Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 1/10.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 13. jula 2009. godine, donijela je
O D L U K U
I
Graditeljska cjelina – Islahijjet u Brčkom proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine: objekat Islahijjetov dom, četiri stambeno-poslovna objekta sa magazama, objekti u nizu prekoputa Islahijjetovog doma (dva poslovna objekta sa mjestom i ostacima i parcele koje sa njima graniče).
Prostor nacionalnog spomenika je omeđen rijekom Brkom sa istočne strane, ulicom Islahijet (pristupna ulica) i glavnom gradskom saobraćajnicom sa zapadne strane i obuhvata k.č. 17 (novi premjer), što odgovara k.č. 1/27 (stari premjer); k.č. 19 (novi premjer), što odgovara k.č. 1/26 (stari premjer); k.č. 20 (novi premjer), što odgovara k.č. 1/23 (stari premjer); k.č. 49 (novi premjer), što odgovara k.č. 7/161, 7/162, 7/163, 7/165, 7/167 i 7/169 (stari premjer); k.č. 50 i k.č. 1479 (dio), k.o. Brčko 1, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o implementaciji odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika iz Aneksa 8. (“Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, br. 2/02 i 19/07).
II
Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Brčko distrikta) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Vlada Brčko distrikta dužna je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se primjenjuju na prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke:
- dopušteni su isključivo radovi na očuvanju prostorne strukture graditeljske cjeline i konzervatorsko-resturatorski radovi na pojedinačnim objektima,
- Vlada Brčko distrikta dužna je osigurati izradu projekta konzervatorsko-restauratorskih radova na nacionalnom spomeniku,
- u cilju rehabilitacije graditeljske cjeline, predvidjeti uvođenje funkcija koje će formirati određenu vrstu kulturnog centra (kafei, mali restorani, prodajne galerije, prostori za kulturne namjene manjeg kapaciteta – kamerni teatar, odnosno dućani sa magazama, knjižare i sl.),
- izvršiti rehablitaciju i revitalizaciju objekata na k.č. 17, tako da njihova namjena bude u potpunosti u skladu sa funkcijom ostalih objekata cjeline,
- moguće je izvršiti rekonstrukciju objekta za koje postoje pisani i materijalni tragovi o njihovom ranijem postojanju pod uvjetom da je, u cilju očuvanja ambijentalnih vrijednosti graditeljske cjeline, neophodno izvršiti njihovu rekonstrukciju sa naglaskom na obavezno zadržavanje horizontalnih i vertikalnih gabarita u skladu sa dostupnim podacima,
- dopuštena je upotreba novih materijala, ali na način da njihov izgled i materijalizacija ne smiju ugrožavati ni narušavati vrijednosti graditeljske cjeline,
- zabrana stacionarnog i pokretnog saobraćaja,
- izvršiti uređenje partera uz moguće postavljanje urbanog mobilijara, popločavanje ulice granitnom kockom, osvjetljenje graditeljske cjeline, hortikulturno uređenje otvorenih površina prema odgovarajućem projektu,
- svi radovi moraju biti izvođeni uz prethodno odobrenje organa uprave nadležnog za prostorno planiranje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležni organ uprave) i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa.
Utvrđuje se zaštitni pojas koji graniči sa zaštićenim prostorom nacionalnog spomenika, a definiran je granicom k.č. j: 15, 16, 21, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, u kontinuitetu od 51 do 63, 1472 (dio) i 1479 (dio), k.o. Brčko 1. U tom pojasu je potrebno osigurati očuvanje izgrađene strukture objekata, prije svega planske osnove uz sljedeće mjere:
- nije dopušteno rušenje postojećih objekata, nadogradnja, promjena horizontalnih i vertikalnih dimenzija objekata, promjena stilskih karakteristika objekata (uklanjanjem ili dodavanjem pojedinih dekorativnih elemenata i arhitektonskih detalja) i promjena otvora (promjena proporcija, broj, veličina i raspored otvora) na objektima, kao i vrste, nagiba i visine krovova i krovnih pokrivača,
- nije dopuštena izgradnja novih objekata koji bi dimenzijama, izgledom ili na neki drugi način mogli ugroziti nacionalni spomenik,
- s ciljem očuvanja ambijentalnih vrijednosti graditeljske cjeline, za objekte za koje postoji dokumentacija da su se nalazili na prostoru zaštitnog pojasa se dozvoljava rekonstrukcija u skladu sa horizontalnim i vertikalnim gabaritima koji će se utvrditi nakon analize dokumentacije i materijalnih tragova, pod uvjetom da svojom visinom, izgledom, materijalizacijom ili na neki drugi način ne ugrožavaju nacionalni spomenik,
- izmještanje saobraćaja iz prostora zaštitnog pojasa oko graditeljske cjeline (trenutno neizgrađeni prostori oko i u ulici Islahijet).
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Brčko distrikta, nadležnom organu uprave i nadležnoj službi zaštite naslijeđa, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II-V ove odluke i nadležnom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02, «Službeni glasnik Republike Srpske», broj 79/02, «Službene novine Federacije BiH», broj 59/02 i «Službeni glasnik Brčko distrikta BiH», broj 4/03), briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 133.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 07.1-2-40/09-44
9. jula 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju Doma mladih (zgrada Islahijjeta) u Brčkom na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 133.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Uspostava austrougarske vlasti u BiH za Brčko je značila brži razvitak i snažan utjecaj habsburškog građenja i kulture, tako da se krajem 19. vijeka uočava transformacija organizacije grada, sa pravilno postavljenim gradskim ulicama koje zamjenjuju spontano oblikovane cjeline mahala i čaršije. U to vrijeme nastaju novi oblici „čaršije“ – cjeline gdje se sada spajaju stanovanje i zanatsko-trgovačke funkcije zastupljene u jednom objektu, tako da se u prizemlju javlja javna funkcija dok je stanovanje smješteno na spratovima.
Jedno od 'predstavnika' novog načina gradnje objekata i urbanističkog koncepta predstavlja i trgovačko-zanatsko jezgro naselja Kolobara - u srcu starog grada - graditeljska cjelina sa privatnim, stambeno-poslovnim objektima građenim od strane trgovca Mehmedage Kantardžića. Graditeljska cjelina, posebno kada se gleda sa desne strane rijeke Brke, čini osebujan objekt u gradskom ambijentu. Ovo područje se sastoji od Islahijjetovog doma i četiri stambeno poslovna objekta sa magazama.
Sa arhitektonskog aspekta objekat Islahijjeta (podignut 1912) ima dominantnu ulogu sa aspekta oblikovnog tretmana parcele i predstavlja jedan od najbitnijih očuvanih objekata vezanih za kulturno-prosvjetnu aktivnost muslimanske zajednice u Brčkom.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (zemljišno-knjižni izvadak i kopiju katastarskog plana),
- sadašnje stanje objekta,
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Grad Brčko se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smješten je na ušću rijeke Brke u rijeku Savu. Leži na 96 m nadmorske visine.
Graditeljska cjelina se nalazi u Brčkom, u stambenom naselju Kolobara, u blizini ušća rijeke Brke u rijeku Savu. U neposrednoj blizini se nalazi zgrada filijale Zemaljske banke.
Nacionalni spomenik čine: objekat Islahijjetov dom, četiri stambeno-poslovna objekta sa magazama, objekti u nizu prekoputa Islahijjetovog doma (dva poslovna objekta sa mjestom i ostacima i parcele koje sa njima graniče). Prostor nacionalnog spomenika je omeđen: rijekom Brkom sa istočne strane, ulicom Islahijet (pristupna ulica) i glavnom gradskom saobraćajnicom sa zapadne strane i nalazi se na lokaciji označenoj kao k.č. broj 17 (novi premjer), što odgovara k.č. broj 1/27 (stari premjer); k.č. broj 19 (novi premjer), što odgovara k.č. broj 1/26 (stari premjer); k.č. broj 20 (novi premjer), što odgovara k.č. broj 1/23 (stari premjer); k.č. broj 49 (novi premjer), što odgovara k.č. br. 7/161, 7/162, 7/163, 7/165, 7/167 i 7/169 (stari premjer); k.č. broj 50 i k.č. broj 1479 (dio), k.o. Brčko 1; Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko distrikt), Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
Brčko je u kontinuitetu nastanjeno od prahistorije pa sve do današnjih dana. Kao dokaz ovoj tvrdnji idu u prilog pronađeni ostaci rimskih grobnica i predmeta od staklene paste na mjestu oko Atik džamije. Ti nalazi upućuju na postojanje ljudskih staništa i u vremenu II vijeka nove ere. Međutim, nikad nije izvršena njihova naučna obrada, tako da je podatke o Brčkom u periodu do XVII vijeka skoro nemoguće pronaći.
Kao toponim, Brčko se po prvi put spominje, po jednom izvoru, 1548. godine (Blago na putevima Jugoslavije, 1983, 274), a po drugom, 1620. godine, u jednom od opisa Bosanskog pašaluka(1). Tada je Brčko bilo u sastavu Tuzlanskog kadiluka (sreza) i Zvorničkog sandžaka (okruga). Razvitak Brčkog u razdoblju između 1620. i 1716. godine bio je intenziviran. Tada su sagrađene dvije javne banje, jedna kula, džamija i više stambenih objekata (Hadžimuhamedović, 1989).
Godine 1716. austrijska vojska je do temelja srušila grad. U ruševinama su nestale i sve značajnije građevine izgrađene do tog vremena. Sve do Beogradskog mira Brčko je bilo u sklopu Austrije. Poslije Beogradskog mira 1739. godine, na ovom mjestu je podignuta palanka sa opkopom(2), koji je napušten prije 1833. godine. Ostaci opkopa nisu sačuvani (Blago na putevima Jugoslavije, 1983, 274). Od 1739. do 1830. godine Brčko se obnavljalo i razvijalo nešto sporije.
S obzirom na povoljnost položaja uz Savu, grad se počeo pojačano razvijati kada je utemeljeno Dunavsko parobrodsko društvo, 1830. godine, i kada je u naselju smještena jedna od najvažnijih carinarnica u Bosni. Tada grad postaje važna stanica što doprinosi i bržem razvoju trgovine. Godine 1820. u gradu se formiraju mahale: Atik, Džedid, Varoš, Karanfil i Kolobara. Godine 1850. postepeno se počinje formirati i Srpska Varoš. Srpska Varoš je potez paralelan sa tokom rijeke Save koji se nalazi u istočnom dijelu historijske jezgre Brčkog. Geodetski snimak potvrđuje da su pojedini objekti bili izgrađeni i prije 1882. godine.
Uspostava austrougarske vlasti za Brčko je značila brži razvitak i snažan upliv evropskog načina života i građenja. Kako su granice na Savi okupacijom prestale postojati, trgovina je počela još jače cvjetati, a to je značilo i u ukupnosti brži napredak. Na već spomenutom austrijskom geodetskom snimku, uočava se novi koncept organizacije grada, sa ortogonalno postavljenim gradskim ulicama koje zamjenjuju spontano oblikovane cjeline mahala i čaršije.
Brčko se modernije razvija u pogledu urbanističko-arhitektonskih rješenja izgradnje grada. Izgrađeno je 18 škola različitog tipa: tri mekteba, jedna medresa, srpska osnovna škola, državna škola i trgovačka škola. Jevreji su 1880. godine sagradili hram-sinagogu, zatim je sagrađena Bijela džamija zvana Džedit džamija. Godine 1892. u Brčkom je sagrađena Gradska vijećnica. Vijećnica je izgrađena u pseudomaurskom izrazu, a prema idejnom projektu arhitekte Aleksandra Viteka i izvedbenom projektu arhitekte Ćirila Ivekovića. Zgrada bolnice je sagrađena 1886. godine. Važan događaj za Brčko bio je 13. septembra 1894. godine kada je završena izgradnja mosta preko Save dugog 775 m. Hotel «Posavina» je izgrađen 1891. godine, a sagradio ga je poznati trgovac Alija Kučukalić koji je došao iz Čačka. U istom eklektičkom – pseudomaurskom izrazu građena je i stambena zgrada porodice Kočić(3). Kao što je već rečeno, u ovom periodu dolazi do naglog razvoja grada i gradnje velikog broja novih objekata koji su izgrađeni u različitim arhitektonsko-stilskim izrazima: pseudomaurski, neoklasicistički, secesijski i sl.
U ovom periodu nastaje i trovačko-zanatsko jezgro naselja Kolobara, sa privatnim, stambeno-poslovnim objektima građenim u različitim godinama pod austrougarskom upravom. Izgradio ih je trgovac Mehmedaga Kantardžić i pošto nisu bili objekti od „javnog značaja“, danas nema mnogo pisanih tragova o njima, dok ni geodetski snimak Brčkog iz 1895. godine ne prikazuje ovaj dio naselja. Međutim, s obzirom na namjenu objekata, moguće ih je datirati na sami kraj 19. i početak 20. vijeka.
Otvaraju se društvene organizacije sa različitim zadacima, među koje spadaju i razna kulturno-prosvjetna i zanatlijska udruženja, a po kasabama se otvaraju čitaonice. Među najstarija muslimanska društva spada i muslimansko prosvjetno i potporno društvo «Islahijjet» u Brčkom osnovano 1907. godine. Islahijjet znači vaspitanje, odgajanje ili popravak. Društvo su osnovali ugledniji muslimani Brčkog. Društvo «Islahijjet» je u 6 sela imalo svoje pododbore sa čitaonicama i održavalo je analfabetske tečajeve po okolnim selima. Temeljna svrha društva je označena ovako: «Svrha je kulturno i privredno podizanje muslimanske omladine grada i kotara brčanskog». (Bukvica)
„Ovu svrhu društvo je postizalo: davanjem materijalne pomoći valjanoj i čestitoj mladeži koja se vaspitava u svjetskim i vjerskim naukama u državi, davanjem materijalne pripomoći mladeži, koja se osposobljuje na raznim zanatima u privredi u državi i na strani, suzbijanjem alkoholizma, analfabetizma, prosjačenja i upućivanjem mladeži da pohađa škole, zanate i uopće radom na obrazovanju muslimanske omladine. Za izvršenje cilja društvo je u «Pravilima» u članu 3. predvidjelo osnivanje: prostorije za čitanje novina, biblioteku, priređivanje konverzacionih večeri, priređivanje javnih predavanja, izleta, tombola i osnivanje pododbora i povjereništava. U istom članu se navodi društveni fond za koji će određena svota biti izdvojena iz sveukupnih društvenih prihoda. Glavnica fonda je predviđena za izgradnju ili kupovinu vlastite društvene zgrade koja bi se zvala «Dom Islahijjeta»(4).
Godine 1922. godine je kupljena(5) i adaptirana zgrada koja je sagrađena 1912. godine(6) i na taj način postala «Islahijjetov dom». Godine 1935. zgrada je proširena - nadograđena društvenom salom sa pozorišnom binom koja je mogla da primi preko 400 gostiju. (Bukvica)
U zgradi je 1918. godine održana prva gradska konferencija radnika na kojoj su formirane sindikalne podružnice - obućara, krojača, abadžija, stolara i građevinskih manuelnih radnika. Izabran je i odbor sindikalno organizovanih radnika za Brčko. Ova konferencija je imala veliki značaj za dalji razvoj sindikalnog pokreta u Brčkom (Spomen-ploča na zgradi, 1981. godina).
2. Opis dobra
Graditeljska cjelina je omeđena ulicama: Islahijet, Mehmeda Malića i Ibrahima Džindića. Sastoji se od sljedećih objekata: Islahijjetov dom i četiri stambeno-poslovna objekta sa magazama. S obzirom da su svi objekti građeni odvojeno, u različitim periodima, i s obzirom na nepravilan položaj ulica koje definiraju graditeljsku cjelinu i uvjetuju i njene gabarite, svi objekti su, u osnovi, nepravilnih oblika sa različitim uglovima zidnih ploha. Svi objekti su iste spratnosti (P+1), ali različitog tretmana fasadnih ploha i plastike i krovnih ravni.
Objekti su građeni u stilu historicizma (pseudorenesansa) sa karakterističnom podjelom fasadnih ploha po vertikali – profiliranim horizontalnim vijencima, bez posebnih dekorativnih elemenata. Izuzetak čine dva objekta: ugaoni dio objekta Islahijjetov dom i objekat br. 1, kod kojih pored navedene horizontalne podjele imaju i vertikalnu podjelu pilastrima kroz obje etaže objekta. Kod objekta br. 1 ovi pilastri su u zoni prizemlja povezani dekorativnom profilacijom plitkih lukova. U zavisnosti od javne namjene prizemlja objekata – poslovnog karaktera, osim objekta Islahijjetov dom, kod svih ostalih objekata otvori prizemlja su rađeni bez parapeta. Ritam i položaj otvora u prizemlju svih objekata osovinski ponavljaju prozorski otvori na spratovima. Izuzetak čini objekat br. 5 kod kojeg se u osovini otvora prizemlja javljaju po dva prozorska otvora na spratu. Fasade svih objekata završavaju se profiliranim vijencem sa karakterističnim ležećim olukom, dok su sve profilacije (vijenci, pilastri i plitki lukovi) izvedeni izvlačenjem i obradom opeke i plastičnom obradom u malteru.
Konstruktivni sistem kod svih objekata je masivni sa zidovima od pune opeke, koji su u prizemlju deblji dok se na spratu stanjuju za jedan opečni red. Međuspratna konstrukcija je bila drvena sa čeličnim „I“ nosačima kao nosivim elementima. Stropnu konstrukciju iznad prizemlja također su činile drvene grede sa daščanim pokovom. Krovovi su rješavani kao klasični drveni krovovi, dvovodni i trovodni, sa biber crijepom kao krovnim pokrivačem.
S obzirom da su objekti građeni fazno, što se može zaključiti i na osnovu njihove arhitekture – različita visina stropova u objektima i na osnovu zabatnih zidova i oblikovanja i tretmana fasada, vidljivi zazidani otvori na zabatnim zidovima objekata su vjerovatno prvobitno bili u funkciji ali faznom gradnjom su zatvoreni.
Objekat Islahijjetov dom
Objekat je izgrađen u duhu historicizma sa prisutnim elementima historicizma (pseudorenesansa), što se ogleda u pravilnom ritmu prozorskih otvora i istaknutim vijencima (krovni i vijenci između etaža). Utjecaj secesije se osjeća u pažljivoj i istaknutoj primjeni arhitektonskog elementa - balkona i primjeni kovanog željeza u konstrukciji i ogradi balkona. Osnova zgrade je u obliku trapeza koji je zaobljen na užoj strani. Ova „defomacija“ uslovljena je oblikom parcele. Zgrada je smještena između dvije ulice i ima reperni položaj u slici naselja kada se gleda sa desne strane rijeke Brke(7). Islahijjet ima dominantnu ulogu sa aspekta oblikovnog tretmana parcele. Izvorne vrijednosti ambijentalne cjeline koju čine zgrade na parceli su zadržane u smislu: oblika, visine i tretmana fasade Islahijjeta, karakteristike historicizma zgrade čija je fasada u produžetku jugozapadne fasade Islahijjeta i oblikovnih karakteristika zgrada čija fasada je u produžetku sjeveroistočne fasade drugog dijela zgrade Islahijjet.
Zgrada Islahijjeta se sastoji iz dva dijela koji se nadovezuju jedan na drugi, a neposredno su povezani otvorom na spratu. Prvi, ugaoni dio ima manju površinu, veće spratne visine i rasčlanjeniju fasadu. U drugom dijelu zgrade je i potkrovlje upotrebljivo.
Konstrukcija je zidana sa olakšavajućim svodovima iznad svih većih otvora. Osnovni materijal je opeka, nestandardnih dimenzija 28x14x7,5 cm. Kao vezivni materijal je korišten produžni malter u omjeru 1:2:9 (cement:kreč: pijesak). Fasade su rađene u produženom malteru, bojene dok su u enterijeru primijenjeni krečni malter i krečna boja.
Međuspratna konstrukcija je AB ploča i spregnuta stropna konstrukcija. Temelji ispod glavnih nosivih zidova i nosivi zidovi su debljine 70 cm, a ostali zidovi su debljine 15, 25 i 35 cm. Krovna konstrukcija je drvena, a pokrivač biber crijep (nije izvorno stanje). Vertikalna komunikacija se ostvaruje unutar zgrade sa dva betonska stepeništa. Izvorno su u objektu postojala drvena stepeništa, ali su ona zamijenjena.
Fasada ugaonog dijela Islahijjeta je reprezentativnija, sa većim spratnim visinama i bogatijim rasčlanjenjem u odnosu na drugi dio zgrade. Površine su horizontalno i vertikalno rasčlanjene profiliranim vijencima i plitkim pilastrima. Između prizemlja i sprata su dva profilirana vijenca (od vijenca sa skromnijom profilacijom su ostali samo dijelovi).
Zadnjom intervencijom iz 2000. godine uklonjen je krovni vijenac. Plitki, pravougaoni pilastri sa imitacijom rustike (horizontalno izvučene fuge u malteru) se pružaju cijelom visinom fasade. Ovi pilastri na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj fasadi stvaraju tri jednaka polja u kojima su centralno smješteni prozorski otvori. U prizemlju su otvori nesto veći u odnosu na sprat. Na jugozapadnoj fasadi u prvom polju slijeva prvobitni prozorski otvor je zamijenjen sa dva manja(8). Na sjeveroistočnoj strani u trećem polju s lijeva se nalazi ulazni otvor čija je linija nadvratnika viša od linije natprozornika prozorskih otvora u prizemlju. Prozorski otvori na spratu su uokvireni profiliranim vijencima.
Drugi dio zgrade se direktno naslanja na prvi i fizički su povezani u nivou sprata. Dimenzije objekta i obrada fasada su skromniji u odnosu na prvi objekat. S tim u vezi i prvobitno rješenje krova, tj. sljeme drugog dijela je bilo niže u odnosu na sljeme prvog dijela za oko 1,5 m. Najnovijom rekonstrukcijom iz 2000. godine visine sljemena su izjednačene. Fasada je horizontalno raščlanjena profiliranim vijencima. Dva vijenca se nalaze između prizemlja i sprata, a treći je krovni vijenac. Prozorski otvori su simetrično, pravilno raspoređeni, uokvireni profiliranim vijencima. Ulazni otvor je na sjeveroistočnoj fasadi, nižeg nadvratnika u odnosu na nadprozornike prozorskih otvora u prizemlju. Izvorno su postojala tri ulazna otvora(9).
U prizemlju prvog dijela objekta izvorno je bila smještena biblioteka sa čitaonicom. U drugom dijelu je bila smeštena sala za smještaj 400 gostiju.
Zgrada je više puta mijenjala namjenu pa je i prostor konstruktivno dograđivan i adaptiran. Prizemlje ugaonog dijela zgrade se sastoji iz ulaznog dijela, u okviru koga su stepenište i mokri čvor, i jedne velike prostorije. Sprat je jedan prostor iz koga se pristupa balkonu i drugom dijelu zgrade Islahijjet. Drugi dio zgrade Islahijjet je slične prostorne koncepcije kao ugaoni dio. U prizemlju, u ulaznoj zoni su stepenište i mokri čvor, a ostatak prostora nije pregrađen. Sprat i potkrovlje su jednoprostori bez pregrada.
Podovi nemaju završni sloj, tako da je izvorno stanje nepoznato. Opservacija bojenih slojeva izvršena je u holu zgrade, dijelovima stepeništa i sprata. Ustanovljeno je da su zidne plohe slikane i bojene u više navrata. Primijenjeni su krečni malter i krečna boja. Veliki dio površina je bio oslikan prvobitno u stilu secesijskog serijskog slikarstva (biljni i geometrijski motivi). (Izvedbeni projekat rekonstrukcije, adaptacije i restauracije objekta Islahijjet u Brčkom).
Ostali objekti graditeljske cjeline
Ostali objekti graditeljske cjeline su Regulacionim planom Kolobara Brčko valorizirani kao objekti ambijentalne vrijednosti.
Objekat 1. (na parceli k.č. broj 49)
Objekat ima pravougaonu osnovu dimenzija 8,80x8,40 m i spratnosti je P+1. Sa tri strane objekat je oslonjen na susjedne objekte, a svojom jedinom fasadom izlazi na ulicu Islahijet. Glavni ulaz se nalazi sa jugozapadne strane kroz vrata širine 1,80 m. U prizemlju objekta se nalaze tri prostorije – prva dimenzija oko 4,15x7,50 metara i dvije manje ostave međusobno povezane. Spratna etaža ima dimenzije 8,50x7,12 m. Zbog činjenice da je objekat skoro uništen, nije moguće utvrditi broj prostorija koje su bile u ovom dijelu objekta.
Zidovi objekta su rađeni u punoj opeci dim 30x14,5x7,5 cm (masivni sistem gradnje). U prizemlju debljina zidova iznosi 60 cm, dok se na spratnoj etaži debljina zida smanjuje za jedan opečni red, na 45 cm. Međuspratna konstrukcija je karakteristična za period austrougarske uprave. U pitanju je kombinacija čelične primarne konstrukcije („I“ profili) na koju je oslonjena sekundarna drvena konstrukcija na koju je pokovan daščani pod. Stropna konstrukcija je izrađena od drvenih greda na koju su pokovane daske i trstika. Krovna konstrukcija objekta je klasična drvena stolica.
Objekat je bio malterisan, ali je usljed nepovoljnog djelovanja oborinske vode i naročito kapilarne vlage, fasada gotovo u potpunosti uništena. Ipak ostali su sačuvani dijelovi pilastra i kapitela na spratu i dijelovi pilastra koji su međusobno povezani lukovima u prizemlju objekta, te dijelovi izvorne boje objekta. Prizemna i spratna etaža su bile odvojene jednim horizontalnim vijencem, a objekat je bio završen nešto naglašenijim krovnim vijencem.
Ovaj objekat je imao fizičku vezu sa objektom broj 2 u zoni prizemlja (dva lučna otvora) pa se pretpostavlja da su nastali u isto vrijeme.
S obzirom da su međuspratna i krovna konstrukcija potpuno uništene došlo je do potpune devastacije objekta uslijed dugogodišnjeg djelovanja atmosferilija, tako da su danas ostali očuvani jedino njegovi vanjski zidovi.
Objekat 2. (na parceli k.č. broj 49)
Također je sa tri strane naslonjen na susjedne objekte i samo jednom fasadom je orijentiran prema ulici Ibrahima Džindića, te jednim manjim dijelom fasade (u širini otvora vrata) izlazi i na ulicu Islahijet.
Objekat je trapezoidne osnove dimenzija cca 6,25x10,90x9,30x12,05 m. Tokom rata u BiH i na ovom objektu je došlo do devastacije krovne konstrukcije tako da je objekat u većoj mjeri uništen (očuvani su jedino vanjski zidovi). Na osnovu položaja ulaza u ovaj objekat (objekat je imao samo stražnji ulaz iz ulice Ibrahima Džindića, dok je ulaz sa ulice Islahijet bio kroz objekat broj 1) i na osnovu vidljivih ostataka udubljenja na unutrašnjim zidovima (služili za smještaj polica) za pretpostaviti je da je najvjerovatnije riječ o magazinskom prostoru objekta broj 1 koji je u ovom slučaju bio prodavnica.
Sistem gradnje primijenjen na ovom objektu je identičan sistemu na objektu broj 1. Debljina zidova u prizemlju iznosi 60, dok je na spratu debljina zidova 45 cm. Sada potpuno uništena međuspratna konstrukcija rađena je na istom principu kao i kod susjednog objekta broj 1. Krovna konstrukcija objekta nedostaje, ali se na osnovu ostataka na zabatnim zidovima može odrediti nagib krovnih ploha. Otvori na fasadi prizemlja (vrata) su lučno završeni, dok su prozorski otvori na spratu smješteni u osovini otvora prizemlja i pravougaonog su oblika. Objekat je sa objektom broj 1 u prizemlju povezan sa dva lučno završena otvora.
Krovni vijenac na dijelu fasade u ulici Islahijet je na istoj visini kao kod susjednog objekta broj 1 i u završnoj obradi profilacije predstavljaju jednu cjelinu. Vijenac na fasadi prema ulici Ibrahima Džindića u potpunosti je uništen.
Objekat 3. (na parceli k.č. broj 49)
Objekat predstavlja uglovnicu ulica Islahijet i Ibrahima Džindića, te je ovom činjenicom i definirana njegova arhitektura. Za razliku od ostalih objekata u ovoj cjelini, samo se na ovom objektu uočava raščlanjenost fasada po vertikali, jer na objektu nema horizontalnih vijenaca nego su primijenjeni pilastri koji se protežu cijelom visinom objekta. Pilastri su završeni horizontalnim vijencem iznad kojeg se nalazi atika. S obzirom da ovakav završetak predstavlja odlike secesijske arhitekture, za pretpostaviti je da je ovaj objekat izgrađen posljednji.
Ulaz u objekat se nalazi iz ulice Islahijet. Otvor vrata se nalazi i na fasadi prema ulici Ibrahima Džindića ali je iznutra zazidan naknadnom intrvencijom. Objekat je pravougaone osnove dimenzija 9,50x11,00 m. Sa dvije bočne strane je naslonjen na susjedne objekte. U prizemlje objekta ulazi se kroz dvokrilna vrata širine 1,80 i visine 3,60 m. Nekada su na objektu postojala još jedna vrata iz ulice Ibrahima Džindića, ali su u nekoj od kasnijih intervencija ova vrata zazidana.
Prizemlje ima dimenzije 8,25x10,10 m. Stepeništa za sprat nema, ali se na stropu prizemlja i u podu mogu uočiti njegovi tragovi. Na spratu se nalazi jedna prostorija.
Zidovi su rađeni u punoj opeci debljine cca 50 cm. Kao međuspratna konstrukcija upotrijebljeni su čelični nosači sa svodovima od opeke, na koje se naslanja podna konstrukcija.
Svi elementi fasade su izvedeni jednostavno bez posebnih dekorativnih elemenata. Jednostavna dekorativna profilacija je izvedena oko svih otvora. Kota gornje ivice vijenca iznosi 9,10 metara. Krovni pokrivač objekta je biber crijep.
Objekat 4. (na parceli k.č. broj 49)
Ovaj objekat se zabatnim zidovima naslanja na susjedne objekte i jednom fasadom izlazi na ulicu Ibrahima Džindića, a drugom na ulicu Islahijet. Objekat je trapezoidne osnove dimenzija 7,60x12,00x9,30x12,05 metara. Objekat je spratnosi P+1. U prizemlju se nalaze dva poslovna prostora, od kojih je jedan povezan sa objektom broj 5. Prema materijalima koji su tom prilikom primijenjeni moguće je zaključiti da se ova intervencija desila krajem 20. vijeka.
Na fasadama objekta se uočavaju promjene koje su nastale usljed zatvaranja otvora: gotovo svi otvori na fasadi prema ulici Ibrahima Džindića su zazidani (i u zoni prizemlja i sprata postavljeni su u osovini i zazidani su naknadnim intervencijama), osim jednih vrata – vjerovatno ekonomskog ulaza; dok su na fasadi prema ulici Islahijet oba otvora u prizemlju zadržala svoj prvobitni izgled, dok su oblik i dimenzije prozorskih otvora na spratu objekta izmijenjene naknadno (postavljeni su asimetrično u odnosu na položaj otvora u prizemlju i vidljivi su naknadno postavljeni betonski natprozornici). Na fasadi koja je orijetirana na ulicu Islahijet u prizemlju su se očuvala oba otvora vrata sa sačuvanim željeznim kapcima. Fasade su bile jednostavne i vertikalno raščlanjene primjenom horizontalnih vijenaca. Krovni vijenac objekta je bio nešto složenije izrade od vijenca koji odvaja prizemnu od spratne etaže. Dvovodna krovna konstrukcija je očuvana ali zbog oštećenja krovnog pokrivača došlo je do njenog oštećenja i deformacije. Kao krovni pokrivač objekta izvorno je korišten biber crijep dok su sada vidljivi ostaci falcovanog crijepa postavljenog naknadnom intervencijom.
Objekat 5. (na parceli k.č. broj 50)
Objekat je nastao kao uglovnica. Nepravilnog je trapezoidnog oblika dimenzija 3,70x7,40x6,20x7,14 m. Sprat ovog objekta danas je u funkciji stanovanja.
Konstrukcija objekta je rađena na isti način kao i kod objekta broj 4. – masivni nosivi zidovi objekta su urađeni od pune opeke. Međuspratna, stropna i krovna konstrukcija je urađena od drvenih nosača. Prizemlje objekta je služilo za poslovnu namjenu (povezano je sa objektom broj 4), dok je sprat stambeni. Objekti broj 4. i 5. nisu direktno prislonjeni jedan uz drugi već između njih postoji 'prolaz' širine cca 60 cm. Zbog funkcionalnosti ovi objekti su naknadnim intervencijama 'spajani'. Na fasadi prema ulici Ibrahima Džindića nalazi se također naknadno izgrađena 'veranda' koja služi kao ulaz u objekat.
Fasade ovog objekta su vremenom pretrpjele izmjene. Otvori u prizemlju su doživjeli mnoge intervencije – promjenu dimenzija i izgleda (zazidani su otvori prema ulici Ibrahima Džindića, prema ulici Islahijet dozidani su parapeti). Na spratnoj etaži su prozori zadržani u izvornom obliku, ali su prema ulici Ibrahima Džindića ovi otvori zazidani. Dekoracija, tj. profilacija oko prozora je očuvana djelimično, kao i horizontalni vijenci objekta.
Krovna konstrukcija je očuvana, iako u lošijem stanju (primjetno je ulegnuće), krov je trovodni, a kao krovni pokrivač je korišten biber crijep.
Objekti na parceli k.č. broj 17
Na parceli k.č. broj 17 nalaze se dva objekta spratnosti P+1 od čega istočniji objekat predstavlja dupleks. Objekat 1 (zapadniji) je dimenzija cca 10,00x8,75 m, objekat 2 (dupleks – istočniji) je dimenzija cca 15,25x10,00 m. Oba objekta su izgrađena kao objekti u nizu. Oba imaju dvovodni krov pokriven crijepom, s tim da je objekat 1 niži u odnosu na susjedni za oko 1 m. Namjena oba objekta je poslovna. Po principu analogije sa susjednim objektima može se zaključiti da je na oba objekta upotrijebljen masivni konstruktivni sistem sa zidovima građenim od pune opeke. Fasade objekata su rađene jednostavno bez ukrasa i profilacija. Jedini ukras na fasadi predstavljaju vijenci: vijenac koji po vertikali i vizuelno dijeli objekat na prizemlje i sprat i vizuelno naglašeniji krovni vijenac nešto složenije izrade. Krovna konstrukcija je očuvana, iako u lošijem stanju (primjetno je ulegnuće) sa biber crijepom kao pokrivačem.
Objekat na parceli k.č. broj 19.
Na parceli k.č. broj 19, izdata je urbanistička saglasnost za izgradnju stambeno (prizemlje)-poslovnog (sprat) objekta spratnosti P+1. Na susjednoj parceli k.č 17 se nalaze dva poslovna objekta koji zajedno sa predmetnim objektom čine niz.
Na osnovu Regulacionog plana Kolobara Brčko objekat je valoriziran kao objekat ambijentalnih vrijednosti i predviđena je njegova rekonstrukcija.
Na geodetskoj podlozi za snimak postojećeg stanja prijedloga Urbanističkog projekta historijskog gradskog jezgra Brčko objekat je ucrtan sa sljedećim dimenzijama: 7x9 m. Na osnovu prijedloga ovog Urbanističkog projekta izdati su urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju poslovno – stambenog objekta (trgovina, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti), približno istih horizontalnih gabarita kao na geodetskoj podlozi: 7,00x10,00 m, spratnosti P+1, na osnovu kojih je i počela izgradnja objekta na lokalitetu. Prema urbanističkom projektu predviđene dimenzije.
Na osnovu raspoložive arhivske fotodokumentacije vidljivo je da je objekat bio prizemni, pokriven biber crijepom, postavljenom na dvovodnu krovnu konstrukciju visine sljemena: za oko 3 m niži od susjednog objekta. Fasade objekta je bila jednostavna bez ukrasa i profilacija. Prema raspoloživim informacijama objekat je srušen u drugoj polovini 70-tih godina 20. vijeka prilikom izgradnje obližnjeg mosta i saobraćajnice.
Iako odredbe izdate urbanističke saglasnosti i navedena postojeća prostorno-planska dokumentacija, na osnovu koje se trenutno izvode radovi na lokalitetu, predviđa izgradnju objekta spratnosti P+1, u cilju očuvanja ambijentalnih vrijednosti graditeljske cjeline neophodno je, i jedino prihvatljivo, izvršiti rekonstrukciju objekta u smislu obaveznog zadržavanja horizontalnih i vertikalnih gabarita u skladu sa arhivskim fotografijama. Precizno definiranje visine objekta izvršiti na osnovu geometrijske i analitičke analize dostupnih arhivskih fotografija.
Objekat na parceli k.č. broj 48
Parcela k.č. broj 48 trenutno je neizgrađena i predstavlja aktivnu parking površinu. Iz dostupne prostorno planske i arhivske fotodokumentacije vidljivo je da na datoj parceli postojao prizemni objekat nepravilnog oblika (približno pravougaonog) koji je oblikom pratio granice parcele. Prema raspoloživim informacijama objekat je srušen u drugoj polovini 70-tih godina 20. vijeka prilikom izgradnje obližnjeg mosta i saobraćajnice.
Na osnovu Regulacionog plana Kolobara Brčko objekat je valoriziran kao objekat ambijentalnih vrijednosti i predviđena je njegova rekonstrukcija.
Na geodetskoj podlozi za snimak postojećeg stanja prijedloga Urbanističkog projekta historijskog gradskog jezgra Brčko objekat je ucrtan sa sljedećim dimenzijama cca 14,00x24,00 m. Prijedlogom ovog Urbanističkog projekta izdati su urbanističko tehnički uslovi za izgradnju poslovnog objekta (trgovina, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti), istih horizontalnih i vertikalnih gabarita kao na geodetskoj podlozi (spratnosti P, cca 14,00x24,00 m).
Na osnovu raspoložive arhivske fotodokumentacije vidljivo je da je objekat:
- bio prizemni (približno iste visine prizemlja kao objekat Islahijjetov dom),
- pokriven biber crijepom postavljenim na trovodnu krovnu konstrukciju,
- uočljiva je primarna raščlanjenost fasada po vertikali primjenom pilastara koji se protežu cijelom visinom objekta,
- uočljiva je upotreba horizontalnog vijenca samo na ugaonom dijelu objekta, iznad glavnog ulaza, koji je dodatno naglašen završnim horizontalnim vijencem i trougaonim atikama u svakom od tri polja između pilastara,
- svi elementi fasade su izvedeni jednostavno bez posebnih dekorativnih elemenata,
- jednostavna dekorativna profilacija je izvedena oko svih otvora.
U cilju očuvanja ambijentalnih vrijednosti graditeljske cjeline neophodno je, i jedino prihvatljivo, izvršiti rekonstrukciju objekta u smislu obaveznog zadržavanja horizontalnih i vertikalnih gabarita u skladu sa arhivskim fotografijama. Precizno definiranje visine objekta izvršiti na osnovu geometrijske i analitičke analize dostupnih arhivskih fotografija, dok je horizontalne gabarite objekta potrebno precizno definirati prilikom istraživačkih radova na temeljima objekta, tj. na osnovu geodetskog snimka postojećih temelja objekta.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Zgrada Islahijjeta je 1979. godine stavljena pod zaštitu općine.(10)
Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Islahijjet - Dom mladih u Brčkom je upisan pod rednim brojem 133.
Za ostale objekte graditeljske cjeline nema podataka o zaštiti.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Najstarija intervencija na zgradi potiče iz perioda 1912. godine, kada je promijenjena tavanica prvog sprata ugaonog dijela zgrade. Ova intervencija se mogla desiti u vrijeme izgradnje drugog dijela zgrade, kada je sistem svodova nošenih od strane čeličnih traverzi zamijenjen armirano-betonskom ispunom, koja je rezultirala sistemom spregnute tavanične konstrukcije.
Prve veće intervencije su nastale u periodu od 1945. godine do 1960. godine. Najveće intervencije su vidljive na stepenišnim krakovima, i to dogradnja stepenišnog kraka u drugom dijelu zgrade, koje vodi u krovište zgrade. Ovo betonsko višekrako stepenište je dograđeno 80-ih godina na originalno stepenište iz 20-ih godina prošlog vijeka. Stepenište u ugaonom dijelu zgrade je također dograđeno. U istom periodu su nastali i pregradni zidovi sanitarija u oba dijela zgrade. U ovom periodu je u drugom dijelu zgrade međuspratna konstrukcija zamijenjena ili popravljena na nekim dijelovima armirano-betonskom pločom. Na dijelovima nadprozornika su olakšavajući lukovi zamijenjeni armirano-betonskim gredama.
Osim navedenog, osamdesetih godina prošlog vijeka izvršeni su radovi na fasadama većeg obima. Obijene su skoro sve originalne malterisane površine, a postavljene nove. Tom prilikom su upotrijebljeni malter i boje koje ni po tonu ni po ostalim karakteristikama (sastav boje) nisu odgovarale autentičnim materijalima. Zamijenjen je prozorski otvor na fasadi ugaonog dijela sa dva manja prozorska otvora.
Novija intervencija je nastala poslije ratnih razaranja (zgrada je zapaljena i orginalna krovna konstrukcija je porušena) 2000. godine. Izvedeni su krovopokrivački radovi. U drugom dijelu zgrade konstruirana je posebna vrsta monta ploče poduprte armirano-betonskim podvlakama koje se oslanjaju na armirano-betonske stubove. Konstrukcija krova su krovne stolice na rasponu 3,2 m. Pokrivač je biber crijep sa odgovarajućim sljemenicima. Ovom intervencijom je uklonjen izvorni krovni vijenac. (Izvedbeni projekat rekonstrukcije, adaptacije i restauracije objekta Islahijjet u Brčkom)
Na objektu Islahijjeta su rađeni istraživački radovi 2005. godine u sklopu izrade Izvedbenog projekta rekonstrukcije, adaptacije i restauracije objekta Islahijjet. Konstatovano je da je sačuvano oko 60% izvorne konstrukcije, dok ostatak čine intervencije od agresivnih betonskih do izmjenjivih pregradnih zidova od cigle.
Nije poznato da li su rađeni istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi na ostalim objektima graditeljske cjeline.
5. Sadašnje stanje dobra
Dana 03.12.2007. godine izvršen je uvid u stanje spomenika Islahijjet - Dom mladih u Brčkom, kada je ustanovljeno sljedeće:
- Zgrada Islahijjeta nije bila u upotrebi;
- Tokom rata 1992-1995 godine zgrada je zapaljena, kada su uništeni svi drveni elementi zgrade: krovna konstrukcija, vrata i prozori;
- S ciljem zaštite zgrade od daljnjeg propadanja Vlada Brčko distrikta je investirala hitnu sanaciju zgrade, što je podrazumijevalo ispitivanje stanja nosivosti temelja i zidova zgrade, ukrutu dijela objekta na mjestu krovnog vijenca i izgradnju krovne konstrukcije. Ispitivanjem je utvrđeno da nosivost zidova zgrade nije ugrožena, ali da postoji mogućnost da je, uslijed stalnih promjena nivoa podzemnih voda, popustila nosivost temelja. Stoga je predložena izgradnja betonskog prstena oko temelja cijele zgrade, koja nije izvedena. AB serklaž je postavljen kao ukruta na mjestu krovnog vijenca. Izgled krova i krovne konstrukcije nije vraćen u prvobitno stanje. Sljemena ugaonog i drugog dijela zgrade Islahijjet su visinski izjednačena, u izvornom stanju sljeme drugog dijela je bilo niže od sljemena ugaonog dijela zgrade Islahijjet za oko 1,5 m;
- Fasadna platna su oštećena uslijed nepovoljnih atmosferskih utjecaja, neodržavanja zgrade i ratnih dejstava. Sistem odvodnje oborinske vode sa krova koji je izgrađen 2000. godine je oštećen. Donji kordon vijenac u ugaonom dijelu zgrade je skoro potpuno uništen;
- Prozori i vrata su skoro potpuno uništeni, ostali su samo dijelovi prozorskih okvira. Pojedini prozorski otvori u drugom dijelu zgrade su zatvoreni daskama. Ulazni otvor u ugaonom dijelu zgrade je zatvoren „salonskom kapijom“ i zaključan. Ulazni otvor u drugom dijelu zgrade je zatvoren rasklimanim daskama i može se ući u zgradu;
- U enterijeru su vidljiva oštećenja nastala djelovanjem vlage, mehaničkim udarcima, detonacijama...;
- Sistem vodovoda, kanalizacije i struje je u lošem stanju.
Dana 17.05.2008. godine izvršen je uvid u stanje ostalih objekata u graditeljskoj cjelini kada je konstatirano da su svi objekti, izuzev objekta broj 3. u vrlo lošem stanju:
- Krovovi objekata broj 1, 2, 4 su zapaljeni tako da je u posljednjih 10 godina došlo do skoro potpunog uništenja konstrukcije;
- Gornje zone zidova su u vrlo lošem stanju;
- Dekorativni elementi su se očuvali na malim površinama;
- Na objektima je uočeno prisustvo kapilarne vlage;
- Međuspratne konstrukcije u svim objektima su skoro uništene;
- Fasadna platna su u vrlo lošem stanju uslijed nepovoljnih atmosferskih utjecaja i neodržavanja objekata;
- Upotreba savremenih građevinskih materijala (jaki cementni malteri) samo je ubrzala proces propadanja;
- Na objektima je uočeno prisustvo samoniklog rastinja;
- Postoji opasnost da objekti u skoro vrijeme budu u potpunosti uništeni;
- Objekti predstavljaju opasnost za ljude koji u njima žive (objekat br. 5).
Dana 26.02.2009. godine izvršen je uvid u stanje svih objekata u graditeljskoj cjelini Islahijjet, kada je konstatovano sljedeće:
- Objekat Islahijjeta je rehabilitiran – realizirana je prva faza rekonstrukcije/restauracije objekta koja je podrazumijevala radove na vanjskoj fasadi objekta, stolarske radove i veći dio radova u enterijeru.
- Ostali objekti graditeljske cjeline su u lošem građevinskom stanju - sva oštećenja su nastala uslijed ili nedostatka ili lošeg održavanja i nekorištenja objekata, utjecaja atmosferilija (nepostojanje ili loša krovna konstrukcija i pokrov, loši odvodi – propadanje olučnih konstrukcija i sl.), te zbog izražene pojave vlage u zidovima objekata (kapilarna vlaga). Ukratko, stanje registrirano 17.05.2008. godine je još više pogoršano nepreduzimanjem neophodnih, hitnih intervencija na zaštiti objekata od daljnjeg propadanja.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 32/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Historijska vrijednost
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru.
E. Simbolička vrijednost
F. Ambijentalna vrijednost
i. Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline,
ii. Značenje u strukturi i slici grada.
G. Izvornost
vi. Duh i osjećanja.
I. Cjelovitost
i. Fizička cjelovitost (kompaktnost),
ii. Homogenost,
iii. Zaokruženost (kompletnost).
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- z.k. izvadak, posjedovni list,
- fotodokumentacija,
- grafički prilozi.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja graditeljske cjeline Islahijjet u Brčkom nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1925. Veliki župan Tuzlanske oblasti, “Pravila za izgradnju Islahijjetova doma u Brčkom”, Viđeno, broj 6948;
1926. Veliki župan Tuzlanske oblasti, “Pravila potpornog društva «Islahijjet» u Brčkom”, Viđeno, broj 491, Ljudevit Kajzer- Vinkovci;
1936. Dr. Bukvica, Abdulah, “Tridesetogodišnjica «Islahijjeta» u Brčkom”, Novi behar, godina X, broj 15-16;
1940. Dr. Bukvica, Abdulah, “Brčanski «Islahijjet» u službi zajednice”, Gajret kalendar za godinu 1941, Štamparija «Bosanska pošta»;
1971. Dr. Marković, Jovan, “Brčko – najveći grad Bosanske Posavine”, Gradovi Jugoslavije, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd, 1971, 175 – 178;
1983. “Blago na putevima Jugoslavije”, Enciklopedijsko-turistički vodič, Jugoslavija publish, Beograd, 1983, 2;
2002. Urbanistički zavod BiH – Sarajevo, Regulacioni plan Kolobara Brčko;
2008. Akcionarsko društo „PROJEKT“ Banja Luka, Prijedlog Urbanističkog projekta Historijsko gradsko jezgro Brčko – nacrt projekta
(1) Opis naselja je vezan za skelu preko rijeke Save i za stanovnike naselja koji su uglavnom bili skelari.
(2) Ovdje je riječ najvjerovatnije o utvrđenju načinjenom od brvana i jakog kolja sa pleterom, koji je sa vanjske strane bio nasut zemljom. Oko ovakve utvrde se uvijek nalazio hendek sa vodom.
(3) Prema kazivanju dr. Bećirević Nedžada kuću je izgradio isti trgovac Alija Kučukalić 1890-1907 godine.
(4) Ljudevit Kajzer, “Pravila potpornog društva «Islahijet» u Brčkom”
(5) 1925. godine napisana su „Pravila za izgradnju Islahijjetova doma” u Brčkom gdje su definirani: odbor za gradnju, dužnosti odbora, sredstva za podizanje doma, vlasništvo, izdavanje potvrda dobrotvorima, način bilježenja dobrotvora, način uplate dobrotvornih svota, postupanje u slučaju obustave dobrotvorne pomoći, pravilo o korištenju fonda, definiranje obaveze-potvrde o uplaćenoj dobrotvornoj pomoći, obaveza traženja dozvole za gradnju od gradskog poglavarstva u Brčkom prije početka gradnje, trajanje i ovlasti pravilnika i imenovanje akcionog odbora.
(6) Pronađena je metalna pločica pored ulaza sa natpisom.
(7) Na istoj parceli se nalaze još četiri zgrade iz istog perioda. Visinom se ističe zgrada čija fasada je u produžetku sjeveroistočne fasade drugog dijela zgrade Islahijjet. Te zgrade imaju nešto mekšu obradu fasade u odnosu na zgradu Islahijjeta.
(8) Čitljivo sa starih fotografija.
(9) Stare fotografije.
(10) Odluka o prostornom uređenju područja općine Brčko.
|
