početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Prahistorijsko neolitsko naselje Obre II na lokalitetu Gornje polje u naselju Obre, arheološko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 50/10.


 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 8. do 11. septembra 2009. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Arheološko područje – Prahistorijsko neolitsko naselje Obre II na lokalitetu Gornje polje u naselju Obre, općina Kakanj, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini neolitski tel sa naseljem iz neolitskog perioda.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokacijama označenim kao k.č. 101, broj posjedovnog lista 334 (novi premjer), što odgovara k.č. 384/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č. 102, broj posjedovnog lista 453 (novi premjer), što odgovara k.č. 384/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č broj 103, broj posjedovnog lista 345, (novi premjer), što odgovara k.č. 384/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č. 104, broj posjedovnog lista 332, što odgovara dio k.č. 384/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č. 105, broj posjedovnog lista 337, (novi premjer), što odgovara k.č. 384/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č. 106, broj posjedovnog lista 451 (novi premjer), što odgovara k.č. 383 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1596, k.č. 107, broj posjedovnog lista 336, što odgovara dio k.č. 384/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, dio k.č. 109/1, broj posjedovnog lista 321 (novi premjer), što odgovara k.č. 380/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 781, k.č. 109/2, broj posjedovnog lista 321 (novi premjer), što odgovara k.č. 359/4 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 912, k.č. 110, broj posjedovnog lista 423 (novi premjer), što odgovara k.č. 387/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1008, k.č. 111, broj posjedovnog lista 643 (novi premjer), što odgovara k.č. 388/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1673, k.č. 112, broj posjedovnog lista 204 (novi premjer), što odgovara k.č. 388/2, 388/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1673, k.č. 113, broj posjedovnog lista 204 (novi premjer), što odgovara k.č. 388/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1673, k.č. 115, broj posjedovnog lista 350 (novi premjer), što odgovara k.č. 388/4 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1673, k.č. 116/1, broj posjedovnog lista 342 (novi premjer), što odgovara dio k.č. 380/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1682, dio k.č. 116/2, broj posjedovnog lista 322 (novi premjer), što odgovara k.č. 379 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1467, k.č. 117, broj posjedovnog lista 138 (novi premjer), što odgovara k.č. 378/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1418, k.č. 118, broj posjedovnog lista 295 (novi premjer), što odgovara k.č. 378/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1418, dio k.č broj 119, broj posjedovnog lista 163 (novi premjer), što odgovara k.č. 378/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 753, dio k.č. 120, broj posjedovnog lista 617, što odgovara k.č. 377/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1288, dio k.č. 122, broj posjedovnog lista 288 (novi premjer), što odgovara k.č. 377/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1288, k.č. 123/1, broj posjedovnog lista 137 (novi premjer), što odgovara k.č. 376/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 13, k.č. 123/2, broj posjedovnog lista 545 (novi premjer), što odgovara k.č. 376/4 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 14, k.č. 124/1, broj posjedovnog lista 138 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 124/2, broj posjedovnog lista 546 (novi premjer), što odgovara k.č. 376/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 905, k.č. 125/1, broj posjedovnog lista 640 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 125/2, broj posjedovnog lista 246 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 125/3, broj posjedovnog lista 631 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/7 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 125/4, broj posjedovnog lista 632 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/8 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 126, broj posjedovnog lista 633 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/4 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 127, broj posjedovnog lista 638 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/5 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 130, broj posjedovnog lista 411 (novi premjer), što odgovara k.č. 374/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1252, k.č. 131, broj posjedovnog lista 362 (novi premjer), što odgovara k.č. 374/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1252, k.č. 132, broj posjedovnog lista 342 (novi premjer), što odgovara k.č. 374/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 331, k.č. 133/1, broj posjedovnog lista 321 (novi premjer), što odgovara k.č. 373/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 815, k.č. 133/2, broj posjedovnog lista 527 (novi premjer), što odgovara k.č. 373/5 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 516, k.č. 133/3, broj posjedovnog lista 644 (novi premjer), što odgovara k.č. 373/6 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1437, k.č. 134, broj posjedovnog lista 121 (novi premjer), što odgovara k.č. 373/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 409. Parcele po novom premjeru su k.o. Bjelavići, a po starom premjeru – gruntovnica k.o. Obre, općina Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke, utvrđuje se:

I. stepen zaštite primjenjuje se na: dio k.č 103, k.č. 104, k.č. 105, k.č. 106, k.č. 107, k.č. 109/1, k.č. 109/2, k.č. 112, k.č. 116/1, k.č. 116/2, k.č. 118, dio k.č 119, dio k.č. 120, dio k.č. 122, k.č. 123/1, k.č. 124/1, k.č. 125/1, k.č. 125/2, k.č. 125/3, k.č. 125/4, k.č. 132. U ovom stepenu se primjenjuju sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, koji će osigurati održivu upotrebu lokaliteta, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika će biti otvoren i dostupan javnosti nakon nakon što budu provedeni sistematski istražni radovi, osigurane mjere konzervacije i prezentacije dobra i mehanizmi upravljanja dobrom;

-          dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          dopušteno je plitko oranje dubine do 20 cm;

-          nije dopuštena sadnja drveća;

-          nije dopušteno izmještanje riječnog toka Trstionice;

-          zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

 

II. stepen zaštite primjenjuje se na k.č. 101, k.č. 102, dio k.č. 103, k.č. 110, k.č. 111, k.č. 113/1, k.č. 113/2, k.č. 115, k.č. 117, dio k.č. 119, dio k.č. 120, dio k.č. 122, k.č. 123/2, k.č. 124/2, k.č. 126, k.č. 127, k.č. 130, k.č. 131, k.č. 133/1, k.č. 133/2, k.č. 133/3, k.č. 134/1, k.č. 134/2. U ovom stepenu se primjenjuju sljedeće mjere zaštite:

-          zona zaštite je potencijalno arheološko nalazište zbog čega nije dopuštena izgradnja novih objekata ili bilo koje druge radnje koje bi mogle utjecati na uništavanje arheološkog sloja ili na izmjenu izgleda nacionalnog spomenika, a bez prethodnog uvida stručnjaka-arheologa na terenu i odobrenja nadležnog ministarstva  i stručni nadzor nadležne službe zaštite;

-          nije dopušteno odlaganje otpada.

 

Vlada Federacije je dužna posebno osigurati izradu Projekta arheološkog parka na lokalitetu Obre II, općina Kakanj, kako bi se na pravi način široj javnosti prezentirala butmirska kultura.

 

IV

 

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni (u daljnjem tekstu: pokretni nalazi), bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Iznošenje pokretnih nalaza iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe stava 2. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada pokretnih nalaza izvan zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njihovog izvoženja.

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje pokretnih nalaza iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženje pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja, neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

 

V

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

VI

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VIII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

IX

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

X

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom  glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 02-2-40/09-51

9. septembra 2009.godine

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Zilka Kujundžić-Vejzagić, muzejski savjetnik u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, podnijela je, dana 15. 04. 2009. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje arheološkog područja – Neolitsko naselje Obre II na lokalitetu Gornje polje, općina Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina, nacionalnim spomenikom.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Zahvaljujući veoma dobro očuvanim stratigrafskim podacima iz Obra II, definitivno je ustanovljeno da se butmirska kulturna grupa kojoj naselje pripada razvijala u tri osnovne  hronološke faze: Butmir I, Butmir II i Butmir III, čime je butmirska kultura uključena u veliki kulturni kompleks u jugoistočnoj Evropi.

Veća sistematska istraživanja na lokalitetu obavljena su u periodu od 1963. do 1968. godine. Na osnovu izvršene C–14 analize, ustanovljeno je da je naselje egzistiralo u periodu od 5310-4910 do 4780-4440 godine p.n.e. Na otkopanom prostoru otkriveni su ostaci dobro očuvanih nadzemnih kuća od kojih je najveća pažnja poklanjana dvodijelnim kućama sa kalotnim pećima u glavnoj prostoriji. Na otkopanom prostoru otkriveno je 11 ljudskih kostura, tako da je ovo nalazište pružilo i prve podatke o kultu mrtvih u butmirskoj kulturi.

     

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

 

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće da:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Neolitsko naselje Obre II smješteno je na terasastom uzvišenju u dolini rijeke Trstionice na lokalitetu Gornje polje. Ovo područje udaljeno je od Kaknja u pravcu jugoistoka oko 8 km na prostoru savremenog sela Obre, smješteno je između puta koji vodi iz pravca Kaknja ka Kraljevoj Sutjesci i desne obale rijeke Trstionice, koja dolazi sa istočne strane i nakon manje od tri kilometra daljeg toka ulijeva se u rijeku Bosnu.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokacijama označenim kao k.č. 101, broj posjedovnog lista 334 (novi premjer), što odgovara k.č. 384/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č. 102, broj posjedovnog lista 453 (novi premjer), što odgovara k.č. 384/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č broj 103, broj posjedovnog lista 345, (novi premjer), što odgovara k.č. 384/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č. 104, broj posjedovnog lista 332, što odgovara dio k.č. 384/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č. 105, broj posjedovnog lista 337, (novi premjer), što odgovara k.č. 384/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, k.č. 106, broj posjedovnog lista 451 (novi premjer), što odgovara k.č. 383 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1596, k.č. 107, broj posjedovnog lista 336, što odgovara dio k.č. 384/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1326, dio k.č. 109/1, broj posjedovnog lista 321 (novi premjer), što odgovara k.č. 380/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 781, k.č. 109/2, broj posjedovnog lista 321 (novi premjer), što odgovara k.č. 359/4 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 912, k.č. 110, broj posjedovnog lista 423 (novi premjer), što odgovara k.č. 387/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1008, k.č. 111, broj posjedovnog lista 643 (novi premjer), što odgovara k.č. 388/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1673, k.č. 112, broj posjedovnog lista 204 (novi premjer), što odgovara k.č. 388/2, 388/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1673, k.č. 113, broj posjedovnog lista 204 (novi premjer), što odgovara k.č. 388/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1673, k.č. 115, broj posjedovnog lista 350 (novi premjer), što odgovara k.č. 388/4 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1673, k.č. 116/1, broj posjedovnog lista 342 (novi premjer), što odgovara dio k.č. 380/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1682, dio k.č. 116/2, broj posjedovnog lista 322 (novi premjer), što odgovara k.č. 379 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1467, k.č. 117, broj posjedovnog lista 138 (novi premjer), što odgovara k.č. 378/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1418, k.č. 118, broj posjedovnog lista 295 (novi premjer), što odgovara k.č. 378/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1418, dio k.č broj 119, broj posjedovnog lista 163 (novi premjer), što odgovara k.č. 378/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 753, dio k.č. 120, broj posjedovnog lista 617, što odgovara k.č. 377/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1288, dio k.č. 122, broj posjedovnog lista 288 (novi premjer), što odgovara k.č. 377/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1288, k.č. 123/1, broj posjedovnog lista 137 (novi premjer), što odgovara k.č. 376/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 13, k.č. 123/2, broj posjedovnog lista 545 (novi premjer), što odgovara k.č. 376/4 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 14, k.č. 124/1, broj posjedovnog lista 138 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 124/2, broj posjedovnog lista 546 (novi premjer), što odgovara k.č. 376/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 905, k.č. 125/1, broj posjedovnog lista 640 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 125/2, broj posjedovnog lista 246 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 125/3, broj posjedovnog lista 631 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/7 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 125/4, broj posjedovnog lista 632 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/8 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 126, broj posjedovnog lista 633 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/4 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 127, broj posjedovnog lista 638 (novi premjer), što odgovara k.č. 375/5 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1296, k.č. 130, broj posjedovnog lista 411 (novi premjer), što odgovara k.č. 374/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1252, k.č. 131, broj posjedovnog lista 362 (novi premjer), što odgovara k.č. 374/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1252, k.č. 132, broj posjedovnog lista 342 (novi premjer), što odgovara k.č. 374/2 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 331, k.č. 133/1, broj posjedovnog lista 321 (novi premjer), što odgovara k.č. 373/1 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 815, k.č. 133/2, broj posjedovnog lista 527 (novi premjer), što odgovara k.č. 373/5 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 516, k.č. 133/3, broj posjedovnog lista 644 (novi premjer), što odgovara k.č. 373/6 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 1437, k.č. 134, broj posjedovnog lista 121 (novi premjer), što odgovara k.č. 373/3 (stari premjer), upisan u z.k. uložak 409. Parcele po novom premjeru su k.o. Bjelavići, a po starom premjeru – gruntovnica k.o. Obre, općina Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Zemljišne parcele, prema Izvodu iz katastra nekretnina, u vlasništvu su privatnih osoba sa prostora općine Kakanj.

Historijski podaci

Geografski položaj Bosne i Hercegovine na prijelazu između istočne jadranske obale i centralnog Balkana, te njene geomorfološke odlike, bili su jedan od faktora koji su tokom niza milenija predodređivali kulturno-historijski razvoj, a tokom neolita je to možda najviše izraženo(1).

Neolit Bosne i Hercegovine zahvata vremenski okvir od VI do početka III milenija(2). 

Populacijske promjene na kraju neolita i tokom eneolita nosile su istovremeno i promjene u duhovnoj i materijalnoj kulturi, a svakako i u karakteru privrede. Značajnija promjena nastaje uvođenjem bakra u upotrebu, što je podrazumijevalo i postepen razvoj novih djelatnosti, kao što su prahistorijsko rudarstvo i metalurgija bakra, što konsekventno podrazumijeva i određene promjene u karakteru trgovinskih odnosa razmjene bakrenih predmeta. Dolazi do prelaska s matrijarhata na patrijarhat. Svestraniji privredni razvoj, znatno manja ovisnost o zemljoradnji doprinosili su da čovjek eneolitskog doba potisne uvjerenja koja su plodnost zemlje kao sveopće roditeljice poistovjećivala s plodnošću žene. Najočitiji pokazatelj takvih promjena je nedostatak figuralne plastike. Primjećuje se i sasvim nov odnos prema pokojnicima, pa ovo vrijeme donosi grobne nalaze u pravom smislu riječi.

U Bosni i Hercegovini eneolit zahvata uglavnom treći milenij i to doba donosi raskid s neolitskim dobom, uvjetovan postepenom degeneracijom neolitskih kultura, koja se osjeća u svim oblastima života. Značajniji uzrok predstavlja populacijska smjena, koja zahvata sve dijelove Balkanskog poluotoka, koja dovodi do indoevropeizacije ovih oblasti. Neolitske kulture nisu mogle izdržati snažan pritisak s Istoka(3).

Naselje Obre II je pripadalo užem porječju rijeke Bosne, jer je tok rijeke predstavljao glavnu neolitsku saobraćajnicu u Bosni i spajao dolinu Save (odnosno Posavinu i Panoniju) sa centralnom Bosnom. Uzvodno rijekom Bosnom dolazi se do doline rijeke Fojnice, koja otvara dalje puteve prama zapadu i jugu (pa i prema Jadranu). Zahvaljujući ovakvim uslovima života, prostor između Kaknja i Visokog je u neolitsko doba bio relativno gusto naseljen. Tako su glavne neolitske stanice na tom području bile:

1.         Raskršće (Obre I), koje se danas može označiti kao najstarije neolitsko naselje u centralnoj Bosni,

2.         Kakanj, eponimni lokalitet za kakanjsku neolitsku grupu, udaljen od Obra 6 km,

3.         Arnautovići kod Visokog, predstavnik mlađe faze kakanjske kulture,

4.         Okolište, smješteno između Arnautovića i Kaknja i pripada razvijenoj butmirskoj kulturi i

5.         Gornje polje (Obre II).

U nešto širem opsegu mogu se dodati još naselja kao što je Butmir kod Sarajeva, naselje butmirske grupe u Kiseljaku, Nebo i Mujevine u dolini Bile kod Travnika, Crkvina kod Turbeta i dr. Sva ova naselja ukazuju na činjenicu da je centralni dio Bosne bio značajan neolitski region u cjelini. Pored kakanjske (Obre I – Kakanj – Arnautovići) i butmirske (Obre II – Butmir – Okolište – Nebo) kulturne grupe, na prostoru centralne Bosne, živjeli su i pripadnici starčevačke kulture, a evidentirani su i utjecaji vinčanskog i lengyelskog (Lengyel) stila(4).

 

2. Opis dobra

Zemaljski muzej je 1958. godine započeo sistematsko rekognosciranje terena i prikupljanje podataka za izradu arheološke karte Bosne i Hercegovine. Tim povodom 1961. godine izvršen je obilazak terena srednje Bosne od Kraljeve Sutjeske do Ćatića kod Kaknja, gdje je na lokalitetu Gornje polje u selu Obre evidentirano postojanje većeg neolitskog naselja. Prva sondažna istraživanja na ovom lokalitetu vršena su u mjesecu avgustu 1963. godine, kada je otvorena manja sonda A na perifernom dijelu centra naselja u veličini od 25 m². Ova sonda pružila je osnovne podatke o naselju koji su poslužili kao orijentacija i polazna tačka za dalja istraživanja. Dubina kulturnog sloja je od 2,90/3,00 m, a ujedno je dobivena i prva predstava o stratigrafiji naselja. Pronađeni keramički nalazi raspoređeni su u tri faze razvoja butmirske kulture na ovom prostoru:

a) stariju fazu – 2,90/3,00 – 2,20/2,30 m – sa crveno obojenim keramičkim komadima i nekim elementima kakanjskog stila,

b) srednju fazu – 2,20/2,30 – 1,10/1,20 m – sa keramičkom robom već poznatog butmirskog stila,

c) mlađu fazu – 1,10/1,20 – 0,00 m – bez spiralnih ukrasa i sa dosta keramičkih komada lisičićkog stila.

Naredno sondažno iskopavanje na lokalitetu Gornje polje izvedeno je u mjesecu julu i avgustu 1964. godine kada je otvorena sonda B u veličini od 50 m², kojom su potvrđena zapažanja iz prethodnog istraživanja te proširena saznanja o brojnim ostacima različitih objekata (naročito ognjišta i žrvnjišta). Dubina kulturnog sloja je bila ista kao i kod prethodnog istraživanja s tim da je sadržaj pojedinih slojeva pružao bolji uvid u život tamošnjih stanovnika. Naročito su bili značajni nalazi butmirske keramike iz srednje kulturne faze.

Treće sondažno istraživanje izvedeno je u julu i avgustu 1965. godine, kada su otvorene sonde C i D u veličini od po 50 m², bliže centralnom dijelu naselja, zbog čega je kulturni sloj bio deblji od 3,25 – 3,30 m. U sondi C u zemlji zdravici nalazila se udubljena zemunička jama. U donjim stratumima zabilježeni su jasni keramički elementi kakanjske grupe pa je prvi put izašlo na vidjelo da je butmirska kultura u svojoj genezi jače vezana i za prethodnu autohtonu bazu. Evidentirani su i fragmenti fino glačanih vaza sa ukrasima izvedenim crvenom i žutom bojom. Ovim istraživanjem zapaženo je da je klasična butmirska keramika ograničena na slojeve od 2,50 – 1,00 m, a da kasnije nastupa njena degeneracija. Gornji slojevi (mlađa faza) pružili su dokaze o jakom prodoru keramičkih elemenata lisičićke grupe. Tokom navedenog istraživanja izvršeni su i manji sondažni radovi na susjednom neolitskom naselju – lokalitet Raskršće. Udaljeno je od Gornjeg polja oko 200 m, ali s njim nema neposredne hronološke ni kulturne veze. Na Raskršću su konstatirani kulturni slojevi sa keramikom starčevačkog i kakanjskog tipa, starijom kulturom od one na lokalitetu Gornje polje. Na osnovu toga, nalazište na lokalitetu Raskršće je nazvano – Obre I, a nalazište na lokalitetu Gornje polje – Obre II. Naredno sondažno istraživanje izvedeno je u periodu od 14. avgusta do 30. septembra 1967. godine, kada je otvorena površina od 400 m². Debljina i sadržaj kulturnih slojeva, kao i nalazi nad zemljom zdravicom potvrdili su da je otvorena površina bila središnji dio naselja. U periodu od 24. juna do 18. avgusta 1968. godine izvedena su naredna paralelna iskopavanja na lokalitetu Gornje polje i Raskršće(5). U navedenom periodu na lokalitetu Gornje polje otvorena je površina od 450 m² kada je proširen prostor iz prethdone godine istraživanja prema istočnoj i južnoj strani. Manja sonda VIII od 25 m² odmaknuta je dalje prema istoku da bi se dobio određen uvid u situaciju na ovoj strani naselja. U proljeće 1968. godine izvršeno je borovanje glavnih pravaca rasprostiranja ovog naselja, čime je potvrđeno da je tokom istraživanja 1967. godine obuhvaćen centralni prostor naselja te da se iskopavnja trebaju nastaviti u pravcu kako je to urađeno tokom 1968. godine. I pored opsežnih radova, otkopan je samo manji dio naselja – petnaesti dio(6).

Neolitsko naselje Obre II locirano je na desnoj obali rijeke Trstionice (Trstivnice), desne pritoke rijeke Bosne, na uzvišenoj pleistocenskoj terasi, koja se do danas koristila isključivo za poljoprivredne potrebe. Čitav teren je podijeljen na brojne privatne parcele čiji vlasnici uglavnom žive u savremenim naseljima Bjelavići i Obre (na području općine Kakanj). Sa južne strane neolitsko naselje je zatvoreno strmim padinama bregova, a sa sjeverne strane prelazi u blagi brežuljkasti teren preko kojeg se dolazi do Kaknja. Kod lokaliteta Gornje polje rijeka Trstionica je dva puta mijenjala svoje korito. Prvobitno je tekla u neposrednoj blizini neolitskog naselja, da bi se nakon određenog vremena povukla oko 50 m prema jugu i ustalila svoj tok na rubu brda, udaljivši se tako još 150 m u istom pravcu, zbog čega su stvorene dvije riječne terase na lokalitetu. Neolitsko naselje je bilo smješteno na gornjoj, relativno ravnoj i širokoj terasi, koja je na tom prostoru dominirala koritom rijeke.

Pored dobrih uslova za zemljoradnju, okolni brežuljci i padine su nudili izvanredne pašnjake za stoku, a šumska područja na istoku svestrane mogućnosti za lov. Iznad lokaliteta i danas izvire pitka voda, a dolina rijeke Bosne pružala je svekolike vrste kamena i kremena potrebnog za izradu oruđa i oružja. Nedaleko od naselja evidentirane su velike količine naslage prvoklasne žute ilovače tako da je materijal za gradnju kuća i izradu keramičkih predmeta bio obezbijeđen na licu mjesta. Ovakvi uslovi za nastanjivanje doveli su do dvokratnog naseljavanja neolitskog čovjeka na ovom prostoru(7).

Tokom sondažnih i sistematskih iskopavanja na lokalitetu Obre II zahvaćene su tri zasebne površine:

1)         sonde A i B,

2)         sonde C – D i sonde I – VII,

3)         sonda VIII.

Prve dvije sonde su rezultat početnih istraživanja i prvih informacija, ali su povezane u jednu cjelinu i pružaju kontrolni uvid u zapadni dio naselja. Jedinstvenu cjelinu čine i sonde C–D–I–VII. To je osnovna površina na kojoj je zahvaćen čitav jedan dio naselja i na kojoj su sakupljeni svi osnovni podaci o stratigrafiji, komunalnom uređenju, vrstama i tipovima nalaza na ovom lokalitetu. Sonda VIII ima karakter prve grupe i otvorena je radi određenog uvida u istočni dio naselja. Tokom istraživačkih radova obuhvaćena je u svemu površina od 1050 m² (175+850+25 m²). Glavna istraživačka površina je velika 850 m², kod koje je vođeno računa o mreži vertikalnih profila, koja je postavljena tako da omogućava pregled otkrivenih objekata na nešto većem prostoru. Najveći broj vertikalnih profila dugačak je 10, odnosno 9,5 m, a šest profila u sondama V, VI i VII imaju dužinu od 15, odnosno 14,5 m. Na čitavoj otkopanoj površini evidentirano je 48 vertikalnih profila. Iskopavanje je vršeno u okviru ravnomjernih otkopa, tako da je svaki otkop u principu zahvatao sloj od oko 15 cm. Kompletna dokumentacija sa geodetskim snimcima i rezultatima različitih analiza, pohranjena je u Dokumentacionom centru Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja(8). 

Neolitska aglomeracija Obre II se prostirala na površini 19 000–20 000 m², uobičajena je na prostoru Balkana i označava jedno veće, gusto naseljeno neolitsko naselje. Najveći intenzitet naseljavanja utvrđen je na prostoru označenom kao Prva zona naselja – centar naselja, gdje je kulturni sloj bio prosječno debeo 3,30 – 3,80 m, a površina koju je zapremao je oko 8 000–9 000 m². Ova zona je stalno bila naseljena i kuće su se neprestano obnavljale.

Druga zona naselja zahvatala je u istočnom kraju dio druge terase. Debljina kulturnog sloja se kretala između 2,80 – 1,60 m i  predstavljala je prostor širenja prvobitnog naselja, a izgradnja nije morala biti konstantna kao u centru.

Treća zona predstavljala je periferiju naselja(9).

Iz kombinacije profila i paralelnog proučavanja horizontalnih planova u naselju Obre II izdvojeno je osam osnovnih stambenih horizonata u sondama I–VII, a prema razvoju stambene situacije s vremena na vrijeme formirali su se međuslojevi, odnosno lokalni međuhorizonti.

Najstarijem razdoblju života pripadaju 1. i 2. stambeni horizont, razvijenom razdoblju 3, 4. i 5, a kasnom periodu naselja 6, 7. i 8. U tim stambenim horizontima zastupljeni su sljedeći objekti: kuće i druge građevine, ognjišta, vatrišta, peći, peplišta, radionička mjesta (žrvnjišta, kremeništa, glačališta), različite jame i kultna mjesta.

Za izgradnju stambenih i drugih zgrada korišteni su drvo, kamen i ilovača, zbog čega se razlikuju sljedeće vrste objekata:

1.         zgrade izgrađene upotrebom sve tri vrste materijala,

2.         zgrade izgrađene upotrebom drveta i ilovače,

3.         zgrade izgrađene od drvene građe.

Najstarije kuće imale su četvrtast oblik i građene su od kamena, drveta i lijepa, a neke od njih su imale i određeno udubljenje u unutrašnjosti, tako da liče na poluzemunički tip nastambe.

Najbolji primjeri kuća pripadaju srednjem građevinskom razdoblju, tj. razvijenoj fazi butmirske kulture, gdje su zastupljeni dvodijelni stambeni ostaci kuća, izgrađeni na površini zemlje. Njihova orijentacija je SI–JZ sa pregradnim zidom SZ–JI. Tako je dvodijelna kuća bila osnovni tip stambene kuće u naselju Obre II. Unutar kuća evidentirani su zidovi, podjela na više prostorija, kalotna peć u svakoj kući te keramičko posuđe, vaze, žito i dr., dok su drvene zgrade predstavljale jednodijelne zgrade.

Izgradnja pravih stambenih kuća u naselju Obre II prošla je kroz tri faze:

a) kuće sa nasutim temeljom od kamena, koji je učvršćivao pobodeno kolje drvene armature i sam donji stroj zidova. Te kuće su imale lakšu gornju konstrukciju i u tom pogledu se ne mogu uspoređivati sa mlađim kućama u naselju.

b) dvodijelna kuća sa tačno definisanim planom, ustaljenim unutarnjim uređenjem i debelim zidovima. To je klasična kuća butmirske kulture i pripada srednjem razdoblju u naselju (3–6 stambenog horizonta).

c) u zadnja dva horizonta evidentna je degeneracija dvodijelne kuće(10).

Naselje je predstavljalo tip zbijenog sela, čitavo selo je brojalo 50–60 stambenih objekta, što podrazumijeva da se populacija sela kretala između 300–400 stanovnika. Osnovni tip sela su određivali redovi kuća pa se prema tome radi o naselju na redove. Stanovništvo se uglavnom bavilo stočarstvom, zemljoradnjom i trgovinom. U naselju je bio zastupljen kult mrtvih, evidentirano je 11 dječijih ukopa, koji se vezuju za širi mediteranski običaj u kultu mrtvih, a odnosio se na žrtvovanje male djece u svrhu zaštite naselja i izazivanja plodnosti. Stanovnici naselja su od samog početka bili izraziti zemljoradnici i stočari. Plodnost zemlje i plodnost stoke je imala za njih prvorezredan značaj, a ljudske žrtve – posebno djece – vijekovima su služile za izazivanje dobre volje onih snaga koje izazivaju tu plodnost. Osim kulta mrtvih u Obrima II je bio zastupljen i razvijeni kult kamene sjekire, kult sunca kao i kult vezan za ritone na četiri noge(11). 

Od pokretnog arheološkog materijala najbrojnija je keramika, čiji nalazi su jedini pravi izvor pomoću kojeg se mogu odrediti razvojne faze naselja. Stratigrafska skala kulturnih faza, koja je dobijena na osnovu proučavanja keramičkih nalaza, pruža sljedeće podatke:

I faza: od zemlje zdravice do prosječne dubine od 2,50 m (1. i 2. stambeni horizont),

II faza: od prosječne dubine 2,50 m do prosječne dubine od 1,00 m (3. do 5. stambenog horizonta),

III faza: od prosječne dubine 1,00 do gornje površine naselja (6. do 8. stambenog horizonta).

U sve tri faze izvršena je podjela na dvije osnovne keramičke vrste: gruba i fina keramika, a kompletni keramički nalazi su pohranjeni u magacinu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

U grubu keramiku I faze uvrštene su posude debelih stjenki, slabo ili ovlaš glačane površine i većih dimenzija, dok je fina keramika I faze sastavljena iz više komponenata; kakanjski, danilski, lengyelsko-panonski keramički elementi, crnoglačana keramička roba i butmiroidni keramički elementi.

U II fazi keramičke izrađevine po svojoj obradi stoje između grube i fine keramike. Stjenke takvih posuda su dosta debele, tehnološki proces je kao i kod grube keramike, ali je površina, posebno vanjska, manje ili više uglačana. Kod fine keramike došlo je do većih promjena, nestali su kakanjski elementi (u koju se ubraja i tehnika obrade fine keramike), elementi danilske kulture (bojena keramika Ripoli tipa, ritoni, urezane spirale) i lengyelski elementi. Nestali su strani elementi tipični za ovo područje i utopili su se u jednu integrisanu butmirsku kuturu. U ovoj fazi cvjetala je butmirska kultura, gdje se izdvajaju njene tri osnovne komponente:

1) crnoglačana,

2) spiralno-trakasta keramika, i

3) keramika jadranskog tipa.

U III fazi bez većih promjena u tehnološkom pogledu odvijao se standardan proces obrade grube keramike. Za razliku od prethodne dvije faze, u ovoj nije bilo moguće uspostaviti granicu između grube i fine keramike. Veći broj keramičkih izrađevina bio je na sredini između ove dvije vrste, što označava jednu degeneraciju tehnološkog procesa i umjetničkog stila. U ovu vrstu ubrajaju se:

1) crno i sivoglačana keramika,

2) trakasta keramika,

3) keramika jadranskog stila,

4) kostolačka keramika i druga razna(12).

Pored keramičkih ostataka, na lokalitetu Obre II pronađene su i veće količine kamenih objekata: stabilni i veliki ručni brusovi, žrvnjevi i različita tucala, zatim mlatovi – buzdovani, kamene sjekire, kremena oruđa (noževi, noževi-strugače, strugače, svrdla i strelice). Od nakita prisutne su bile: ukrasne igle, privjesci do veprova zuba, nakit izrađen od morske školjke spondylusa, keramički kolutovi i dr.

Plastična izrađevine u Obrima II se dijele na:

a) ljudske plastične figure,

b) ljudski plastični udovi,

c) životinjske plastične figure i

d) plastični ljudski prikazi na keramici(13).

Zahvaljujući ovim podacima ustanovljeno je da se butmirska kulturna grupa razvijala u već navedene tri hronološke faze nazvane Butmir I, II i III. Nalazi u naselju Obre II pružili su mogućnost određivanja geneze butmirske kulture na bazi nove i jasne slike stratigrafskog razvoja. Također, hronološki odnosi butmirske kulturne grupe prema drugim grupama i kompleksima, razjašnjeni su na osnovu rezultata istraživanja u Obrima II, čiji detalji su objavljeni u monografiji o Obrima II, autora Alojza Benca(14). Na osnovu C–14 analize, koju je vršila Marija Gimbutas ustanovljeno je da je neolitsko naselje Obre II egzistiralo u periodu od 5310-4910 do 4780-4440 godine p.n.e(15).

A. Benac je ustanovio da je i kakanjska kultura imala tri faze razvoja te da se I faza Obre II djelimično podudara sa III fazom kakanjske kulture, iz čega proizilazi da je početak butmirske kulture djelimično paralelan sa zadnjom fazom kakanjske kulture, što je i prirodan odnos između autohtone baze i njene kulturne nadogranje, Kakanj III – Butmir I(16). 

Daljnja izučavanja neolitske problematike, na lokalitetu Obre II, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Evropi zasigurno će ponuditi mnoštvo novih podataka i saznanja o socijalnoj strukturi naselja butmirske kulture i njezinog razvoja.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Kakanj kao spomenik I. kategorije mlađeg neolitskog doba uvršten je lokalitet – Obre II, smješten uz rijeku Trstionicu u blizini lokaliteta Obre I(17). 

U dopisu općine Kakanj broj: 0-02/1-1438/09 od 11. 05. 2009. godine dostavljena je informacija da se područje arheološkog lokaliteta Obre II u planskoj dokumentaciji općine Kakanj nalazi u zoni individualne stambene izgradnje te nije posebno zaštićeno u smislu konkretne zaštite, identifikacije i zabrane gradnje. Zatim da je općina u fazi izrade Prostornog i Urbanističkog plana te da će u saradnji sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika izvršiti identifikaciju područja i adekvatnu zaštitu. Također, na navedenom području podnesena su dva zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju porodičnih stambenih objekata. Zahtjevi su podneseni od strane Hadžić Elmedina i Mujić Miralema. Općina se obavezala obustaviti izdavanje urbanističkih saglasnosti do utvrđivanja granica zone zaštite.

U dopisu općine Kakanj broj: 0-02/1-2733/09 od 24. 08. 2009. godine dostavljen je Izvod iz studije Hamdije Kreševljakovića (1982. godina), koju je izvršio radeći u Zavodu za zaštitu spomenika. Na strani 5-c navedeno je; “Obzirom da je izvršeno arheološko iskopavanje, nisu potrebne mjere zaštite“, odnosi se na lokalitet Obre I i II.

U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 16. juna 2009. godine, na području naselja Obre, općina Kakanj, dobro je evidentirano  pod nazivom:

-          Obre II, Gornje Polje, Obre, Kakanj. Prahistorijsko naselje, neolit, površine cca 19-21.000 km², djelimično istraženo.

Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

Zavod je dao i stručno mišljenje u kojem smatra da navedeni lokalitet zavrjeđuje da bude adekvatno zaštićen kao “riznica“ sa najviše podataka o neolitskoj kulturi, koja je ogroman potencijal za dalja naučna istraživanja.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Zemaljski muzej je 1958. godine započeo sistematsko rekognosciranje terena i prikupljanje podataka za izradu arheološke karte Bosne i Hercegovine. Tim povodom 1961. godine izvršen je obilazak terena srednje Bosne od Kraljeve Sutjeske do Ćatića kod Kaknja, gdje je na lokalitetu Gornje polje u selu Obre evidentirano postojanje većeg neolitskog naselja. Prva sondažna istraživanja na ovom lokalitetu vršena su u mjesecu avgustu 1963. godine, a već naredno sondažno iskopavanje izvedeno je u mjesecu julu i avgustu 1964. godine. Treće po redu istraživanje izvedeno je u julu i avgustu 1965. godine, a četvrto u periodu od 14. avgusta do 30. septembra 1967. godine.

U proljeće 1968. godine izvršeno je borovanje glavnih pravaca rasprostiranja ovog naselja, čime je potvrđeno da je tokom istraživanja 1967. godine obuhvaćen centralni prostor naselja te da se iskopavnja trebaju nastaviti u pravcu kako je to urađeno tokom 1968. godine, tako su u periodu od 24. juna do 18. avgusta 1968. godine izvedena paralelna iskopavanja na lokalitetu Gornje polje i Raskršće.

Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu poduzimani.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom stanja na lokalitetu Obre II, dana 13. avgusta 2009. godine, ustanovljeno je:

-          da je centralni dio lokaliteta netaknut, tj. da se na njemu ne vrše nikakve aktivnosti, osim poljoprivrednih,

-          prilaz lokalitetu je sa desne strane puta Ćatići – Kraljeva Sutjeska, to je ujedno i pristupni put za susjedne kuće, ali je neobilježen,

-          u sjevernom dijelu evidentiran je prokopan kanal za vodu i ujedno nastojanje da se počnu kopati temelji za izgradnju kuće, a koji je usmjeren ka centralnom dijelu lokaliteta,

-          sa istočne strane protiče manji potok – Bubanj i prolazi ispod terasastog dijela i nešto malo dalje od lokaliteta ulijeva se u rijeku Trstionicu. 

 

6. Specifični rizici

-          Najveća prijetnja ugroženosti lokaliteta Obre II, ali i lokaliteta Obre I, predstavlja podatak da se u Prostornom i Regulacionom planu općine Kakanj, navedeno zemljište vodi kao zemljište sa dozvoljenom pojedinačnom stambenom gradnjom;

-          Neolitsko naselje Obre II po rubnim dijelovima ugroženo je izgradnjom seoskih kuća, posebno poslije II. svjetskog rata;

-          Danas je arheološki lokalitet ugrožen nastojanjem za gradnjom novih kuća i drugih pratećih objekata.

 

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br.33/02 i 15/03), Kоmisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Historijska vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

iv.         Kompozicija     

v.          Vrijednost detalja

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

v.          Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju

E.         Simbolička vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

v.          Značaj za identitet grupe ljudi

F.         Ambijentalna vrijednost

iii.         Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

iii.         Namjena i upotreba

iv.         Tradicija i tehnike

v.          Položaj i smještaj u prostoru

H.         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila

I.          Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

i.          Fizička cjelovitost (kompaktnost)

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          Imovinsko-vlasnička dokumentacija:

-         Općina Kakanj je dostavila dopisom broj: 0-02/1-2733/09 od 24. 08. 2009. godine sljedeću dokumentaciju; kopija katastarskog plana sa ucrtanom zonom zaštite i osnovnim podacima o oznakama katastarskih čestica, posjednicima parcela i identifikacijom novog i starog premjera; Izjave posjednika parcela; Izvod iz studije Hamdije Kreševljakovića (1982. godina);

-         Služba za urbanizam, geodetske poslove i imovinsko-pravne poslove općine Kakanj, dostavila je dopisom broj: 0-06/1-23-320/09 od 23. 10. 2009. godine sljedeću dokumentaciju; kopija katastarskog plana sa ucrtanom zonom zaštite i osnovne podatke o oznakama katastarskih čestica, posjednicima parcela i identifikacijom novog i starog premjera šireg područja lokaliteta Obre II;

-         Dopisom Osnovnog suda Kakanj, Zemljišnoknjižni ured broj: 036-0-Rz-09-000737 od 28.12. 2009. godine, dostavljeni su sljedeći z. k. ulošci: 13, 14, 331, 409, 516, 753, 781, 815, 905, 912, 1008, 1252, 1288, 1296, 1326, 1418, 1437, 1467, 1596, 1673 i 1682, k. o. SP_Obre.

-          Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra:

-         Dopis općine Kakanj broj: 0-02/1-2733/09 od 24. 08. 2009. godine, koji sadrži Izvod iz studije Hamdije Kreševljakovića (1982. godina);

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika pri Federalnom mistarstvu kulture i sporta, br. 07-40-4-2348-1/09 od 16. 06. 2009. godine;

-         Dopis Federalne uprave za inspekcijske poslove sa službenom zabilješkom broj10/01-23-4-6087/09 od 14. 05. 2009. godine;

-         Dopis općine Kakanj broj: 0-02/1-1438/09 od 11. 05. 2009. godine;

-         Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: 03-23-2-710/09 od 07. 05. 2009. godine;

-         Dopis Zavoda za zaštitu spomenika pri Federalnom mistarstvu kulture i sporta, broj  07-40-4-1480-1/08 od 20. 04. 2009. godine.    

-          Fotodokumentacija:

-         Fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 13. 08. 2009. godine; fotografisao: histroičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).

-          Tehnička dokumentacija:

-         Utvrđivanje granice zone zaštite izvršeno je u saradnji sa arheologom i uposlenikom Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gospođom Zilkom Kujundžić-Vejzagić i predstavnikom općine Kakanj gospođom Asimom Bjelopoljak, dana 13. 08. 2009. godine;

-         Tehnički snimci arheološkog istraživanja i nalaza preuzeti od autora: Benac, Alojza, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”, Sarajevo: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Arheologija) 26 (1971): 5–300.

-         Aerofotogrametrijski snimak sadašnjeg stanja na lokalitetu Obre II preuzet od Zilke Kujundžić-Vejzagić.

 

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, korištena je sljedeća literatura:

 

1971.    Benac, Alojz, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”, Sarajevo, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Arheologija) 26 (1971).

 

1973.    Benac, Alojz, “Obre I: Neolitsko naselje starčevačko-impresso i kakanjske kulture na Raskršu”, Sarajevo, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Arheologija) 27/28 (1973).

 

1974.    Gimbutas, Marija, „Chronology of Obre I and Obre II“, Sarajevo: Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landesmuseums 4, heft A, Archäologie (1974).

 

1980.    Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980.

 

1988.    Marjanović, Brunislav, „Neolitsko doba“, Sarajevo, Arheološki leksikon, 1988.

 

1988.    Marjanović, Brunislav, „Eneolitsko doba“, Sarajevo, Arheološki leksikon,  1988.


(1) Opširnije historijske podatke vidjeti u Odluci Komisije o proglašenju Arheološko područje Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko naselje u Blagaju, Grad Mostar, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 05.1-2-135/07-5 od 21. novembra 2007. godine, Sarajevo.

(2) Marjanović, Brunislav, „Neolitsko doba“, u: Arheološkom leksikonu, Sarajevo, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, 18.

(3) Marjanović, Brunislav, „Eneolitsko doba“, u: Arheološkom leksikonu, Sarajevo, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, 20.

(4) Benac, Alojz, „Obre II, neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju“, Sarajevo, GZM, Arh. n.s. knj. XXVI, 1971, 9-12.

(5) Rezultate istraživanja ovog lokaliteta A. Benac je publicirao pod nazivom: „Obre I – Neolitsko naselje starčevačko-impresso i kakanjske kulture na Raskršću“, Sarajevo, GZM n.s. Arh, XXVII–XVIII, 1972–1973, 5–171, Sl. 1–3 i 9.

(6) Benac, Alojz, „Obre II, neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju“, Sarajevo, GZM, Arh. n.s. knj. XXVI, 1971, 5-8.

(7) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 9-10.

(8) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 12-13.

(9) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 16-17.

(10) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 19, 29, 35, 36, 39, 57, 58.

(11) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 58, 60-81.

(12) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 105-138.

(13) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 81-105.

(14) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 169.

(15) Gimbutas, Marija, „Chronology of Obre I and Obre II“, Sarajevo: Wissenschaftliche mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landesmuseum, IV, heft A, Archälogie,1974, 15-35.

(16) Benac, Alojz, Ibidem, 1971, 169.

(17) Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980, 34.



Pogled na lokalitet Obre IIArheološka istraživanjaGeodetski snimak lokaliteta Obre I i II Unutrašnji raspored u kući K13  (Benac, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”)
Unutrašnji raspored u kući K15 (Benac, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”)Arheološki nalazi Tabla XL (Benac, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”)Arheološki nalaz (Benac, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”)Vaza (Benac, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”)
Arheološki nalazi Tabla XXXII (Benac, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”)Arheološki nalazi Tabla X (Benac, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”)Arheološki nalazi Tabla XVIII (Benac, “Obre II: Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju”) 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: