Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 4. decembra 2009. godine donijela je

O D L U K U

I

Historijski spomenik – Banka na Obali (bivši Objekat Filijale austrougarske banke) u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 2056, k.o. Sarajevo XI (novi premjer), što odgovara k. č. 61, Mahala XXXVIII - Sarajevo (stari premjer), z.k. uložak broj XXXVIII/82, k.o. Sarajevo, općina Stari Grad Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na prostor definisan u tački I stav 2. ove odluke:

-          dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju i  prezentaciji spomenika i dijelova spomenika, kao i radovi koji su neophodni za održivo funkcioniranje objekta, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          projekat konzervatorsko-restauratorskih radova mora biti zasnovan na metodološkom pristupu koji će biti usmjeren na zaštitu historijskih vrijednosti objekta;

-          dopuštena  je  konzervacija i restauracija uklonjenih skulptura s vrha zgrade, te njihovo vraćanje na izvorno mjesto, prema projektu odobrenom od strane nadležnog ministarstva uz stručni nadzor nadležne službe zaštite;

-          dopuštena je adaptacija prostora s ciljem prilagođavanja prostora savremenim potrebama (instalacije grijanja i drugi radovi vezani za enterijer), pod uvjetom da se sačuvaju stilske karakteristike objekta, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite,  te uz prethodnu saglasnost nadležnih organa banke;

-          za izvođenje radova u enterijeru nacionalnog spomenika za koje služba sigurnosti banke ocijeni da su od posebnog sigurnosnog značaja, banka će nadležnom ministarstvu, uz zahtjev za izdavanje odobrenja, dostaviti detaljan opis planiranih radova, ali bez predočavanja tehničke i druge dokumentacije.

IV

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

V

Svako a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II – V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 02-2.2-40/2009-68

2. decembra 2009. godine

Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije

Ljiljana Ševo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovi člana 2, stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju gradske ambijentalne cjeline Sarajeva na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 546.

Historijski spomenik – Banka na Obali (bivši Objekat Filijale austrougarske banke) se nalazi u sklopu gradske ambijentalne cjeline Sarajevo i na osnovi toga je Komisija pristupila provođenju postupka za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom,  u skladu sa članom V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

U skladu sa odredbama zakona, a na osnovi člana V stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Na zgradi Filijale austrougarske banke može se vidjeti jedan od rijetkih primjera primjene elemenata klasičnih redova u arhitekturi pročelja sarajevske secesije. Objekat je potpuno simetrično komponovan, a centralni rizalit glavnog pročelja riješen je poput pročelja antičkog hrama. Prizemlje ima ulogu postamenta na kome stoje kolosalni stubovi završeni grednikom i timpanonom u visini krova. Svi ostali dijelovi objekta imaju uobičajene odlike secesijske arhitekture. U objektu se nalaze vrijedni primjeri vitraža. Dragocjenost ovih vitraža nije samo u originalnosti nego i u činjenici da se radi o rijetkoj primjeni boje u arhitekturi Bosne i Hercegovine. Na objektu se nalazi i nekoliko vrijednih skulptura. Izgradnja objekta započeta je 1912. godine, a završena je 1913. godine.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (posjedovni list i kopiju katastarskog plana),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra uključujući i opis, fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru,

-          stav zainteresiranih strana.

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Historijski spomenik Banka na Obali (bivši Objekat Filijale austrougarske banke) se nalazi na desnoj obali rijeke Miljacke, u neposrednoj blizini Drvenija mosta u Sarajevu.

Objekat se nalazi u nizu objekata iz austrougarskog perioda. Sa sjeverne strane objekta nalazi se historijski spomenik Oficirska kasina (Dom Vojske Federacije, Dom Armije), sa zapadne strane osnovna škola „Safvet-beg Bašagić" i zgrada Prve gimnazije, a sa istočne strane historijska građevina – Palata Ješue D. Saloma(1).   

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 2056, k.o. Sarajevo XI (novi premjer), što odgovara k.č. 61; Mahala – XXXVIII - Sarajevo (stari premjer), z.k. uložak broj XXXVIII/82, k.o. Sarajevo, općina Stari Grad, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Od dolaska austrougarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine pa do pojave stilskih elemenata secesije u arhitekturi u Bosni i Hercegovini 1898. godine proteklo je punih dvadeset godina. Okupacijska vlast je morala još u početku svoje uspostave, uraditi i otvoriti neke centre vojne i administrativne uprave. Sa gradnjom objekata uprave, počele su se graditi školski, zdravstveni, privredni i sakralni objekti.

Najveći broj javnih objekata podignut je u drugoj deceniji austrougarske uprave. To je bilo vrijeme primjene nekih od historijskih stilova, tako da najveći broj javnih objekata projektovani i građeni u stilu neorenesanse, neoromanike, neogotike, neobizantijskog ili pseudomaurskog stila, tako da je prostor za širenje secesije(2)  na području javnih objekta bio jako sužen.

Štaviše, neki od javnih objekata građeni su i poslije 1900. godine u nekom od historicističkih manira(3). Secesija sa formalnim pristupom, gdje se vanjskim efektima nastojao stvoriti arhitektonski utisak blizak secesiji, uz primjenu raznih ukrasnih elemenata(4), do secesije sa primjenom geometrijskih elemenata na putu ka modernoj arhitekturi, osim arhitekata i autora: Vancaš, Pařik, Huber, ''daje'' niz novih arhitekata koji će ostvariti pečat autorstva na nekoliko objekta iz tog doba. To je prije svega Rudolf Tönnies.

Zgrada srpske-pravoslavne mitropolije, kasarna na Bistriku, gradsko kupatilo u Mostaru, stambena palača Titova 54 – „Salomova palača“, gradska vijećnica u Tuzli su samo neki od objekta koje je projektovao arhitekta Tönnies.

Poslije aneksije(5), intenzitet gradnje pojačan je zbog administrativne sigurnosti i pripadanja Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj.

Prvog januara 1909. godine izašao je vladin propis koji daje „oprost od poreza na 20 godina za sve nove gradnje koje se budu gradile od 1. 1. 1909. do 31. 12. 1912. godine.

Upoređujući datume nastanka većine značajnih (velikih) objekata u gradu Sarajevu iz tog perioda, jasno se vidi da je spomenuti propis imao efekta i u brojnosti i u veličini gradnje.

Objekat Banke na Obali prema projektu arhitekte Rudolfa Tönniesa je sagrađen 1913. godine. Lokacija za banku je izabrana iz tog razloga što je ovaj prostor zahvaljujući blizini doma oficira, oficirske kasarne i mosta, bio izuzetno prometan, kao i danas. Spratnost objekta uslovio je Građevinski red(6). Na desnoj obali Miljacke bilo je dozvoljeno građenje samo dvospratnih kuća na potezu od Vijećnice do mosta Drvenija, a od Drvenije do Skenderije mosta mogle su se podizati jedino niske jednospratne kuće, i to sa dvorištem prema rijeci(7). 

Od izgradnje namjena zgrade nije mijenjana. U periodu kada je izgrađen objekat u njemu je bila smještena Filijala austrougarske banke. Poslije Drugog svjetskog rata u njoj je bila smještena Investiciona banka, a danas je sjedište „BOR banke”.

2. Opis dobra

Objekat je svojom dužom stranom orijentisan u pravcu sjever–jug. Osnova objekta je pravougaona dimenzija 43,15 x 21,30 metara. Spratnost objekta je podrum, prizemlje, dva sprata i potkrovlje.

Ulaz u objekat se nalazi sa južne strane gdje su izvedena tri portala od kovanog željeza(8). Centralni dvokrilni portal se koristi kao glavni ulaz. Širina portala iznosi oko 2,5 metra. Iznad sva tri portala kao tjemeni (zaglavni) kamenovi predstavljeni su portreti-likovi s etničkim obilježjima(9). Snažnih su volumena, koji su usklađeni sa arhitekturalnom snagom zdanja, pri čemu je skulptor sačuvao plastični i psihološki integritet lika-portreta.

U prizemlju se nalazi vestibil površine oko 30 metara kvadratnih iz kojega se kroz vjetrobran, pristupa u hol površine oko 80 metara kvadratnih.

Vestibil, vjetrobran i hol su prekriveni autentičnim keramičkim pločicama u boji i s motivima koji podsjećaju na geometrijske stilizacije iz narodne umjetnosti (ćilimi).

U prizemlju su smješteni sljedeći prostori: portirnica, informacije, kancelarije i ostali prostori i sanitarije(10).

Simetrično postavljene stepenice sa obje strane glavnog trokrakog stepeništa vode u poslovni dio objekta, gdje su smještene kancelarije. Na podestu oba stepeništa nalazi se po jedan prozor sa autentičnim vitraž staklom.

Iz hola je stepeništem omogućen pristup podrumu. Do Drugog svjetskog rata je postojala vertikalna komunikacija-lift između trezora u podrumu, prizemlju i na prvom spratu. U podrumu su smješteni servisni (kotlovnica, cisterna, kancelarija za domara, klima komora i ostave) i drugi prostori.

Sva stolarija i bravarija, kao i podne obloge su zamijenjene u toku obnove objekta u proteklih desetak godina. U podrumu autentične keramičke pločice su zamijenjene novim keramičkim pločicama.

Trokrakim stepeništem se pristupa na prvi sprat. Na zapadnom, sjevernom i istočnom zidu stepeništa nalaze se po jedan prozor sa  vitražom(11). Vitraži na prozorima su autentični, ali na svakom prozoru manji dio vitraža je oštećen. Ograda stepeništa je od kovanog gvožđa, a rukohvat je drveni.

Iz hola na prvom spratu moguć je pristup u šalter salu i kancelarije koje se nalaze u zapadnom i istočnom dijelu objekta.

Šalter sala površine približno 250 metara kvadratnih se nalazi u centralnom dijelu objekta. Podna obloga u šalter sali je hrastov parket. Sa zapadne strane šalter sale nalazi prostorija sa spiralnim čeličnim stepeništem, a sa istočne strane su smještene kancelarije. U šalter sali se nalaze autentična rasvjetna tijela – mesingani lusteri sa detaljima u kristalu.

Na ovom nivou se nalaze sanitarije, kancelarije, sala za sastanke i ostava.

Na drugom spratu se nalazi hol, kancelarije, dvije grupe sanitarija i kafe kuhinja. Iz hola se pristupa na istočni i zapadni balkon koji se nalaze u sjevernom dijelu objekta(12). Podna obloga u holu su autentične keramičke pločice, dok u ostalim dijelovima ovog nivoa su urađene nove keramičke pločice.

U potkrovlje se pristupa dvokrakim stepeništem iz hola na drugom spratu. Prostori potkrovlja služe kao ostava.

Konstrukcija objekta. Nosivi zidovi su dimenzija oko 0,50 metara. Debljina međuspratnih ploča iznosi oko 50 cm.

Debljina vanjskih zidova iznosi 45 cm, a unutar objekta se nalaze zidovi debljina 25 cm i 15 cm. Vertikalnu komunikaciju predstavlja trokrako stepenište. Nosivu konstrukciju stepeništa čine četiri stuba dimenzija 0,50 x 0,50 metara.

Drvena krovna konstrukcija je zamijenjena novom betonskom konstrukcijom. Na pojedinim dijelovima krova su postavljeni i novi krovni prozori. Potkrovlje ima visinu oko 2,70 metra. Svijetla visina etaža je oko 4,00 metra. Krov je prekriven limom.

Na južnoj fasadi iznad ulaznih portala izvedena su četiri prislonjena kolosalna stuba. Stubovi su postavljeni na baze sa kapitelima, arhitravom i frizom od medaljona i floralnih motiva, te  nose duboki timpanon sa skulpturama i grbom u sredini.

Posebnu karakteristiku pročelja predstavljaju veliki prozori smješteni između stupova, a na nivou prvog sprata, odnosno dijela objekta gdje se nalazi šalter-sala, zatim tri balkona s plitkim erkerima i krupnim floralnim ukrasima koji se nalaze na nivou drugog sprata.

U gornjim zonama južne fasade skulpturalni sadržaji su na parapetima u obliku medaljona, vijenca i friza iznad arhitrava, gdje se prepoznaje bujna vegatabilna i široka plastična gesta Tönniesove dekoracije. Skulpture u timpanonu imaju secesijske odlike.

Na osnovi starih fotografija vidi se da je na južnoj strani objekta postojala ograda, koja je uklonjena poslije Drugog svjetskog rata.

Na zapadnoj fasadi se nalaze po četiri prozora na svakom nivou. Prozori na nivou prizemlja su zaštićeni rešetkama. Iznad prozora prvog sprata se nalaze medaljoni i floralni motivi, dok se na drugom spratu između prozora nalaze vaze – ćupovi sa buketima. Na istoj fasadi – koja je orijentisana prema osnovnoj školi –  nalazi se spomen-ploča poginulim građanima Sarajeva u proteklom ratu 1992-95. godina.

Na istočnoj fasadi raspored prozora i ukrasa je isti kao na zapadnoj fasadi.

Sjeverna fasada ima manje ukrasa. Ukrasi u vidu medaljona i floralnih motiva se nalaze na centralnom dijelu objekta, iznad prozora trokrakog stepeništa. Na simetričnim dijelovima fasade – koji su podijeljeni stepenišnim, centralnim dijelom –  u prizemlju se nalaze po dva prozora, a na ostala dva nivoa po četiri prozora.

Vršnu formu čini piramidalna kupola na kojoj se nalazila velika skulpturalna grupa  na vrhu koja je uklonjena prilikom obnove krova, koja je urađena prije desetak godina.

Opis skulpturalne grupe

Ljepota i monumentalnost nekadašnje zgrade Austrougarske banke u Sarajevu, bila je okrunjena skulpturalnom grupom na vrhu. Skulptura je bila postavljena na niski postament u čijoj se sredini nalazila izdignuta kugla. Leđima okrenutim kugli, a pogleda usmjerena na grad, s vrha Austrougarske banke, grad su promatrale tri vitke žene, poput tri gracije (usp. Fontanu tri gracije u Chinonu, Francuska). Dostojanstvo i mirnoća sačuvana je na licima žena, koje promatraču upućuju stidljivi smiješak. Jednostavna haljina, naglašena tek pokojom linijom, spušta se brižljivo preko njihova tijela ne tereteći ga suvišnim pokretom. Oslanjajući se na uzore iz antičke umjetnosti, umjetnik je u ruke žena spustio po jedan predmet (vijenac, pečurka, rog izobilja, grozd) koji su poznati i često primjenjivani simboli (rog izobilja – opća sreća, gljiva – dugovječnost, kugla – savršenstvo, dovršenost). Pojedinačno i u cijelosti, sva četiri predmeta ističu snagu, moć i postojanost zgrade i institucije koja u njoj djeluje.

Prilikom obnove pokrivača kupole osamdesetih godina XX vijeka, na postamentu je pronađen natpis koji otkriva ime firme koja je bila angažirana na izradi skulpturalne grupe: „A. i F. Steiner“ iz Budimpešte.

Nažalost, prilikom obnove pokrivača kupole početkom XXI vijeka, skulpturalna grupa je uklonjena i devastirana. Ostatke uništene skulpture pohranio je u svome ateljeu, akademski kipar Enes Sivac.

-          Firma „A. i F. Steiner“, Kugla (globus)(13), 1912/1913., bronza, lijevano, dimenzije sačuvanog dijela 100 x 367 cm. Sadašnji smještaj: Atelje Enesa Sivca (Izvorni smještaj: Zgrada Austrougarske banke u Sarajevu).

-          Firma „A. i F. Steiner“, Figura žene s rogom izobilja(14), 1912/1913., bronza, lijevano, dimenzije sačuvanog dijela 122 x 97 cm. Sadašnji smještaj: Atelje Enesa Sivca (Izvorni smještaj: Zgrada Austrougarske banke u Sarajevu).

-          Firma „A. i F. Steiner“, Figura žene s vijencem ispletenim od cvijeća, 1912/1913., bronza, lijevano, dimenzije sačuvanog dijela 134 x 106 cm. Sadašnji smještaj: Atelje Enesa Sivca (Izvorni smještaj: Zgrada Austrougarske banke u Sarajevu).

-          Firma „A. i F. Steiner“, Figura žene s gljivom(15) i grozdom(16), 1912/1913., bronza, lijevano, dimenzije sačuvanog dijela 129 x 122 cm. Sadašnji smještaj: Atelje Enesa Sivca (Izvorni smještaj: Zgrada Austrougarske banke u Sarajevu).

Analizirajući stilske odlike ovog reprezentativnog zdanja, profesor Ibrahim Krzović zaključuje: „Ambicioznost investitora došla je do izražaja i u obradi detalja i opremljenosti objekta. [...] Na stepeništima su očuvani vitraji – najbolji primjeri secesijskog slikarstva na staklu – čiji motivi asociraju na jako stilizovane cvjetove pretvorene u trake zalančanih elipsi. Gornji dijelovi podsjećaju i na stilizovano zvjezdano nebo. Dragocjenost ovih vitraja nije samo u originalnosti jedne secesijske tvorevine nego i u činjenici da se radi o rijetkoj primjeni boje u arhitekturi Bosne i Hercegovine.“(17)  

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Na privremenoj listi nacionalnih spomenika, dobro je upisano pod rednim brojem 546 i nalazi se u sklopu gradske ambijentalne cjeline Sarajeva.

Dopisom Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta(18) objekat Banke na Obali (bivši Objekat Filijale austrougarske banke) u Sarajevu potvrđeno je da je objekat evidentiran pod nazivom: Zgrada Filijale austrougarske banke, ugao ulice Obala Vojvode Stepe i Zmaj Jovine, Sarajevo; austrougarski period, kasna secesija, te da isto dobro nije bilo upisano u Registar kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka o istraživačkim ili konzervatorsko-restauratorskim radovima na objektu tokom XX vijeka. Pretpostavka je da su urađeni građevinski radovi manjeg obima, kao što je izmjena instalacija, sanitarnih čvorova, te dodavanje pregradnih zidova.

Tokom posljednjeg rata 1992-95. godine objekat je pretrpio oštećenja fasade, a dio krova je izgorio.

Objekat je u posljednjih desetak godina obnovljen, a to uključuje izmjenu krovnog pokrivača, krovne konstrukcije, intervencije na fasadi i dijelovima enterijera.

Izvršena je obnova enterijera pri čemu su u velikom dijelu objekta izmijenjene izvorne podne obloge. Izvedeni su i molersko-farbarski radovi cjelokupnog objekta. Naručilac radova je bio korisnik i vlasnik objekta „BOR banka“ d.o.o.

5. Sadašnje stanje dobra

Objekat se nalazi u stabilnom konstruktivnom stanju. U toku obnove objekta otklonjeni su problemi poput vlage u podrumskim prostorijama, kao i u drugim dijelovima objekta.

Na objektu se vrše radovi koji narušavaju njegovu autentičnost: zamjena originalnih keramičkih pločica; zamjena stolarije i bravarije, oštećenja ograde.

Skulpturalna grupa s vrha zgrade u jako je lošem stanju. Potrebna je hitna konzervatorsko-restauratorska intervencija kako bi se sačuvao ostatak skulpture.

6. Specifični rizici

-          neadekvatni građevinski radovi (19)  

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu.

Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

(dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)

B.         Historijska vrijednost

(veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade

ii.          Kvalitet materijala

iii.         Proporcije

iv.         Kompozicija

v.          Vrijednost detalja

vi.         Vrijednost konstrukcije

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

iii.         Svjedočanstvo o historijskim mijenama

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

v.          Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju

F.         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

ii.          Značenje u strukturi i slici grada

iii.         Objekat ili grupe objekata je dio cjeline ili područja

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

iii.         Namjena i upotreba

iv.         Tradicija i tehnike

v.          Položaj i smještaj u prostoru

H.         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila

ii.          Vrhunsko umjetničko ili arhitektonsko djelo

iii.         Djelo vrhunskog umjetnika ili graditelja

I.          Cjelovitost

(cjeline, područja, zbirke)

i.          Fizička cjelovitost (kompaktnost)

ii.          Homogenost

iii.         Zaokruženost (kompletnost)

iv.         Nenarušenost stanja

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopije katastarskih planova;

-          zemljišnoknjižni izvaci;

-          grafički prilog – situacija;

-          fotodokumentacija nastala tokom pripreme odluke (septembar 2009. godine).

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja historijskog spomenika Banka na Obali (bivši Objekat Filijale austrougarske banke) nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine korištena je sljedeća literatura:

1974.    Besarović, Risto, Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougarskom upravom, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1974.

1988.    Kurto, E. Nedžad, Arhitektura secesije u Sarajevu - disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 1988.

1992.    Prstojević, Miroslav, Zaboravljeno Sarajevo, „Ideja“, Sarajevo, 1992.

1995.    Koštović, Nijazija, Sarajevo između dobrotvorstva i zla, „El-kalem“, Sarajevo, 1995.

1998.    Kurto, E. Nedžad, Arhitektura Bosne i Hercegovine - Razvoj bosanskog stila, „Sarajevo Publishing“, Međunarodni centar za mir, 1998.

1998.    Grupa autora, Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Bosanski kulturni centar, 1998.

1999.    Spasojević, Borislav, Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu, „Rabic“, Sarajevo, 1999.

2004.    Krzović, Ibrahim, Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, „Sarajevo Publishing“, Sarajevo, 2004.

http://www.ossbb.edu.ba/

http://www.ekapija.com/website/bih/page/159209

(1) Zgrada današnje osnovne škole građena je u periodu 1890-1892. godine. Namjenski je izgrađena da ima funkciju školskog objekta, po nacrtu poznatih arhitekata: Karla Paržika i Karla Paneka. Imala je različite nazive: 1952-1974. godine OŠ „Jovan Jovanović Zmaj"; 1974-1992. godine OŠ „Veselin Masleša"; od 1993. godine OŠ „Safvet-beg Bašagić". http://www.ossbb.edu.ba/

(2) Secesija – pod tim nazivom, nastalim u Beču, pod uticajem internacionalnog pokreta u umjetnosti, s kraja 19. stoljeća, arhitektura Bosne i Hercegovine ulazi u novu fazu umjetničkog uticaja na ovim prostorima. Tadašnji arhitekti pratili su moderna zbivanja, tako da je secesija relativno brzo prihvaćena, ali nije uticala da se u potpunosti odbace tradicionalni stilovi. Spasojević, Borislav, Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu, „Svjetlost”, Sarajevo 1988, 22. 

(3) Krzović, Ibrahim; Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, „Sarajevo Publishing”, Sarajevo, 2004., 90.

(4) Floralnih, trakastih, lukova u bereljefu, keramike, raznih simbola itd. Spasojević, Borislav, Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu, „Svjetlost”, Sarajevo 1988., 22. 

(5) 5. oktobra 1908. godine

(6) 14. maja 1880. godine objavljen je poseban građevinski red – Bauordnung, koji je u Sarajevu odmah stupio na snagu. Građevinskim redom je vrlo precizno, kroz 82 člana, obrađena i u potpunosti usmjerena građevinska oblast, izgradnja stambenih zgrada i ostalih zgrada i svega pratećeg. Spasojević, Borislav, Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu, „Svjetlost”, Sarajevo 1988., 15.

(7) Spasojević, Borislav, Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu, „Svjetlost”, Sarajevo 1988., 17. 

(8) U skladu s tim su i tri velika portala od kovanog željeza, možda najveći rad ove vrste i najljepši primjer secesije u ovom materijalu. Krzović, Ibrahim, Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, „Sarajevo Publishing”, Sarajevo, 2004., 103., 104.

(9) Središnji predstavlja glavu bosanskog seljaka s turbanom, a druga dva bi mogli biti personifikacija austrijske i ugarske populacije. Kao da su ta tri lika simbolična predstava od zvanične politike zagovaranog trijalizma - aktuelnog pitanja pod kraj austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovi Krzović, Ibrahim, Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, „Sarajevo Publishing”, Sarajevo, 2004., 103., 104.

(10) Tokom sveobuhvatne obnove objekta koja je rađena proteklih desetak godina promijenjena su vrata na nekim prostorijama, kao i podne obloge. U hodnicima su autentične keramičke pločice zamijenjene novim.

(11) Jednostruko staklo nastalo rubnim (bočnim) spajanjem različitih (obično bojenih ili ornamentnih) stakala koje služi u dekorativne svrhe. Često se vitraž staklom smatra i staklo oslikano uljnom prepečenom bojom.

(12) Oba balkona su tokom obnove objekta ustakljena sa PVC stolarijom.

(13) Simbolizam kugle jednak je simbolizmu kruga; ona je krug među tijelima. Ona značenjima kruga daje reljefnost, treću dimenziju, i točnije odgovara perceptivnom iskustvu: Nebesko-zemaljska cjelina savršeno je izražena u paru kocka – kugla. Sa druge strane, okrugao oblik globusa ima dvostruko značenje: prvo je geografska cjelokupnost svijeta, a drugo juridička potpunost apsolutne vlasti. Drugo značenje valja uvažiti kad globus označuje ograničeno područje pod vlašću neke osobe: ta je vlast neograničena, a to je ono što globus znači. J. Chevalier, A. Gheerbrant, Rječnik simbola, Banja Luka: „Romanov“, 2003., 166., 329.

(14) U tijeku vremena rog izobilja postao je atributom, prije nego simbolom, darežljivosti, opće sreće, sretne prilike, marljivosti i razboritosti koje su u ishodištu obilja, nade i milosrđa, jeseni, godišnjeg doba plodova, pravednosti i gostoprimstva. J. Chevalier, A. Gheerbrant, nav. dj., 2003., 565.

(15) Gljiva je simbol dugovječnosti, vjerojatno stoga što nakon sušenja dugo traje. J. Chevalier, A. Gheerbrant, nav. dj., 2003., 166.

(16) U svjetovnoj je umjetnosti grožđe simbol Bakha, boga vina i personifikacije Jeseni, jednoga od četiri godišnja doba. James Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb: „Školska knjiga“ 1998., 104.

(17) Ibrahim Krzović, Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: „Sarajevo Publishing“, 2004., 102., 103.

(18) Dopis broj 07-40-4-3382-1/09 od 27. 8. 2009. godine

(19) daljnja degradacija, odnosno, uklanjanje izvornih dijelova objekta - keramičkih pločica; zamjena autentične stolarije i bravarije (tokom zamjene keramičkih pločica na malim balkonima na južnoj fasadi prerezana je ograda balkona čime je načinjena šteta ne samo na autentičnoj ogradi, nego i na fasadi na koju se konstantno tokom atmosferskih padavina iz ograda slijeva korozivna tečnost iz čeličnih ograda).