selu Vlahovići kod Ljubinja je smješteno na proplanku, okruženom planinama sa tri strane. Razvoj istorijskog područja počinje početkom 14. vijeka, izgradnjom grobne crkve Vlađa Bijelića posvećene sv. Lazaru. Iako je izvorni objekat crkve više puta proširivan i nanovo građen na mjestu prethodnog, područje je sačuvalo svoju poziciju u prostoru kao i sakralnost. 

Značaj ovom istorijskom području daje nekropola čiji su stećci kvalitetne obrade, sa uklesanim raznovrsnim motivima od ornamentalnih do figuralnih. Poseban naglasak na značaju ovog područja predstavljaju natpisi koji su istorijsko svjedočanstvo prvorazrednog značaja, kao i izmiješanost i preklopljenost grobalja iz različitih istorijskih perioda: pravoslavno groblje nastalo je u srednjovjekovnom groblju sa stećcima, itd.

Današnja crkva je sagrađena 1864. godine, a obnovljena i proširena 1912. godine. Crkva je jednobrodna građevina, zidana kamenim blokovima, sa bačvastim svodom, koji je skriven dvoslivnim krovom sa pokrivačem od kamena škriljca.

 

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-       dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i izvod iz posjedovnog lista),

-       podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-       istorijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korišćenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Selo Vlahovići je udaljeno od sjedišta opštine Ljubinje oko petnaest (15) km zračne linije u pravcu sjeveroistoka.

Istorijsko područje nekropole sa stećcima i pravoslavne grobne crkve kneza Vlađa Bijelića posvećene sv. knezu Lazaru u Vlahovićima, opština Ljubinje smješteno je na lokaciji koja obuhvata k.č. 30/219 i 30/220 (stari premjer), upisano u posjedovni list broj 121, k.o. Vlahovići, opština Ljubinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina(1).

Visoravan na kojoj je smješteno selo okružena je sa južne strane planinom Radimljom (1175 m), sa istočne strane Sitnicom (1419 m) i sa sjeverozapadne strane Drčenicom (954 m).

Nekropola sa stećcima je situirana kod pravoslavne crkve na nadmorskoj visini od 758 m, geografskoj širini 43° 01'29.79"N i geografskoj dužini 18° 07'46.10"E(2). 

Istorijsko područje nekropole sa stećcima i pravoslavne grobne crkve kneza Vlađa Bijelića posvećene sv. knezu Lazaru u Vlahovićima je ograđeno zidom od nepravilnog kamena. Pristup nacionalnom spomeniku je sa južne strane. Prostor crkve je ograđen unutrašnjim zidom od pritesanog kamena. Pristup crkvi je sa zapadne strane, kroz kapiju na unutrašnjem ogradnom zidu.

Sjeverno od crkve su smješteni ostaci škole (parohijske kuće).

Istorijski podaci

Kraj u kojem je smješteno područje opštine Ljubinje, između Stoca i Popova polja, je slabo istražen. Za nekoliko uočenih i zabilježenih gradina i tumula pretpostavlja se da su iz bronzanog ili gvozdenog doba. U antičkom periodu je od Stoca preko Žegulje i Ljubinja prolazila antička cesta. Naime, u Žegulji su konstatovani ostaci rimske zgrade, a u Ljubinju ostaci rimskog naselja. Sistematska  istraživanja u tom kraju nisu vršena.

U ranom srednjem vijeku teritorija današnje opštine Ljubinje pripadala je velikoj ranosrednjovjekovnoj župi Popovo. To je bio najsjeverniji dio u župi Popovo koji je graničio sa župama Dubrave i Dabar. Razgraničenje je prirodna granica na žeguljskoj kosi koja geografski izdvaja slivove Trebišnjice i Bregave, kao i masivi Sitnice i Kulaša koji ograničavaju župe Popovo i Dabar(3). Politički kraj je pripadao oblasti Huma, kojim su od kraja XII do prve polovine XIV vijeka, uz manje prekide, vladali Nemanjići. Od 1324. do 1326. godine ovaj dio Huma zauzeo je bosanski ban Stjepan II Kotromanić, a njegov nasljednik Tvrtko I je do 1373. godine proširio granice bosanske države ka jugu na cijeli Hum i istočnije sve do Kotora i Onogošta(4). U vrijeme Tvrtkove vlasti počinje uspon porodice Kosača, iz koje je Vlatko Vuković već u to vrijeme dobio na upravljanje veći dio Huma, kojim je ova porodica za vrijeme Sandalja Hranića (1392-1435), hercega Stjepana Vukčića Kosače (1435-1466) i njegovih sinova do 1482. godine potpuno vladala. Osmanska vojska je kraj oko Ljubinja zauzela između 1465. i 1467. godine (Šabanović, 1959, 160)(5), a u zbirnom popisu Bosanskog sandžaka 1468/69. godine upisana je i nahija Ljubinje. U prvom poimeničnom popisu sandžaka, vilajeta Hercegovina, upisana su mnoga mjesta ovog kraja(6).

Iznad sela Vlahovići evidentirana je Velika gradina (bronzano ili gvozdeno doba), sa promjerom između 20 i 25 m i ostacima suvozidnog bedema visokog oko 1,2 m oko platoa. Na hrbatu brda evidentirana je i ovalna Mala gradina od suvozida. Na istočnoj ivici zaštićena je velikim graničnim tumulom, koji se sastoji od jedne veće i nekoliko manjih kamenih gomila iz istog doba, ali bez tragova kulturnog sloja. Tumulus je evidentiran pod nazivom Debeljeva (Velika) gradina.

Prema poslovnoj knjizi Hivana Pripčinovića, među stočarima Vlahovićima, postojali su Veliki Vlahovići (Vlachovichi Grandi) sa sjedištem u selu Vranjska kod Fatnice (opština Bileća) i Mali Vlahovići (Vlachovichi Pichulini) za koje se ne navodi mjesto boravka. Međutim, Bogumil Hrabak je pretpostavljao da je centar Malih Vlahovića bio upravo u selu Vlahovićima između planine Radimlje (1176m), na jugu, Sitnice (1419m) na istoku, Drežnika i Hrguda na sjeveru i Treštenice(7).

Katun Vlahovića spominje se 1368. godine, a na njegovom čelu kao starješine, katunari, u strogoj direktnoj izvornoj potvrdi duže vrijeme bili su Ostoja Vlahović (1368, 1379, 1391), Vučihna i Stjepko Vlahović (1420,1423)(8). Boravište katuna Vučihne Vlahovića evidentirano je u današnjem selu Vlahovići, opština Ljubinje. Na kamenoj ploči na ulazu u krug crkve sela Vlahovića nalazi se natpis na bosanskoj ćirilici: A se leži Vukac Vuč(i)hnić. Vidi se zlamenije, čtio[če]! [Pomeni)] te, a vas b(o)g blagoslo[vio]! [A se pisa (smče)] Pribisav. Đuro Tošić je iznio pretpostavku da je Vukac Vučihnić na kojeg se odnosi natpis, sin Vučihne Vučinića(9). 

Navedenu pretpostavku potvrdio je Esad Kurtović arhivskom građom na osnovu koje je za datum nastanka natpisa kao donju granicu stavio 1435. godinu, tj. vrijeme kada se posljednji put spominje Vukac Vučihnić. Poznatijem slijedu Vlaha Vlahovića, koji su bili prevoznici robe između Dubrovnika i zaleđa, pripada druga polovina XV vijeka. Katun Vlahovića pripadao je kao seniorima, porodici vojvode Radoslava Pavlovića. Djelatnost Vlađa Bijelića pripada 60-tim godinama XV vijeka. On se spominje 1466, septembra 1468 i u sumarnom popisu Bosne iz 1468/69. godine. Uzima se da je umro 1474. godine kada ga je naslijedio njegov sin Vukosav Vlađević(10). 

U sumarnom popisu Bosne iz 1468/69 godine navedeno je da je Vlađ Bijelić knez-i vlah – posjednik timara, koji je činilo dabarsko selo Zagrad(ac) sa 9 kuća i 2 neoženjena, hasom od 1 vinograda, 3 njive, 1 livada i polovina mlina uz rentu od 2747 akči, zbog čega je išao u rat kao laki oklopnik (cebelü) sa momkom (gulâm). U pod stare i danas aktivne vlahovićke Crkve sv. Lazara, negdje oko njegove sredine, ugrađene su dvije velike kamene ploče sa natpisom na bosanskoj ćirilici. Prema Đ. Tošiću ploče stoje na grobovima koji potiču iz vremena neposredno nakon dizanja ove do sada mnogo puta popravljane i renovirane bogomolje. Ploča bliža oltaru ima natpis koji u transkripciji glasi: A se leži knez Vlađ Bijelić u svojoj crkvi u Svetom Lazaru. Človječe, tako da nijesi proklet, ne tikaj u me.

Iz navedenog teksta proizilazi da je pokojnik bio ktitor Crkve sv. Lazara. Iako nema direktnih dokaza kada je ovaj vlaški prvak iz katuna Vlahovića sagradio spomenutu bogomolju, to se moglo desiti neposredno prije uspostavljanja osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini, vjerovatno s proljeća 1465. godine, da bi desetak godina kasnije pokojnik našao i vječni smiraj u njoj. Uz nadgrobnu ploču ktitora Crkve sv. Lazara u Vlahovićima nalazi se i druga ploča sa natpisom na bosanskoj ćirilici: A se leži Vukosav Vlađević s mom drugovah družinom i sagiboh na r[a]zmirnoj Krajine ko[n] moga gospodina, i donesoše me družina na svoju plemenitu baš[t]i[nu], i da je proklet tko će u me taknuti.

Smrt navedenog Vukosava Vlađevića Đ. Tošić vezuje sa događajima iz 1481. godine kada je herceg Vlatko (Kosača) iz Novog krenuo u borbu protiv Osmanlija i bio poražen kod mjesta Mensagite (možda Nevesinje?), gdje je izgubio svu vojsku koju je imao sa sobom. Poslije navedenog sukoba Vukosava Vlađevića je njegova družina donijela na njegovu plemenitu baštinu i sahranila pored njegovog oca Vlađa Bijelića(11). 

Naprijed navedeni natpis na grobnoj ploči Vlađa Bijelića svjedočanstvo je postojanja crkve na mjestu današnjeg objekta u trećoj četvrtini 15. vijeka (datacija s obzirom na godine u kojima se u istorijskim dokumentima pominje Vlađ Bijelić, 1466, 1468. i 1469).

Pouzdano se zna da je crkva u Vlahovićima podignuta 1864. godine. O datumu izgradnje crkve svjedoči i natpis uklesan na kamenom nadvratniku postavljenom na kapiji u ogradnom zidu crkvenog dvorišta. „U crkvu iz 1864. godine ulazilo se preko dva stepenika, za koliko je hram ukopan u zemlju(12).“

Otprilike u isto vrijeme je sagrađen i objekat škole, smješten u sjeverozapadnom uglu crkvenog dvorišta. Prema pričanju mještana, bila je to prva škola u selu. Objekat je do 1897. godine imao funkciju škole, a nakon toga parohijskog doma.

Stara cisterna, smještena južno od apside crkve je izgrađena prije osmanskog zaposjedanja, kao što je slučaj i sa srednjevjekovnom cisternom u Ubosku(13).  

Današnji oblik i dimenzije crkva je dobila 1912. godine, proširivanjem i preuređivanjem crkve iz 1864. godine kada je objekat produžen do 12 m, proširen do 10 m i u visinu povećan do 6 m. Tada je ozidana od brižljivo klesanih kvadera, a od korčulanskog kamena izvedeni su dovratnici, doprozornici, uglovi i drugi detalji. Mještani tvrde da su tada radnici, pri kopanju temelja za novu crkvu, iz radoznalosti otvorili grob Vukosava Vlaćevića koji se nalazi do ulaza. Nakon otvaranja i uvida oni su, prema saopštenju mještana, zatvorili grob ne oštetivši ga(14).“ Nešo Krunić, mještanin sela priča da je od oca koji je učestvovao u radovima čuo da su radnici prilikom otvaranja groba pronašli štit, sablju, dio uniforme i bocu vina koje su kasnije vratili(15). 

Sva tri zvona na crkvi su postavljena uoči I svjetskog rata. Austrougarska vojska je skinula dva zvona tokom I svjetskog rata. Nedostajuća zvona su postavljena 1939. godine(16).

„Crkva je opustošena u II svjetskom ratu, a pokretni inventar opljačkan. Od njega je do danas preostalo samo nekoliko ikona u duborezu i na platnu(17).“

Obnova crkve, koja je podrazumijevala bojenje unutrašnjosti i izmjenu prozorskih otvora, kao i sveštenje crkve je urađeno 1968. godine(18). 

Zbog dotrajalosti krovnog pokrova tokom 1988/1989. godine su izvedeni radovi na obnovi krova. Radovima su rukovodili predstavnici Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar, a pomoć je pružio i Ljubo Jandrić, tadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa SR BiH(19). 

Mještani sela su u drugoj polovini 2009. godine, uz saglasnost vlasnika objekta, pokrenuli incijativu za obnovu crkve. Osnovan je Odbor koji bi trebao voditi aktivnosti na obnovi objekta. Obnova bi podrazumijevala radove na obnovi unutrašnjih zidova crkve, promjeni prozorskih otvora, uvođenju struje, obnovi zvonika, arheološko ispitivanje unutrašnjosti crkve, uređenje dvorišta i obnova parohijiskog doma(20). 

Današnja crkva u selu Vlahovići je posvećena sv. knezu Lazaru.

Lazar Hrebeljanović (1329-1389) poznat i kao sveti car Lazar, bio je srpski vladar s prestonicom u Kruševcu. Poginuo je u Bitki na Kosovom polju 1389. i proglašen za sveca. Lazar Hrebeljanović je najvjerovatnije rođen 1329. godine u Prilepcu kod Novog Brda. Iz Mitropolijske crkve u Prištini tijelo kneza Lazara 1390./1391. godine preneseno je u njegovu zadužbinu manastir Ravanicu, gdje se nalazi i danas, nakon mnogobrojnih premještanja tokom vijekova(21).

Crkva u Vlahovićima slavi svog patrona 28. juna(22).

Izvorna crkva u Vlahovićima je vjerovatno bila posvećena drugom svetitelju sa istim imenom ili hrišćanskom prazniku Vaskrsenja Lazarevog – Lazareva subota s obzirom da se kult sv. kneza Lazara počeo širiti znatno kasnije, a crkve posvećene njemu nisu zabilježene u 15. vijeku. U razdoblju od 15. do 17. vijeka nije izraženo njegovanje kulta kneza Lazara. Odnos prema njegovanju kulta se mijenja nakon 1690. godine, odnosno nakon Velike seobe Srba kada Srpska pravoslavna crkva ističe kneza Lazara kao idealni uzor vladara i svetitelja koji je poginuo na Kosovu u borbi za svoju vjeru i svoj narod. Samim tim, i crkve posvećene sv. knezu Lazaru se počinju pojavljivati tek u 18. vijeku(23).

 

2. Opis dobra

Istorijsko područje – nekropola sa stećcima i Crkva sv. kneza Lazara (grobna crkva kneza Vlađa Bijelića posvećena sv. knezu Lazaru) zauzimaju ukupnu površinu od oko 6500 m2.

Godine 1864. nekropola je ograđena kamenim zidom izvedenim od nepravilnih blokova. Samo se manji broj stećaka koji čine nacionalni spomenik nalazi izvan ogradnog zida, istočno od područja uz lokalni put (četiri stećka).

Ulazna kapija, izvedena od metala, je smještena na južnom dijelu ogradnog zida. Kamenim blokovima oivčena staza vodi od kapije, kroz prostor groblja do kapije crkvenog dvorišta.

Pravoslavna crkva smještena je u sjeveroistočnom dijelu parcele. Od nekropole je odvojena zidom izvedenim od pritesanog kamena. Visina zida varira od oko 1 m do 3 m, zavisno o očuvanosti same strukture. S obzirom da su pri građenju zida korišćeni stećci kao građevinski materijal, moguće je pretpostaviti da je zid nastao u vrijeme građenja crkve 1864. godine, o čemu dodatno svjedoči natpis nad ulazom u ckveno dvorište.

Ulaz u crkveno dvorište, smješten na zapadnom dijelu tog zida, definisan je stećcima (stećci broj 36 i 37) – visokim sanducima sa postoljem, koji su ugrađeni u zid kao masivni dovratnici.

Nad ulazom je postavljen nadvratnik koji je takođe najvjerovatnije reciklirani stećak sa uklesanom godinom izgradnje starije crkve, objekta škole (parohijske kuće) i ogradnog zida – 1864. godina(24). 

Objekat Crkve sv. kneza Lazara (grobne crkve kneza Vlađa Bijelića) ima centralni smještaj unutar crkvenog dvorišta.

U sjeverozapadnom uglu crkvenog dvorišta je smješten objekat škole (parohijske kuće).

Južno od crkve (uz njen jugoistočni ugao) je smještena cisterna.

Crkva sv. kneza Lazara (grobna crkva kneza Vlađa Bijelića)

Prema konceptu prostorne organizacije Crkva sv. kneza Lazara (grobna crkva kneza Vlađa Bijelića) u Vlahovićima pripada jednobrodnim crkvama, sa pripratom, naosom i oltarskim prostorom, sa zvonikom na preslicu.

Crkva je svojom podužnom osovinom orijentisana u pravcu zapad-istok, sa ulazom na zapadnoj strani.

Objekat crkve ima pravougaonu iznutra kružnu osnovu. Dimenzije stranica objekta, mjerene izvana, iznose oko 6,95 x 16,40 m. Oltarski prostor je smješten na istočnoj strani i u osnovi je izveden kao devetougaoni, iznutra kružni.

Visina objekta, mjerena od nivoa terena do krovnog vijenca, iznosi oko 6,30 m.

Zidovi crkve su izvedeni od kamena.

Vanjske fasade su izvedene od pravilno klesanog kamena sa spojnicama debljine 3-5 mm. Struktura zida je ostavljena vidljiva na vanjskim fasadama. Pretpostavljena debljina kamenih blokova upotrijebljenih za gradnju vanjskog sloja zida je 20-25 cm(25).

Uglovi broda crkve su naglašenim izvlačenjem iz ravni zida za 5 cm (pilastri postavljeni na uglovima broda). Na isti način je naglašen i prvi red kamena u zidu crkve koji formira postament (sokl). Pored izvlačenja iz ravni zida, postament visine oko 65 cm, je naglašen i drugačijom obradom kamena.

Zidovi su završeni jednostavno profilisanim vijencem.

Unutrašnji sloj zida je izveden od lomljenog pritesanog kamena sa ravnom unutrašnjom površinom(26).

Osnovni konstruktivni sistem objekta čine podužni zidovi na koje se oslanja lučni bačvasti svod ojačan kamenim lukovima. Kameni lukovi su oslonjeni na kamene pilastre koji iz ravni zida izlaze za 30 cm. Oltarski prostor je zasveden polukupolom. Objekat je spregnut sa željeznim zategama u podnožju lukova svoda i prelaza naosa u oltarski prostor.

Svod crkve je skriven dvovodnim krovom. Apsida je pokrivena viševodnim krovom.

Kao krovni pokrivač su korišćene kamene ploče postavljene „na grede utopljene u naboj – ispunu od kamenog šuta između svoda i kose plohe krova“(27).

Prozori na fasadama objekta su postavljeni u jednom horizontalnom pojasu. Svi prozori su istaknuti u odnosu na ravan zida za oko 3 cm.

Na sjevernoj i južnoj fasadi su postavljena po tri lučno završena prozorska otvora. Vanjska širina prozorskih otvora iznosi oko 105 cm. Prozori su sa vanjske strane uokvireni kamenim doprozornicima, širine oko 20 cm, izvedenim bez profilacija. Prozori, širine oko 80 cm, su izvedeni od metalnih profila koji su podijeljeni na šest pravougaonih (smještenih u tri reda) i jedno lučno polje (završno). Unutar prozorskih otvora su smještene rešetke izvedene od gvožđa, sa geometrijskim dekoracijama.

Na istočnoj fasadi objekta, oltarskom prostoru, izveden je jedan prozor, postavljen u ravni sa ostalim prozorima na objektu. Prozor je u svemu izveden kao i ostali prozori na objektu.

U osovini zapadne fasade crkve smješten je zvonik na preslicu sa tri arkade u dva nivoa. 

Zvonik je, kao i zidovi crkve, građen od pravilno klesanog kamena. Konstruktivno posmatrano, izveden je kao dio ulaznog zida, izvučen iz njegove ravni za oko 30 cm.

Stubovi zvonika, dimenzija 50 x 30 x 241 cm (širina x dubina x visina), su izvedeni od po dva bloka kamena sa teško uočljivim fugama. Baza stubova predstavlja dio sokla objekta. Kapiteli, visine 16 cm, su jednostavno profilisani.

Nad stubovima je izveden polukružni luk. Centralni, zaglavni, kamen je izvučen iz ravni luka. Na njemu je u reljefu izvedeno 16 pravougaonika smještenih u četiri reda.

U gornjoj zoni zvonika, u njegovoj vertikalnoj osovini je izvedena rozeta. Izvedena je od jednog bloka kamena kvadratnog oblika. Tordirani kameni prsten izveden u sredini kvadrata je izvučen u odnosu na ravan zida. Rozeta je izvedena kao cvijet od 12 dijelova.

U prvom vertikalnom nivou su izvedene dvije polukružno završene arkade. Zvono unutar južne arkade je manje od onog unutar sjevernog luka. Postavljeno je na drvenu gredu. Zvono unutar sjevernog luka je postavljeno na gvozdenu konstrukciju.

U drugom vertikalnom nivou, u osovini zvonika je izvedena jedna polukružno završena arkada. Zvono je postavljeno na gvozdenu konstrukciju.

Kapiteli unutar zvonika na preslicu su jednostavno profilisani.

Zvonik je završen krstom sa piramidalnim završetcima na krajevima.

U prostor crkve se pristupa sa zapadne strane kroz portal izveden u vertikalnoj osovini zvonika, arhitravno riješen. Pravougaoni ulazni portal crkve, mjereno bez dovratnika, je dimenzija 1,20 x 2,21 m (širina x visina). Portal je uokviren kamenim dovratnicima bez profilacija širine 20 cm i nadvratnikom visine 36 cm. Dovratnici i nadvratnik su izvedeni od po jednog bloka pravilno klesanog kamena. Vrata su dvokrilna, izvedena od gvožđa. Svako krilo je dekorisano sa po dva reljefno izvedena mala cvijeta. Centralna vertikalna prečka na lijevom (posmatrano frontalno prema vratima) krilu je ukrašena reljefno izvedenim rombovima. 

Iznad nadvratnika, u prostoru između portala i luka zvonika je smještena pravougaona ploča, dimenzija 70 x 46 cm (širina x visina). Ploča je istaknuta u odnosu na ravan zida za oko 2 cm i uokvirena jednostavno profilisanim okvirom. 

Unutrašnji prostor crkve je pravougaoni, približnih dimenzija 13,70 x 5,60 m (dužina x širina), mjereno zajedno sa oltarskim prostorom. Visina unutrašnjeg prostora mjerena od poda do tjemena svoda iznosi oko 8,30 m.

Unutrašnjost crkve je malterisana i nije živopisana.

Unutrašnjost crkve je u funkcionalnom smislu podijeljena na prostor priprate, naosa i oltarski prostor.

Bočni, sjeverni i južni zidovi crkve su pilastrima podijeljeni na tri polja. Unutar svakog polja su izvedena po tri lučno završena prozorska otvora.

Prostor priprate, naosa i donja zona oltarskog prostora je okrečena svijetlom bojom kajsije, toplih tonova. Gornja zona oltarskog prostora je okrečena svijetloplavom bojom. Svod crkve je okrečen svijetloplavom bojom sa šestokrakim zvijezdama tamnoplave boje.

Pod crkve je izveden od pravilno klesanih kamenih ploča položenih u sloj pijeska(28). U južnom dijelu naosa su smještene dvije grobne ploče(29).

Prostor priprate, okvirnih dimenzija 3,30 x 5,60 m (dužina x širina),  odgovara prvom polju bočnih zidova. Uz sjeverni zid priprate (u sjeverozapadnom uglu) je smješteno stepenište kojim se pristupa na galeriju (hor). Stepenište je izvedeno od drveta, u obliku slova „L“.          Konstrukcija galerije je sakrivena drvenim pokovom. S obzirom na konstruktivni sistem crkve i upotrijebljene materijale pretpostavka je da konstrukciju galerije čine drvene grede. Konstrukcija je oslonjena na zapadni zid crkve i gredu koju nose stubovi koji odvajaju prostor priprate od prostora naosa. Ograda galerije je izvedena od drveta i, kao i svi ostali drveni elementi galerije, bojena u smeđu boju.

Prostor priprate i naosa je međusobno razdvojen kamenim stubovima. Dva stuba, čiji presjek iznosi 49 x 59 cm nose polukružno izvedene lukove na koje je oslonjena konstrukcija galerije.

Stubovi, visine 184 cm, su izvedeni bez baze i podijeljeni na tri dijela. Naime, uglovi stubova su „skošeni“ kroz skoro cijelu visinu stuba čime se stiče utisak baze i kapitela stuba. Stub je u podnožju i vrhu izveden sa pravougaonim a u sredini tijela sa osmougaonim presjekom. Kapitel stuba, visine 15 cm, je jednostavno profilisan. 

Stubovi su bojeni masnom srebrenom bojom. Kapiteli su bojeni smeđom bojom.

Prostor naosa je približnih dimenzija 6,10 x 5,60 m (dužina x širina).

Na bočnim zidovima su izvedeni prislonjeni polukružno završeni lukovi, oslonjeni na pilastre i izdvojeni iz ravni zida za oko 30 cm. Pilastri su završeni jednostavno profilisanim kapitelima. U vertikalnoj osovini polja na bočnim zidovima su izvedeni lučni otvori.

Oltarni prostor je smješten na istočnom kraju crkve i od prostora naosa je uzdignut za oko 15 cm. U centralnom dijelu oltara, prema naosu na zapadu izveden je polukružni amvon, poluprečnika od 40 cm.

Okvirne dimenzije cjelokupnog oltarnog prostora su 3,70 x 4,40 m (dužina x širina).

Prostor apside uzdignut za dodatnih 15,5 cm u odnosu na prostor naosa. U sredini istočnog zida je izveden polukružno završeni prozorski otvor. U sjeveroistočnom dijelu oltarskog prostora je izvedena proskomidija u obliku dvije manje zasvedene niše, a u jugozapadnom đakonikon u vidu jedne manje zasvedene niše. Niše su završene polukružnim lukovima.

Centralno mjesto prostora apside zauzima časna trpeza (presto), izrađena od kamena. Časna trpeza je visine 106 cm, dimenzija 105 x 80 cm.

Apsida je odvojena od prostora naosa ikonostasom.

Ikonostas je izveden od drveta, dimenzija: dužine oko 4,40 m,  visine oko 5,80 m i debljine 12 cm. 

Ikonostas je izrađen s ukupno 23 ikone oslikane uljem na platnu. Ikonografski koncept ikonostasa razvrstan je u četiri horizontalne zone koje predstavljaju događaje iz Hristovog i Bogorodičinog života, te života svetog kneza Lazara kome je crkva posvećena.

U donjoj zoni oslikano je ukupno šest ikona. U centru donje zone na carskim dverima nalaze se Blagovijesti, a lijevo i desno još po dvije ikone:

-       Neznani autor, Sv. arhanđeo Gavrilo (Carske dveri), XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Presveta Bogorodica (Carske dveri), XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Isus Hristos (desno od Carskih dveri), XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Sv. Jovan Krstitelj (sasvim desno od Carskih dveri), XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Presveta Bogorodica s Djetetom Isusom (lijevo od Carskih dveri), XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Sv. Lazar car srpski (sasvim lijevo od Carskih dveri), XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

Druga zona oslikana je s ukupno sedam ikona. U sredini (u nadverju) nalazi se prikaz Tajne večere, a sa lijeve i desne strane predstavljen je sažeti ciklus najistaknutijih praznika u Pravoslavnoj crkvi (Veliki praznici). Ovaj tzv. praznični ciklus uvijek se završava ilustracijom usnuća i Uspenja Bogorodice(30).

Lijevo od Tajne večere nalaze se tri ikone:

-       Neznani autor, Rođenje Isusa Hrista, XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Krštenje Hristovo, XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Vaskrsenje Hristovo, XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

 

Desno od Tajne večere nalaze se sljedeće ikone:

-       Neznani autor, Silazak Svetog Duha na apostole, XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Preobraženje Hristovo, XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Uspenje Presvete Bogorodice, XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

Centar treće zone naznačeno je ikonom sv. Oca Nikole, a desno i lijevo nalaze se ikone koje predstavljaju različite svetitelje, arhanđele, mučenice, jevanđeliste i dr.

Desno od ikone na kojoj je predstavljen sv. Otac Nikola, oslikane su tri ikone:

-       Sv. Stefan, prvomučenik i đakon hrišćanske vjere

-       Vaskrsavanje Lazara

-       Sv. velikomučenik Georgije

Lijevo su oslikani:

-       Sv. arhanđeo Mihailo

-       Sv. Luka

-       Sv. mati Paraskeva.

Najviša tačka ikonostasa zaključena je krstom s prikazom Raspeća (bez Bogorodice i Jovana Preteče). Simbolički povezujući treću i četvrtu zonu, umjetnik je ispod Raspeća (koje je „ključni trenutak u ikonomiji čovjekovog iskupljenja i spasenja,,) oslikao Vaskrsenje (koje je osnova hrišćanske vjere).

Lijevo i desno od ikone Vaskrsenja Hristovog oslikana su dva svetitelja Srpske pravoslavne crkve:

-       Neznani autor, Sv. Sava, prvi arhiepiskop srpski, XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara

-       Neznani autor, Sv. Vasilije Ostroški, XX vijek, ulje na platnu. Vlahovići: Crkva sv. Lazara.

Objekat škole (parohijske kuće)

Objekat škole (parohijske kuće) je smješten sjeveroistočno u odnosu na objekat crkve. Sagrađen je u samom uglu crkvenog dvorišta te stoga sjeverna i zapadna fasada objekta čine dijelove zidova dvorišta.

Objekat je  svojom podužnom osovinom orijentisan u pravcu zapad-istok, sa ulazom na južnoj strani.

Objekat ima pravougaonu osnovu(31). Zidovi su izvedeni od pritesanog kamena. Ugaoni kamenovi, postavljeni na sučeljavanju vanjskih zidova (uglovi) su pravilno klesani. Struktura zida je ostavljena vidljiva. Zidovi su građeni kao troslojni.

U strukturi zida se jasno uočavaju stećci ugrađeni u zidove, na mjesta dovratnika, doprozornika kao i temelje objekta.

Prema vidljivim ostacima na terenu, zaključuje se da je objekat škole (parohijske kuće) bio građen kao jednospratni (prizemlje i sprat). Bio je završen dvovodnim krovom (zaključeno na osnovu ostataka zabatnih zidova).

Otvori na objektu su postavljeni na južnoj fasadi.

U prizemlju su smješteni portal i dva prozorska otvora, lijevo i desno od portala. Svi otvori prizemlja su uokvireni stećcima. Iznad portala se uočava rasteretni luk izveden u zidu objekta. Prozorski otvori su izvedeni kao pravougani. Lijevi (posmatrano frontalno prema ulaznoj fasadi) je manjih dimenzija od desnog.

Na spratu su vidljivi tragovi pet prozorskih otvora. Srednji prozorski otvor je postavljen u vertikalnoj osovini portala.

Cisterna

Objekat cisterne je ukopan u jugozapadnom dijelu crkvenog dvorišta, u ravni sa apsidom crkve. Naznačen je nepravilnim kamenim blokovima postavljenim u ravni sa zemljom.

Otvor cisterne je zatvoren metalnim poklopcem.

U cisterni se i danas nalazi voda za piće.

Groblje

Ulaz u groblje je ostvaren sa južne strane istorijskog područja. Groblje se prostire sa južne, zapadne i sjeverne strane crkvenog dvorišta. Groblje je i danas aktivno, a u njemu se nalazi 21 stećak i 63 stara kamena nadgrobnika (krstače) iz XIX i XX vijeka.

Kameni nadgrobnici

Kameni nadgrobnici su smješteni na južnom i zapadnom dijelu groblja, kao i u okviru crkvenog dvorišta. Nepravilno su raspoređeni po groblju. Najveći broj starih nadgrobnika rađen je od lokalnog kamena (krečnjaka) u obliku krsta jednostavne obrade. Većinom su ukrašeni motivom jabuke ili krsta.

Većinom imaju uklesan natpis pisan ćirilicom koji najčešče nije vidljiv usljed bioloških naslaga (lišajevi) na nadgrobnicima. Natpisi su sadržajem vrlo jednostavni. Sadrže osnovne podatke o pokojniku, pokojnikovo ime i prezime, godinu rođenja i smrti. Na pojedinim je upisano i ime onoga ko je podigao nadgrobnik, kao i godina podizanja. O majstorima – klesarima koji su izvodili nadgrobnike nema nikakvih podataka.

Nadgrobnici u crkvenom dvorištu

Nadgrobnik broj 1

Smješten je istočno od crkve, iza apside. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na pravougaono postolje koje se nalazi u ravni sa terenom. U nivou terena se naziru manji blokovi kamena kojima je bio oivčen grob. Dimenzije krsta iznose 82 x 36 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 8 redova. Nije čitljiva godina smrti pokojnika. 

Nadgrobnik broj 2

Smješten je istočno od crkve, iza apside, sjeverno od nadgrobnika broj 1. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na pravougaono postolje koje se nalazi u ravni sa terenom. Dimenzije krsta iznose 83 x 38 x 15 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 10 redova koji glasi: Ovde počiva rab Boži Ljuba Šarenac, sin popa ?. Presta 1813.

Nadgrobnik broj 3

Smješten je istočno od crkve, iza apside. Od nadgrobnika je ostao samo krst, položen na zemlju uz istočnu ogradu crkvenog dvorišta. Nije poznato mjesto na kojem je nadgrobnik bio postavljen. Sam nadzemni dio nagrobnika, krst je dobro očuvan. Dimenzije krsta iznose 93 x 35 x 16 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan okvir u obliku krsta (prati linije nadgrobnika) i krst. Nema natpisa na nadgrobniku.

Nadgrobnik broj 4

Smješten je istočno od crkve, iza apside, sjeverno od nadgrobnika broj 2. Nadgrobnik je značajnije oštećen i od njega je sačuvan samo vertikalni dio krsta. Sastoji se od krsta položenog direktno u zemlju i manjih blokova kamena kojima je oivčen grob. Krst je položen unutar groba. Dimenzije krsta iznose 95 x / x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa reljefno izvedenom jabukom. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. U sredini krsta je reljefno izveden prikaz čovjeka sa aureolom koji u lijevoj ruci, položenoj na grudima, drži knjigu. Desna ruka je uzdignuta i u njoj drži krst. Ćirilični natpis je uklesan na prednjoj strani krsta, postavljen u 3 reda iznad i 2 reda ispod prikaza čovjeka. Pokojnik je umro 1858. godine.

Nadgrobnik broj 5

Smješten je istočno od crkve, iza apside, sjeverno od nadgrobnika broj 4. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta i velikih blokova kamena kojima je oivčen grob. Blokovi kamena su mjestimično povezani klamfama. Krst je položen unutar groba. Dimenzije krsta iznose 83 x 31 x 14,5 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 7 redova koji glasi: Ovde počiva rab Boži Sava Krunić. Presta 1860.

Nadgrobnik broj 6

Smješten je istočno od crkve, iza apside, sjeverno od nadgrobnika broj 5. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta i velikih blokova kamena kojima je oivčen grob. Krst je položen unutar groba. Dimenzije krsta iznose 93 x 41 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan većim dijelom čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 6 redova koji glasi: ? počiva rab Boži Simo Nolia (?). Presta 1869.

Nadgrobnik broj 7

Smješten je istočno od crkve, iza apside, sjeverno od nadgrobnika broj 6. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na kameno postolje i kamenih ploča postavljenih vertikalno kojima je oivčen grob. Dimenzije krsta iznose 108 x 46 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je u donjem dijelu izveden piramidalno sa završetkom vertikalnog dijela u obliku piramide. Horizontalni dio krsta je završen sa dvije reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u plitkom reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 10 redova. Pokojnik je umro 1854. godine. 

Nadgrobnik broj 8

Smješten je sjeveroistočno od crkve, iza apside, sjeverno od nadgrobnika broj 7. Nadgrobnik broj 8 je zajedno sa nadgrobnikom broj 9 oivčen manjim kamenim blokovima. Relativno dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na visoki kameni sanduk. Sanduk je završen profilisanom pločom. Zbog djelovanja vegetacije, kameni blokovi sanduka se razdvajaju, a krst je ukošen. Kameni blokovi su mjestimično uvezivani gvozdenim klamfama. Dimenzije krsta iznose 88 x 39 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 9 redova. Pokojnik je umro 1880. godine. 

Nadgrobnik broj 9

Smješten je sjeveroistočno od crkve, iza apside, neposredno uz nadgrobnik broj 8. Nadgrobnik broj 9 je zajedno sa nadgrobnikom broj 8 oivčen manjim kamenim blokovima. U relativno lošem je stanju. Sastoji se od krsta postavljenog na visoki kameni sanduk. Sanduk je samo djelimično očuvan. Krst je naget prema sanduku (pomjereno ležište krsta). Dimenzije krsta iznose 103 x 37 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 9 redova. Pokojnik je umro 1913. godine. 

Nadgrobnici u groblju – jugoistočni dio, uz ulaz u groblje

Nadgrobnik broj 10

Smješten je u jugoistočnom dijelu groblja, blizu ograde. Relativno dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog unutar groba. Krst je postavljen na betonsko postolje izvedeno nabacivanjem betona oko krsta. Grob je oivčen blokovima kamena. Dimenzije krsta iznose 59 x 35 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U plitkom reljefu je uklesan tanki krst. Nadgrobnik je prekriven biološkim naslagama (lišaj). Nema natpisa.

Nadgrobnik broj 11

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 10. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na postolje sa oivčenim grobom. Cjelokupan nadgrobnik je izveden od betona. Krakovi krsta su završeni sa trolistom. U sredini krakova kao i vertikalnog dijela krsta je urezan krug. U sredini krsta je uklesan krst sa kružno završenim krakovima. Dimenzije krsta iznose 64 x 52 x 10 cm (visina krsta x širina x debljina). Ćirilični natpis je uklesan na postolju. Pokojnik je umro 1963. godine.

Nadgrobnik broj 12

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 11. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim nanosom (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na kameno postolje u ravni terena. Grob je oivčen blokovima kamena. Dimenzije krsta iznose 87 x 36 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan, jedva vidljiv, krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 5 redova. Pokojnik je umro 1899. godine. 

Nadgrobnik broj 13

Smješten je sjeveno od nadgrobnika broj 12. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Grob je oivčen blokovima kamena, teško uočljivim zbog niske vegetacije. Dimenzije krsta iznose 82 x 38 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan, jedva vidljiv, krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 9 redova. Nije čitljiva godina smrti pokojnika. 

Nadgrobnik broj 14

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 13. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na kameno postolje u ravni terena. Grob je oivčen blokovima kamena koji su većinom pomaknuti iz svog ležišta. Dimenzije krsta iznose 106 x 49 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 6 redova. Nije čitljiva godina smrti pokojnika. 

Nadgrobnik broj 15

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 14. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na kameno postolje u ravni terena. Grob je oivčen blokovima kamena koji su većinom pomaknuti iz svog ležišta. Dimenzije krsta iznose 55 x 38 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Nema natpisa niti ukrasa.  

Nadgrobnik broj 16

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 15. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na kameno postolje u ravni terena. Grob je oivčen blokovima kamena koji su većinom pomaknuti iz svog ležišta. Dimenzije krsta iznose 55 x 35 x 15 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U plitkom reljefu je uklesan krst preko cijelog nadgrobnika. Na nadgrobniku su vidljive popravke (moguće prekrivanje pukotina) u donjem dijelu izvedene u cementnom maletru. Nema natpisa.  

Nadgrobnik broj 17

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 16. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na kameno postolje u ravni terena. Grob je oivčen blokovima kamena koji su većinom pomaknuti iz svog ležišta. Sastoji se od krsta postavljenog na kameno postolje i kamenih ploča postavljenih vertikalno kojima je oivčen grob. Dimenzije krsta iznose 138 x 53 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je u donjem dijelu izveden piramidalno sa završetkom vertikalnog dijela u obliku piramide. Horizontalni dio krsta je završen sa dva reljefno izvedena piramidalna tijela. Novi nadgrobnik podignut 1984. godine.

Nadgrobnik broj 18

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 17. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na kameno postolje. Dimenzije krsta iznose 92 x 49 x 18 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 10 redova. Nije čitljiva godina smrti pokojnika. 

Nadgrobnici u groblju – zapadni dio

Nadgrobnik broj 19

Smješten je jugozapadno od crkve, u neposrednoj blizini stećka broj 2. Dobro je očuvan, mjestimično prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na visoko kameno postolje. Dimenzije krsta iznose 103 x 40 x 15 cm (visina krsta x širina x debljina). Sva tri kraka krsta su završena piramidalno. Pokojnik je umro 1922. godine a spomenik je podignut 1924. godine.  

Nadgrobnik broj 20

Smješten je je jugozapadno od crkve. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 97 x 48 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Zbog naslaga nije moguće utvrditi da li postoje ukrasi ili natpisi.

Nadgrobnik broj 21

Smješten je jugozapadno od crkve, sjeverno od nadgrobnika 20. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na kameno postolje. Dimenzije krsta iznose 82 x 35 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Vidljiv je u reljefu izveden krst. Zbog naslaga nije moguće utvrditi da li postoje drugi ukrasi ili natpisi.

Nadgrobnik broj 22

Smješten je zapadno od nadgrobnika 21. Relativno dobro je očuvan, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 76 x 37 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Zbog naslaga nije moguće utvrditi da li postoje drugi ukrasi ili natpisi.

Nadgrobnik broj 23

Smješten je zapadno od ulaza u crkvu. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na visoki sanduk. Sanduk je završen kamenom pločom iz jednog dijela. Ukrašena je u plitkom reljefu izvedenim prikazom velikog štita unutar kojeg je izvedena ruka koja drži grozd. Dimenzije krsta iznose 111 x 43 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedena piramidalna tijela. Natpis je teško čitljiv. Pretpostavka je da je pokojnik umro 1876. godine. 

Nadgrobnik broj 24

Smješten je neposredno uz nadgrobnik broj 24, sjeverno od njega. Od nadgrobnika je ostao samo sanduk.

Nadgrobnik broj 25

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 23. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na visoki sanduk. Sanduk je završen sa dvije kamene ploče uvezane gvozdenim klamfama. Ukrašena je u plitkom reljefu izvedenim prikazom čovjeka koji u jednoj ruci drži mač. Dimenzije krsta iznose 100 x 42 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 12 redova koji glasi: Ovde počiva ? Živio je 86 g. ? 1894. podigoše mu grob sinovi 1909.

Nadgrobnik broj 26

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 25. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na visoki sanduk. Sanduk je završen sa tri kamene ploče. Dimenzije krsta iznose 104 x 47 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Ukrašen je u plitkom reljefu izvedenim geometrijskim dekoracijama. Natpis nije čitljiv.

Nadgrobnici broj 27 i 28

Smješteni su sjeverno od nadgrobnika broj 26. Dobro su očuvani. Sastoje se od dva krsta jednostavne obrade postavljenih na dva visoka sanduka, izvedena neposredno jedan uz drugi. Sanduci su završeni kamenim profilisanim pločama, koje su ukrašene u plitkom reljefu izvedenim geometrijskim motivima. Dimenzije krsta broj 27 (južnog) iznose 94 x 46 x 14 cm a broj 28 (sjevernog) 94 x 48 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krstovi su završeni sa po tri reljefno izvedene jabuke. Na krstu broj 27 je vidljiv u plitkom reljefu izveden krst i krugovi u krajevima horizontalnog kraka krsta. Natpis je teško čitljiv. Na krstu broj 28 je u gornjem dijelu je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, teško čitljiv.

Nadgrobnik broj 29

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 26. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na postolje i visoki sanduk. Izveden je u potpunosti od betona. Nadgrobnik označava porodičnu grobnicu. Podignut je 1969. godine. 

Nadgrobnik broj 30

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 29. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na postolje i visoki sanduk. Sva tri kraka krsta su završena kao trolist. U krajevima krsta je u plitkom reljefu izveden krug sa cvijetom unutar njega. Ćirilični natpis je postavljen na postolju krsta i glasi: Ovdje počiva Ljubenko Simo 1856 – 1917. Spomen podižu kći Cvija i Mara 1970.

Nadgrobnik broj 31

Smješten je južno od nadgrobnika broj 30, neposredno uz njega. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Grob je oivčen manjim kamenim blokovima. Dimenzije krsta iznose 107 x 52 x 18 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 6 redova.

Nadgrobnik broj 32

Smješten je južno od nadgrobnika broj 31, neposredno uz njega. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Nadgrobnik broj 32 je zajedno sa nadgrobnikom broj 33 oivčen većim kamenim blokovima. Dimenzije krsta iznose 106 x 41 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 8 redova. Pokojnik je umro 1837 (?) godine.

Nadgrobnik broj 33

Smješten je južno od nadgrobnika broj 32, neposredno uz njega. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Nadgrobnik broj 33 je zajedno sa nadgrobnikom broj 32 oivčen većim kamenim blokovima. Dimenzije krsta iznose 119 x 46 x 16 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Sa unutrašnje strane krsta je u plitkom reljefu uklesan krst. Sa vanjske strane, u gornjem dijelu krsta su upisani inicijali Hristovi u dva nivoa, ICXC u gornjem i NIKA u donjem. Ispod toga je uklesan teško čitljiv ćirilični natpis, postavljen u 7 redova. Pokojnik je umro 1889 godine.

Nadgrobnik broj 34

Smješten je južno od nadgrobnika broj 33, neposredno uz njega. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na postolje i niski sanduk sa postoljem. Dimenzije krsta iznose 44 x 30 x 10 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta su upisani inicijali Hristovi u dva nivoa, ICXC u gornjem i NIKA u donjem. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 7 redova, sa natpisom koji glasi: Počiva rab Bož Danica Ljubenko (?). R. 1912 P. 1920. P.Spo. otac.

Nadgrobnik broj 35

Smješten je južno od nadgrobnika broj 34. Dobro je očuvan. Djelimično je prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na postolje. Dimenzije krsta iznose 52 x 26 x 10 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Natpis nije čitljiv.

Nadgrobnik broj 36

Smješten je južno od nadgrobnika broj 35. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na visoko postolje. S obzirom na veličinu groba, pretpostavka je da obilježava porodičnu grobnicu. Dimenzije krsta iznose 96 x 45 x 16 cm (visina krsta x širina x debljina). Donji dio krsta je izveden piramidalno. Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Sa vanjske strane krsta je u plitkom reljefu izveden krst završen stilizovanim zvijezdama. Natpis je uklesan sa unutrašnje strane krsta i teško je čitljiv. Pokojnik je umro 1900. godine.

Nadgrobnik broj 37

Smješten je južno od nadgrobnika broj 36. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na visoki sanduk sa postoljem. Sanduk je završen kamenom pločom. Dimenzije krsta iznose 91 x 45 x 18 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Ukrašen je u plitkom reljefu izvedenim geometrijskim i floralnim dekoracijama postavljenim sa vanjske strane krsta. Natpis je uklesan sa unutrašnje strane krsta i teško je čitljiv. Pokojnik je umro 1879. godine.

Nadgrobnik broj 38

Smješten je južno od nadgrobnika broj 37. Nadgrobnik je naget prema vani i relativno dobro očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na plitkom kamenom postolju. Dimenzije krsta iznose 96 x 44 x 16 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Ukrašen je u plitkom reljefu izvedenim krstom postavljenim sa vanjske strane. Natpis je uklesan sa unutrašnje strane krsta i teško je čitljiv. Pokojnik je umro 1864. godine.

Nadgrobnik broj 39

Smješten je južno od nadgrobnika broj 38. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na plitkom kamenom postolju. Dimenzije krsta iznose 138 x 53 x 18 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Ukrašen je u plitkom reljefu izvedenim geometrijskim i floralnim dekoracijama postavljenim sa unutrašnje strane i sa krstom postavljenim sa vanjske strane krsta. U sredini vertikanog kraka krsta izvedena je Davidova zvijezda. U gornjem dijelu krsta je izveden prikaz cvijeta sa rozetama. Natpis je teško čitljiv. Pokojnik je umro 1814. godine.

Nadgrobnik broj 40

Smješten je istočno od nadgrobnika broj 39. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na visoko postolje. Označava porodičnu grobnicu. Ćirilični natpis je postavljen na postolju krsta. Nadgrobik je podignut 1962. godine.

Nadgrobnik broj 41

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 39. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na visoko postolje i groba definisanog velikim kamenim blokovima uvezanim klamfama. Dimenzije krsta iznose 114 x 50 x 15 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedena piramidalna tijela. Natpis je teško čitljiv. Pokojnik je umro 1913. godine.

Nadgrobnik broj 42

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 41. Dobro je očuvan. Djelimično je prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na plitkom kamenom postolju. Dimenzije krsta iznose 108 x 37 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Natpis je postavljen sa vanjske strane krsta. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 10 redova koji čitljiv samo djelimično. Iz njega se zaključuje da je pokojnik živio 87 godina, a umro je 1890. godine.

Nadgrobnik broj 43

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 42. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na visokom kamenom postolju i sanduka. Postolje krsta je klamfama vezano sa sandukom. Sanduk je izveden iz jednog dijela. Dimenzije krsta iznose 76 x 41 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedena piramidalna tijela. Natpis je postavljen sa vanjske strane krsta. U gornjem dijelu krsta je u reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 12 redova koji je čitljiv samo djelimično. Iz njega se zaključuje da su tu sahranjena dva mladića (Vidoje i Vaso), koji su živjeli 18, odnosno 16 godina. Poginuli su jedan za drugog 1912. godine. Spomenik su podigli brat i amidža 1913. godine.

Nadgrobnik broj 44

Smješten je zapadno od crkve, prema zapadnom ogradnom zidu groblja. Relativno dobro je očuvan. Djelimično je prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 112 x 43 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Teško vidljiva su dva krsta izvedena u pritkom reljefu u gornjem dijelu nadgrobnika. Eventualni natpis nije vidljiv. 

Nadgrobnik broj 45

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 44. Relativno dobro je očuvan. Prekriven je biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 93 x 47 x 19 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Eventualni natpis nije vidljiv. 

Nadgrobnik broj 46

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 45. Relativno dobro je očuvan. Prekriven je biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 76 x 38 x 20 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Eventualni natpis nije vidljiv. 

Nadgrobnik broj 47

Smješten je istočno od nadgrobnika broj 46. Relativno dobro je očuvan. Prekriven je biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Grob je oivčen manjim kamenim blokovima. Dimenzije krsta iznose 42 x 30 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Eventualni natpis nije vidljiv. 

Nadgrobnik broj 48

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 47. Relativno dobro je očuvan. Prekriven je biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 75 x 48 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke, od kojih je ona izvedena na kraju vertikalnog dijela krsta izdužena (izvedena kao kupa). Eventualni natpis nije vidljiv. 

Nadgrobnik broj 49

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 48. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na visoko postolje i visokog sanduka. Sva tri kraka krsta su završena kao trolist. U sredini krsta je u plitkom reljefu izveden ukras u obliku floralne dekoracije. Ćirilični natpis je postavljen na postolju krsta i sanduku. Teško je čitljiv. Spomenik koji označava porodičnu grobnicu je podignut 1949. godine.

Nadgrobnik broj 50

Smješten je zapadno od crkve, prema zapadnom ogradnom zidu groblja. U relatvno je lošem stanju, prekriven biološkim naslagama (lišaj) i sa slomljenim jednim, horizontalnim krakom krsta. Sastoji se od dva krsta jednostavne obrade, postavljenih direktno jedan uz drugi. Jedan krst je teže oštećen od drugog, nedostaju horizontalni krakovi. Dimenzije krsta iznose 73 x 32 x 12 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst koji je više očuvan je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Eventualni natpis kao i ukras nisu vidljivi zbog oštećenja na jednom krstu a na drugom zbog toga što ih zaklanja onaj prvi krst.  

Nadgrobnik broj 51

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 50. U relatvno je dobrom stanju, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade, postavljenog na postolje. Danas oštećeni kameni blokovi su nekada označavali mjesto groba. Dimenzije krsta iznose 65 x 36 x 11 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U reljefu je izvedena linija koja prati krst. U horizontalnom dijelu krsta su izvedene dvije jabuke. Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nadgrobnik broj 52

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 51, neposredno uz njega. U relatvno je lošem stanju, prekriven biološkim naslagama (lišaj) i sa slomljenim sandukom. Sastoji se od krsta jednostavne obrade i sanduka sa postoljem. Dimenzije krsta iznose 38 x 27 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nadgrobnik broj 53

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 52. Relativno dobro je očuvan. Prekriven je biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade postavljenog na postolje. Dimenzije krsta iznose 117 x 57 x 17 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. U gornjem dijelu krsta je u plitkom reljefu uklesan krst. U gornja dva polja krsta upisani su inicijali Hristovi (ICXC), a u donja dva polja stoji natpis NIKA. Ispod toga je uklesan ćirilični natpis, postavljen u 9 redova koji je čitljiv samo djelimično. Pokojnik je umro 1919. godine.

Nadgrobnik broj 54

Smješten je jugozapadno od nadgrobnika broj 53. Relativno dobro je očuvan. Prekriven je biološkim naslagama (lišaj) i okružen samoniklom vegetacijom. Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 65 x 40 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Teško vidljive su u reljefu izvedene geometrijske dekoracije. Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nadgrobnik broj 55

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 53 i sjeverno od nadgrobnika broj 54 (neposredno uz njega). Relativno dobro je očuvan. Prekriven je biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 50 x 39 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Teško vidljive su u reljefu izvedene geometrijske dekoracije. Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nadgrobnik broj 56

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 55. Relativno dobro je očuvan. Prekriven je biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 82 x 41 x 14 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Teško vidljive su u reljefu izvedene geometrijske dekoracije. Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nadgrobnik broj 57

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 56, neposredno uz njega. U relatvno je lošem stanju, prekriven biološkim naslagama (lišaj) i sa slomljenim sandukom. Sastoji se od krsta jednostavne obrade i sanduka sa postoljem. Sanduk je završen profilacijom. Dimenzije krsta iznose 70 x 40 x 15 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nadgrobnik broj 58

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 57. Nadgrobnik broj 58 i 59 su zajedno oivčeni manjim kamenim blokovima. U relatvno je dobrom stanju, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 80 x 42 x 19 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene jabuke. Teško vidljiv je krst izveden u plitkom reljefu. Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nadgrobnik broj 59

Smješten je zapadno od nadgrobnika broj 58. Nadgrobnik broj 59 i 58 su zajedno oivčeni manjim kamenim blokovima. U relatvno je dobrom stanju, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade. Dimenzije krsta iznose 50 x 27 x 13 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene plitke jabuke. Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nadgrobnici broj 60 i 61

Smješteni su zapadno od nadgrobnika broj 59. Dobro su očuvani. Sastoje se od dva krsta jednostavne obrade postavljenih na dva visoka sanduka sa postoljem, međusobno spojena. Dimenzije krsta broj 60 (južnog) iznose 92 x 46 x 16 cm a broj 61 (sjevernog) 87 x 39 x 12 cm (visina krsta x širina x debljina). Natpisi su teško čitljivi. Pokojnik čiji grob označava krst broj 60 je umro 1917. godine, a pokojnik čiji grob označava krst broj 61 1889. godine.

Nadgrobnik broj 62

Smješten je sjeverno od nadgrobnika broj 61. Dobro je očuvan. Sastoji se od krsta postavljenog na visoko postolje i plitkog sanduka. Sva tri kraka krsta su završena kao trolist. Ćirilični natpis je postavljen na postolju krsta i sanduku. Teško je čitljiv. Spomenik koji označava porodičnu grobnicu je podignut 1966. godine.

Nadgrobnik broj 63

Smješten je jugozapadno od nadgrobnika broj 62. U relatvno je dobrom stanju, prekriven biološkim naslagama (lišaj). Sastoji se od krsta jednostavne obrade sa postoljem. Dimenzije krsta iznose 82 x 36 x 10 cm (visina krsta x širina x debljina). Krst je završen sa tri reljefno izvedene plitke jabuke. U plitkom reljefu je izveden krst. Eventualni natpis nije vidljiv.   

Nekropola sa stećcima

Prilikom tehničkog snimanja lokaliteta u i oko Pravoslavne crkve sv. kneza Lazara evidentirano je 65 stećaka, koji se datiraju u period između XIV i XVI vijeka. Dio stećaka (21) se nalazi u izvornim pozicijama, dok su ostali (41 stećak) ugrađeni u kamene zidove pravoslavnog groblja i crkvene škole, a dvije ploče sa natpisima su u podu crkve. Stećci su rađeni u formi ploče (12) i sanduka (53), njihova orijentacija je zapad – istok, izuzev stećaka koji se ne nalaze u svom izvornom položaju. Ukrašeno je 10 spomenika (9 sanduka, 1 postolje) motivima frizova od povijene loze sa trolistovima, vrpca od kosih paralelica, rozeta u vijencu, štit sa mačem, arkade, predstava jelena i konja sa jahačem, scene lova na jelene i scena koja prikazuje četiri žene uzdignutih ruku te originalna predstava muškarca pri plesu i predstava zmaja koji upravo guta kozu. Pored ukrasa na dvije ploče (br. 62 i 63) i postolju stećka broj 36 evidentirano je postojanje natpisa. Š. Bešlagić je na navedenom lokalitetu evidentirao 15 ukrašenih stećaka (10 ugrađenih u zidove i 5 slobodno stojećih stećaka)(32). 

Naime, u zapadnom dijelu postolja, koje je u izvornoj poziciji orijentisano zapad – istok, dok je stećak broj 36 orijentisan u pravcu sjever – jug i upotrijebljen kao dovratak ulaza u dvorište, evidentiran je natpis na bosanskoj ćirilici, koji se odnosi na Vukca Vučinića i glasi:

+ A se leži Vukacь Vuč(i)hnićь. Vidi sezlamenije, čtio[če]! [Pomeni)]te, a vasь b(o)gь blagoslo[vio]! [A se pisa (smče)] Pribisavь.

Natpis nije čitav jer je dio postolja okrnjen.

Druga dva natpisa nalaze se na dvije ploče koje se nalaze u unutrašnjem dijelu crkve. Ploča broj 62 je bliža oltarnom prostoru i na njoj se nalazi natpis na bosanskoj ćirilici, koji govori da je tu sahranjen ktitor crkve knez Vlać Bijelić i glasi:

+ A se leži knezь Vlaćь (Vlađь) Bijelićь u svojoj crьkvi u svetomь Lazaru. Človmče, tako da nijesi prokletь, ne tikaj u me!

Na ploči broj 63 koja je bliža ulazu crkve evidentiran je i treći natpis na bosanskoj ćirilici, koji govori da je tu sahranjen vojvoda Vukosav Vlaćević i glasi:

+ A se leži Vukosavь Vlaćevićь (Vlađevićь), s momь drugovahь družinomь i sagibohь na r[a]zmirnoj Krajine ko[nь] moga gospodina, i donesoše me družina na svoju plemenitu baš[t]i[nu], i da je prokletь tko će u me taknuti!

Stećci od 1 do 17 nalaze se unutar aktivnog pravoslavnog groblja, stećci od 18 do 21 nalaze se izvan ograde groblja sa istočne starne crkve, dok su stećci od broja 22 do 34 ugrađeni u vanjski istočni zid kamene ograde groblja, a stećci od broja 35 do 44 su ugrađeni u vanjski zapadni zid kamene ograde, stećci 45 i 46 su ugrađeni u unutrašnji zapadni zid kamene ograde. Stećci od broja 47 do 52 su ugrađeni u unutrašnji sjeverni zid kamene ograde. Stećci od 53 do 61 su ugrađeni u vanjski južni zid crkvene škole. Stećci br. 62 i 63 nalaze se u unutrašnjosti crkve.

Stanje stećaka

Stećak broj 1 – ploča na kojoj su primjetni obrisi nekog ukrasa kojeg nije bilo moguće identifikovati, jer je površina stećka prekrivena gomilom sitnog kamenja. Stećak je utonuo u zemlju i obrastao lišajevima i rastinjem, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 173x137x35 cm.

Stećak broj 2 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 136x64 (58 donja širina)x 80 cm; dimenzije postolja su: 180x135x18 cm.

Stećak broj 3 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 118x63 (57 donja širina)x 69 cm; dimenzije postolja su: 170x135x15 cm.

Stećak broj 4 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 117x66 (57 donja širina)x 87 cm; dimenzije postolja su: 154x112x18 cm.

Stećak broj 5 – sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 122x57 (46 donja širina)x 89 cm; dimenzije postolja su: 155x70x10 cm.

Stećak broj 6 – ploča bez ukrasa, utonula u zemlju i obrasla lišajevima i rastinjem, orijentisana je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 155x70x19 cm.

Stećak broj 7 – sanduk bez postolja i ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 122x60 (donja širina45)x42 cm.

Stećak broj 8 – ploča bez ukrasa, utonula u zemlju i obrasla lišajevima i rastinjem, orijentisana je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 150x84x27 cm.

Stećak broj 9 – ploča bez ukrasa, prepolovljena utonula u zemlju i obrasla lišajevima i travom, orijentisana je u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: 116x99x22 cm.

Stećak broj 10 – visoki sanduk sa postoljem i ukrasom, fino obrađen, od podnožja ka vrhu se širi, obrastao lišajevima i trnjem, svojom grandioznošću i ljepotom dominira nekropolom, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 157x79 (61 donja širina)x 181 cm; dimenzije postolja su: 229x180x58 cm.

Na zapadnoj čeonoj strani nalazi se predstava konja sa jahačem koji drži koplje i ženom koja jednom rukom pridržava uzde konja, a u drugoj drži dugo koplje. Figuralne predstave rađene su terhnikom reljefnog ispupčenja, dok je štit prikazan tehnikom udubljivanja.

Na sjevernoj i južnoj bočnoj strani nalaze se identični ukrasi, i to; friz od povijene linije s trolistovima, zatim friz od kosih paralelica, a onda još jedan friz od šest rozeta u kružnim vijencima. Ispod skoro sve do postolja pružaju se arkade sa pet uskih interkolumnija.

Na istočnoj čeonoj strani nalazi se predstava osamljenog jelena rađenog tehnikom reljefnog ispupčenja.

Stećak broj 11 – visoki sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i trnjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 154x65 (61 donja širina)x 138 cm; dimenzije postolja su: 186x139x34 cm.

Stećak broj 12 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima i rastinjem, orijentisana je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 135x90x20 cm.

Stećak broj 13 – visoki sanduk sa postoljem i ukrasom, obrastao lišajevima i rastinjem, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 135x72x77 cm; dimenzije postolja su: 179x132x21 cm.

Na sjevernoj i južnoj bočnoj strani nalazi se friz od povijene linije sa trolistovima, a ispod njega pruža se vodoravna vrpca od kosih paralelica. Na čeonim stranama nalazi se identičan friz samo bez vrpce od kosih paralelica. Takođe, na zapadnoj čeonoj strani ispod friza nalazi se figura čovjeka, koji ima povijena koljena. Lijeva ruka je povijena i stavljena na bok, a desna podignuta, poluispružena sa relativno velikim raširenim prstima.

Stećak broj 14 – visoki sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i trnjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 138x55 (50 donja širina)x 124 cm; dimenzije postolja su: 148x102x31 cm.

Stećak broj 15 – visoki sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i trnjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 146x84 (80 donja širina)x 76 cm; dimenzije postolja su: 194x144x24 cm.

Stećak broj 16 – visoki sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i trnjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 150x67 (54 donja širina)x 118 cm; dimenzije postolja su: 119x185x23 cm.

Stećak broj 17 – sanduk bez postolja i ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 139x127x47 cm.

Stećak broj 18 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima i rastinjem, orijentisana je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 188x129x24 cm.

Stećak broj 19 – visoki sanduk sa postoljem, bez ukrasa, obrastao lišajevima i trnjem, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: 134x60 (48 donja širina)x 90 cm; dimenzije postolja su: 170x78x25 cm.

Stećak broj 20 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima i rastinjem, orijentisana je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 195x130x8 cm.

Stećak broj 21 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima sa vidljivom napuklinom, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: 188x113x40 cm.

Stećak broj 22 – sanduk bez ukrasa, obrastao rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: dužina 103x visina 31 cm.

Stećak broj 23 – sanduk bez ukrasa, obrastao rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjeveroistok – jugozapad; dimenzije stećka su: dužina 150x visina 27 cm.

Stećak broj 24 – sanduk sa postoljem i ukrasom, obrastao rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 140x visina 63 cm.

Na istočnoj čeonoj strani nalazi se predstava životinje – jelena, rađena tehnikom reljefnog ispupčenja, ali u pojedinim dijelovima znatno oštećena.

Stećak broj 25 – ploča bez ukrasa, obrasla rastinjem, svojom dužinom ugrađena je u zid kamene ograde; dimenzije stećka su: dužina 104x širina 85 cm.

Stećak broj 26 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 182x visina 61 cm.

Stećak broj 27 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 172x visina 49 cm.

Stećak broj 28 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 164x visina 44 cm.

Stećak broj 29 – sanduk sa ukrasom, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 164x visina 76 cm.

Na bočnoj istočnoj strani nalazi se scena u kojoj neka životinja hoće da proguta rogatu životinju. Po zmijolikom tijelu, krilima, razigranom repu i raljama, smatara se da se radi o krilatom zmaju. Životinja koja je predodređena kao zmajeva žrtva smatra se da je koza.

Stećak broj 30 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 152x visina 82 cm.

Stećak broj 31 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 152x visina 80 cm.

Stećak broj 32 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 130x visina 18 cm.

Stećak broj 33 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 160x visina 56 cm.

Stećak broj 34 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, ugrađen u zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjeverozapad – jugoistok; dimenzije stećka su: dužina 160x visina 28 cm.

Stećak broj 35 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde na uglu južne i zapadne strane, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 124x visina 87 cm; dimenzije postolja su: dužina 170x70x28 cm.

Stećak broj 36 – visoki sanduk sa postoljem, bez ukrasa, prema postolju stećak se sužava, orijentisan je u pravcu sjever – jug, tj. pomjeren sa izvornog pravca, dok je postolje orijentisano u pravcu zapad – istok i ukrašeno je cik-cak linijom na istočnoj strani, a na zapadnoj se nalazi natpis koji nam govori da je na tom mjestu sahranjem Vukac Vučinić.

Dimenzije stećka su: 138x55 (50 donja širina)x 124 cm; dimenzije postolja su: 148x102x31 cm.

Stećak je upotrijebljen kao dovratnik ulaza u dvorište, sa desne južne strane, natpis na bosanskoj ćirilici evidentiran je na zapadnom dijelu postolja i glasi:

+ A se leži Vukacь Vuč(i)hnićь. Vidi sezlamenije, čtio[če]! [Pomeni)]te, a vasь b(o)gь blagoslo[vio]! [A se pisa (smče)] Pribisavь.

Natpis nije čitav jer je dio postolja okrnjen.(33)  

Stećak broj 37 – visoki sanduk sa postoljem, bez ukrasa, prevrnut je na svoju gornju površinu tako da se prema postolju stećak širi i upotrijebljen kao dovratnik ulaza u dvorište sa lijeve, sjeverne strane, orijentisan je u pravcu zapad – istok, kao i postolje; dimenzije stećka su: 158x57 (37 donja širina)x 145 cm; dimenzije postolja su: 204x122x24 cm.

Iznad ulaza u dvorište crkve kao nadvratnik postavljen je kamen čiji je gornji dio rađen u formi poluluka. Sa čeone zapadne strane na kamenu se nalaze po dva polumjeseca sa kracima okrenutim ka zemlji, iznad su dvije polujabuke, a u sredini je postolje krsta, čiji je donji krak duži, a ostala tri su jednaka. Postolje je rađeno u obliku dvije volute koje se šire na desnu i lijevu starnu i oblikom podsjećaju na ovnovske rogove. Ukrasi su rađeni u formi reljefnog ispupčenja. Ispod lijevog polumjeseca urezana su dva broja 18, a ispod desnog 64.

Stećak broj 38 – sanduk sa ukrasom, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u zid kamene ograde sa zapadne vanjske strane, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 150x visina 34 cm.

Na njegovoj zapadnoj starni prikazan je štit sa mačem, ali kako je stećak utonuo, ukras nije moguće u cjelosti vidjeti.

Stećak broj 39 – postolje bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, ugrađeno u vanjski zapadni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije postolja su: dužina 190x vidljiva širina 70x visina 23 cm.

Stećak broj 40 – sanduk sa ukrasom, ugrađen u vanjski zapadni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 158x visina 58 cm.

Na stećku se nalazi bordura od kosih paralelica.

Stećak broj 41 – sanduk bez ukrasa, obrastao rastinjem, ugrađen u vanjski zapadni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 152x visina 31 cm.

Stećak broj 42 – ploča bez ukrasa, obrasla rastinjem, svojom dužinom ugrađena je u zid kamene ograde; dimenzije stećka su: dužina 87x širina 80 cm.

Stećak broj 43 – sanduk bez ukrasa, obrastao rastinjem, ugrađen u vanjski zid kamene ograde na uglu sjeverne i zapadne strane, orijentisan je u pravcu sjever – jug; dimenzije stećka su: dužina 158x46x40 cm.

Stećak broj 44 – sanduk bez ukrasa, obrastao rastinjem, ugrađen u vanjski zid kamene ograde na uglu sjeverne i zapadne strane i postavljen iznad stećka broj 43, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 159x90x53 cm.

Stećak broj 45 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, ugrađen u unutrašnji zid kamene ograde sa zapadne strane, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 123x86x50 cm.

Stećak broj 46 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, ugrađen u unutrašnji zid kamene ograde sa zapadne strane do stećka broj 45, dio stećka koji je bio unutar ograde oštećen je i odlomljen, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: vidljiva dužina 48x71x89 cm.

Stećak broj 47 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u unutrašnji sjeverni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 176 x visina 52 cm.

Stećak broj 48 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u unutrašnji sjeverni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 119 x visina 53 cm.

Stećak broj 49 – sanduk sa postoljem i ukrasom, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u unutrašnji sjeverni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 176 x visina 52 cm.

Na bočnoj južnoj strani stećka nalazi se predstava četiri ženske figure sa visoko uzdignutim rukama. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja, ali su vidno oštećeni.

Dimenzije stećka su: dužina 131 x visina 58 cm; dimenzije postolja su: dužina 150 x visina 35 cm.

Stećak broj 50 – sanduk sa ukrasom, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u unutrašnji sjeverni zid kamene ograde, prevrnut na gornju površinu, a ispod njega postavljen je još jedan stećak koji nije tehnički obrađen, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 162 x visina 50 cm.

Na njegovoj bočnoj strani nalazi se predstava dva jelena, rađena u vidu reljefnog ispupčenja.

Stećak broj 50a. – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u unutrašnji sjeverni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 125 x visina 29 cm.

Stećak broj 51 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u unutrašnji sjeverni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 147 x visina 48 cm.

Stećak broj 52 – sanduk sa ukrasom, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u unutrašnji sjeverni zid kamene ograde, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 162 x visina 50 cm.

Na ovom stećku Š. Bešlagić je evidentirao predstavu lova na jelena u kojoj je lovac na konju sa strijelom i lukom(34). 

Stećak broj 53 – sanduk sa ukrasom, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u kameni zid crkvene škole na uglu južne i istočne strane, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 115 x širina 83 x visina 80 cm.

Na čeonoj strani nalazi se friz od povijene linije sa trolistovima. Ispod se nalazi ukras krsta čiji se uspravni krak širi prema dolje, a poprečni i uspravni kraci se završavaju u trolisnoj formi.

Stećak broj 54 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen u kameni zid crkvene škole na uglu južne i istočne strane ispod stećka broj 53, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 165 x širina 77 x visina 45 cm.

Stećak broj 55 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u kameni zid crkvene škole sa južne strane, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 117 x visina 29 cm.

Stećak broj 56 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen uspravno u kameni zid crkvene škole sa južne strane; dimenzije stećka su: dužina 94 x širina 78x visina 25 cm.

Stećak broj 56a. – dio stećka ugrađen kao natprozornik, kao ukras na njemu je vidljiva jabuka rađena u vidu reljefnog ispupčenja; dimenzije su: dužina 84 x širina 36x visina 13 cm.

Stećak broj 57 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u kameni zid crkvene škole sa južne strane, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 188 x visina 44 cm.

Stećak broj 58 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen uspravno u kameni zid crkvene škole sa južne strane, na njemu je vidljivo naknadan pokušaj graviranja krsta; dimenzije stećka su: dužina 120 x širina 76 x visina 52 cm.

Stećak broj 59 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i rastinjem, ugrađen uspravno u kameni zid crkvene škole sa južne strane; dimenzije stećka su: dužina 120 x širina 82 x visina 25 cm.

Stećak broj 60 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u kameni zid crkvene škole sa južne strane, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 183 x visina 82 cm.

Stećak broj 61 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i rastinjem, ugrađen u kameni zid crkvene škole sa južne strane, orijentisan je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 124 x visina 30 cm.

Stećak broj 62 – ploča sa ukrasom, nalazi se u unutrašnjosti crkve i bliža je oltarnom prostoru, orijentisana je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 181x širina 128 cm.

Na stećku se nalazi natpis na bosanskoj ćirilici, koji govori da je tu sahranjen ktitor crkve knez Vlać Bijelić i glasi:

+ A se leži knezь Vlaćь (Vlađь) Bijelićь u svojoj crьkvi u svetomь Lazaru. Človmče, tako da nijesi prokletь, ne tikaj u me! (35)

Stećak broj 63 – ploča sa ukrasom, nalazi se u unutrašnjosti crkve i bliža je ulazu crkve, orijentisana je u pravcu zapad – istok; dimenzije stećka su: dužina 218 x širina 192 cm.

Na stećku se nalazi natpis na bosanskoj ćirilici, koji govori da je tu sahranjen vojvoda Vukosav Vlaćević i glasi:

+ A se leži Vukosavь Vlaćevićь (Vlađevićь), s momь drugovahь družinomь i sagibohь na r[a]zmirnoj Krajine ko[nь] moga gospodina, i donesoše me družina na svoju plemenitu baš[t]i[nu], i da je prokletь tko će u me taknuti! (36)

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

            U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Ljubinje kao spomenik II kategorije uvršteno je 16 lokaliteta, nekropola sa stećcima (702 stećka) bez preciznije identifikacije(37). 

Grobna crkva kneza Vlada Bijelića posvećena sv. knezu Lazaru u Vlahovićima, Ljubinje nalazi se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 357.

U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 01.12. 2009. godine, dobro je evidentirano  pod nazivom:

-       Nekropola stećaka Vlahovići 1 sa pravoslavnom crkvom i grobljem, Vlahovići, Ljubinje. Srednjovjekovna nekropola stećaka locirana je jugoistočno od naselja Vlahovići, pored puta. Sačuvano je oko 70 stećaka. Danas su djelimično oštećeni (23 stećka), a 47 stećaka ugrađeno je u obnovljenu zgradu crkve i u dvorišne zidove. Datira iz kasnog srednjeg vijeka. Uz nekropolu stećaka nalazili su se ostaci pravoslavne crkve iz XV vijeka, tj. grobna crkva Vlaća (Vlađa) Bijelića. Uz crkvu i stećke nastalo je pravoslavno groblje. Današnja crkva podignuta je na temeljima stare crkve 1864. godine sa ogradnim zidom. U podu današnje crkve, na sredini, ugrađene su dvije dosta velike ploče sa natpisima:

-         jedna dim. 190x128 cm, sa natpisom da je tu sahranjen ktitor crkve knez Vlać (Vlađ) Bijelić,

-         druga ploča dim. 220 x 190 cm, sa natpisom da je tu sahranjen vojvoda Vukosav Vlaćević.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi 

Šefik Bešlagić je u okviru obrade hercegovačkih stećaka 1960-1963 godine obilazio i obradio nekropole na teritoriji opštine Ljubinje i objavio rezultate u Godišnjaku Zavoda za zaštitu spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (Naše starine X, 1965. godine, 145 – 148).

Do danas nisu vršeni konzervatorsko-restauratorski radovi na stećcima.

Radovi na objektu crkve su izvođeni više puta tokom njenog postojanja, i sastojali su se uglavnom u proširivanju postojećeg objekta (izgradnja novog na mjestu postojećeg).

Istraživački i konzarvatorsko-restauratorski radovi su izvedeni u dva navrata na objektu današnje crkve, i to 1968. godine i 1988/89. godine.

Radovi 1968. godine nisu izvedeni pod stručnim nadzorom službe zaštite nasljeđa. Podrazumijevali su bojenje unutrašnjosti crkve i postavljanje metalnih prozora.

Radovi 1988/89. godine su izvedeni prema Projektu sanacije Crkve sv. kneza Lazara urađenom od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar i uz pomoć Ljube Jadrića, tadašnjeg direktora Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa SR BiH.

Uvidom u stanje objekta prilikom pripreme projekta sanacije, početkom 1987. godine, u opisu stanja objekta navedeno je sljedeće: „Na osnovu podataka o solidnoj čvrstoći tla, masivnom zidu, sistemu svoda sa lukovima, poprečnom sprezanju objekta i relativno maloj visini zidova (6,30 m) i istaknutom soklu od jačih kamenih blokova – kvadera može se pouzdano predpostaviti da je konstruktivno objekat u zadovoljavajućem stanju što se potvrđuje i činjenicom da nisu uočene naprsline bilo na zidovima, svodu, lukovima, nadprozornicima, apsidi i zvoniku-preslici. (...) Uticajem vremena, posebno kiše sa vjetrom, mraza i velikih ljetnih temperatura, krovni pokrivač je oštećen, tako da dolazi do jakog prodiranja vode u svod i zidove što predstavlja opasnost za stabilnost objekta i uzrokuje oštećenja na površinama zidova i drvenih elemenata u unutrašnjosti objekta. Vidljivi tragovi podzemne vlage na zidovima nastali su usljed nedostatka drenažnih kanala oko tri strane u dvorištu crkve.“(38)  

Projektom sanacije Crkve sv. Lazara u Vlahovićima bilo je predviđeno izvođenje sljedećih radova:

-       Skidanje dijela postojeće krovne konstrukcije (kamene ploče, drvene grede i letvice),

-       Izrada žlijeba ležišta za podužni serklaž i za vijence objekta u šutu,

-       Ravnanje sloja šuta iznad svoda i izrada sloja betona debljine 5 cm, kao podloge za krovni pokrivač – armiranje tankom armaturnom mrežom povezanom sa armaturom serklaža, izrada AB serklaža dimenzija 25x25 cm, MB30, u žlijebu bez oplata,

-       Izrada hidroizolacije po sloju betona od folije Izlofleks, Al-2, sa djelimičnim ljepljenjem na betonsku površinu vrućim premazom,

-       Postavljanje drvenih letvica 8x5 cm (borova građa) po izolaciji, okomito na vijenac objekta na razmaku 80 cm,

-       Postavljanje drvenih letvica 2x5 cm (borova građa) po okomitim letvicama, paralelno sa vijencem objekta na razmaku od 30 cm,

-       Pokrivanje krova kamenom pločom sa podvučenim zaptivanjem ploče produžnim malterom,

-       Čišćenje spojnica na fasadi i zaptivanje produžnim malterom,

-       Obijanje oštećenog maltera u unutrašnjosti objekta (prozorske kose klupičice i malter na zidovima i svodovima),

-       Grubo i fino malterisanje crkve,

-       Opravka – zamjena izvornog poda galerije,

-       Skidanje postojećeg stepeništa i izrada novog po uzoru na postojeće (15 stepenica dužine 1 m, širina gazišta 23 cm, visina 20 cm),

-       Bojenje unutrašnjosti crkve posnom bijelom bojom sa osnovom kreča,

-       Izrada drenažnog kanala oko crkve od betona svijetlog presjeka 20x20 za odvod površinske vode. Po kanalu je potrebno izraditi trotuar od betona širine 70 cm sa utopljenim lomljenim kamenom.

Navedeni radovi su izvedeni u periodu 1988/89. godine.

 

Projektom sanacije Crkve sv. Lazara u Vlahovićima je bila predviđena i druga faza radova – arheološka istraživanja. Ovom fazom je bilo predviđeno izvođenje sljedećih radova:

-       Dislociranje podnih ploča s ciljem otkrivanja zidova prvobitne crkve,

-       Konzervacija i prezentacija zidova prvobitne crkve u skladu sa savremenim metodama zaštite,

-       Otvaranje grobova unutar crkve s ciljem utvrđivanja stanja ostataka pokojnika i eventualnog otkrivanja pokretnih nalaza (ratne opreme u kojoj je Vlađ Bijelić bio sahranjen a koja je, po pričanju mještana, pronađena netaknuta prilikom otvaranja groba 1912. godine),

-       Izvršiti antropološku analizu skeleta,

-       Eventualno pronađeni pokretni materijal konzervisati i izložiti u crkvi.

Druga faza radova nije nikada izvedena.

 

Kako je Komisija obaviještena dopisom(39) od Eparhije Zahumsko-hercegovačke i Primorske, Srpska pravoslavna crkvena opština Ljubinje, pokrenuta je inicijativa za obnovu istorijskog područja od strane lokalne zajednice. Osnovan je i Odbor zadužen za nadzor i sprovođenje svih aktivnosti na obnovi objekta. Saglasnost je dobivena i od strane episkopa, g. Grigorija.

Predviđeno je izvođenje sljedećih radova:

-       Obijanje fasade i ponovno krečenje hrama,

-       Uvođenje struje u crkvu,

-       Popravka balkona i stepenica koji vode na balkon,

-       Opremanje hrama sa potrebnim crkvenim stvarima za službu,

-       Uređenje dvorišta oko crkve i groblja,

-       Popravka zvonika,

-       Osposobljavanje prostorije u crkvenoj kućici pored crkve,

-       Arheološko ispitivanje unutrašnjosti crkve i otvaranje grobova ktitora Vlaća Bijeća i njegovog sina vojvode Vukosava Vlaćevića.

Odbor se već obratio za pomoć (izrada projekta i obezbjeđenje finansijskih sredstava) nadležnom ministarstvu Republike Srpske i Zavodu za zaštitu nasljeđa.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, dana 27. oktobra 2009. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-       Područje nekropole je ograđeno kamenom ogradom i obraslo je samoniklim, pretežno niskim rastinjem.

-       Ograda je na više mjesta oštećena – nedostaju dijelovi ili slojevi zida.

-       Objekat crkve se nalazi u relativno dobrom konstruktivnom stanju. Na zidovima nisu uočene nikakve pukotine. Manje pukotine su evidentirane na portalu. Prilazno stepenište je potrebno konzervisati. Fuge na zidovima su mjestimično prekrivene mahovinom. Na zvoniku su vidljivi tragovi nanosa crvene boje – ispiranje gvozdenih lanaca zvona. Drvena konstrukcija jednog zvona je dotrajala i treba biti promijenjena. Na dijelu krova iznad priprate je uočeno da su pojedine kamene krovne ploče slomljene i/ili nedostaju njihovi dijelovi. Problem koji zahtijeva hitno rješavanje jeste prodiranje vode u unutrašnjost objekta a preko prozora koji su loše postavljeni. Usljed vode koja ulazi u unutrašnjost objekta na zidovima u zoni ispod prozora su primjetni tragovi mahovine i lišaja. Malter je ispucao na pojedinim mjestima. Tragovi vlage su primjetni i na dijelu svoda iznad priprate – na istom mjestu na kojem je sa vanjske strane uočeno nedostanje krovnog pokrova. Stepište za galeriju je u potpunosti devastirano i treba biti zamijenjeno. Pokretno nasljeđe je potrebno pregledati od strane stručnjaka i eventualno restaurirati i/ili konzervisati. Prilikom skidanja postojećeg maltera i boje sa stubova kao i krečenja objekta i odabira boja je potrebno konsultovati stručnjaka da se izbjegnu eventualne greške.

-       Od objekta škole (parohijske kuće) su ostali samo zidovi (ne u punoj visini). Krov je u potpunosti uništen. Objekat je izložen djelovanju atmosferilija i samoniklog rastinja.

-       Na lokalitetu su evidentirana 63 stara nadgrobnika. Nadgrobnici su oštećeni biološkim nanosom (lišaj). Ugroženi su nekotrolisanim proširenjem samonikle vegetacije.

-       Stećci i krstače su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.

-       Pojedini stećci i krstače su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju. Veći broj stećaka je ugrađen u ogradne kamene zidove pravoslavnog groblja i kamene zidove objekta škole (parohijske kuće).

-       Na stećcima i krstačama se nalaze biljni organizmi (lišajevi, mahovina i trnje) u većoj ili manjoj mjeri.

-       Primjetna je tendencija novijih ukopa koji se približavju stećcima.

 

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A.         Vremensko određenje (dobra nastala od praistorije do 1960. godine)

B.         Istorijska vrijednost (veza građevine, cjeline ili područja sa istorijskom ličnošću ili značajnim događajem u istoriji)

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Kvalitet materijala

iii.         Proporcije

iv.         Kompozicija

v.         Vrijednost detalja

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim istorijskim periodima

ii.          Svjedočanstvo o istorijskim promjenama

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

v.         Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom periodu

E.         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

iv.         Vezanost za rituale ili obrede

v.         Značaj za identitet grupe ljudi

F.         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

ii.          Značenje u strukturi i slici grada

iii.         Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

iii.         Namjena i upotreba

iv.         Tradicija i tehnike

v.         Položaj i smještaj u prostoru

vi.         Duh i osjećanja

vii.        Drugi unutrašnji i vanjski činioci

H.         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila

I.          Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

i.          Fizička cjelovitost (kompaktnost)

 

Sastavni dio ove odluke su:

-       Imovinsko-vlasnička dokumentacija

-         Kopija katastarskog plana, k.č. 30/219 i 30/220 (stari premjer), k.o. Vlahovići; Razmjera 1:800; izdata 10.11.2009. godine od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Područna jedinica Ljubinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

-         Posjedovni list broj 121; izdat 9.10.2009. godine  od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Područna jedinica Ljubinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina; (dopis broj 21.28-952-97/09 od 9.10.2009. godine).

-         Dopis Osnovnog suda Trebinje, Zemljišnoknjižna kancelarija broj 095-0-Rz-09-000315 od 14.10.2009. godine o neposjedovanju dokumentacije s obzirom da su zemljišnje knjige za područje opštine Ljubinje uništene u toku II svjetskog rata a nove nisu uspostavljene.

-       Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog mistarstva kulture i sporta, broj: 07-40-4-4305-1/09, od 01. 12. 2009. godine.

-       Fotodokumentacija

-         Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 24.09.2009. i 27.10.2009. godine; fotografisali: istroičar Zijad Halilović (fotografisano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D) i arhitekta Amra Šarančić Logo (fotografisano digitalnim fotoaparatom Sony Cyber-Shot DSC-W120).

-       Tehnička dokumentacija:

-         Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (Tlocrti crkve, detalji portala, skica nekropole, snimak stećaka); dana 24.09.2009. i 27.10.2009. godine mjerili i snimali: Medina Hadžihasanović – Katana, arhitekta, Zijad Halilović, istoričar, Arijana Pašić, arhitekta, i Amra Šarančić Logo, arhitekta; Crteže uradila Amra Šarančić Logo.

 

Korišćena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:

 

1959.    Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Sarajevo: 1959, 160.

 

1964.    Ćirković, Sima. Istorija srednjovjekovne bosanske države. Beograd: 1964.

 

1964.    Vego, Marko. “Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine”. Sarajevo: Glasnik Zemaljskog muzeja, knjiga II, 1964.

 

1965.    Bešlagić, Šefik. “Ljubinje – srednjovjekovni nadgrobni spomenici”. Sarajevo: Naše starine X, Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Bosne i Hercegovine, 1965.

 

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980.

 

1983.    Anđelić, Pavao. “Srednjovjekovna župa Popovo”. Trebinje: Tribunia, broj 7, 1983.

 

1985.    Aličić, Ahmed. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 1985.

 

1987.    Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar, Projekat sanacije Crkve sv. Lazara u Vlahovićima – opština Ljubinje. Mostar: 1987. godine.

 

2002.    Tošić, Đuro. “Donjovlaški rodovi Vlahović i Mirilović i Istočnoj Hercegovini”. Banja Luka: Radovi 5, Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, 2002.

 

2002.    Ratković, Aleksandar. Ljubinje, srednjovjekovne nekropole i Crkvišta. Ljubinje: Opština Ljubinje, 2002, 21.

 

2002.    Ševo, Ljiljana. Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine. Banja Luka: Biblioteka Baština, Grad Banja Luka, Glas Srpski, 2002.

 

2005.    Kurtović, Esad. “Sitni prilog o Vlasima Vlahovićima”. Sarajevo: Godišnjak BZK Preporod, 2005.

           

www.google earth.com

           

http://hr.wikipedia.org/wiki/Knez_Lazar


(1) Na osnovu dopisa Osnovnog suda Trebinje, broj 095-0-Rz-09-000315 od 14. 10. 2009. godine, navedeno je da su zemljišne knjige za područje opštine Ljubinje, uništene u toku II svjetskog rata te da nove za navedenu opštinu još nisu uspostavljene.

(2) Google Earth, preuzeto 19. 11. 2009. godine u 9 i 15h.

(3) Anđelić, Pavao, “Srednjovjekovna župa Popovo”, Trebinje: Tribunia, br. 7, 1983, 8-69.

(4) Ćirković, Sima, Istorija srednjovjekovne bosanske države, Beograd: 1964, 88-90, 162.

(5) Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk, Sarajevo: 1959, 160.

(6) Aličić, Ahmed, Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 1985.

(7) Tošić, Đuro, “Donjovlaški rodovi Vlahović i Mirilović i Istočnoj Hercegovini”, Banja Luka: Radovi 5, Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, 2002, 196.

(8) Kurtović, Esad, “Sitni prilog o Vlasima Vlahovićima”, Sarajevo: Godišnjak BZK Preporod, 2005, 49.

(9) Tošić, Đuro, Ibidem, Banja Luka: Radovi 5, Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, 2002, 196.

(10) Kurtović, Esad, Ibidem, Sarajevo: Godišnjak BZK Preporod, 2005, 53, 55. i 56.

(11) Tošić, Đuro, Ibidem, Banja Luka: Radovi 5, Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, 2002, 196-201.

(12) Ratković, Aleksandar, Ljubinje, srednjovjekovne nekropole i crkvišta, Ljubinje: Opština Ljubinje, 2002, 23.

(13) Ratković, Aleksandar, Ljubinje, srednjovjekovne nekropole i crkvišta, Ljubinje: Opština Ljubinje, 2002, 23.

(14) Ratković, Aleksandar, Ljubinje, srednjovjekovne nekropole i crkvišta, Ljubinje: Opština Ljubinje, 2002, 23.

(15) Nešo Krunić je sin Vase Krunića, mještanina sela (rođen 1880. godine, umro 1955. godine) koji je učestvovao u gradnji crkve 1912. godine. Razgovor sa Nešom Krunićem je vođen 24. septembra 2009. godine na lokalitetu crkve.

(16) Nešo Krunić je sin Vase Krunića, mještanina sela (rođen 1880. godine, umro 1955. godine) koji je učestvovao u gradnji crkve 1912. godine. Razgovor sa Nešom Krunićem je vođen 24. septembra 2009. godine na lokalitetu crkve.

(17) Ratković, Aleksandar, Ljubinje, srednjovjekovne nekropole i crkvišta, Ljubinje: Opština Ljubinje, 2002, 23.

(18) Informacije o zvonima, sveštenju i obnovi crkve iz 1968. godine potiču od Neše Krunića.

(19) Informacije o obnovi iz 1988/1989. godine potiču iz Projekta sanacije Crkve sv. kneza Lazara i od Neše Krunića.

(20) Informacije iz dopisa Odbora za obnovu Hrama sv. Lazara Kosovskog upućenog Komisiji 23. 10. 2009. godine.

(21) http://hr.wikipedia.org/wiki/Knez_Lazar, pristup 20.11.2009. godine

(22) Ratković, Aleksandar, Ljubinje, srednjovjekovne nekropole i crkvišta, Ljubinje: Opština Ljubinje, 2002, 27.

(23) Petković, Sreten, Lik kneza Lazara u srpskom slikarstvu od XIV do početka XVIII vijeka

(24) Detaljan opis stećaka broj 36 i 37, kao i nadvratnika u Odluci - Obrazloženje, tačka 2. Opis dobra, dio sa opisom stećaka.

(25) Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar, Projekat sanacije Crkve sv. Lazara u Vlahovićima – opština Ljubinje, Mostar: 26.05.1987. godine.

(26) Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar, Projekat sanacije Crkve sv. Lazara u Vlahovićima – opština Ljubinje, Mostar: 26.05.1987. godine.

(27) Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar, Projekat sanacije Crkve sv. Lazara u Vlahovićima – opština Ljubinje, Mostar: 26.05.1987. godine.

(28) Podatak o polaganju ploča u sloj pijeska preuzet iz Projekta sanacije Crkve sv. Lazara, Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar, Projekat sanacije Crkve sv. Lazara u Vlahovićima – opština Ljubinje, Mostar: 26.05.1987. godine.

(29) Detaljan opis grobnih ploča u Odluci - Obrazloženje, tačka 2. Opis dobra, dio sa opisom stećaka.

(30) Zoran M. Jovanović, Azbučnik pravoslavne ikonografije i graditeljstva, Beograd: Dina, 2005, 129.

(31) Dimenzije objekta, u trenutku pripreme odluke – novembar 2009, nije bilo moguće izmjeriti s obzirom da je objekat parohijskog doma prekriven niskom i visokom samoniklom vegetacijom. Iz istog razloga nije bilo moguće ući u objekat.

(32) Bešlagić, Šefik, “Ljubinje – srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, Sarajevo: Naše starine X, Zavod za zaštitu spomenika kulture S R Bosne i Hercegovine, 1965, 145.

(33) Vego, Marko, “Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine”, Sarajevo: Glasnik Zemaljskog muzeja, knjiga II, 1964, 42, 43.

(34) Bešlagić, Šefik, Ibidem, Sarajevo: Naše starine X, Zavod za zaštitu spomenika kulture S R Bosne i Hercegovine, 1965, 146. Postojanje navedenog ukrasa potvrđeno je naknadnim pregledom fotografija sa terena.

(35) Vego, Marko, Ibidem, Sarajevo: Glasnik Zemaljskog muzeja, knjiga II, 1964, 42, 43.

(36) Vego, Marko, Ibidem, Sarajevo: Glasnik Zemaljskog muzeja, knjiga II, 1964, 44, 45.

(37) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 52.

(38) Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar, Projekat sanacije Crkve sv. Lazara u Vlahovićima – opština Ljubinje, Mostar: 26.05.1987. godine.

(39) Dopis broj 66/09 od 23.10.2009. godine.



Pravoslavna crkva sv. kneza Lazara Nekropola i pravoslavna crkva NekropolaPrilazni put ka crkvi
StećakUlaz u dvorište crkveStećak br. 10Stećak br. 10
Stećak br. 13Stećci u ziduStećak br. 29Ćirilični natpis u crkvi na ploči br. 62
Ćirilični natpis u crkvi na ploči br. 62Ćirilični natpis u crkvi na ploči br. 63Ćirilični natpis u crkvi na ploči br. 63Crkva
Crkva, stara fotografijaZapadna fasadaApsidaPogled sa jugoistoka
Zvonik Ulaz Ikonostas Hor
Grobne ploče u podu crkve OštećenjaOštećenjaGroblje
NadgrobniciNadgrobnikNadgrobnik 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: