početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Grob sa stećkom u selu Bistro, povijesni spomenik

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 1/10.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 8. do 11. septembra 2009. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

            Istorijski spomenik – grob sa stećkom u selu Bistro, opština Novi Travnik, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini grob sa stećkom u obliku sljemenjaka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č.1646 (novi premjer), posjedovni broj 59, što odgovara k.č. 207/1 (stari premjer), z.k. uložak broj 11, k. o. Bistro, opština Novi Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na nacionalni spomenik i prostor koji se nalazi u radijusu od 10 metara od nacionalnog spomenika:

-          dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

-          nije dozvoljeno pomjeranje nadgrobnika sa groba na bilo koju drugu lokaciju.

 

Vlada Federacije  dužna je obezbijeditii:

-          izradu geodetskog i snimka postojećeg stanja područja,

-          izradu i sprovođenje Projekta sanacije i restauracije  nacionalnog spomenika.

Projekt sanacije, restauracije i konzervacije treba sadržavati:

-          arheološko istraživanje;

-          čišćenje stećka od lišaja i mahovine i saniranje oštećenja;

-          uređenje groba s uklanjanjem samonikle vegetacije.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe, suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - V. ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

Prema članu V. stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisija su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u »Službenom  glasniku BiH«.

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i  Ljiljana Ševo.

 

Broj: 05.1-2-40/09-50

9. septembra 2009. godine

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, »nacionalni spomenik« je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

BZK „Preporod“- Opštinsko društvo Novi Travnik podnio je, dana 16. 07. 2009. godine, prijedlog za proglašenje istorijskog područja – Osamljeni stećak u selu Bistro, opština Novi Travnik, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

Izjava o značaju dobra

Sljemenjaci u obliku kućice s krovom na dvije vode jedan su od najčešćih oblika nadgrobnika u okolini Travnika. Razlikuju se po krovu koji može biti strmiji ili položeniji. Sljeme je puno rjeđe blago svedeno, a takav je slučaj s reljefno ukrašenim (polumjesec i krst), osamljenim grobom sa sljemenjakom u selu Bistro, orijentisanom u pravcu sjever- jug.

 

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tokom rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

 

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Osamljeni grob sa stećkom u selu Bistro (ispod Kose) nalazi se na nadmorskoj visini od 748 metara, sjeverne geografske širine 44° 08.133' i istočne geografskoj dužine 17° 39.694'.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao dio k.č.1646 (novi premjer),  posjedovni list broj 59, k.o. Bistro, što odgovara k.č. 207/1 (stari premjer), z.k. uložak broj 11, opština Novi Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Istorijski podaci (1)

Do polovine X vijeka, kada se „zemlja Bosna” prvi put javlja u istorijskom izvoru, njena teritorija je već obuhvatala sedam župa: Vrhbosnu, Vidogošću (Vogošću), Lepenicu, Bosnu (posebno konstituisano područje oko Visokog), Trstivnicu, Brod (oko Zenice i Lašvu(2)). Srednjovjekovna župa Lašva obuhvatala je područje današnjih opština Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik. Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije, od 1377. godine, kraljeva. Lašva je bila jedna od najvećih i najplodnijih župa uže Bosne. Vjerovatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo poljoprivredom. Na tom području konstatovano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV i XV vijeka(3) kao i srednjovjekovni gradovi Toričan, Travnik, Bosnić ili Škaf i Vrbenac grad(4).  

O župi Lašvi, s obzirom na njenu prostranost i značaj, nema puno istorijskih dokumenata koji se odnose na period srednjeg vijeka. Ova župa se prvi put spominje u povelji kralja Bele IV iz 1244. godine, čija autentičnost nije dokazana, kao posjed bosanske biskupije navodi se mjesto „kod tri crkve.”(5)

 

2. Opis dobra

Nekropole sa stećcima centralne Bosne su najbrojniji i najizrazitiji spomenici kulture srednjovjekovne Bosne, kojih ima u svim krajevima, ali relativno najviše oko Ilijaša, Visokog, Kiseljaka, Travnika i Gornjeg Vakufa.

Osamljeni stećak, sljemenjak s postoljem, dimenzija 145 x 60 x 90 cm, dimenzije postolja 180 x 100cm, orijentisan je u pravcu sjever-jug. S duže bočne (zapadne) strane nalazi se oštećen ukras polumjeseca i krsta, izrađen u visokom reljefu.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Novog Travnika kao spomenik III kategorije uvršteno je 5 lokaliteta nekropola sa stećcima (188 stećaka) bez preciznije identifikacije.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi 

Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pedesetih godina prošlog vijeka, započela je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini. Prva istraživanja nekropola na području Travnika, ograničavajući se na dolinu Lašve, tačnije na prostor od Lašve do Karaule, dolinu rijeke Bile do Brajkovića i Guče Gore, dolinu Komarske Lašve do Goleša i dolinu Grovnice, izvršila je P. Korošec navodeći 52 nekropole (P. Korošec, 1952, str. 378-407).

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 21. 05.2009. godine, ustanovljeno je sljedeće:

Stećak je nagnut, dijelom utonuo (nije bilo moguće uzeti kompletne dimenzije postolja); na gornjim plohama (krovu) primijećeni su biljni organizmi (lišajevi i mahovina), koji razaraju strukturu stećka. Uz sam sjeveroistočni rub stećka nalazi se stablo, čije je korijenje uraslo pod stećak. Stećak je obrastao niskom i visokom vegetacijom.

 

6. Specifični rizici

-          samonikla vegetacija.

 

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH«, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A.         Vremensko određenje

B.         Istorijska vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

iv.         Kompozicija     

v.          Vrijednost detalja

G.         Izvornost

ii.          Materijal i sadržaj

v.          Položaj i smještaj u prostoru

H.         Jedinstvenost i reprezentativnost

 i.         Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zemljišnoknjižni izvadak,

-          fotodokumentacija sa terena, 11 slika

 

Korišćena literatura

Tokom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,  korišćena je sljedeća literatura:

 

1931.    Petrović, Jozo, S arheologom kroz Travnik, Zagreb, 1931.

 

1952.    Korošec, Paola, “Srednjevjekovne nekropole okoline Travnika”, GZM, n.s., svezak VII, Sarajevo, 1952, 375-407.

 

1971.    Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971.

 

1982.    Bešlagić, Šefik, Stećci - kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982.

 

1984.    Anđelić, Pavao, “Doba srednjovjekovne bosanske države” u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, Sarajevo, Veselin Masleša, 1984.

 

1987.    Kreševljaković, Muhamed, Naselja opštine Pucarevo, Pucarevo, 146- 151. 

 

1994.    Klaić, Nada, Srednjovjekovna Bosna, politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.), Zagreb, 1994.

 

(1) Više o istorijskim podacima pogledati u “Odluci Komisije o proglašenju Istorijskog područja – Nekropola sa stećcima Maculje, opština Novi Travnik, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine”, na web adresi Komisije: www.aneks8komisija.com.ba

(2) Pavao Anđelić, “Doba srednjovjekovne bosanske države” u: Kulturna  istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, Sarajevo, “Veselin Masleša”, 1984, 9,10, 113.

(3) Šefik Bešlagić, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo,1971, 141, 145,154,156.

(4) Jozo,Petrović, S arheologom kroz Travnik, Zagreb, 1931.

(5) Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo, 1957, 150.; Nada Klaić, Srednjovjekovna Bosna, politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.), 1994, 112, 115.

 

 

 

 



Grob sa stećkom u selu BistroGrob sa stećkom u selu Bistro  


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: