Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 50/10.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 8. do 11. septembra 2009. godine, donijela je
O D L U K U
I
Historijsko područje – Nekropola kod sela Orašac, općina Novi Travnik, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa dva antropomorfna nadgrobnika koji podsjećaju na križ.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 714 (novi premjer), posjedovni list broj 214/1, k.o. Bistro, što odgovara k.č 1174 (stari premjer), z.k. uložak broj 11, k.o. Opara, općina Novi Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru koji je definiran u tački I stav 3. ove odluke dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izradu geodetskog i snimka postojećeg stanja područja;
- izradu i provedbu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole.
Projekt sanacije, restauracije i konzervacije treba sadržavati:
- arheološko istraživanje;
- čišćenje stećaka od lišaja i mahovine i saniranje oštećenja;
- uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije;
- izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnog spomenika.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u »Službenom glasniku BiH«.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 05.1-2-40/09-49
9. septembra 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, »nacionalni spomenik« je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.
BZK „Preporod“, Općinsko društvo Novi Travnik, podnio je, dana 16. 07. 2009. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje 2 krstače u pravoslavnom groblju Orašac, općina Novi Travnik, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati pod nazivom stećci, jedinstveni su za područje Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Impresivan su dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV stoljeću, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika. Imaju izuzetnu historijsku i umjetničku važnost.
U selu Orašac evidentirana je nekropola sa dva antropomorfna nadgrobnika kao poseban vid nadgrobnika koje susrećemo u okolini Travnika i Zenice, a koje nemaju svojih analogija na područjima stećaka. Predstavljaju oblike nedovoljno razvijenih krstača. Njihova glavna odlika je gornji dio - glava, a zatim bočna ispupčenja (trokutasta ili zaobljena), koje u ovom slučaju možemo nazvati ramenima.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tokom rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru,
- dopisom broj 05.1-35-23/2009-151 od 09.01.2009. godine zatražen je stav vlasnika u vezi sa proglašenjem nekropole kod sela Orašac, općina Novi Travnik, nacionalnim spomenikom BiH,
- dopisom broj 05.1-36.9-10/09-44 od 08.04.2009. zatražena je dostava dokumentacije i stavovi u vezi sa proglašenjem nekropole kod sela Orašac, općina Novi Travnik, nacionalnim spomenikom BiH od Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Nekropola se nalazi u zaseoku Krnjići, iznad pravoslavnog groblja na kojem se ne vrši (recentno) sahranjivanje.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. br. 714 (novi premjer), posjedovni list broj 214/1, k.o. Bistro, što odgovara po starom premjeru k.č 1174, z.k. uložak broj 11, k. o. Opara, općina Novi Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
Prema vijestima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, polovinom X stoljeća na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine postojale su četiri političko-teritorijalne formacije s manjim ili većim stepenom samostalnosti: Trebinje s Konavljem, Hum, dio oblasti Neretljana i Bosna. Tokom sljedećih nekoliko stoljeća Trebinje i Hum ostaju samoupravne teritorije pod vlašću dukljanskih i raških vladara, a Bosna se postepeno proširuje i više osamostaljuje. Na području porječja gornjeg toka rijeke Bosne formirano je jezgro srednjovjekovne bosanske države u Visokom. Do polovine X stoljeća, kada se „zemlja Bosna” prvi put javlja u historijskom izvoru, njena teritorija je već obuhvatala sedam župa: Vrhbosnu, Vidogošću (Vogošću), Lepenicu, Bosnu (posebno konstituirano područje oko Visokog), Trstivnicu, Brod (oko Zenice) i Lašvu(1).
2. Opis dobra
Stećci centralne Bosne su najbrojniji i najizrazitiji spomenici kulture srednjovjekovne Bosne, kojih ima u svim krajevima, ali relativno najviše oko Ilijaša, Visokog, Kiseljaka, Travnika i Gornjeg Vakufa.
Opis antropomorfnih nadgrobnika:
Antropomorfni nadgrobnik br. 1, gornji krakovi oblikovani su u vidu glave čovjeka i simetričnih, kratkih trokutastih ispusta, kao nadomjestak poprečnih krakova, ukras: slabo vidljiv križ. dimenzije: 150x70x25 cm (debljina “glave”), nadgrobnik je nagnut, na vidljivoj plohi mjestimično mahovina, površina oštećena.
Antropomorfni nadgrobnik br. 2, gornji krakovi oblikovani su u vidu glave čovjeka i simetričnih, kratkih trokutastih ispusta, kao nadomjestak poprečnih krakova, ukras: reljefni križ, iznad kojeg je polumjesec, nadgrobnik je gotovo pao, dimenzije antropomorfnog nadgrobnika: 165x90x20 cm (debljina glave).
Navedeni nadgrobnici predstavljaju poseban vid krstača koje susrećemo u okolini Travnika i Zenice, a koje nemaju svojih analogija na područjima stećaka. Predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača (Š. Bešlagić, 1982., 107)(2).
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Novog Travnika kao spomenik III kategorije uvršteno je 5 lokaliteta nekropola sa stećcima (188 stećaka) bez preciznije identifikacije.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pedesetih godina prošlog stoljeća, započela je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini. Prva istraživanja nekropola na području Travnika, ograničavajući se na dolinu Lašve, tačnije na prostor od Lašve do Karaule, dolinu rijeke Bile do Brajkovića i Gučje Gore, dolinu Komarske Lašve do Goleša i dolinu Grovnice, izvršila je P. Korošec navodeći 52 nekropole (P. Korošec, 1952, 378-407).
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 21. 05.2009. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- Na nadgrobnicima prisutni su biljni organizmi, uglavnom lišajevi i mahovina koji razaraju strukturu kamena;
- Nadgrobnik br. 2 je jako nagnut, gotovo pao na zemlju;
- Nadgrobnici su obrasli niskim i visokim rastinjem.
6. Specifični rizici
- dugogodišnje neodržavanje lokaliteta,
- nepovoljni vremenski uticaji,
- samonikla vegetacija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH«, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Historijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
iv. Kompozicija
v. Vrijednost detalja
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn
v. Položaj i smještaj u prostoru
H) Jedinstvenost i reprezentativnost
i. Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa
Sastavni dio ove odluke su:
- Imovinsko – vlasnička dokumentacija:
- zemljišnoknjižni izvadak za zemljišnu parcelu br. 1174, broj z.k. uloška 11, NAR.i RZ br. 051-0-Nar-10-003, izdao 18.05.2010. godine Zemljišno-knjižni ured/kancelarija Novi Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;
- Fotodokumentacija:
- fotografije postojećeg stanja snimljene su 21. 05 2009. godine; fotografirala arheolog Silvana Čobanov (digitalnim fotoaparatom Canon 1000D).
Korištena literatura
Tokom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, korištena je sljedeća literatura:
1952. Korošec, Paola, “Srednjevjekovne nekropole okoline Travnika”, u: GZM, n.s., svezak VII, Sarajevo: 1952.
1982. Bešlagić, Šefik, Stećci - kultura i umjetnost, Sarajevo: 1982.
1987. Kreševljaković, Muhamed, Naselja opštine Pucarevo, Pucarevo: 1987.
(1) Više o historijskim podacima pogledati u Odluci Komisije o proglašenju historijskog područja – Nekropola sa stećcima Maculje, općina Novi Travnik, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, na web adresi Komisije: www.kons.gov.ba
(2) Opširnije o krstačama vidjeti u Odluci Komisije o proglašenju historijskog područja – Nekropola sa stećcima Maculje, općina Novi Travnik, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, na web adresi Komisije: www.kons.gov.ba
|