Status spomenika -> Nacionalni spomenik
"Službeni glasnik BiH", broj 38/10.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 4. decembra 2009. godine, donijela je
O D L U K U
I
Grobljanska cjelina – Prahistorijski tumulusi, nekropole sa stećcima i nišanima u selu Sovići, općina Jablanica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine spomenici raspoređeni u tri mahale sela Sovići, i to:
a) Gornja mahala
- Lokalitet Stublenica, srednjovjekovni spomenik – jedan grob sa stećkom;
- Lokalitet Zec, srednjovjekovna nekropola, sačuvano pet grobova sa stećcima;
- Lokalitet Batuša, prahistorijski tumulus i osamljeni stećak;
b) Srednja mahala
- Srednja mahala 1, lokalitet Hrbine, prahistorijski tumulus i srednjovjekovni grobovi sa dva stećka;
- Srednja mahala 2, dva groba sa stećcima sačuvana u katoličkom groblju;
- Svatovsko groblje (Ranica), srednjovjekovna nekropola, 18 grobova sa stećcima;
c) Donja mahala
- Donja mahala 1, srednjovjekovna nekropola uz muslimansko groblje, 21 grob sa stećcima i stari nišani u muslimanskom groblju;
- Donja mahala 2, lokalitet kod Mijića kuća, osam stećaka;
- lokalitet Vrtla, 17 grobova sa stećcima;
- lokalitet Plavi Greb, šest grobova sa stećcima.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 349, posjedovni list broj 130, z.k. uložak broj 130, k.č. 466 i 469, posjedovni list broj 405, z.k. uložak broj 99, k.č. 467, posjedovni list broj 246, z.k. uložak broj 246, k.č. 468, posjedovni list broj 248, z.k. uložak broj 248, k.č. 549, posjedovni list broj 200, z.k. uložak broj 200, k.č. 564 i 565, posjedovni list broj 153, z.k. uložak broj 153, k.č. 573, posjedovni list broj 22, z.k. uložak broj 22, dio k.č. 648 i k.č. 653, posjedovni list broj 386, z.k. uložak broj 386, k.č. 830, posjedovni list broj 9, z.k. uložak broj 9, k.č. 832, posjedovni list broj 12, z.k. uložak broj 12, k.č. 844, posjedovni list broj 19, z.k. uložak broj 19, k.č. 916 i 1152, posjedovni list broj 316, z.k. uložak broj 316, k.č. 1158, posjedovni list broj 157, z.k. uložak broj 157, k.č. 1509, posjedovni list broj 197, z.k. uložak broj 197, k.č. 1619, posjedovni list broj 60, z.k. uložak broj 60, k.o. Sovići, općina Jablanica, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- izraditi regulacioni plan i plan upravljanja područjem koji će osigurati očuvanje, integritet i čitljivost nacionalnog spomenika, utvrditi mogućnosti razvoja za savremeni razvoj naselja na način koji neće ugroziti nacionalni spomenik i utvrditi mogućnosti povezivanja područja u cilju prezentacije nacionalnog spomenika;
- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno mišljenje nadležne službe zaštite na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
- urediti poseban pristup lokalitetima i ograđivanje zaštićenog područja;
- u radijusu od 50 m od granica zaštićenog područja, nije dopuštena izgradnja objekata koji svojim izgledom ili namjenom mogu ugroziti nacionalni spomenik;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada;
Gornja mahala
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika in situ, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- dopuštena je upotreba savremenih tehničkih rješenja u cilju identifikacije izvorne pozicije stećaka;
- nije dopušteno izmještanje i pomjeranje stećaka sa grobova;
- prilikom restauracije, konzervacije i redovnog održavanja spomenika obavezno sačuvati izvorni izgled i koristiti izvorne materijale uz primjenu izvornih tehnika;
Srednja mahala
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika in situ, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- nije dopušteno izmještanje i pomjeranje stećaka sa grobova;
- prilikom restauracije, konzervacije i redovnog održavanja spomenika obavezno sačuvati izvorni izgled i koristiti izvorne materijale uz primjenu izvornih tehnika;
- izvršiti uređenje korita rijeke Doljanke;
Donja mahala
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika in situ, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- nije dopušteno izmještanje i pomjeranje stećaka sa grobova;
- prilikom restauracije, konzervacije i redovnog održavanja spomenika obavezno sačuvati izvorni izgled i koristiti izvorne materijale uz primjenu izvornih tehnika;
- izvršiti uređenje korita rijeke Doljanke.
Projekti konzervacije i restauracije trebaju osigurati:
- sanaciju oštećenja stećaka i nišana;
- konzervatorsko-restauratorski radove, na osnovi izvorne dokumentacije i prethodno izvršenih istražnih radova;
- dopuštena je rekonstrukcija nekropola, kao i njihovo vraćanje u prvobitno stanje.
U cilju zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite:
- izrada preliminarnog snimka postojećeg stanja kojim će se utvrditi vrsta i stepen oštećenja;
- arheološka istraživanja uz prethodno urađen program;
- sanacija oštećenja na najugroženijim lokalitetima;
- dislociranje novoizgrađenog puta i vraćanje nacionalnog spomenika u izvorno stanje;
- čišćenje nacionalnog spomenika od otpada i uređenje nekropola;
- čišćenje stećaka i nišana od lišaja i mahovine te saniranje oštećenja;
- područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa.
IV
Svi pokretni nalazi koji budu nađeni u toku arheološkog istraživanja bit će pohranjeni u najbližem muzeju ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Iznošenje arheoloških nalaza iz prethodnog stava iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 2. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada arheoloških nalaza van Bosne i Hercegovine, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje, pod detaljno utvrđenim uvjetima.
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti, u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
IX
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.2-2.2-40/2009-65
2. decembra 2009.godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi članka 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Općina Jablanica je, dana 05. 08. 2009. godine, podnijela prijedlog/peticiju za proglašenje Srednjovjekovnih nekropola sa stećcima – Sovići, nacionalnim spomenikom.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Nacionalni spomenik obuhvata dva prahistorijska grobna tumulusa 78 grobova sa stećcima, 27 nišana i 8 stećaka koji nisu in situ smještenih na devet nekropola u selu Sovići, općina Jablanica. Poseban značaj ovom historijskom području daje izmiješanost, a ponekad i preklapanje grobalja iz različitih historijskih razdoblja: srednjevjekovni grobovi sa stećcima se nalaze na prahistorijskim tumulusima, muslimanska groblja iz 16-19 stoljeća izmiješana su sa stećcima, recentna katolička groblja nastala su u srednjevjekovnim grobljima sa stećcima, itd. Kroz koncentraciju grobalja od prahistorije do XIX stoljeća odražen je kontinuitet guste nastanjenosti područja sela Sovići.
Stećci na lokalitetima u Sovićima imaju oblik ploče, sanduka i sljemenjaka. Od ukupno 85 stećaka ukrašeno je 5 na kojima su prikazana realistička i simbolička obilježja (predstava borbe konjanika sa pješakom, figure u kolu sa pticom u ruci, rozeta, figura ratnika sa kopljem i mačem u rukama te jednim mačem koji je zaboden u njegovo tijelo, križ, žensko kolo zvijezde, polumjesec i mač).
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
U skladu sa članom 12. Zakona o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika zasnovane na osnovi Annexa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za potrebe vođenja postupka proglašenja kulturnog dobra nacionalnim spomenikom BiH:
- Dopisom br. 02-02-1133-10/09-VIII, od 30. 06. 2009. godine dostavljen je zaključak Vijeća općine Jablanica o nedozvoljavanju izmještanja stećaka van granica općine Jablanica i tekst dnevnog lista Dnevni avaz od 13. 07. 2009. godine u kojem su svoje nezadovoljstvo o izmještaanju stećaka sa područja sela Sovići iskazali i mještani muslimanskog i katoličkog življa;
- Dopisom br. 02-36-9/09-101, od 10. 08. 2009. godine općina Jablanica je obaviještena da će saradnici Komisije dana 14. 08. 2009. godine izvršiti tehničko i foto snimanje spomenika na lokalitetima u Sovićima te je od općine zatraženo ustupanje stručnih lica (geometra) u cilju idntificiranja parcela;
- Dopisom br. 05.2-36.1-9/09-225, od 17. 11. 2009. godine zatražena je dostava zemljišnoknjižnih uložaka za identificirane parcele na lokalitetima u selu Sovići, općina Jablanica od Zemljišnoknjižnog ureda općinskog suda u Konjicu.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Selo Sovići se nalazi u zapadnom dijelu općine Jablanica, na putu Jablanica–Doljani– Blidinje–Duvno, od koje je udaljeno oko 12 km zračne linije. Selo je podijeljeno na tri mahale: Gornju, Srednju i Donju mahalu.
Nacionalni spomenici se nalaze na lokacijima koje obuhvataju k.č. 349, posjedovni list broj 130, upisan u z.k. uložak 130, k.č. 466, 469, posjedovni list broj 405, upisan u z.k. uložak 99, k.č. 467, posjedovni list broj 246, upisan u z.k. uložak 246, k.č. 468, posjedovni list broj 248, upisan u z.k. uložak 248, k.č. 549, posjedovni list broj 200, upisan u z.k. uložak 200, k.č. 564, 565, posjedovni list broj 153, upisan u z.k. uložak 153, k.č. 573, posjedovni list broj 22, upisan u z.k. uložak 22, dio k.č. 648 i k.č. 653, posjedovni list broj 386, upisan u z.k. uložak 386, k.č. 830, posjedovni list broj 9, upisan u z.k. uložak 9, k.č. 832, posjedovni list broj 12, upisan u z.k. uložak 12, k.č. broj 844, posjedovni list broj 19, upisan u z.k. uložak 19, k.č. broj 916, 1152, posjedovni list broj 316, upisan u z.k. uložak 316, k.č. 1158, posjedovni list broj 157, upisan u z.k. uložak 157, k.č. 1509, posjedovni list broj 197, upisan u z.k. uložak 197, k.č. 1619, posjedovni list broj 60, upisan u z.k. uložak 60, k.o. Sovići, općina Jablanica, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
Već u III i II-om mileniju st.e. na današnjem prostoru Jablanice postojale su ljudske zajednice o čemu svjedoču ostaci gradina i tumula (gomila) pronađenih na Djevoru, Glogošnici, brdu Križ iznad sela Mrakovo, zatim brdo iznad sela Dobrigošće, Gradište kod Ostrošca. Orlovac na Slatini, Ružno brdo u Čeharima, te iznad mahale Palića na Baćini. Ostaci tumula pronađeni su i u zaseoku Batuša u Gornjoj mahali te u Hrbinama u Srednjoj mahali, selo Sovići, kao i u Marića groblju Lokve na Risovcu.(1)
Prahistorijske grobne gomile (tumulusi) u Bosni i Hercegovini su poznati pod različitim nazivima (gomila, kamena gomila, gromila, grobna gomila, umka, humka, unjka, zaspa). Spadaju među najbrojnije prahistorijske objekte s osnovnom koncentracijom u južnoj Bosni, Podrinju i Hercegovini, a sporadično se pojavljuju i u centralnoj i sjevernoj Bosni. Tumulusi predstavljaju nasute objekte po pravilu kružne osnove (ponekad i eliptične), prvobitno najvjerovatnije kupastog oblika, a sačuvani su najčešće u obliku više ili niže kalote. Podizani su od zemlje kombinacijom zemlje i kamena, a u tipično kraškim krajevima od kamena (osim onih u poljima). Izuzimajući tumuluse u fortifikacionoj funkciji (tzv. limitni tumuli u okviru gradinskog fortifikacionog sistema) kao i one u funkciji kultnih objekata – zaspa(2), najveći dio tumulusa su sepulkralni objekti s jednom ili više sahrana koje opet mogu biti funkcionalno povezane (sahrane iz iste hronološke faze u porodičnom ili rodovskom tumulusu) ili pak iz različitih faza istog perioda. Nerijetko se susreću i sahrane iz različitih epoha (npr. naknadne sahrane iz rimskog doba ili čitave srednjovjekovne nekropole na prahistorijskim tumulusima).(3)
Većina gradina sa prostora Jablanice datira iz kasnog bronzanog doba (kraj II i početak I st. n.e.), a neke i kasnije iz perioda željeznog doba. Zbog erozije tla i vegetacije na većini tih lokaliteta gotovo se izbrisao trag njihovog postojanja. Ostaci kulture antičkog doba (od I do IV st.n.e.) u jablaničkom kraju su veoma oskudni. Do sada su otkriveni lokaliteti rimske kulture u Donjem Paprasku i kod Žuglića, a rimskih spomenika pronađeno je još na Falanovom brdu, Hudutskom i Ankuli u Gracu.
Iz kasnoantičkog perioda (od kraja III. do početka VI st.n.e.) naročito se ističe utvrda Grad na brdu između Ostošca i Ribića.
Današnje područje jablaničke općine u srednjem vijeku najvećim dijelom, teritorijalno se prostiralo na prostoru župe Neretva sa sjedištem u Konjicu, zatim dijelom na prostoru župe Rama i župe Planina (područje Risovca, Tovarnice i Čvrsnice).
Najstariji spomen župe Neretve zabilježen je u Ljetopisu popa Dukljanina, pisanom polovinom XII. stoljeća. Ona se prostirala između župa Rame i Koma. Prema Ljetopisu, osim ostalih župa, pripadala je oblasti Podgorja. Pretpostavlja se da je već polovicom XI. stoljeća, ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi.(4) Oko polovice XIV. stoljeća u župi Neretvi može se pratiti intenzivnija ekonomska i politička aktivnost bosanskih vladara. Početkom XV. stoljeća došlo je do razgraničenja kasnije “Kraljeve zemlje” i feudalne oblasti Kosača. Od 1404. godine do 1463. godine bosanski dio župe Neretve pripada "Kraljevoj zemlji", a humska Neretva i Kom pripadaju feudalnoj oblasti Kosača - kasnijoj Hercegovini. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva, od granica župe Kom do granica župe Rame. Područje koje se nalazilo na lijevoj obali Neretve pripadalo je Kosačama, a ono na desnoj obali rijeke "Kraljevoj zemlji". Pomoćna osmanska vojska pod vođstvom Mahmut-paše Anđelovića u ljeto 1463. godine osvojila je obje Neretve i Kom. U protivakciji hercega Stjepana, od jula do septembra iste godine, oslobođena je tzv. humska Neretva, osim grada Borovca, i zapadni dio bosanske Neretve. Ovi krajevi su definitivno osvojeni sredinom 1465. godine prodorom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića u “Hercegovu zemlju”.
Prvi zvaničan trag imena i toponima Jablanica u osmanskim izvorima nalazi se u Sumarnom defteru Bosanskog sandžaka iz 1458. godine, prema kojem je Jablanica pripadala nahiji Neretva i bila timar ćehaje Muse, da bi već u kasnijem popisu iz 1488/89. Jablanica bila upisana kao timar Sinan-bega, sina Islama Kovača.(5)
Naselje Sovići se nalazi na dionici saobraćajnog puta Jablanica–Doljani– Blidinje–Duvno, polovinom XIX st. ulazilo je u sastav Prozorskog kadiluka i tada je bilo poslije Rumboka najnaseljenije i najbogatije selo u čitavom kadiluku.(6)
2. Opis dobra
Jablanička općina većim dijelom se rasprostire na planinskom području, a manjim uz rijeku Neretvu, njene pritoke i Jablaničko jezero. Jugoistočnu granicu općine čine planinski visovi Velikog Prenja, Stajski gvozd i Aleksin han u dolini Neretve, odakle se prema jugu i zapadu penje na planine Plasu i Čvrsnicu, te visoravni Blidinja, a dalje ide preko Vran-planine i Keđare na Snježnicu. Sjevernu granicu čine obronci Baćine i Oklanice u pravcu Slatine i Bokševice, pa se iznad Mrakova spušta na Jablaničko jezero, a istočna granica počinje od Ribičkog mosta i penje se na Štrbine, Rečice i Borje do Crnoglava na Prenju. Do sada je na ovom prostoru evidentiran manji broj prahistorijskih grobnih gomila, nekoliko rimskih lokaliteta i stari rimski put koji je vodio od Duvanjskog polja preko Blidinja u Ramu, kao i dva srednjovjekovna grada.(7)
Do sada je u Jablanici na 42 lokaliteta evidentirano 683 stećka, karakteristično je i to da se niti na jednom stećku ovoga područja ne nalazi natpis. Među brojnije i bogato ukrašene nekropole ubrajaju se stećci na Dugom polju i Risovcu. Osim njih stećci su evidentirani i u Sovićima, Doljanima, Žuglićima, Šabančićima, Mrakovu, Rodićima, Donjoj Slatini, Dobrigošću, Krstacu, Čeharima, Donjoj Jablanici, Djevoru, Glogošnici i u Ravnoj. Brojnost i raznovrsnost ovih spomenika gledano u odnosu na uvjete života i klimu, daju jasnu potvrdu o naseljenosti ovoga kraja.(8) Vremensko razdoblje kojem pripadju stećci ovog područja je period od XIV – XVI stoljeća.(9)
U selu Sovići na 10 lokaliteta evidentirane su 2 prahistorijske grobne gomile i 85 stećaka. Nekropole su raspoređene u mahalama Gornja, Srednje i Donja.
Gornja mahala:
U Gornjoj mahali na tri lokaliteta evidentiran je jedan prahistorijski tumulus i 7 stećaka.
Lokalitet Stublenica
1. 158 x 70cm, h = 110, sljemenjak sa postoljem, oštećen, bez ukrasa, orijentiran u pravcu zapad – istok, nalazi se na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. broj 844.
Lokalitet Zec
Na ovom lokalitetu evidentirano je pet grobova sa stećcima, koji su dijelom utonuli i obrasli lišajevima i travom, bez ukrasa. Nalaze se na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. broj 830.
1. 165 x 110 cm, h = 54 cm, sanduk
2. 174 x 120 cm, h = 37 cm, ploča
3. 164 x 110 cm, h = 45 cm, ploča
4. 120 x 87cm, h = 110 cm, sljemenjak
5. 187 x 117cm, h = 28 cm, ploča
Lokalitet Batuša
1. 138 x 100 cm, h = 75 cm, usamljeni stećak u formi sanduka, bez ukrasa, situiran na manjem prahistorijskom tumulusu i pomjeren sa izvorne lokacije, nalazi se na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. broj 832.
Srednja mahala
U Srednjoj mahali na tri lokaliteta evidentiran je jedan prahistorijski tumulus i 21 stećak.
Lokalitet Hrbine, označen i kao Srednja mahala 1
Na ovom lokalitetu koji se nalazi na dijelu zemljišne parcele označene kao k.č. 349 smješten je prahistorijski tumulus na kojem su situirana dva groba sa stećcima u formi sanduka.
Dimenzije stećaka su:
1. 160x80 cm, h=65 cm, sanduk
2. 150x95 cm, h=97 cm, sanduk
Lokalitet Srednja mahala 2
U aktivnom katoličkom groblju na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. 916 evidentirana su dva groba sa stećcima, koje nije bilo moguće tehnički obraditi jer su u potpunosti utonuli.
Nekropola Ranica – Svatovsko groblje
Nekropola je smještena na desnoj obali rijeke Doljanke i jedna je od najugroženijih nekropola na području jablaničke općine. Nekropola je locirana na manjem uzvišenju iznad rijeke, dio stećaka, negdje oko polovina, obrušilo se u vodu. Pri samom prilazu nekropoli danas se nalazi u betonu uzidana dva stećka i veliki križ gdje mjesno katoličko stanovništvo obavlja vjerske obrede. Ovu nekropolu karakterizira stećak (br.12.) sa predstavom ženskog kola, zvijezde, polumjeseca i mača. Gotovo svi stećci su obrasli mahovinom i lišajevima. Osamdesetih godina XX stoljeća na nekropoli se nalazilo 35 stećaka od kojih danas moguće evidentirati 18, s tim da se nisu mogli svi tehnički obraditi jer su u potpunosti utonuli; vidljivi su samo njihovi obrisi. Spomenici se nalaze na zemljišnim parcelama označenim kao k.č. broj 466, 467, 468, 469.
1. 145 x 72 cm, h = 38 cm, ploča
2. 15 x 15 cm, h = 38 cm, ploča
3. 137 x 60 cm, h = 35 cm, ploča
12. 180 x 93 cm, h = 100 cm, visoki ukrašeni sanduk
13. 155 x 58 cm, h = 66 cm, sljemenjak
14. 168 x 73 cm, h = 65 cm, sanduk
15. 230 x 130 cm, h = 60 cm, slomljen na dva dijela
16. 176 x 148 cm, h = 44 cm, sanduk
17. 160 x 73 cm, h = 66 cm, sanduk
18. 230 x 148 cm, h = 64 cm, sanduk
Donja mahala:
U Donjoj mahali na četiri lokaliteta evidentirano je 57 stećaka.
Donja mahala 1
Na ovom lokalitetu nalazi se 21 grob sa stećkom (20 sanduka i 1 sljemenjak) i grobovi sa starim nišanima. Stećci su smješteni na na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. 1158, izuzev stećka br. 21, koji se nalazi na parceli 1152, gdje se nalaze i stari nišani. Stećci su dijelom ili upotpunosti utonuli, obrasli lišajevima, mahovinom i raslinjem. Na nekropoli se nalazi poljski wc i betonski temelji manjeg objekta.
Dimenzije stećaka su:
1. 155x113 cm, h=71 cm sanduk
2. 190x105 cm, h=30 cm sanduk
3. 150x95 cm, h=50 cm sanduk
4. 154x100 cm, h=40 cm sanduk
5. 195x100 cm, h=40 cm sanduk
6. 120x70 cm, h=65 cm sanduk
7. 175x114 cm, h=50 cm sanduk
8. 198x70 cm, h=65 cm sanduk
9. 185x90 cm, h=57 cm sljemenjak
10. 200x92 cm, h=30 cm sanduk
11. 140x62 cm, h=36 cm sanduk
12. 160 cm utonuo h=52 cm sanduk
13. 66 cm utonuo h=52 cm odlomljen sanduk
14. 130x80 cm, h=46 cm amorfnog oblika
15. 137x66 cm, h=70 cm sanduk
16. 160x76 cm, h=40 cm sanduk
17. 113x75 cm, h=82 cm sanduk
18. 160x100 cm, h=40 cm sanduk
19. 158x86 cm, h=47 cm sanduk
20. 170x66 cm, h=82 cm sanduk
21. 168x80 cm, h=45 cm, sanduk
Nekropola sa nišanima
U aktivnom mezaristanu u selu Sovići, pored novijih nišana ima i tridesetak starijih nišana vidno oštećenih. Uzrok oštećenja su atmosferske prilike i vrsta kamena od kojeg su pravljeni nišani. Na nišanima nema natpisa, ali prema njihovom izgledu i stepenu oštećenja kamena mogu se datirati u period XVIII ili XIX stoljeća.
Opis nišana
1. Ženski nišan, obrastao u mahovinu, pravougaone osnovice 22x10 cm i visine 55 cm.
2. Muški nišan sa turbanom u gužve, utonuo u zemlju sa osmougaonom osnovicom čije su stranice širine 14 i 8 cm. Visina nišana koja viri iz zemlje je 53 cm.
3. Nišan sa ženskom kapom osmougaone osnovice sa širinama stranica 10 i 12 cm i visinom nišana 52 cm.
4. Muški nišan sa aginskim turbanom kvadratne osnovice 17x17 cm i visine 45 cm.
5. Muški nišan sa turbanom u gužve, osmougaone osnovice sa širinama stranica 7 i 13 cm i visinom nišana 40 cm.
6. Muški nišan sa urbanom u gužve dimenzija 17x14x45 cm, utonuo u zemlju, bez natpisa.
7. Muški nišan sa aginskim turbanom osmougaone osnovice oboma 80 cm i visine 60 cm.
8. Muški nišan sa turbanom, pravougaone osnovice 20x17 cm i visine 74 cm. Na nišanu je isklesana ruka sa četiri prsta. Ruka ide od vrha nišana i usmjerene je prema zemlji. Ovo je motiv koji se sreće na stećcima. Prvi put vidim ovaj motiv isklesan na nišanu.
9. Nišan u obliku stele dimenzija 27x16x60 cm, bez natpisa.
10. Nišan sa turbanom u gužve pravougaone osnovice 35x29 cm i visine 102 cm.
11. Muški nišan sa turbanom u gužve, obrastao u mahovinu, osmougaone osnovice stranica 23 i 10 cm i visine 70 cm.
12. Mali muški nišan sa turbanom, utonuo u zemlju tako da mu samo vrh turbana viri iz zemlje.
13. Pognut ženski nišan pravougaone osnovice 17x9 cm i visine 48 cm.
14. Polegnut muški nišan sa turbanom kvadratne osnovice 12x12 cm i visine 65 cm.
15. Muški nišan sa turbanom u gužve, osmougaone osnovice obima 70 cm i visine 45 cm.
16. Muški nišan sa aginskim turbanom dimenzija 20x20x53 cm.
17. Oboren muški nišan sa čatal turbanom dimenzija 10,5x10,5x70 cm.
18. Muški nišan sa turbanom u gužve pravougaone osnove 16x14 cm i visine 33 cm.
19. Polegnut nišan s turbanom osmougaone osnove stranica 14 i 12 cm čija je visina 80 cm.
20. Nišan sa turbanom u gužve dimenzija 12x7x52 cm.
21. Oštećen muški nišan sa turbanom u gužve osmougaone osnove stranica 13 i 10 cm i visine 53 cm.
22. Muški nišan sa turbanom u gužve okrugle osnovice obima 83 cm i visine 60 cm.
23. Ženski nišan pravougaone osnovice 33x13 cm i visine 58 cm.
24. Ženski nišan pravougaone osnovice 28x15 cm i visine 48 cm.
25. Ženski nišan pravougaone osnovice 29x16 cm i visine 64 cm.
26. Ženski nišan pravougaone osnovice 23x13 cm i visine 42 cm.
27. Ženski nišan pravougaone osnovice 26x14 cm i visine 48 cm.
Donja mahala 2 – lokalitet Mijića kuće
Na ovom lokalitetu evidentirani su dvije skupine stećaka. Prva je pored puta, gdje su stećci disolcirani prilikom probijanja puta kroz selo Soviće i pomjereni zapadno za 10-tak metara. Njihova izvorna orijentacija je bila zapad – istok.
Na ovoj nekropoli nalazilo se 8 stećaka (3 visoka sanduka, 2 sanduka i 3 ploče). Prilikom tehničke obrade evidentirano je pet stećaka (3 sanduka i 2 ploče), te jedna krstača recentnijeg datuma. Stećci se nalaze na zemljišnim parcelama označenim kao k.č. broj 653 i 1509. Ukrašen je stećak br. 3. motivom velikog istostraničnog križa.
1. 110 x 108 cm, h = 30cm, ploča
2. 178 x 128 cm, h = 77, sanduk
3. 162 x 91cm, h = 98 cm, ukrašeni sanduk
4. 180 x 150 cm, h = 30 cm, ploča
5. 153 x 80 cm, h = 58 cm, sanduk
6. 97 x 67 cm, krstača
Druga skupina stećaka smještena je između kuća u samom naselju. Stećci su u amorfnom stanju, bez ukrasa. U cilju njihove zaštite lokalno stanovništvo je ispod pojedinih stećaka postavilo beton kako bi spriječili ispadanje kostiju. Stećci se nalaze na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. broj 549.
Dimenzije stećaka su:
1. 166x65x110 cm
2. 220x90x64 cm
3. 115x65x35 cm
4. 165x92x64 cm
5. 132x 120x68 cm
6. 110x65 cm, stećak je upotpunosti utonuo.
Lokalitet Vrtla (Gunjača)
Na ovom lokalitetu A. Zelenika je evidentirao 23 stećka (5 sanduka, 1 visoki sanduk i 17 ploča). Prilikom tehničke obrade stećaka evidentirano je 17 grobova sa stećcima (6 sanduka, 5 ploča i nekoliko stećaka koji su utonuli i nije moguće evidentirati njihovu formu), orijentirani su u pravcu zapad – istok. Ukrašena su tri stećka (br. 2, 3 i 4.). Na stećku br. 2. sa sjeverne bočne strane nalazi se predstava borbe konjanika sa pješakom. Sa južne bočne strane nalazi se tri figure u kolu sa pticom u ruci. Sa zapadne bočne strane nalazi se polumjesec i oštećena rozeta.
Na stećku br. 3. se nalazi motiv stojeće figure ratnika sa kopljem i mačem u rukama te jednim mačem koji je zaboden u njegovo tijelo. Sa strana ratnika nalaze se dva manja križa.
Na stećku br. 4. nalazi se krug u vidu ispupčenja sa zapadne čeone strane. Stećci se nalaze na zemljišnim parcelama označenim kao k.č. broj 564, 565, 573. Ostali stećci su većim dijelom utonuli i obrasli lišajevima i travom.
1. 176 x 90 cm, h = 26 cm, ploča
2. 178 x 105 cm, h = 78 cm, visoki ukrašeni sanduk
3. 175 x 102 cm, h = 47 cm, ukrašena ploča
4. 157 x 76 cm, h = 54 cm, sanduk
5. 138 x 86 cm, h = 64 cm, sanduk
6. 146 x 86 cm, h = 44 cm, sanduk
7. 180 x 90 cm, h = 26 cm, ploča
8. 160 x 76 cm, utonuo, ploča
9. 170 x 95 cm, h = 30 cm, ploča
10. 165 x 76 cm, utonuo,
11. 135 cm, potpuno utonuo
12. 150 x 93 cm, h = 40 cm, sanduk
13. Potpuno utonuo
14. 164 x 84 cm, h = 48 cm, sanduk
15. 190 x 64 cm, h = 21 cm, napola utonuo, ploča?
16. 150 x 80 cm, utonuo
17. 178 x 94 cm, h = 48 cm, napola utonuo
Lokalitet Plavi Greb
Uz lijevu obalu rijeke Doljanke na lokalitetu Plavi Greb evidentirano je 6 grobova sa stećcima u formi ploča i sanduka, koji do sada nisu bili evidentirani u literaturi. Stećci su grubo obrađeni, oštećeni i prevrnuti. Prijeti im opasnost od odronjavanja u korito rijeke. Spomenici se nalaze na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. 1619.
1. 223 x 216 cm, h = 33 cm, ploča
2. 170 x 63 cm, h = 96 cm, sanduk
3. 180 x 103 cm, h = 35 cm, ploča
4. 210 x 140 cm, utonula ploča
5. 208 x 96 cm, h = 56 cm, sanduk
6. 175 x 132 cm, h = 86 cm, sanduk
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Jablanica kao spomenik III. kategorije uvršteno je 13 lokaliteta nekropola sa stećcima (216 stećaka) bez preciznije identifikacije.(10)
U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 25. avgusta 2008. godine, navedena dobra su evidentirana pod nazivima:
1. Gornja mahala, Sovići, Općina Jablanica,
- Baruša, praistorijski tumulus i srednjovjekovni stećak, bronzano ili željezno doba i kasni srednji vijek;
- Stublenica, srednjovjekovni spomenici – jedan stećak, kasni srednji vijek;
- Zec, srednjovjekovna nekropola, sačuvano 5 stećaka, kasni srednji vijek.
2. Srednja mahala, Sovići , Općina Jablanica
- Srednja mahala 1, praistorijski tumulus i srednjovjekovni spomenici (2 stećka), bronzano ili željezno doba i kasni srednji vijek;
- Srednja mahala 2, srednjovjekovni spomenici (2 stećka sačuvana u katoličkom groblju), kasni srednji vijek;
- Svatovsko groblje (Ranica), srednjovjekovna nekropola, sačuvano 35 stećaka, kasni srednji vijek.
3. Donja mahala, Sovići, Općina Jablanica
- Donja mahala 1, srednjovjekovna nekropola uz muslimansko groblje, sačuvana 23 stećka, kasni srednjio vijek;
- Donja mahala 2, srednjovjekovna nekropola, sačuvano 8 stećaka, kasni srednji vijek;
- Vrtla, Sovići – Donja mahala, srednjovjekovna nekropola, sačuvano 23 stećka, kasni srednji vijek.
Navedena dobra nisu bila upisana u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršio je Anđelko Zelenika i publicirao 1985. godine u časopisu za kulturno i istorijsko naslijeđe Hercegovina IV.
Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu poduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, dana 16. maja i 18. avgusta 2008. godine ustanovljeno je sljedeće:
- Spomenici su izloženi ubrzanom propadanju uslijed nedostatka redovnog održavanja;
- Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju ili su se odronuli u korito rijeke Doljanke;
- Na spomenicima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj mjeri, koji razaraju strukturu kamena;
6. Specifični rizici
- dezintegracija nekropole zbog dugogodišnjeg neodržavanja;
- nepovoljni vremenski uticaji;
- samonikla vegetacija;
- pomjeranje stećaka sa grobova uslijed prirodnih klizišta, izvođenja građevinskih i infrastrukturnih radova;
- dislokacija stećaka sa grobova bez istražnih radova i dokumentacije.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br.33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Historijska vrijednost
C. Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
iii. Proporcije
v. Vrijednost detalja.
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima
E. Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
v. Značaj za identitet skupine ljudi
G. Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii. Namjena i upotreba
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko-vlasnička dokumentacija:
- Kopija katastarskog plana k.č. 466 i 469, posjedovni list broj 405, k.č. 467, posjedovni list broj 246, k.č. 468, posjedovni list broj 248 k.o. Sovići, općina Jablanica (dopis općine Jablanica: peticija dostavljena 05. 08. 2009. godine);
- Kopije katastarskih planova k.č. 349, posjedovni list broj 130, k.č. 549, posjedovni list broj 200, k.č. 564, 565, posjedovni list broj 153, k.č. 573, posjedovni list broj 22, k.č. 653, posjedovni list broj 386, k.č. 830, posjedovni list broj 9, k.č. 832, posjedovni list broj 12, k.č. broj 844, posjedovni list broj 19, k.č. broj 916, 1152, posjedovni list broj 316, k.č. 1158, posjedovni list broj 157, k.č. 1509, posjedovni list broj 197, k.č. 1619, posjedovni list broj 60, k.o. Sovići, općina Jablanica (preuzeto lično dana 18. 08. 2009. godine u prostorijama općine Jablanica);
- Dopis Općinskog suda u Konjicu, Zemljišnoknjižna kancelarija NAR i RZ BROJ 4921/09 od 18. 11. 2009. godine o dostavljanju z.k. uložaka broj; 9, 12, 19, 22, 60, 99, 130, 153, 157, 197, 200, 246, 248, 316, 386, k.o. Sovići, općina Jablanica.
- Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:
- Dopis općine Jablanica: peticija dostavljena 05. 08. 2009. godine u Prilogu je dostavljen Program zaštite i pregled stećaka na Jablaničkom području; autor; Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar 1984. godine;
- Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj 07-40-4-3198-1/09, od 25. avgusta 2009. godine.
- Fotodokumentacija:
- fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 16. maja i 18. avgusta 2009. godine; fotografisao: histroičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).
- Tehnička dokumentacija:
- Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropola, snimak stećaka i nišana); dana 16. maja i 18. avgusta 2009. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović, historičar, Arijana Pašić, arhitekta – pripravnik i Hazim Numanagić, kaligraf – vanjski saradnik.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1980. Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 52.
1982. Anđelić, dr. Pavao, “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima” u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1982, 108-110.
1985. Zelenika, Anđelko, “Stećci jablaničkog područja”, Mostar: Hercegovina IV, 1985, 51 -71.
1988. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom I, Sarajevo 1988, 190.
2003. Omer, Karić, “Jablanica kroz stoljeća”, u Jablanica 100 godina školstva (1903-2003), Jablanica, 2003, 13 – 36.
(1) Omer, Karić, “Jablanica kroz stoljeća”, u Jablanica 100 godina školstva (1903-2003), Jablanica, 2003, 14.
(2) Zaspa – narodni naziv za poseban oblik prahistorijskog tumulusa u zapadnoj Bosni. U novije vrijeme se gubi i zamijenjen je nazivima (humka, unjka, crkvina, glavica i sl.), ali uz još očuvanu tradiciju da se radi o zasutoj crkvi. U pitanju su obično tumulusi nasuti zemljom ili mješavinom zemlje i pijeska, ponekad i kamena, većih dimenzija, visine i do 10 m. Prvi ih je zabilježio F. Fiala (1896. godina.). Poznatije su: Zaspa u Benkovcu kod Bosanske Krupe, Crkvina u Johovici kod Bosanskog Novog, Glavica (Hunjka) u Rejzovićima kod Ključa i Humka u Kljevima kod Sanskog Mosta. Okvirna datacija je bronzano i željezno doba (XVIII – III st. p.n.e.).(Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom I, Sarajevo 1988, 190).
(3) Opširnije o prahistorijskim tumulusima vidjeti u Odluci Komisije o proglašenju Grupa spomenika – Šest prahistorijskih grobnih gomila (tumulusa) u Gomiljanima, općina Trebinje, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 02-2-38/2008-7 od 29. marta 2008. godine i na web adresi Komisije: www.aneks8komisija.com.ba
(4) Anđelić, dr. Pavao, “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima” u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1982, 108-110
(5) Anđelić, dr. Pavao, isto djelo, 110, 115-156.
(6) Omer, Karić, Ibidem, Jablanica 2003, 13 – 36.
(7) Zelenika, Anđelko, „Stećci jablaničkog područja“, Hercegovina IV, Mostar 1985, 52.
(8) Omer, Karić, Ibidem, Jablanica, 2003, 15.
(9) Zelenika, Anđelko, Ibidem, Hercegovina IV, Mostar, 1985, 63.
(10) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980, 52.
|
