početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica, ambijentalna cjelina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 25/11.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 13. jula 2009. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Ambijentalna cjelina – Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine svi objekti smješteni u ulicama Kazandžiluk, Mali Kazandžiluk, Luledžina i dva objekta u ulici Oprkanj.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 354 (novi premjer, što odgovara k.č. 11 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 306, z.k. uložak broj 5, KO SP_Sarajevo - Mahala XXV; k.č. 355 (novi premjer, što odgovara k.č. 8 i 9 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 32, z.k. uložak br. 2 i 1, KO SP_Sarajevo - Mahala XXV; k.č. 356 (novi premjer, što odgovara k.č. 10 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 303, z.k. uložak broj 4, KO SP_Sarajevo - Mahala XXV; k.č. 357 dio (novi premjer, što odgovara k.č. 12, 13, 14, 15 i 16 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 7, 9, 10, 11 i 12, KO SP_Sarajevo - Mahala XXV; k.č. 361 (novi premjer, što odgovara k.č. 69 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 369, z.k. uložak broj 56, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 362 (novi premjer, što odgovara k.č. 70 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 112, z.k. uložak broj 57, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 363/1 (novi premjer, što odgovara k.č. 71 i 72 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 233, z.k. uložak broj 58 i 59, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 363/2 (novi premjer, što odgovara k.č. 8 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 317, z.k. uložak broj 1, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 364 (novi premjer, što odgovara k.č. 1-dio stari premjer), upisan u posjedovni list broj 300, z.k. uložak broj 23, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 365 (novi premjer, što odgovara k.č. 6 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 2, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 366/1 (novi premjer, što odgovara k.č. 5 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 165, z.k. uložak broj 3, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 366/2 (novi premjer, što odgovara k.č. 4 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 199, z.k. uložak broj 24, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 367 (novi premjer, što odgovara k.č. 3 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 451, z.k. uložak broj 4, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 368 (novi premjer, što odgovara k.č. 2 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 5, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 369 (novi premjer, što odgovara k.č. 30 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 304, z.k. uložak broj 6, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 370 (novi premjer, što odgovara k.č. 29 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 180, z.k. uložak broj 7, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 371 (novi premjer, što odgovara k.č. 28 i 27 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 8 i 9, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 372 (novi premjer, što odgovara k.č. 1 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 129, z.k. uložak broj 23, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 373 (novi premjer, što odgovara k.č. 75 stari premjer KO SP_Sarajevo - Mahala I i k.č. 9 i 10 stari premjer KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV), upisan u posjedovni list broj 149 z.k. uložak broj 60, KO SP_Sarajevo - Mahala I i z.k. uložak broj 21 i 22 KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 374 (novi premjer, što odgovara k.č. 76 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 570, z.k. uložak broj 62, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 375 (novi premjer, što odgovara k.č. 78 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 18, z.k. uložak broj 63, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 376 (novi premjer, što odgovara k.č. 77 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 571, z.k. uložak broj 61, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 377  (novi premjer, što odgovara k.č. 79  i 80 stari premjer KO SP_Sarajevo - Mahala I, i k.č. 11 stari premjer, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV), upisan u posjedovni list broj 97, z.k. uložak broj 64 i 24, KO SP_Sarajevo - Mahala I i z.k. uložak broj 29, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 378 (novi premjer, što odgovara k.č. 81 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 29, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 379 (novi premjer, što odgovara k.č. 82 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 31, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 380 (novi premjer, što odgovara k.č. 83  i 84 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 326, z.k. uložak broj 35 i 37, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 381 (novi premjer, što odgovara k.č. 85  i 86 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 223, z.k. uložak broj 43 i 44, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 382 (novi premjer, što odgovara k.č. 87 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 250, z.k. uložak broj 45, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 383 (novi premjer, što odgovara k.č. 13 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 40, z.k. uložak broj 7, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 384 (novi premjer, što odgovara k.č. 12 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 569, z.k. uložak broj 8, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 385 (novi premjer, što odgovara k.č. 11 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 254, z.k. uložak broj 11, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 386 (novi premjer, što odgovara k.č. 10 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 256, z.k. uložak broj 15, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 387 (novi premjer, što odgovara k.č. 9 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 476, z.k. uložak broj 16, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 388 (novi premjer, što odgovara k.č. 12 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 19, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 389 (novi premjer, što odgovara k.č. 13 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 118, z.k. uložak broj 18, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 390 (novi premjer, što odgovara k.č. 8 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 406, z.k. uložak broj 17, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 391 (novi premjer, što odgovara k.č. 7 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 356, z.k. uložak broj 18, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 392 (novi premjer, što odgovara k.č. 6 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 19, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 393 (novi premjer, što odgovara k.č. 14 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 396, z.k. uložak broj 17, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 394 (novi premjer, što odgovara k.č. 15 i 16 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 253, z.k. uložak broj 16 i 15, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 395 (novi premjer, što odgovara k.č. 17 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 14, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 396 (novi premjer, što odgovara k.č. 18 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 13, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 397 (novi premjer, što odgovara k.č. 21 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 12, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 398/1 (novi premjer, što odgovara k.č. 24 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 11, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 398/2 (novi premjer, što odgovara k.č. 26 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 538, z.k. uložak broj 10, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV; k.č. 410 (novi premjer, što odgovara k.č. 32 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 27, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 411 (novi premjer, što odgovara k.č. 33, 34 i 35 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 567, z.k. uložak broj 26, 25 i 24, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 412 (novi premjer, što odgovara k.č. 2 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 23, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 413 (novi premjer, što odgovara k.č. 3 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 559, z.k. uložak broj 22, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 414 (novi premjer, što odgovara k.č. 4 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 21, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 415 (novi premjer, što odgovara k.č. 5 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 503, z.k. uložak broj 20, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 416 (novi premjer, što odgovara k.č. 1 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 129, z.k. uložak broj 35, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 417 (novi premjer, što odgovara k.č. 28 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 226, z.k. uložak broj 29, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 418 (novi premjer, što odgovara k.č. 29 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 29, z.k. uložak broj 28, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 419 (novi premjer, što odgovara k.č. 30 dio stari premjer), upisan u posjedovni list broj 545, z.k. uložak broj 2, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 420 (novi premjer, što odgovara k.č. 30 dio stari premjer), upisan u posjedovni list broj 545, z.k. uložak broj 2, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 424 (novi premjer, što odgovara k.č. 27 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 43, z.k. uložak broj 12, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 425/1 (novi premjer, što odgovara k.č. 23 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 564, z.k. uložak broj 32, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 425/2 (novi premjer, što odgovara k.č. 25 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 78, z.k. uložak broj 31, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 432 (novi premjer, što odgovara k.č. 22 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 551, z.k. uložak broj 33, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 433 (novi premjer, što odgovara k.č. 21 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 357, z.k. uložak broj 1, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 434 (novi premjer, što odgovara k.č. 20 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 224, z.k. uložak broj 34, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 435 (novi premjer, što odgovara k.č. 37 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 255, z.k. uložak broj 3, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 436 (novi premjer, što odgovara k.č. 19 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 181, z.k. uložak broj 30, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 437 (novi premjer, što odgovara k.č. 36 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 252, z.k. uložak broj 4, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 438 (novi premjer, što odgovara k.č. 18 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 438, z.k. uložak broj 5, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 439 (novi premjer, što odgovara k.č. 17 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 447, z.k. uložak broj 6, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 440 (novi premjer, što odgovara k.č. 16 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 225, z.k. uložak broj 9, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 441 (novi premjer, što odgovara k.č. 15 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 257, z.k. uložak broj 10, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII; k.č. 442 (novi premjer, što odgovara k.č. 88 i 89 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 28, z.k. uložak broj 46 i 48, KO SP_Sarajevo - Mahala I; k.č. 443 (novi premjer, što odgovara k.č. 96 stari premjer), upisan u posjedovni list broj 13, z.k. uložak broj 50, KO SP_Sarajevo - Mahala I; općina Stari Grad, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II

 

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

           

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na prostor definiran u tački I stav 2. ove odluke:

-          Na nacionalnom spomeniku su dopušteni isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na rekonstrukciji izvornih objekata ili njihovih izvornih dijelova, radovi koji će osigurati održivu upotrebu objekata, radovi na redovnom održavanju objekata ambijentalne cjeline, uključujući i one radove čiji je cilj prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

-          Nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik (nadogradnja, proširivanje i slični radovi na objektima), kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čiji cilj nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;

-          Prilikom restauracije, konzervacije i redovnog održavanja objekata ambijentalne cjeline obavezno sačuvati izvorni izgled objekata, koristiti izvorne materijale uz primjenu izvornih tehnika;

-          Nije dopuštena izmjena izvorne namjene objekata u ulici Kazandžiluk. Eventualna nova namjena objekata u ulicama Mali Kazandžiluk i Luledžina i dijelu ulice Oprkanj ne smije dovesti do izmjene ulaznih fasada objekata, krovnih ploha, visinskih proporcija ili unutrašnjih dispozicija. Eventualna nova namjena ne smije dovesti do narušavanja ambijenta Kazandžiluka, Malih Daira i Luledžine ulice;

-          Potrebno je izvršiti vraćanje izvornog popločanja ulica ambijentalne cjeline.

 

S ciljem zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite:

-          Izrada preliminarnog snimka postojećeg stanja kojim će se utvrditi oštećenja na objektima ambijentalne cjeline koja mogu dovesti do gubitka pojedinih objekata ili njihovih dijelova kao i utvrditi nelegalno izvedene intervencije kojima je narušen izgled pojedinačnih objekata i vrijednosti ambijentalne cjeline;

-          Izvođenje radova sanacije oštećenja na najugroženijim objektima (rekonstrukcija i restauracija krovnih površina, zamjena oštećenih dijelova krovnih pokrivača i krovnih konstrukcija i sl.);

-          Uklanjanje nelegalno izvedenih intervencija na objektima i vraćanje izgleda objekata u prvobitno stanje, a prvenstveno uklanjanje naknadno izgrađenog sprata na objektu esnafskog mekteba;

-          Ograđivanje prostora objekta na uglu ulice Luledžina i Oprkanj koji je nedavno srušen. Zabrana parkiranja na predmetnom prostoru i čišćenje prostora od otpada;

-          Izrada detaljnog snimka postojećeg stanja ambijentalne cjeline kojim će se utvrditi postojeće stanje objekata u pogledu obima, vrste, kvaliteta i stepena očuvanosti, tačan stepen oštećenja svakog pojedinog objekta i uzroci devastacije objekata i vrijednosti ambijentalne cjeline;

-          Izrada projekta konzervacije, restauracije i revitalizacije na osnovu projekta snimka postojećeg stanja;

-          Konzervacija i restauracija objekata prema projektu konzervacije;

-          Izrada programa i plana održavanja ambijentalne cjeline uz definiranje organizacije koja će biti zadužena za provođenje navedenog programa.

 

S ciljem zaštite vrijednosti nacionalnog spomenika, utvrđuje se zaštitni pojas, koji obuhvata parcele koje tangiraju prostor nacionalnog spomenika, i to  k.č.  357 – dio, 358, 359, 360, 399/1, 399/2, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 407, 408, 409, 421, 422, 423, 426, 427, 428, 429 i 430 (novi premjer). U tom pojasu nije dopuštena gradnja novih objekata, nadogradnja, proširenje ili izmjene na objektima koje mogu ugroziti ili narušiti izgled i vrijednosti nacionalnog spomenika.

Sve nelegalno izvedene intervencije na objektima u zaštitnom pojasu se moraju ukloniti i objekti vratiti u prvobitno stanje.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem  su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (www.kons.gov.ba).

 

VIII

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja  u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

 

Broj: 09-2-40/09-46

7. jula 2009. godine

Sarajevo

                       

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo podnio je, dana 27.6.2003. godine, peticiju/prijedlog za proglašenje graditeljske cjeline Baščaršije nacionalnim spomenikom BiH. U sastavu graditeljske cjeline Baščaršija se nalazi i cjelina Kazandžiluka, Malih Daira i Luledžine ulice.

Bejtić Muhamed i Mujesira su dana 30. juna 2009. godine podnijeli Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika prijedlog za proglašenje objekta SUR „Behar“, Bosanska kafana u ulici Kazandžiluk broj 28, Sarajevo nacionalnim spomenikom BiH.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju gradske ambijentalne cjeline Sarajevo na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 564.

Ambijentalna cjelina – Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica u Sarajevu se nalazi u sklopu gradske ambijentalne cjeline Sarajevo i na osnovu toga je Komisija pristupila provedbi postupka za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom,  u skladu sa članom V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

U skladu sa odredbama zakona, a na osnovi člana V. stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

Izjava o značaju dobra

Pored očuvanosti samog tkiva ambijentalne cjeline Kazandžiluka, Malih Daira i Luledžine ulice, posebnu vrijednost daje i očuvanost kazandžijskog zanata.

Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica, skup dućana i magaza koji formiraju tri ulice, danas, posmatrano u arhitektonsko-urbanističkom i funkcionalnom pogledu, predstavlja jednu od najočuvanijih ambijentalnih cjelina Baščaršije, sa očuvanom morfologijom ulica, izgledom, oblikovanjem i proporcijskim odnosima dućana i magaza.

Pored očuvanosti samog tkiva Kazandžiluku, Malim Dairama i Luledžinoj ulici posebnu vrijednost daje i očuvanost kazandžijskog zanata. Očuvanje tradicije zanata - izrada i prodaja kazandžijskih predmeta, predstavlja rijetkost u današnjoj Sarajevskoj čaršiji u kojoj o zanatima u pojedinim ulicama kao i o pojediniom zanatima često govore jedino nazivi ulica u kojima su se nekada nalazili.

Riječ je o izuzetnom opstanku ambijentalne cjeline od historijskog značaja koja je i do danas zadržala svoju izvornu ekonomsku funkciju.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (zemljišnoknjižni izvadak, posjedovni list i kopiju katastarskog plana),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.

 

O pokretanju postupka donošenja konačne odluke o dobru vlasnici i korisnici objekata koji čine nacionalni spomenik su obaviješteni usmeno, prilikom obilaska lokaliteta od strane saradnika Komisije. Svi vlasnici su bili upoznati da objekti koje koriste ili imaju u vlasništvu predstavljaju kulturno-historijsko naslijeđe.

 

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Ambijentalna cjelina Kazandžijske čaršije se nalazi u središnjem dijelu Baščaršije, na potezu oko Baščaršijske džamije. Unutar ambijentalne cjeline nalaze se ulice Kazandžiluk, Mali Kazandžiluk, Luledžina i dio ulice Oprkanj. Ulica Kazandžiluk povezuje ulice Baščaršijski trg (sa Sebiljem) na zapadu i ulicu Bravadžiluk (na istoku). Ulica Luledžina povezuje ulice Baščaršijski trg (sa Sebiljem) na zapadu i ulicu Oprkanj (na istoku).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokalitetu broj KO SP_Sarajevo – Mahala I, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIII, KO SP_Sarajevo - Mahala XXIV, KO SP_Sarajevo - Mahala XXV, općine Stari Grad, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Formiranje Baščaršije

Iako je na prostoru na kome se nalazi današnje Sarajevo bilo naselja i prije dolaska Osmanlija, svoju kulminaciju u urbanom, ekonomskom i kulturnom razvoju grad(1) je doživio tek u XVI stoljeću. Godina 1462, kada je napisana vakufnama Isa-bega Ishakovića, s pravom se uzima kao početak urbanog života Sarajeva u osmanskom periodu(2).

Podizanjem Isa-begovih zadužbina Sarajevo se počelo razvijati kao urbano mjesto. Još 1457. godine, on je po naređenju sultana Mehmeda Fatiha podigao džamiju, koja je nazvana Careva. Sagradio je i dvor (saray) po kome je grad dobio ime(3). Naziv Saray-ovasi (polje oko dvora), javlja se prvi put 1455. godine u Popisu Isa-bega Ishakovića(4). 

Poslije Isa-bega i mnogi drugi namjesnici, predstavnici feudalne klase, bogatiji trgovci i zanatlije, podizanjem raznih objekata vjerskog, društvenog, ekonomskog, kulturnog karaktera, uticali su da Sarajevo, posebno tokom XVI stoljeća, kada nastaju i najznačajnija arhitektonska ostvarenja osmanskog doba, postane najveći i najznačajniji grad u Bosni i jedan od najvećih na Balkanu(5).

Jedan od razloga zašto je XVI stoljeće zlatno doba Sarajeva jeste i pojava Gazi Husrev-bega na ovim prostorima u periodu njegovog stolovanja na dužnosti bosanskog sandžak-bega (1521-1541).

Poput gradova čiji je princip organizacije nastao u ozračju muslimanskih pravila gradnje, Sarajevo se dijelilo na:

-          dio stambenih četvrti - mahale i

-          dio privredne djelatnosti - čaršija.

Stambeni dio grada razvijao se po okolnim padinama, idući od centra prema periferiji.

Čaršija je izgrađena do kraja XVI stoljeća. Formirana sredinom XV stoljeća, veoma se brzo razvijala i svoj najveći uspon dostigla je u drugoj polovini XVI stoljeća.

Raskršće puteva na kojima se sada nalaze Firduzbegova banja, Čekrekčijina i Baščaršijska džamija, postaje centrom čaršije – Baščaršija, kroz koju protiče Mošćanica.(6)   

Do početka austrougarske uprave 1878. godine, ovo područje grada bilo je najrazvijeniji trgovački, privredni, vjerski, administrativni i ugostiteljski centar i najveći od svih gradova u Bosni i Hercegovini.(7)  

Oko 1554. bila je izgrađena kompletna sarajevska čaršija. Kreševljaković tu čaršiju opisuje na sljedeći način:

„U to vrijeme bio je njen izgled, s obzirom na raspored pojedinih obrta, ovakav: Od Ajasbegove džamije (danas hotel ''Central''), prema Ćumuriji ćupriji i uz današnju ulicu Jugoslovenske narodne armije sterala se Sabljarska čaršija, a južno i istočno od nje uz Miljacku spominje se Franačka čaršija. Od Latinske ćuprije do današnje apoteke ''Prvi maj'' bila je Terezijska čaršija. Od Latinske Ćuprije uz samu desnu obalu Miljacke do Careve Ćuprije sterali su se Donji tabaci, a od Careve ćuprije prema Vijećnici Gornji tabaci. Iz Terzijske čaršije paralelno s Donjim tabacima sterao se Aščiluk i Berberska čaršija, a njihov nastavak prema Tabačkoj džamiji zahvatala je Fišekčijska čaršija. Od džamije Mehmedbega Minetovića (danas Centralna vakufska uprava) bila je Češljarska čaršija (danas Kundurdžiluk). Na istočnoj strani Gazi Husrevbegova bezistana formirao se Veliki i Mali kujundžiluk. U produženju Velikog kujundžiluka prema današnjoj Titovoj ulici spominje se u XVII stoljeću Balugdžijska (ribarska) čaršija. Između Husrevbegove džamije, njegova imareta i Ajasbegove banje sterali su se Mudželiti i Mali Mudželiti (knjigovesci), a na južnoj strani džamije Veliki i Mali ćurčiluk. Istočno od Begove džamije i zapadno od hana Kolobare nastale su dvije paralelne čaršije, do same džamije Čizmedžiluk, a do Kolobare Kazazi (pozamenterija).

Sa sjeverne strane spomenute džamije, hana Kolobare i Mehmedbegova bezistana formirali su se Sarači, a na južnoj strani toga bezistana i Kolobare Bazerđani (trgovci). S istočne strane Brusa-bezistana Abadžiluk, a s južne Nalčadžije. Oko Baščaršijske džamije formirale su se čaršije: Halači, Bravadžiluk i Kazandžiluk.Oko Frduzbegove banje Mali sarači, Atari (drogeristi) i Halvadžiluk. Oko Čekrekčijine džamije Kasapi, Sagrdžije, Kovači i Puškari, onda Samardžije i nešto podalje Bojadžije. U tri bezistana sjedili su trgovci. U onom dijelu čaršije što se steralo na lijevoj obali Miljacke radili su poglavito zildžije (zvonari), kantardžije i nožari ili bičakčije, te se po tome ta čaršija zvala Zildžiluk, mada je u njoj bilo i nekih drugih obrtnika, kao što su mesari, berberi, samardžije i tabaci.“(8)  

U toj čaršiji egzistiralo je 80 raznih vrsta zanata, organiziranih u jake cehovske organizacije - esnafe. Ti zanati bili su i topografski organizirani po vrstama zanata, odnosno esnafa, tako da su u jednoj ulici bili dućani samo jednog ili više srodnih zanata(9). Kazandžiluk, Kujundžiluk, Kazazi, Franačka čaršija, Halači, Mudželiti... sve skupa 45 takvih ulica činilo je Sarajevsku čaršiju. Nadaleko čuveni proizvodi sarajevskih zanatlija zadovoljavali su potrebe ne samo Sarajlija nego su se i izvozili u druge krajeve(10).

Zanatstvo Sarajevske čaršije i po svojoj strukturi i po samoj sadržini davalo je karakternu osobinu Čaršiji kroz sva vremena razvoja i postojanja, i po tome je stara Sarajevska čaršija a priori čaršija zanata(11). 

U cilju osiguranja opšte edukacije budućih zanatlija osnovan je u Oprkanju ili Ibrikčijskoj čaršiji 1783. godine mekteb koji su pohađali šergti svih zanata. U mektebu su se izučavali najpotrebniji elementi iz vjeronauke kao i čitanje i pisanje arapskim pismom. Nastava u mektebu se završavala do 9 ujutro kako bi šegrti stigli na vrijeme u radionicu kod svojih majstora. Pojedini šegrti su nakon završavanja mekteba uz svoj svakodnevni posao u dućanu nastavljali i svoje opće obrazovanje, završavajući medrese i osposobljavajući se za službe imama, mujezina ili esnafskog doadžije(12).  

Alija Bejtić navodi da mekteb u Oprkanju predstavlja do sada prvu poznatu šegrtsku školu(13).  

Kazandžijski zanat

Među najstarije i najrazvijenije privredne grane u čaršiji je spadala metalna industrija. Izradom metalne robe su se u Sarajevu bavila tri esnafa: kovački (željezo), kazandžijski (bakar i kalaj) i zlatarski (zlato i srebro). Prvi esnaf se u potpunosti podmirovao sa domaćom sirovinom, drugi je zavisio isključivo od uvoza a treći je bazirao svoj rad na domaćem i uvoznom materijalu. Kovači i zlatari, s obzirom na postojanje potrebnih domaćih metala za preradu, su postojali u Bosni i Hercegovini i prije dolaska Osmanlija na naše prostore(14).

Prve vijesti o zanatstvu u Sarajevu potiču iz 1489. godine, iz najstarijeg poznatog katastarskog deftera. Prema tom službenom defteru Nedim Filipović je naveo sedamnaest vrsta zanata. U drugom službenom defteru, sastavljenom 1528. – 1536. godine, profesof Filipović je naveo 35 vrsta zanata, 17 starih i 19 novih. U ovom defteru se po prvi put spominje kazandžijski zanat(15).

U kazandžijski esnaf spadale su kazandžije (zanatlije koje su kovale razne predmete od bakra, pretežno suđe za jelo, piće i vodu) i kalajdžije (zanatlije koje su te predmete prevlačili kalajem ili kositrom). Od dolaska sa Turcima ovaj zanat se održao u Sarajevu sve do danas. Kazandžijskim proizvodima podmirivalo je Sarajevo cijelu Bosnu i Hercegovinu, a izvozili su se i u druge zemlje. Ovi su obrtnici izrađivali još pred kojih 50 godina preko 70 raznih proizvoda, a i njihov se alat sastojao od preko 70 raznih alatki i u tome ih nije nadmašio ni jedan drugi obrt. Ni danas njihovi proizvodi nisu malobrojni.(16)   

„Pored općih naziva kazandžija i kalajdžija, nazivani su ovi obrtnici još i po predmetima koje su izrađivali. Tako, npr., ibrikčija, fenjerdžija, tasar, itd.“(17)  

Glavne sirovine za pomenute zanate su bakar, kalaj ili kositar, salmijak ili nišador, olovo. Za vatru se upotrebljavao isključivo drveni ugalj.

Bakreno suđe su donijeli Turci na Balkan, pa tako i u Bosnu. Turci su to posuđe primili od Perzijanaca, o čemu svjedoče kako mnogobrojni nazivi suđa tako i kazandžijskog alata(18).

„Koliko je poznato kazandžijski esnaf je prvi u kojem su se obrtnici počeli pretvarati u trgovce i to bakrom, kalajem i svim kazandžijskim proizvodima. Te trgovce, zbog pomankanja izvora sretamo početkom XVIII stoljeća, ali ih je sigurno bilo i ranije.“(19)  

Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica

„Kazandžijska čaršija je od XVI stoljeća na istom mjestu gdje je i danas. Njoj je odvajkada pripadao Oprkanj ili Ibrikčijska čaršija, ali je bilo kazandžijskih dućana u predjelu zvanom Vratnik. Svaki dućan imao je iza sebe ardiju s odžakom, jer se ovaj obrt, kao ni kovački, bez vatre ne da ni zamisliti. ... Godine 1489. radio je u Sarajevu samo jedan kazandžija. Bio je to neki Hamza, a stanovao je u mahali Mehmedbega Minetovića, dakle negdje oko današnje zgrade Vakufske direkcije. Godine 1530. radilo je u Sarajevu 13 kazandžija i 5 kalajdžija, a stanovali su u 8 mahala. ... Godine 1848. brojio je kazandžijski obrt 60 članova iznad 18 godina starosti, a 1947. radio je svega 31 kazandžija. Kazandžijski esnaf mogao se formirati već početkom XVI stoljeća. ... Ima porodica u ovom esnafu čiji su se članovi bavili kazandžijskim obrtom po 150 i više godina. U takve porodice ubrajaju se Ramići i Spahe, pa donekle Sabure i Hadžišabanovići. ... I poslije ukinuća esnafa, pa sve do Prvog svjetskog rata, birali su kazandžije, kao i neki drugi esnafi ćehaju(20) i čauša(21). Posljednji njihov ćehaja je bio Hadži-Husein Smajiš, a posljednji čauš bio je Hadži-Omer Gvozden; prvi je umro 1915, a drugi 1923. godine.“(22) 

„Kazandšijski esnaf imao je jedan od najinteresantnijih teftera(23), jer su u njemu uz popise majstora i kalfi upisani i računi o izletima i druge razne zgode iz ovog esnafa još od vremena kada se kovao novac u Sarajevu, a čuvao ga je još i iza 1878. godine Mehaga Ramić. Kosta Herman pozajmio je ovaj tefter od Ramića negdje oko 1890. i nikad mu ga nije vratio. Što je s njim bilo dalje, to je i danas tajna. Ovo bi bio i najstariji tefter, jer je novac kovan u Sarajevu 1688. godine.“(24)  

Kazandžijsku čaršiju formiraju tri ulice, Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica.

Vezano za porijeklo naziva ulica predmetne ambijentalne cjeline Kazandžiluka, Malih Daira i Luledžine ulica Alija Bejtić iznosi sljedeće:

Ulica Kazandžiluk se nalazi u srcu stare čaršije. „Počinje na Baščaršiji i vodi na istok, a potom naglo zavija prema jugu i završava se u Bravadžiluku. To je jedna od najstarijih sarajevskih ulica-čaršija u kojoj se, mimo sve druge, do danas održao zanat izrade raznog posuđa i suvenira od bakra na način kako se radilo prije 400 godina. Ti obrtnici još u staroj orijentalnoj esnafskoj terminologiji nose naziv kazandžije valjda po tome što su u prvo vrijeme na Orijentu, upravo u Osmanskoj carevini, radili prvenstveno kazane – kotlove za vojsku.

Ulica kao čaršija razvila se još u 16. vijeku na dotada praznom zemljištu koje je kupio i zavjetovao za svoju džamiju Sagrakči hadži-Mahmud, osnivač one današnje džamije na Ulomljenici. Sagrakči hadži-Mahmutove džamije i mahale nije bilo 1515. godine, a prvi put se javlja 1528. godine, što znači da je tada nastalo i navedeno zavještenje zemljišta i da je, s druge strane, čaršija Kazandžiluk počela se tu formirati tek iza te druge godine.

Sadržajno sastavni dio ove ulice-čaršije bio je i prošireni prostor u današnjoj susjedoj Luledžinoj ulici, gdje su magaze kazandžija iz te prve čaršije, pa se prije zvao Mali kazandžiluk, zatim Ibrikčijska čaršija, a pored toga Oprkanj i, naposlije, Luledžina ulica. Taj prostor magaza kao nova ulica pod imenom Mali kazandžiluk nastao je, odnosno izdvojen iz ulice Kazandžiluk 1931.

Naziv ulice-čaršije formirao se još davno u turskom periodu po navedenoj osnovi imena obrtnika, do danas se nije nijednom mijenjao, a ima veliku etnološku i kulturno-historijsku vrijednost kao ime koje označava jednu posebnu građevnu aglomeraciju u gradu i jednu osobnu djelatnost umjetničke vrijednosti koja se i danas odvija u toj ulici.“(25)   

Ulica Luledžina se nalazi u istočnom dijelu stare čaršije. „Počinje od ulice Kazandžiluk pa vodi najprije na sjever i pretvara se u relativno širok krug, mali trg, sa kojeg potom zaokreće prema istoku i izvodi u ulicu Danila Ilića. Jedan krak izvodi i na suprotnu stranu, na Baščaršiju.

Ulica se razvila u 16. vijeku na zemljištu Gazi Isa-begova vakufa, koje je zavještano za njegove zadužbine još 1462. godine. U 18. vijeku, a vjerovatno i ranije, bila je to čaršija u sastavu Kazandžiluka. U njoj su se kovali posebni kazandžijski proizvodi, ibrici, pa se po tome zvala Ibrikčijska čaršija. Nekako u isto vrijeme, a pogotovo kasnije, čaršija se zove i Oprkanj i u sastavu te ulice pod imenom bila je i današnja ulica Danila Ilića. U austrougarskom vremenu ovu ulicu sretamo najprije pod imenom Oprkanjski mejdan, a od 1900. zove se Oprkanj, izuzimajući 1911, kada se bilježi u jezičnom obliku Oprkanje.

Poslije 1918. ulica gubi ime i ulazi u sastav Kazandžiluka. Godine 1931. nastala je nova izmjena, u kojoj je današnja ulica podijeljena u dvije dionice kao samostalne ulice: centralni mali trg dobio je naziv Mali kazandžiluk, a saobraćajnica zapad – istok (od Baščaršije do Danila Ilića ulice) prozvala se današnjim imenom Luledžina ulica.

U onoj jednoj jednokatnici u ovoj ulici bila je odavnina šegrtska škola (mekteb). Tu instituciju, a vjerovatno i samu zgradu osnovao je 1783. kazandžija hadži Osman Hadžimuharemović, koji je radio u toj ili susjednoj čaršiji. Škola je radila sve do 1912. godine. Posljednji učitelj u toj školi bio je hadži Hafiz Mustafa Muhi, zvani Luledžija, koji je nadimak dobio po tome što se u mlađim godinama bavio pravljenjem lula za duhan. Eto, po tome učitelju Luledžiji prozvala se ova ulica. Umro je 1917. godine u oko 83-oj godini života. Prije toga bio je učitelj u tri sarajevska mekteba. Slovio je kao hafiz i čuven kaligraf.“(26)   

U objektu šegrtske škole (mekteba) je u periodu od 1953. do 1962. godine živio pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar. 

Naziv ulice Oprkanj je nastao još u 16. vijeku u doba formiranja čaršije. Prema jednoj etimologiji oprkanj označava neku vrstu natkrivene ulice, pa po tome i ova ulica ili barem jedan njezin dio bio je u svoje vrijeme natkriven. Stari Oprkanj obuhvatao je ovu ulicu (op. U pitanju je opis ulice Danila Ilića) do Kočićeve ulice i današnju Luledžinu ulicu. Ulica Danila Ilića nosila je stari naziv Oprkanj do 1921. godine i u periodu između 1941. i 1945. godine.(27)   

Historijat Baščaršije i ambijentalne cjeline Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica u periodu nakon 1850. godine do danas

Baščaršija je do 19. vijeka bila središte grada.

Stvaranje novog središta grada je usko vezano za raspad esnafskih organizacija i dolazak Austrougarske uprave.

Raspad esnafskih organizacija je trajao skoro 40 godina, do 1865. godine(28).  

Dolaskom Austrougarske uprave i razvojem grada, središte se počelo izmještati iz čaršije.

U periodu od 1878. godine do 1975. godine, dakle skoro stotinu godina čaršija je prolazila kroz periode odumiranja zanata i zanatlija, izmjene na objektima, izmjene u strukturi.

Na mjestima objekata koji su izgorjeli u požarima izgrađeni su novi objekti, koji nisu poštovali zatečeno mjerilo i oblikovanje objekata kao ni namjenu – novi objekti su bili uglavnom stambenog karaktera.

Čaršija je gubila svoju prvobitnu svrhu. Zanatlije i trgovci su sve više napuštali svoje dućane i izvorne načine privređivanja.

Analizirajući čaršiju i njene promjene od nastanka do polovine 20. vijeka, Neidhardt definiše dva perioda: čaršija jučer – „harmonična čaršija“ (period od 16. vijeka do kraja 19. vijeka) koju odlikuje sklad u arhitekturi i čaršija danas – „disharmonična čaršija“ (period od kraja 19. vijeka do polovine 20. vijeka) koju odlikuje gradnja bez respekta prema kulturnom naslijeđu i nestajanje vrijednosti i oblika čaršije(29). 

Mnogo rasprava je vođeno u periodu nakon II svjetskog rata do 1975. godine o načinima pristupa revitalizaciji stare Sarajevske čaršije. Neke su predlagale rušenje dotrajalih struktura, rekonstrukciju samo pojedinih dijelova kao „muzeja na otvorenom“ i zadržavanje samo najvrjednijih kulturno-historijskih spomenika. 

Usvajanjem Regulacionog plana Sarajevske čaršije 1975. godine definirane su smjernice za zaštitu strukture Čaršije koje su i danas na snazi.

Ambijentalna cjelina Kazandžiluka, Malih Daira i Luledžine ulice je pretrpjela manje štete na objektima tokom rata 1992-1995 godine.

Oštećenja unutar tkiva ambijentalne cjeline nastaju nelegalnim dogradnjama i nestručnim i neprimjerenim intervencijama na objektima koje se izvode nakon 1995. godine.

Ambijentalna cjelina Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica danas, posmatrano u arhitektonsko-urbanističkom i funkcionalnom pogledu, predstavlja jednu od najočuvanijih cjelina Baščaršije. Očuvana je morfologija ulica, izgled, oblikovanje i proporcijski odnosi dućana i magaza koji čine čaršiju. Očuvana je tradicija zanata  - izrada i prodaja kazandžijskih predmeta, što predstavlja rijetkost u dašanjoj Sarajevskoj čaršiji u kojoj o zanatima u pojedinim ulicama često govore jedino njihovi nazivi.

 

2. Opis dobra

Ambijentalnu cjelinu čine objekti dućana i magaza poredani oko tri ulice, Kazandžiluk, Mali Kazandžiluk i Luledžina, kao i dio ulice Oprkanj.

Zapadnu granicu  ambijentalne cjeline čini Baščaršijski trg sa Sebiljem.

Ulica Kazandžiluk je jednim kraćim dijelom orijetirana u pravcu sjever – jug (oko 20 metara) i nakon toga mijenja smjer prema zapadu (oko 80 metara). Ukupna dužina ulice iznosi oko 100 metara. Sa obje strane ulice nalaze se dućani, ukupno njih 34(30).

Sjeverno od ulice Kazandžiluk nalazi se Mali Kazandžiluk i Luledžina ulica. Mali Kazandžiluk predstavlja zapravo skup magaza koje svojim smještajem u prostoru formiraju manji trg. Luledžina ulica, orijentirana u pravcu istok – zapad, tangira trg – Mali Kazandžiluk sa sjeverne strane. U ulici su, sa obje strane, smještene magaze i dućani. 

Ulica Oprkanj čini istočnu granicu Kazandžijske čaršije. Orijentirana je u pravcu sjever – jug.

Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica su od svog nastanka do danas skoro u potpunosti zadržale svoju izvornu urbanu morfologiju.

Arhitektura objekata koji tvore Kazandžiluk, Male Daire i Luledžinu ulicu se neminovno mijenjala prema zakonitostima i potrebama epoha i događaja kroz koje je Sarajevska čaršija u cjelosti prolazila. S ciljem sprečavanja širenja katastrofalnih požara koji su u potpunosti uništavali Sarajevsku čaršiju više puta došlo je do nužnih izmjena u širini ulica i oblikovanju streha dućana. Dolaskom Austrougarske započinju izmjene koje su u ono doba smatrane modernizacijom i poboljšanjem uslova života; „staru kaldrmu na ulicama počeo je zamjenjivati asfalt, mjesto fenjera došle su žarulje, pa i u onim osnovnim jedinicama Čaršije, dućanima, otpočeo je stadij metarmofoze: horizontalni ćefenci najprije su se počeli zamjenjivati kapcima na šarnir koji se pokreće oko vertikalne osi (do danas su zadržani mjestimično u Kazandžiluku)“(31). 

Ipak, uprkos mnogobrojnim intervencijama zadržani su osnovni arhitektonski principi u izgledu, gabaritima i oblikovanju dućana i magaza. Zadržana je osnovna dimenzija, volumen i mjerilo objekata koji tvore ambijentalnu cjelinu Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica.  Također, zadržana je izvorna materijalizacija objekata i oblikovanje uličnih fasada.

Istina, dućani su uglavnom prošireni po dubini na prostor ardije i magaza koji su bile u sklopu samog dućana. Magaze se danas više uopšte ne koriste u svojoj izvornoj namjeni. Ali, navedene izmjene unutar objekata kao i uvođenje novih namjena u Luledžinoj ulici i Malom Kazandžiluku su izvedene u skladu sa principima i smjernicama datim Regulacionim planom Sarajevske čaršije iz 1975. godine.(32)  

Opis objekata dućana i magaza (33)

Najbrojniji objekti koji su formirali čaršije i definirali njihove ulice su bili dućani. Skromna arhitektura dućana, djelo domaćeg dunđera(34) izmjenjuje se nenametljivo u sarajevskoj čaršiji sa monumentalnim kupolastim građevinama.

Karakterističano oblikovanje objekata dućana i magaza, razigranost i lakoća fasada dućana naspram stroge zatvorenosti fasada magaza, uz kuckanje zanatlija pridonosi posebnosti cijele ambijentalne cjeline.

Objekat dućana predstavlja najbrojniju i osnovnu jedinicu u cijeloj čaršiji, odnosno predstavlja modul čitave Čaršije kao cjeline(35). 

Prepoznatljiva karakteristika dućana jeste oblikovanje ulične i zapravo jedine vidljive fasade objekta. „Dućan je uzdignut i otvoren sa cijele prednje strane. Sprijeda ima klupicu na konzolama i uzdignut pod ispod koga je šupljina, kao spremište za gorivo – drveni ugalj – zimi. Pod leži na kamenom podnožju, kao na pilotima, da dućan ne bi trpio od poplava Miljacke i Ramića banje.

Dućani se zatvaraju s cijele prednje strane krilima na preklop. To su tzv. ćefenci(36). Ovi ćefenci, kad su otvoreni, služe odozdo za produženje poda u klupicu na konzolama, a odogzo kao potkrov ispod prepusta krova. Kad se dućan zatvori, spuštajući krila odozgo i dižući klupicu u vertikalan položaj, onda preko toga udaraju prijevornicu i zaključaju je katancem.“(37)   

Svakodnevna „igra“ drvenih ćepenaka još više naglašava život ulice i pridonosi „razgovoru“ zanatlija i prolaznika. 

Opisujući izgled dućana Kreševljaković navodi: „Osim berberskih dućana (berbernica), svi su ostali dućani u staroj čaršiji bili od ulice potpuno otvoreni, a građeni su, osim onih oko bezistana, od drvenog materijala. Pod svakog dućana bio je nešto uzdignutiji iznad nivoa ulice. Ispod poda bila je praznina slična trapu, a zvala se ćumurnjak. S obje strane dućan je bio odijeljen od susjednih dućana drvenom ogradom. Od istog materijala bio je strop i krov, a s treće strane bio je, obično, dio susjedne zgrade uz koju je dućan bio prislonjen, kao što su bezistani, banje, hanovi ili magaza iza dućana. ... Dućan se zatvarao ćepencima. Donji ćepenak se spuštao na konzole koje su predstavljale produbljenje greda što su držale pod, ili se on opirao na vertikalno zasađene stupce. Gornji su se ćepenci preklapali jedan na drugi i dizali pod pripust krova i za nj se kvačili željeznom kukom učvršćenom za rogove krova. Kad se dućan zatvarao, preko ćepenka se udarala prijevornica. Bilo je dućana koji su imali pored ćepenka i vrata sa strane. Vertikalno postavljeni ćepenci počeli su se graditi poslije austo-ugarske okupacije.

Dućani koji su imali pozadi ardiju(38) imali su kroz sredinu prolaz u nivou ulice. Taj prolaz zvao se đirum. Bez điruma nije bilo nijednog kazandžijskog ni kovačkog dućana.

Površina dućana je bila različita, a kretala se otprilike od 4 do 8 m²; mogla je biti i veća, a rijetko kad manja. Visina svih dućana u jednoj ulici bila je ista, do 3 m, a krov svih dućana jedne ulice izgledalo je kao da prekriva jednu zgradu.(39)

Dimenzioniranje objekta dućana bazirano je na mjerilu čovjeka. Unutrašnji, poslovni prostor je sveden na potrebni minimum. Kako navodi Bejtić, veličina dućana je izravan rezultat proizvodnog procesa, „one sitne djelatnosti, u kojoj se zanatstvo nije razvilo na stepen manufakturne proizvodnje, a sama trgovina bila je daleko od potencijala koji bi joj dao kapitalističko ruho.“(40)   

Prepoznatljiva karakteristika magaza jeste njihova zatvorenost, nastala usljed njihove funkcije – zaštite robe od krađe, požara i poplava.

„Magaze su obično bile iza dućana, dakle u prizemlju, a ponekad i na katu, bazilikalno dignute zajedno s radionom. U početku je dakle magaza bila zajedno sa dućanom, zatim magaza odvojena u posebnoj četvrti s divanhanom na katu, gdje je trgovac divanio ili pio kafu sa svojim prijateljima.

Magaza iza dućana zidana je od kamena i ćerpiča. Strop od hrastovih greda, s nabojem od ćerpiča i kreča, pomiješanog s pijeskom, siguran protiv požara, tzv. ateštenemin ili od vatre siguran. Vrata, možda i prozori su od željeza.“(41)  

Ulica Kazandžiluk

Objekti u ulici Kazandžiluk su građeni većinom kao prizemni objekti sa sobom u potkrovlju(42). Prema oblikovanju i materijalu upotrijebljenom za gradnju, većina objekata je građena kao dućani. Nekoliko objekata su građeni kao magaze.

Zbog specifičnosti zanata u pozadini dućana se nalazio zaseban prostor, ardija, koji se koristio isključivo za rad. Ardija je zapravo predstavljala kovačnicu u kojoj se radilo na mijehu ili nakovnju.

Dućani su građeni od drveta i kamena.

Drvo, pretežno tamnijih smeđih tonova je korišteno za izradu ulazne fasade i krovne konstrukcije. Postament dućana visine oko 30 cm jednako kao i pod građen je od kamena(43).

Magaze su građene od drveta, kamena i željeza. Drvo je korišteno za krovnu konstrukciju. Zidovi i podovi su građeni od kamena. Željezo je korišteno za izradu ulaznih vrata i kanata za prozore.

Ulazi u objekte su izvedeni u nivou ulice, odnosno nivou pločnika.

Uličnu fasadu Kazandžijske ulice formira beskrajna „igra“ istaknutih izloga i vrata uvučenih između njih; izloga koji „izlaze“ iz ravni dućana na ulicu da „pokažu“ proizvode zanatlija i vrata koja „uvlače“ prolaznike u male prostore dućana. Ulična fasada je najbolji pokazatelj svakodnevnog života u Kazandžijskoj ulici; danju u potpunosti otvoreni dućani se navečer zatvaraju drvenim ćepencima sa tzv. prijevornicom – unoseći mir i tišinu u ulicu prepoznatljivu po stalnom kuckanju(44).   

Objekti su pokriveni strmim, pretežno jednovodnim krovima, približno jednakih visina. Strehe dućana natkrivaju izloge. Kao pokrov je uglavnom korištena ćeramida(45). Na pojedinim krovovima su, zbog dobivanja osvjetljenja, izvedene krovne badže(46).

Objekat br. 1 - dućan

Smješten na Baščaršijskom trgu, uz Baščaršijsku džamiju. Ulaz u dućan je sa Baščaršijskog trga, odnosno sa zapadne strane.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Unutrašnji prostor je podignut na kameni postament visine oko 70 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.  

Dućan je pokriven jednovodnim krovom sa badžom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat br. 2 - dućan

Smješten na južnom uglu Baščaršijskog trga i ulice Kazandžiluk, na njenom samom početku. Ulaz u dućan je sa Baščaršijskog traga, odnosno sa zapadne strane.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Dućan je rekonstruiran osamdesetih godina 20. vijeka, a vanjska platna (izlozi) su nedavno zamijenjeni. Tom prilikom je promijenjena boja drvenih izloga (upotrijebljeno je drvo svijetle boje za razliku od svih ostalih dućana u ulici gdje je drvo u nekoliko nijanski tamnosmeđe boje) i u potpunosti su skinuti drveni ćepenci. Drveni izlozi su „izvučeni“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 40 cm.

Unutrašnji prostor je podignut na kameni postament visine oko 30 cm.

Dućan je pokriven složenim krovom (krov na dvije vode nad uglovnim objektom) i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Dućan se bojom drvenih izloga, kao i potpunim odsustvom karakterističnog elementa – ćepenaka izdvaja od ostalih dućana u Kazandžiluku.

Objekat br. 3 - dućan

Smješten na sjevernom uglu Baščaršijskog trga i ulice Kazandžiluk, na njenom samom početku. Ulaz u dućan je iz ulice Kazandžiluk, odnosno sa južne strane. Vlasnik dućana je Jabučar Asim.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Dućan je posljednji put obnovljen osamdesetih godina 20. vijeka.

Unutrašnji prostor je podignut na kameni postament visine oko 20 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima objekta.

Izlozi, postavljeni na zapadnoj i južnoj fasadi objekta, su „izvučeni“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 40 cm. U donjem pojasu je izveden kosi prelaz od istaka izloga do poda dućana.     

Dućan je pokriven dvovodnim krovom (krov na dvije vode nad uglovnim objektom) i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. U vrhu krova je postavljen dimnjak.

U dućanu je smješten turist info punkt.

Objekat br. 4 - dućan

Smješten na Baščaršijskom trgu, sjeverno od dućana br. 3. Ulaz u dućan je sa Baščaršijskog trga, odnosno sa zapadne strane.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Unutrašnji prostor je podignut na kameni postament visine oko 30 cm.

Izlozi su izvedeni u ravni zida, „položeni“ na kameni zid objekta. Ćepenaka uopšte nema.      

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Ulazna fasada je zatvorena čeličnim rešetkama u boji drveta.

Objekat br. 5(47) - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 3, istočno od dućana br. 3. Vlasnik dućana je Baščaušević Sakib.

S obzirom na pokrivanje dućana, izvođenje krovne strehe i postavku dimnjaka dućan broj 5 je izveden kao jedinstven objekat sa dućanom broj 6.

Ulaz u dućan je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

U unutrašnjosti je vidljiv kameni pod, prekriven ćilimom.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, južnoj fasadi objekta je izveden ulaz i jedan izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 40 cm. U donjem pojasu je izveden kosi prelaz od istaka izloga do poda dućana.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana (složeni ispod izloga).

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine dućana i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi.

Na krovu, na spoju dućana 5 i 6 je izveden dimnjak.         

Objekat br. 6 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 5, istočno od dućana br. 5. Vlasnik dućana je Baščaušević Dževad i Zijad.

Izveden je kao jedinstven objekat sa prethodno opisanim dućanom.

Ulaz u dućan je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

U unutrašnjosti je vidljiv kameni pod.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, južnoj fasadi objekta je izveden ulaz i jedan izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 40 cm. U donjem pojasu je izveden kosi prelaz od istaka izloga do poda dućana.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana (složeni ispod izloga).

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine dućana i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi.

Na krovu, na spoju dućana 5 i 6 je izveden dimnjak.

Objekat br. 7 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 7, istočno od dućana br. 6. Vlasnik dućana je Brkanić Admir.

Ulaz u dućan je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, južnoj fasadi objekta je izveden ulaz i dva uža izloga (uža poredeći sa ostalim izlozima u ulici). Izlozi su „izvučeni“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 40 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine dućana i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi.

Objekat br. 8 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 9, istočno od dućana br. 7. Vlasnik dućana je Mehmedagić A.

Ulaz u dućan je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, južnoj fasadi objekta je izveden ulaz i dva izloga. Izlozi su „izvučeni“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana (složeni ispod izloga). 

Dućan je pokriven dvovodnim krovom i ravnim crijepom kao krovnim pokrivačem.

Objekat br. 9 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 11, istočno od dućana br. 8. Vlasnik dućana je Ahmetašević Lejla.

Ulaz u dućan je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

U unutrašnjosti je vidljiv kameni pod.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, južnoj fasadi objekta je izveden ulaz i dva izloga, od kojih je jedan uži od drugog. Izlozi su „izvučeni“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 (uži) odnosno 40 (širi) cm. U donjem pojasu je izveden kosi prelaz od istaka izloga do poda dućana.

Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima izloga.

Dućan je pokriven dvovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat br. 10 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 13, istočno od dućana br. 9. Vlasnik dućana je Aganović Edo.

Ulaz u objekat je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Dućan broj 10 je zapravo magaza, mnogo veće površine nego ostali objekti u ulici. Objekat je izveden sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena.

U unutrašnjosti je vidljiv kameni pod.

Na ulaznoj fasadi je izveden ulaz i dva prozora, smještena lijevo i desno od ulaza. Svi otvori su zatvoreni kanatima, izvedenim kao pune plohe od čelika crne boje. Prozorski otvori su izvedeni kao pravougaoni. Ulaz je završen plitkim lukom. 

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi. Na sredini krova je izveden dimnjak.

Objekat br. 11 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 15, istočno od dućana br. 10. Vlasnik dućana je Brkanić Mirsad.

S obzirom na pokrivanje dućana, izvođenje krovne strehe i postavku dimnjaka dućan broj 11 je izveden kao jedinstven objekat sa dućanom broj 12.

Ulaz u objekat je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Ulazna fasada dućana je izvedena od trajnijeg materijala, malterisana i bijelo bojena. Na ulaznoj fasadi je postavljen veliki drveni portal unutar koga su smješteni ulaz u objekat i izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana (složeni ispod izloga).

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine dućana i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi.

Na krovu, na spoju dućana 11 i 12 su izvedena dva dimnjaka.

Objekat br. 12 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 17, istočno od dućana br. 11. Dućan je smješten na uglu ulice Kazandžiluk i prolaza ka Malom Kazandžiluku.

Izveden je kao jedinstven objekat sa dućanom broj 11.

Ulaz u objekat je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Ulazna fasada dućana je izvedena od trajnijeg materijala, malterisana i bijelo bojena. Na ulaznoj fasadi je postavljen veliki drveni portal unutar koga su smješteni ulaz u objekat i dva izloga. Desni izlog, posmatrano frontalno na objekat, je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. Lijevi izlog je izveden u ravni zida i naglašen je drvenom klupicom koja izlazi iz ravni zida za oko 15 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.

Bočna, istočna strana dućana, je izvedena od trajnijeg materijala, malterisana i bijelo bojena. Na fasadi je vidiljiv kameni postament, visine oko 50 cm. U potkrovnom dijelu objekta, na bočnoj fasadi je izveden manji prozorski otvor.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine dućana i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi.

Na krovu, na spoju dućana 11 i 12 su izvedena dva dimnjaka.

Objekat br. 13 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 19, istočno od dućana br. 12. Dućan je smješten na uglu ulice Kazandžiluk i prolaza ka Malom Kazandžiluku. Vlasnik dućana je Varatanović Asim.

Ulaz u objekat je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Prednji dio dućana, izveden od drveta, zauzima ulaznu, južnu i manji dio bočne, zapadne fasade. U tom dijelu su smještena tri izloga (jedan na bočnoj fasadi) i ulaz. Desni izlog (desni posmatrano frontalno prema ulaznoj fasadi) je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. Lijevi izlog je izveden u ravni zida i naglašen je drvenom klupicom koja izlazi iz ravni zida za oko 15 cm. Izlog na bočnoj fasadi je izveden u ravni zida.

Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima izloga.

Bočna, zapadna strana dućana, je izvedena od trajnijeg materijala, malterisana i bijelo bojena. Na fasadi je vidiljiv kameni postament, visine oko 50 cm.

U unutrašnjosti je vidljiv pod od keramičkih pločica.

Dućan je pokriven dvovodnim krovom (krov na dvije vode nad uglovnim objektom) i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. U vrhu krova je postavljen dimnjak.

Objekat br. 14 - magaza

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 21, istočno od dućana br. 13.

Vlasnik objekta je Aganović Edin.

Ulaz u objekat je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Objekat broj 14 je građen kao magaza, znatno veće površine nego objekti dućana u ulici. Objekat je izveden sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena. Na fasadi se ističe kameni postament visine oko 50 cm.

Na ulaznoj fasadi je izveden ulaz i dva prozora, smještena desno od ulaza. Svi otvori su zatvoreni kanatima, izvedenim kao pune plohe od čelika crne boje. Prozorski otvori su izvedeni kao pravougaoni dok su kanati na njima izvedeni kao polukružni (zatvoreni kanati su završeni u obliku polukruga). Ulaz je završen plitkim lukom, naglašen kamenim nadvratnikom. 

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Na krovu je izveden dimnjak.

Objekat br. 15 - magaza

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 23, istočno od objekat br. 14.

Vlasnik objekta je Kosarić R.

Ulaz u objekat je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Objekat broj 15 je, jednako kao i prethodni, magaza. Objekat je viši za oko 1,5 metara od ostalih, prethodno opisanih, objekata u ulici, s obzirom da je iznad prizemlja izvedeno visoko potkrovlje. 

Objekat je izveden sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena. Na fasadi se ističe kameni postament visine oko 50 cm.

Na ulaznoj fasadi je u drvetu izveden veliki pravougaoni otvor unutar koga je smješten ulaz i izlog. Izlog je izveden u ravni zida i naglašen je drvenom klupicom koja izlazi iz ravni zida za oko 15 cm. Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima izloga.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Na krovu su izvedene dvije badže.

Objekat br. 16 - magaza

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 25, istočno od objekta br. 15.

Vlasnik objekta je Kobiljak Rešad.

Ulaz u objekat je iz ulice Kazandžiluk, sa južne strane.

Objekat broj 16 je, jednako kao i prethodna dva, magaza. 

Objekat je izveden kao prizemni, sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena. Na fasadi se ističe kameni postament visine oko 50 cm. U unutrašnjosti je vidljiv pod od keramičkih pločica.

Na ulaznoj fasadi je u drvetu izveden veliki pravougaoni otvor unutar koga je smješten ulaz i dva izloga. Izlozi, postavljeni lijevo i desno u odnosu na ulaz, su izvedeni u ravni zida i naglašeni drvenom klupicom koja izlazi iz ravni zida za oko 15 cm. Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima izloga.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. U gornjem desnom uglu krova je izveden dimnjak.

Objekat br. 17

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 27. Objekat je smješten na uglu ulice, mjestu na kojem ulica Kazandžiluk mijenja pravac pružanja. 

Objekat na broju 27. je izgrađen vjerovatno neposredno nakon II svjetskog rata, na mjestu izgorjelog dućana ili magaze. Oblikovanjem ulazne fasade kao i svojom namjenom u potpunosti „izlazi“ iz ambijenta ulice u kojoj je sagrađen.

Objekat je sagrađen kao jednospratnica. Izveden je sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan.

U prizemlju su smještena dva poslovna prostora a na spratu se nalaze stambeni prostori. Ulaz u stambeni dio je smješten na zapadnoj fasadi, u samom uglu objekta. Jedan poslovni prostor je smješten na sjevernoj a drugi na zapadnoj fasadi objekta.

Poslovni prostor na sjevernoj fasadi, bojenjem fasade i oblikovanjem otvora se pokušava uklopiti u prizemlje ulice. Ulaz u poslovni prostor je završen plitkim lukom. Desno od ulaza, posmatrano frontalno, je smješten pravougaoni prozorski otvor. Ulazni portal zatvaraju kanati, izvedeni kao pune plohe od čelika crne boje. Na prozoru su izvedeni željezni demiri. 

Ulična fasada poslovnog prostora na zapadnoj fasadi objekta je u potpunosti izvedena od drveta. Oblikovno je podijeljena u tri jednaka dijela. U sredini je smješten ulazni otvor, a lijevo i desno izlozi. U prostoru je od šezdesetih godina 20. vijeka smještena bosanska kafana, „Index“, koja danas predstavlja dio historije grada Sarajeva i svih njegovih studenata.

Na spratu objekta su izvedeni pravougaoni prozorski otvori.

Dućan je pokriven krovom sa dvije vode i ravnim crijepom kao krovnim pokrivačem.

S obzirom na stanje krova kao i korištenje ulaznih vrata spratnog dijela u svrhu izlaganja predmeta iz poslovnog prostora na zapadnoj fasadi, pretpostavka je da je stambeni dio objekta napušten.

Objekat br. 18 - magaza

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 29, južno od dućana br. 17.

Vlasnik objekta je Hidić.

Ulaz u objekat je iz ulice Kazandžiluk, sa zapadne strane.

Objekat broj 18 je građen kao magaza, znatno veće površine nego objekti dućana u ulici.

Objekat je izveden kao jednospratnica, sa zidovima od trajnijeg materijala.

Prizemni dio objekta je izveden od pritesanog kamena sa fugama naknadno popravljenim cementnim malterom. Kamena struktura zida je ostavljena vidljiva. U središnjem dijelu fasade je postavljen ulazni portal sa kamenim dovratnicima. Završen je plitkim lukom izvedenim u kamenu. Ulazni portal je zatvoren kanatima izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje. Lijevo i desno od ulaza su postavljeni manji kvadratni prozorski otvori. Otvori su naglašeni pravilno klesanim kamenim šembranama i željeznim demirima.

Spratni dio objekat je malterisan i bijelo bojen. Na fasadi su izvedena dva prozorska otvora; jedan postavljen u osi ulaznog portala a drugi lijevo od njega (posmatrano frontalno). Prozorski otvori su izvedeni kao kvadratni, naglašeni pravilno klesanim kamenim šembranama i željeznim demirima.

Objekat je pokriven dvovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. U desnom uglu krova je izveden dimnjak. Na krovu je izveden krovni prozor.

Objekat br. 19

Smješten na uglu ulica Bravadžiluk i Kazandžiluk. Ulaz je iz ulice Kazandžiluk, sa istočne strane, na broju 28.

Vlasnik objekta je Bejtić Muhamed. U objektu je od sedamdesetih godina 20. vijeka smještena bosanska kafana, „Behar“ (promjena namjene prostora je odobrena od strane Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture).

Objekat se sastoji iz dva dijela. 

Ugaoni dio objekat (ugao dvije ulice) je izveden kao prizemni. Ulične fasade objekta (istočna i južna fasada) su u potpunosti izvedene od drveta, oblikovane kao veliki prozorski otvori. Na južnoj fasadi  je smješten i ulaz u ovaj dio objekta. Ulaz nije u upotrebi. Ugaoni dio objekat je pokriven dvovodnim krovom i ljepenkom kao krovnim pokrivačem.

Ugaoni dio objekta predstavlja naknadno izvedeno proširenje izvornog dijela objekta.

Izvorni dio objekta je izveden kao jednospratnica, sa zidovima od trajnijeg materijala, malterisanim i bijelo bojenim. Istočna i jedina fasada objekta je u potpunosti orijentirana na ulicu.

U prizemlju je smješten ulazni portal i tri prozorska otvora. Ulazni portal je izveden kao pravougaoni, naglašen drvenim okvirom. Pravougani prozorski otvori su također s drvenim okvirima. U prozorskim otvorima su smješteni željezni demiri. Prozori su izvedeni na „posmik surmu“, tako da se donje krilo diže preko gornjeg. 

Na fasadi sprata objekta su izvedena tri prozorska otvora. Uokvireni su drvenim okvirima. Prozori su također izvedeni na „posmik surmu“.(48)

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Na krovu je izveden dimnjak.

Objekat br. 20 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 26, sjeverno od dućana br. 19.

Vlasnik objekta je Babić.

Objekat je izveden kao jednospratnica, sa zidovima od trajnijeg materijala, malterisanim i bijelo bojenim. Glavnom fasadom, istočnom, objekat je u potpunosti orijentiran na ulicu.

U prizemlju objekta je u drvetu izveden veliki pravougaoni otvor unutar koga je smješten ulaz i dva izloga. Izlozi, postavljeni lijevo i desno u odnosu na ulaz, su izvedeni u ravni zida.

Na istočnoj fasadi sprata objekta su izvedena tri prozorska otvora. Uokvireni su drvenim okvirima. Prozorski otvori su podjeljeni na pola i unutar svakog su izvedena dva manja kvadratna prozora. Na zapadnoj, stražnjoj fasadi sprata objekta je izveden jedan prozorski otvor.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat br. 21 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 24, sjeverno od dućana br. 20. Objekat je smješten na uglu ulice, mjestu na kojem ulica Kazandžiluk mijenja pravac pružanja. 

Vlasnik objekta je Huseinović Fuad.

Objekat je izveden kao prizemni, u cjelosti sagrađen od drveta. Fasade objekta su oblikovane kao izlozi. Izlozi na istočnoj i sjeveroistočnoj fasadi (po jedan izlog) su izvedeni u ravni zida i naglašeni drvenom klupicom koja izlazi iz ravni zida za oko 15 cm. Dva izloga na sjevernoj fasadi objekta su, posmatrano frontalno, postavljena lijevo i desno u odnosu na ulaz u objekat. Izlozi su „izvučeni“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima izloga.

Ulaz u objekat je smješten na sjevernoj fasadi.

Objekat je pokriven trovodnim krovom i ravnim crijepom kao krovnim pokrivačem.

Objekat br. 22 - magaza

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 22, zapadno od dućana br. 21.

Objekat broj 22 je građen kao magaza, znatno veće površine nego objekti dućana u ulici.

Objekat je izveden kao prizemnica, sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena. U unutrašnjosti je vidljiv pod od keramičkih pločica.

Na ulaznoj fasadi je izveden ulaz i dva prozora, smještena, posmatrano frontalno, lijevo i desno od ulaza. Svi otvori su zatvoreni kanatima, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje. Prozorski otvori su izvedeni kao pravougaoni. Ulaz je završen plitkim lukom. 

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. S ciljem ostvarivanja osvjetljenja u unutrašnjosti objekta krovna ploha je, posmatrano po visini, podijeljena u dva nivoa. U ravnoj zidnoj plohi nastaloj na mjestu visinske razlike krovne plohe su izvedeni prozorski otvori.

Objekat br. 23 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 20, zapadno od dućana br. 22.

Objekat broj 22 je zidom podijeljen na dva dijela.

Istočni, prostorno veći dio objekta je napušten. Naknadnom intervencijom ulazna, ulična fasada objekta je u potpunosti zatvorena drvenim daskama. U sredini daščanog platna su postavljena drvena vrata, zatvorena katancem.

Zatvaranje ulične fasade daščanim pokovom u potpunosti je izgubljena čitljivost objekta, a u prostoru stvoren prekid kontinuiteta.

Zapadni dio objekta je izveden kao dućan. Ulazna, ulična fasada objekta je u potpunosti izvedena od drveta. Na fasadi je izveden ulaz i jedan izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. Zatvoren je drvenim ćepencima. Dućan je napušten i zatvoren.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom.

Krov nad istočnim dijelom je naknadnom intervencijom pokriven salonit pločama.

Krov nad zapadnim dijelom ima ćeremidu kao krovni pokrivač. Na krovu je izvedena badža. 

Objekat br. 24 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 18, zapadno od dućana br. 23. Vlasnik dućana je Alagić Ismet.

Objekat je izveden od trajnijeg materijala, malterisan i bijelo bojen. Na fasadi se ističe kameni postament visine oko 50 cm.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi je postavljen veliki drveni portal unutar koga su smješteni ulaz u objekat i izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. U donjem pojasu je izveden kosi prelaz od istaka izloga do poda dućana.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine dućana i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi. Na stražnjoj, južnoj fasadi objekta, u potkrovlju su izvedena dva prozorska otvora.

Na krovu je izveden dimnjak.

Objekat br. 25 - magaza

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 18a, zapadno od dućana br. 18. Vlasnik objekta je Brkanić Vedad.

S obzirom na pokrivanje objekta i izvođenje krovne strehe, objekat broj 25 je izveden kao jedinstven objekat sa objektom broj 26.

Objekat broj 25 je građen kao magaza. Objekat je izveden sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena. Na fasadi se ističe kameni postament visine oko 50 cm.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi je smješten ulazni otvor. Ulazni otvor je završen prelomljenim lukom. Zatvara se kantima izvedenim od željeza, crno bojenim.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine objekta i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi. U krovnoj plohi je izveden krovni prozor.

Objekat br. 26 - magaza

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 16, zapadno od objekta br. 18a. Vlasnik objekta je Huseinović Muhamed.

Objekat je izveden kao jedinstven objekat sa objektom broj 25.

Objekat broj 26 je građen kao magaza. Objekat je izveden sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena. Na fasadi se ističe kameni postament visine oko 50 cm.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi je smješten ulazni otvor. Ulazni otvor je završen plitkim lukom. Zatvara se kantima izvedenim od željeza, plavo bojenim.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Zbog dubine objekta i pokrivanja jednovodnim krovom, objekat je izveden kao prizemni u ulici Kazandžiluk sa spratom na stražnjoj fasadi. U krovnoj plohi je izveden krovni prozor.

Objekat br. 27 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 14, zapadno od objekta br. 26.

S obzirom na pokrivanje dućana i izvođenje krovne strehe dućan broj 27 je izveden kao jedinstven objekat sa dućanom broj 28.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat br. 28 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 12, zapadno od dućana br. 27. Vlasnik dućana je M.B. Hidić.

S obzirom na pokrivanje dućana i izvođenje krovne strehe dućan broj 28 je izveden kao jedinstven objekat sa dućanom broj 27.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Dućan je zatvoren.

Objekat br. 29 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 10, zapadno od dućana br. 28.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. U donjem pojasu je izveden kosi prelaz od istaka izloga do poda dućana.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat br. 30 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 8, zapadno od dućana br. 29.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i izlog. Izlog je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. U donjem pojasu je izveden kosi prelaz od istaka izloga do poda dućana.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno. 

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Dućan je zatvoren.

Objekat br. 31 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 6, zapadno od dućana br. 30. Vlasnik dućana je Ferhatović Adnan.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i dva izloga.

Lijevi izlog, posmatrano frontalno u odnosu na ulaz u objekat, je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. U donjem pojasu je izveden kosi prelaz od istaka izloga do poda dućana. Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.

Desni izlog je izveden u ravni zida dućana i naglašen drvenom klupicom koja izlazi iz ravni za oko 40 cm. Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima izloga.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Na krovu je izvedena badža.

Objekat br. 32 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, bez broja, zapadno od dućana br. 31.

S obzirom na pokrivanje dućana i izvođenje krovne strehe dućan broj 32 je izveden kao jedinstven objekat sa dućanom broj 33.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i dva izloga.

Lijevi izlog, posmatrano frontalno u odnosu na ulaz u objekat, je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm. Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.

Desni izlog je izveden u ravni zida dućana i naglašen drvenom klupicom koja izlazi iz ravni za oko 40 cm. Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima izloga.

U unutrašnjosti je vidljiv drveni pod.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Na krovu je izvedena badža i dimnjak.

Objekat br. 33 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 4, zapadno od dućana br. 32. Vlasnik dućana je Huseinović Muhamed.

S obzirom na pokrivanje dućana i izvođenje krovne strehe dućan broj 33 je izveden kao jedinstven objekat sa dućanom broj 32.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i dva izloga.

Desni izlog, posmatrano frontalno u odnosu na ulaz u objekat, je „izvučen“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm.

Lijevi izlog je izveden u ravni zida dućana i naglašen drvenom klupicom koja izlazi iz ravni za oko 40 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno i u potpunosti su skinuti tokom dana.

U unutrašnjosti je vidljiv drveni pod.

Dućan je pokriven jednovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Na krovu su izvedene dvije badže.

Objekat br. 34 - dućan

Smješten u ulici Kazandžiluk, na broju 2. zapadno od dućana br. 33. Vlasnik dućana je H. Nasir Jabučar.

Ulazna fasada je u potpunosti izvedena od drveta.

Na ulaznoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i dva izloga.

Izlozi, postavljeni lijevo i desno, posmatrano frontalno u odnosu na ulaz u objekat, su „izvučeni“ u odnosu na ravan zida dućana za oko 30 cm.

Drveni ćepenci su postavljeni vertikalno i tokom dana su složeni u uglovima izloga.

Dućan je pokriven dvovodnim krovom i ravnim limom kao krovnim pokrivačem.

Na krovu su izvedene dvije badže.

Mali Kazandžiluk i Luledžina ulica

Mali Kazandžiluk i Luledžina ulica zapravo predstavljaju skup magaza.

Magaze su građene većinom kao prizemni objekti, od kamena, sa vratima i prozorima osiguranim željeznim kapcima (kanatima) od požara. Drvo je korišteno isključivo za krovnu konstrukciju.

Kota praga ulaznih vrata je skoro uvijek povišena u odnosu na kotu popločanja ulice. Prozori su manjih dimenzija.

Magaze su pokrivene strmim jednovodnim ili dvovodnim krovovima. Kao pokrov je uglavnom korištena ćeramida.

Okolo magaza, naslonjeni na njihove stražnje fasade su sagrađeni dućani.

Ulična fasada Luledžine ulice, formirana magazana sa obje strane, predstavlja jak kontrast uličnoj fasadi ulice Kazandžiluk. Zatvorene i jednostavno oblikovane fasade magaze, građene da zaštite vrijednosti zanatlija i trgovaca iz čaršije, daju određenu „strogoću“ Luledžinoj ulici. Zapadni dio Luledžine ulice se proširuje i magaze svojim smještajem u prostoru formiraju manji trg – mali Kazandžiluk. Trg, sa visokim drvetom u sredini, smješten tik uz graju ulice Kazandžiluk, pruža mir i opuštajuću atmosferu u Kazandžijskoj čaršiji.

Objekat br. 35 - magaza

Smještena u ulici Luledžina, na broju 1. Objekat je smješten na uglu ulica Luledžina i Oprkanj (bivša ulica Danila Ilića). 

Objekat, približno kvadratne osnove, je izveden kao prizemnica, sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena. Objekat je smješten na terenu u blagom nagibu (pad prema jugu) što je primjetno na kotama ulaza i kamenom postamentu.

Na sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i jedan prozor, smješten, posmatrano frontalno, desno od ulaza. Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 20 cm. Donja kota prozora je postavljena u liniji sredine ulaza.

Na zapadnoj fasadi objekta je izveden ulaz i dva prozora, smještena, posmatrano frontalno, desno od ulaza. Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 40 cm. Gornja kota prozora je postavljena u liniji gornje kote luka ulaza.

Ulazni otvori su završeni polukružnim lukom. Naglašeni su kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom.

Prozorski otvori su izvedeni kao kvadratni. Naglašeni su kamenim šembranama i željeznim demirima.

Ulazi u magazu su zatvoreni dvokrilnim vratama, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje. Vrata su ukrašena željeznim nitnama i halkama.

Objekat je, s obzirom na smještaj na uglu ulica, pokriven trovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat je zatvoren i napušten. Krovna streha je u lošem stanju.

Objekat br. 36 - magaza

Smještena u ulici Luledžina, bez broja, zapadno od magaze broj 35. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica, sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena.

Na uličnoj, sjevernoj fasadi objekta su izvedena dva ulaza i dva prozora.

Lijeva, posmatrano frontalno, ulazna vrata su postavljena u nivou terena i izvedena značajno niža od desnih. Prozori su postavljeni lijevo i desno od tih vrata. Gornja kota prozora je postavljena u liniji gornje kote luka desnog ulaza, odnosno u nivou gornje kote prozora na magazi broj 1.

Ulazni otvori su završeni polukružnim lukom. Naglašeni su kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom.

Prozorski otvori su izvedeni kao kvadratni. Naglašeni su kamenim šembranama i željeznim demirima.

Ulazi u magazu su zatvoreni dvokrilnim vratama, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje. Vrata su ukrašena željeznim nitnama i halkama.

Objekat je pokriven dvovodnim krovom i ćeremidom kao krovnim pokrivačem. Na krovu su bili izvedeni krovni prozori.

Objekat je zatvoren i napušten. krovni pokrivač je zadržan samo na dijelu objekta. Krovna konstrukcija je u lošem stanju.

Objekat br. 37 - magaza

Smještena u ulici Luledžina, bez broja, zapadno od magaze broj 36. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica, sa zidovima od trajnijeg materijala (kamena u postamentu i ćerpića) i malterisan. Fasada je bila bijelo bojena.

Na uličnoj, sjevernoj fasadi objekta su izvedena dva ulaza i dva prozora. Objekat je u unutrašnjosti bio zidom podijeljen na dva dijela.

Lijeva, posmatrano frontalno, ulazna vrata su postavljena u nivou terena i izvedena značajno niža od desnih. Prozori su postavljeni lijevo i desno od tih vrata. Gornja kota prozora je postavljena u liniji gornje kote luka desnog ulaza, odnosno u nivou gornje kote prozora na magazi broj 1 i 2.

Ulazni otvori su završeni polukružnim lukom. Naglašeni su kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom.

Prozorski otvori su izvedeni kao kvadratni. Naglašeni su kamenim šembranama i željeznim demirima.

Desni, posmatrano frontalno, ulaz u magazu je zatvoren jednokrilnim vratama, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje. Lijevi ulaz je danas zagrađen improvizacijom od drvenih dasaka.

Desni, posmatrano frontalno, prozor je zatvoren kanatima, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje.

Objekat je pokriven dvovodnim krovom i ravnim crijepom kao krovnim pokrivačem. Na krovu su bili izvedeni krovni prozori.

Objekat je zatvoren i napušten. Krovni pokrivač je zadržan samo na dijelu objekta. Krovna konstrukcija je u izuzetno lošem stanju.

Objekat br. 38 - magaza

Smještena u ulici Luledžina, bez broja, zapadno od magaze broj 37. 

Objekat, približno kvadratne osnove, je izveden kao prizemnica, sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Fasada je bijelo bojena. Kota strehe krova je povišena u odnosu na strehu magaze broj 37 za oko 50 cm.

Na uličnoj, sjevernoj fasadi objekta je izveden ulaz i prozor.

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 10 cm. Gornja kota prozora, smještenog lijevo, posmatrano frontalno u odnosu na ulaz, je postavljena iznad gornje kote luka ulaza, odnosno u nivou gornje kote prozora na magazi broj 1, 2 i 3.

Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom.

Prozorski otvor je izvedeni kao kvadratni. Naglašen je kamenim šembranama i željeznim demirima.

Ulaz u magazu je zatvoren dvokrilnim vratama, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje. Vrata su ukrašena željeznim nitnama i halkama.

Prozor je zatvoren kanatima, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje.

Na zapadnoj bočnoj fasadi magaze, u potkrovnom dijelu je izveden jedan prozorski otvor, koso završen. Zatvoren je kanatima, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje.

Objekat je pokriven dvovodnim krovom i ćeramidom kao krovnim pokrivačem. Na krovu je izvedena badža.

Unutar objekta je smješten kazandžijski dućan, galerija „Stari bazar“.

Objekat br. 39 - magaza

Smještena u ulici Luledžina, bez broja, zapadno od magaze broj 38. Objekat je smješten na uglu Luledžine ulice i Malog Kazandžiluka.

U ovom objektu je vjerovatno bio smješten esnafski mekteb sa magazama koji je prestao sa radom 1912. godine. Prema dostupnoj fotografiji(49), objekat je tada bio izvedena kao jednospratni. Spratni dio je bio prepušten u odnosu na prizemlje i oslonjen na drvene kosnike. U prizemlju su bile smještene magaze, sa dva ulaza na sjevernoj i jednom na zapadnoj fasadi. Na spratu su bili prozori sa demirima. U istočnom dijelu objekta su bile smještene kamene stepenice, ali nije moguće reći da li se njima pristupalo na sprat (dio objekta koji nije vidljiv na fotografiji).

Prema natpisu na ploči postavljenoj uz ulaz, u ovom objektu je u periodu od 1953. do 1962. godine živio pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar. 

Danas je objekat izveden kao dvospratnica sa visokim potkrovljem. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala (kamen u prozemlju, ćerpič na prvom spratu i opeka u potkrovlju i drugom spratu).

Prizemlje objekta je izvedeno od pritesanog kamena, čija struktura je ostavljena vidljiva na fasadama. U prizemlju objekta su zadržani izvorni otvori. Sprat je u potpunosti promijenjen. Prema oblikovanju spratova i upotrijebljenim materijalima, pretpostavka je da je prvi sprat sagrađen nakon II svjetskog rata, a drugi je rezultata nedavne intervencije.

Na sjevernoj fasadi objekta je zadržan jedan izvorni ulaz i dva prozora. Drugi, istočni ulaz je srušen i na njegovom mjestu je sagrađen veliki drveni portal sa dvokrilnim vratima i izlogom. Ovaj portal predstavlja ulaz u spratni dio objekta koji je adaptiran u apartmane.

Na zapadnoj fasadi objekta su zadržani izvorni ulaz i prozor.

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 20 cm. Ulazni otvori su završeni polukružnim lukom. Naglašeni su kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom.

Prozorski otvori su izvedeni kao kvadratni. Naglašeni su kamenim šembranama i željeznim demirima.

Ulazi su zatvoreni jednokrilnim vratama, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje. Vrata su ukrašena željeznim nitnama i halkama.

Ulične fasade prvog sprata objekata u malterisane i sivo bojene. Na obje ulične fasade su izvedeni pravougaoni prozorski otvori.

Ulične fasade drugog sprata su izvedene bez otvora, sa vidljivom materijalizacijom.

Prema unutrašnjoj dispoziciji prostora prizemlja objekta oba izvorna ulaza vode u isti prostor. Danas je u tom prostoru smještena galerija. Ulaz u galeriju je iz prostora trga Malog Kazandžiluka, odnosno preko ulaza na zapadnoj fasadi, ulaz na sjevernoj fasadi nije u upotrebi.

U unutrašnjosti galerije je drvenim pregradama formirana ostava. Međuspratna konstrukcija je „sakrivena“ daščanim pokovom.

Prostor galerije je obuhvatio i prostor objekta susjedne magaze. U južnom zidu, koji je dijelio ova dva objekta, izvedena su polukružna vrata. Zbog nagiba terena i razlike u kotama poda ove dvije magaze, izvedene su stepenice između ova dva prostora. Spratna konstrukcija objekta susjedne magaze se oslanja na gredu koju nosu centralno postavljeni drveni stub.

Unutar galerije je izveden kameni pod.

Objekat je pokriven dvovodnim krovom

Nepostojanje fasade na spratnim dijelovima objekat kao i njegova visina ističu ovaj objekat u slici cijelog ambijenta Kazandžijske čaršije čineći ga najvišim objektom u njemu.

Objekat br. 40 - magaza

Smještena u Malom Kazandžiluku, bez broja, južno od magaze broj 39. 

Objekat, približno kvadratne osnove, je izveden kao prizemnica, sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan.

Na uličnoj, zapadnoj fasadi objekta je izveden ulaz i prozor.

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 20 cm. Prozor je smješten desno u odnosu na ulaz, posmatrano frontalno.

Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom.

Prozorski otvor je također završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim šembranama i demirima.

Ulaz u magazu je zatvoren jednokrilnim vratama, izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje. Vrata su ukrašena željeznim nitnama.

Objekat je pokriven dvovodnim krovom i ćeramidom kao krovnim pokrivačem.

Unutrašnjost magaze je spojena sa objektom magaze broj 5 i danas je tu smješten prostor galerije.

Objekat br. 40 - magaza

Smještena u Malom Kazandžiluku, bez broja, južno od magaze broj 39, u prolazu ka ulici Kazandžiluk(50). 

Objekat, približno kvadratne osnove, je izveden kao jednospratnica, sa zidovima od trajnijeg materijala i malterisan. Prema oblikovanju otvora objekat je vjerovatno renoviran nakon II svjetskog rata.

U prizemlju objekta, na uličnoj, zapadnoj fasadi su izvedena dva ulaza i dva prozorska otvora. 

Kota oba ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 20 cm. Prozori su smješteni lijevo i desno u odnosu na ulaze, posmatrano frontalno.

Ulazni otvori su završeni polukružnim lukom.

Prozorski otvori su izvedeni kao pravougaoni, znatno većih dimenzija u odnosu na prozore na ostalim magazama

Ulazi u objekat, jednako kao i prozori, su zatvoreni kanatima, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje.

Na spratu objekta su izvedena tri prozorska otvora, pravugaonog oblika. Dva su zatvorena jednokrilnim kanatima, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom. Na krovu je izveden dimnjak.

U prizemlju objekta su smješteni prodavnica ribarske opreme i kuhinja jednog od obližnjih restorana.

Objekat br. 41 - magaza

Smještena u Malom Kazandžiluku, na adresi Luledžina broj 6. Objekat je smješten zapadno od magaze broj 40, u prolazu ka ulici Kazandžiluk(51). 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica sa visokim potkrovljem; odnosno magaza je izvedena sa prostorijom na spratu. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala i malterisani. Na fasadi se ističe kameni postament visine oko 70 cm.

U prizemlju objekta su izvedeni ulaz, na sjevernoj fasadi, i dva prozorska otvora, na istočnoj fasadi. 

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 20 cm. Ulazni otvor je završen polukružnim lukom i naglašen kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u objekat je zatvoren jednokrilnim vratima izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje.

Prozorski otvori su izvedeni kao pravougaoni. Naglašeni su kamenim šembranama i željeznim demirima.

U potkrovnom dijelu objekta, na istočnoj fasadi su izvedena dva prozorska otvora, manja u odnosu na prozore prizemlja. Na južnom dijelu fasade je neposredno ispod krova postavljen niz prozorskih otvora.

Pristup na sprat objekta je unutrašnjim, uskim drvenim stepeništem.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom.

U objektu je smještena kafana, „Halvat“.

Objekat br. 42 - magaza

Smještena u Malom Kazandžiluku, zapadno od magaze broj 41. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao izuzetno visoka prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala.

Donji dio prizemlja objekta, do gornje kote ulaza, je obložen pravilno klesanim kamenom. Gornji dio je malterisan i bijelo bojen.

Na uličnoj, sjevernoj fasadi su izvedeni ulaz i dva prozorska otvora, smještena lijevo u odnosu na ulaz.

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 15 cm. Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Ulaz u objekat je zatvoren jednokrilnim vratima izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje. Vrata ne prate oblik ulaznog otvora, odnosno nisu polukružno zatvorena.

Prozorski otvori su izvedeni kao pravougaoni. Naglašeni su željeznim demirima.

Na južnoj fasadi objekta je neposredno ispod krova postavljen niz prozorskih otvora.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom sa ravnim limom kao krovnim pokrivačem.

Objekat nije u upotrebi. Svi otvori su zatvoreni daščanim pokovom sa unutrašnje strane.

Objekat br. 43 - magaza

Smještena u Malom Kazandžiluku, zapadno od magaze broj 42, u jugozapadnom uglu trga koji formiraju magaze. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala, malterisani i bojeni.

Na uličnoj, sjevernoj fasadi su izvedeni ulaz i prozorski otvor, smješten desno u odnosu na ulaz.

Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u objekat je zatvoren jednokrilnim vratima izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje.

Prozorski otvori je izveden kao pravougaoni. Naglašeni je kamenim šembranama. Zatvoren je kanatima, izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje.  

Objekat je pokriven jednovodnim krovom sa ćeramidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat nije u upotrebi.

Objekat br. 44 - magaza

Smještena u Malom Kazandžiluku, zapadno od magaze broj 43, u jugozapadnom uglu trga koji formiraju magaze. 

Prema oblikovanju krova, magaza broj 44 je izvedena kao jedinstven objekat sa magazom broj 45.

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od pritesanog kamena čija struktura je ostavljena vidljiva na fasadi objekta.

Na uličnoj, istočnoj fasadi su izvedeni ulaz i prozorski otvor, smješten lijevo u odnosu na ulaz.

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 20 cm. Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u objekat je zatvoren dvokrilnim vratima izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje. Vrata su ukrašena nitnama.

Prozorski otvori je izveden kao pravougaoni. Naglašeni je željeznim demirima.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom sa ćeramidom kao krovnim pokrivačem.

Unutar objekta je smještena kuhinja jednog od obližnjih restorana.

Uz zapadnu fasadu objekta su naslonjeni objekti orijentirani na Baščaršijski trg.

Objekat br. 45 - magaza

Smještena u Malom Kazandžiluku, sjeverno od magaze broj 44. 

Prema oblikovanju krova, magaza broj 45 je izvedena kao jedinstven objekat sa magazom broj 44.

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od pritesanog kamena čija struktura je ostavljena vidljiva na fasadi objekta.

Na uličnoj, istočnoj fasadi su izvedeni ulaz i prozorski otvor, smješten desno u odnosu na ulaz.

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 15 cm. Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u objekat je zatvoren jednokrilnim vratima izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje.

Prozorski otvor je izveden kao kvadratni. Naglašeni je kamenim šembranama i željeznim demirima.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom sa ćeramidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat nije u upotrebi. Uz zapadnu fasadu objekta su naslonjeni objekti orijentirani na Baščaršijski trg.

Objekat br. 46 - magaza

Smještena u Malom Kazandžiluku, sjeverno od magaze broj 45, na uglu trga i Luledžine ulice. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od pritesanog kamena čija struktura je ostavljena vidljiva na fasadi objekta.

Na uličnoj, istočnoj fasadi su izvedeni ulaz i dva prozorska otvora, smještena lijevo u odnosu na ulaz.

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 15 cm. Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u objekat je zatvoren jednokrilnim vratima izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje. Vrata su ukrašena nitnama i halkom.

Prozorski otvori su izvedenu kao kvadratni. Naglašeni su kamenim šembranama i željeznim demirima.

Objekat je pokriven dvovodnim krovom sa ćeramidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat nije u upotrebi. Uz zapadnu fasadu objekta su naslonjeni objekti orijentirani na Baščaršijski trg.

Objekat br. 47

Smještena u Luledžinoj ulici, sjeverno od magaze broj 46, u samom prolazu ka trgu.

Objekat je izveden kao jednospratnica. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala, malterisani i bijelo obojeni.

Objekat je obnovljen nakon II svjetskog rata. U prizemlju je zadržan izvorni ulaz u magazu. Sprat je izveden doksatno.

Na uličnoj, južnoj fasadi su izvedena dva ulaza. 

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 15 cm. Jedan ulazni otvor je pravougaono završen. Drugi, izvorni ulazni otvor u magazu je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u objekat je zatvoren jednokrilnim vratima izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje.

Na spratu su izvedeni prozorski otvori.

Objekat je pokriven složenim krovom (dvovodni krov na uglovnim objektom)  sa ravnim limom kao krovnim pokrivačem.

Objekat ima stambenu funkciju.

Objekat br. 48 - dućan

Smještena u Luledžinoj ulici, istočno od objekta broj 47. 

Objekat je građen kao dućan. Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica sa potkrovljem. Ulazna fasada je, s izuzetkom kamenog postamenta, u potpunosti izvedena od drveta.

Na uličnoj, južnoj fasadi su izvedeni ulaz i izlog, smješten desno u odnosu na ulaz. Izlog je izveden u ravni zida objekta. Drveni ćepenci su postavljeni horizontalno. 

Objekat je pokriven jednovodnim krovom sa ćeramidom kao krovnim pokrivačem. U cijeloj širini objekta je izvedena badža.

Objekat nije u upotrebi.

Objekti br. 49 i 50

Smještene u Luledžinoj ulici, istočno od objekta broj 48. 

Prema oblikovanju krovne plohe zaključeno je da su objekti broj 49 i broj 50 bili izvedeni kao jedinstven objekat.

Nedavnom intervencijom objekti su spojeni. Tom prilikom je srušen zid koji ih je dijelio. Ulazna fasada je u potpunosti promijenjena. Postavljeni su veliki drveni portali. Portal na objektu broj 49 (zapadnom objektu) predstavlja ulaz u novi objekat. Portal na objektu broj 50 (istočnom objektu) je prozor.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom sa ćeramidom kao krovnim pokrivačem. U cijeloj širini objekta je izvedena badža.

Unutar objekta je smještena kafana, „Dibek“.

Objekat br. 51

Smještena u Luledžinoj ulici, istočno od objekta broj 50. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala, malterisani i bijelo bojeni.

Posmatrajući oblikovanje ulazne fasade zaključuje se da je objekat vjerovatno imao funkciju dućana.

Na uličnoj, južnoj fasadi su izvedeni ulaz i izlog, smješten desno u odnosu na ulaz.

Ulazni otvor je završen lukom. Zatvoren je jednokrilnim vratima izvedenim kao puna ploha od željeza crne boje.

Izlog je izveden kao veliki prozor, u ravni zida. Naglašen je drvenom klupicom izvučenom iz ravni zida za oko 15 cm. Zatvoren je horizontalno postavljenim drvenim ćepencima.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom.

Objekat nije u upotrebi.

Objekat br. 52 - magaza

Smještena u Luledžinoj ulici, istočno od objekta broj 51. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica, sa zidovima od pritesanog kamena čija je struktura ostavljena vidljiva na fasadi.

Na uličnoj, južnoj fasadi objekta su izvedeni ulaz i dva prozora.

Kota ulaza je povišena u odnosu na kotu terena za oko 20 cm. Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u magazu je zatvoren jednokrilnim vratama, izvedenim kao puna ploha od željeza.

Prozorski otvori su izvedeni kao kvadratni. Naglašeni su kamenim šembranama i željeznim demirima.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom.

Objekat je zatvoren i napušten. Krovna konstrukcija je u lošem stanju.

Objekat br. 53 - magaza

Smještena u Luledžinoj ulici, istočno od objekta broj 52. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala, malterisani i bijelo bojeni.

Na uličnoj, južnoj fasadi objekta su izvedeni ulaz i dva prozora, postavljena lijevo i desno u odnosu na ulaz.

Svi otvori su izvedeni kao pravougaoni. Zatvoreni su dvokrilnim kanatima, izvedenim kao pune plohe od željeza crne boje. Ukrašene su nitnama.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom.

Objekat je zatvoren i napušten.

Objekat br. 54 - magaza

Smještena u Luledžinoj ulici, istočno od magaze broj 53. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala, malterisani i bijelo bojeni. Na fasadi se ističe kameni postament visine oko 60 cm.

Na uličnoj, južnoj fasadi objekta su izvedeni ulaz i prozor, postavljen lijevo u odnosu na ulaz.

Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u magazu je zatvoren jednokrilnim vratama, izvedenim kao puna ploha od željeza. Ukrašena su nitnama.

Prozorski otvor je izvedeni kao kvadratni. Naglašen je kamenim šembranama i željeznim demirima. Zatvoren je jednokrilnim kanatom, izvedenim kao puna ploha od željeza.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom.

Objekat je nedavno obnovljen. Unutar objekta je smješten frizersko-brijački salon. 

Objekat br. 55

Smještena na uglu Luledžine i Oprkanj ulice, istočno od magaze broj 54, na uglu. 

Objekat magaze je prije nekoliko godina u potpunosti srušen.

Danas se prostor magaze koristi kao prostor za parkiranje vozila.

Objekat br. 56 - magaza

Smještena u Oprkanj ulici, sjeverno od magaze broj 55. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala, malterisani i bijelo bojeni. Ulazna fasada je obložena kamenim pločama nepravilnog oblika.

Na uličnoj, istočnoj fasadi objekta su izvedeni ulaz i prozor, postavljen lijevo u odnosu na ulaz.

Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Ulaz u magazu je zatvoren dvokrilnim vratima, izvedenim kao puna ploha od željeza. Ukrašena su nitnama i halkama.

Prozorski otvor je izvedeni kao kvadratni, znatno većih dimenzija od ostalih prozora u ulici. Naglašen je kamenim šembranama i željeznim demirima.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom sa ćeramidom kao krovnim pokrivačem.

Objekat nije u upotrebi. 

Objekat br. 57 - magaza

Smještena u Oprkanj ulici, sjeverno od magaze broj 56. 

Objekat, pravougaone osnove, je izveden kao prizemnica. Zidovi objekta su izvedeni od trajnijeg materijala, malterisani i bijelo bojeni.

Na uličnoj, istočnoj fasadi objekta su izvedeni ulaz i prozor, postavljen lijevo u odnosu na ulaz.

Ulazni otvor je završen polukružnim lukom. Naglašen je kamenim pragom, dovratnicima i lučnim nadvratnikom. Ulaz u magazu je zatvoren jednokrilnim vratima, izvedenim kao puna ploha od željeza. Ukrašena su nitnama i halkama.

Prozorski otvor je izvedeni kao kvadratni. Naglašen je kamenim šembranama i željeznim demirima.

Objekat je pokriven jednovodnim krovom sa ravnim crijepom kao krovnim pokrivačem.

Unutar objekta je smještena kafana. 

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Kazandžiluk, Mali Kazandžiluk i Luledžijina ulica u u Sarajevu je rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NR BiH, Sarajevo broj 647/50 i 762/57, od 6.2.1950. godine i 8.4.1957. godine stavljeno pod zaštitu države.

Rješenjam Zavoda za zaštitu spomenika kulture NR BiH, Sarajevo broj 02-611-3, od 18.4.1962. godine navedeni spomenik kulture je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture.

Rješenjima Gradskog zavoda za zaštitu i uređenje spomenika kulture u Sarajevu broj 114/67 i broj 113/67 od 7.4.1967. godine Ulica Kazandžiluk i Luledžina su, kao organski dio Stare sarajevske čaršije dobile svojstvo spomenika kulture.

Prostornim planom BiH iz 1980. godine Urbana cjelina Sarajevo (šira zona od Marijin-dvora na istok uključujući okolne padine, a uža zona Baščaršija) je valorizirana kao spomenik 0 kategorije.

Sarajevo - Gradska ambijentalna cjelina uvrštena je na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 546.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Jedna od najvećih prijetnji po Čaršiju su bili požari koja je u njima najznačajnije stradavala. „Kako se iz pouzdanih izvora zna, zadesio je naš grad veći požar preko 20 puta između 1480. i 1879. godine. Posve je sigurno da ih je bilo i više, ali nam se o njima nisu sačuvale vijesti ili ih ja ne nađoh.(52)

„U slučaju požara spašavao je trgovac ili zanatlija prijevornicu svog dućana i nosio je pohraniti u gradsku upravu, koja im je zatim prema njenoj veličini dozvoljavala gradnju novog dućana.(53)

Najkatastrofalniji požar u Sarajevu se desio prilikom provale princa Eugena Savojskog, 1697. godine. Tom prilikom je skoro cijeli grad opljačkan, oštećen i većim dijelom pretvoren u pepeo. Tokom 1724. godine, zapalio se jedan kazandžijski dućan. Vatra je zahvatila i susjedne dućane i ulice. Tom prilikom je izgorio cijeli Kazandžiluk, onda Atari, Sarači do Begove džamije i Abadžiluk do Tabačkog mesdžida. U maju 1731. godine, usljed vatre koja se pojavila iz jednog tufekčijskog dućana, izgorio je ponovo Kazandžiluk i Bojadžijska čaršija(54).  

Jedan od narednih požara koji je zahvatio i Kazandžiluk desio se u smiraj dana, 25. maja 1852. godine. Kako navodi Alija Bejtić, nakon ovog požara osnovana je posebna komisija stručnjaka koja je trebala utvrditi njegove uzroke. Prema nalazima komisije glavni uzroci požara su bile jako isturene strehe dućana i platna koja su ih međusobno povezivala. Rezultat nalaza komisije, ujedno i odluka, jeste zabrana upotrebe platana za pokrivanje ulica čaršije, ukidanje kreveta i skraćivanje streha dućana na nužni minimum. S ciljem provođenja odluke angažovan je muhendis Ešref-efendija, „inženjer koji je došao sa strane ili je već radio u Sarajevu kao gradski arhitekt i koji je instrumentom premjerio to područje i napravio regulacioni plan za uređenje Čaršije poslije požara. Osnovna značajka tog prvog inženjerskog plana čaršije je u tome da se projektantska djelatnost svodila na proširenje ulica i ono što je bilo vezano za izvođenje tog proširenja“(55). U ovom periodu se prostor ispod širokih streha dućana jednim dijelom uključio u pločnik ulice, a drugim dijelom je pridodat površini dućana. Streha dućana je značajno skraćena, na širinu od jednog aršina kakva se i danas zatiče kod starijih dućana. Kreveta su u potpunosti izbačena.

Intervencije koje je izveo inženjer Ešref-efendija predstavljaju prvi veći zahvat u tkivu čaršije od strane građevinski edukovane osobe. „On sam bio je stručno lice obrazovano u evropskoj tehnici i, ujedno, prvi urbanista praktičar koji se suočio sa problemom čaršije“(56).

Požar koji se desio 1879. godine i potreba obnove, između ostalih i 434 stradala dućana, bili su povod za izradu drugog poznatog regulacionog plana izgorjelog dijela Čaršije. Plan pod nazivom „Regulirungs-Plan für den Wiederaufbau des abgebrannten Stadttheiles von Sarajevo“ potpisan je 10. novembra 1879. godine, tri mjeseca nakon požara. Plan je bio baziran, uglavnom, na proširenju postojećih i izvođenju novih saobraćajnica(57). 

 

Pored požara, značajne štete u Čaršiji su pravile i poplave. Jedna od poplava koja je oštetila više dućana u Kazandžiluku zabilježena i u Bašeskijinoj hronici. Desila se 1767. godine(58). 

U periodu nakon II svjetskog rata najveća prijetnja Čaršiji je bilo rušenje njene strukture. Naime, Gradski narodni odbor je, pod izgovorom da, između ostalog, dućani nemaju nikakvu historijsku niti kulturnu vrijednost, još u junu 1945. godine započeo sa rušenjem čitavih dijelova Čaršije. Akcija rušenja je završena 1950. godine. Prije nego su pojedinci (dr. Vlado Jokanović i prof. Hamdija Kreševljaković) i tadašnji Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti uspjeli dokazati vrijednosti Čaršije i zaustaviti njeno nestajanje srušeno je 246 dućana. Ambijentalna cjelina Kazandžiluka nije bila obuhvaćena akcijom rušenja strukture Čaršije(59).  

Iz svega prethodno navedenog proizilazi da je Sarajevska čaršija, njena urbana morfologija i arhitektura, pretrpjela mnoge izmjene od svog nastajanja do danas. Većina izmjena predstavlja gubitak originalnog tkiva čaršije, ali ujedno svjedoči o čaršiji kao živom organizmu koji se mijenjao zajedno sa gradom i građanima kroz vijekove svog postojanja.

Ipak, ambijentalna cjelina Kazandžijske čaršije, unatoč svim promjenama i izmjenama u tkivu Čaršije, predstavlja jednu od najočuvanijih cjelina Čaršije, u pogledu očuvanosti urbane morfologije i arhitekture objekata koji je grade. Dokaz za to predstavljaju i planirane intervencije u Kazandžijskoj čaršiji predviđene Regulacionim planom iz 1975. godine, odnosno insistiranje na isključivoj restauraciji postojećih objekata i zabrani izvođenja bilo kakvih drugih intervencija u njenoj strukturi.

„Tokom vremena usljed različitih okolnosti ansambl Čaršije je jednim dijelom izmijenjen u načinu gradnje, a drugim, mnogo većim, dotrajao i propao. Uza sve to bilo je prisutno osvjedočenje o specifičnostima toga ansambla i, s druge strane, o novim tokovima života, pa se postavljalo pitanje iz godine u godinu šta će biti s Čaršijom, treba li je rušiti, čuvati kakva jeste, ili vršiti intervenciju na tome prostoru jedne treće vrste. Vremenskim putem sve je više jačalo saznanje o mnogostrukoj vrijednosti ansambla Čaršije za budućnost grada i otada se više ne postavlja pitanje treba li Čaršiju rušiti, nego kako je sačuvati za budućnost i kakvu joj namjenu dati.

Kraj 20-godišnjim traženjima i dilemama oko budućnosti Čaršije učinjen je izradom i usvajanjem programa za uređenje pod naslovom „Stara sarajevska čaršija jučer, danas i sutra – osnove i smjernice za regeneraciju“, čiji je autor Alija Bejtić, dipl.ing.arh. Taj program je Skupština grada Sarajeva usvojila na zajedničkoj sjednici 3. novembra 1970. godine zasebnom odlukom kao osnov za izradu regulacionog plana Čaršije i postavke tog elaborata su u cjelosti primjenjivane kod izrade regulacionog plana čaršije.“(60)  

Godine 1975. donijet je Regulacioni plan sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije Sarajevske čaršije(61) koji nije poštovan prilikom izvođenja svih intervencija u ambijentalnoj cjelini.

Regulacionim planom su definirane sve intervencije koje se trebaju i smiju provesti na pojedinačnim objektima kao i cjelinama ansambla sarajevske čaršije, te određen pristup restauraciji i uređenju čaršije. Prema Regulacionon planu, Čaršija se treba urediti kao spomenička cjelina u kojoj se kulturno-historijsko naslijeđe treba isticati u cjelovitoj originalnosti. To podrazumijeva provođenje regeneracije urbanističkih i arhitektonskih vrijednosti prema utvrđenim načelima(62). Definirajući načela okvira restauracije i uređenja Čaršije navedeno je, između ostalog, da se u vremenskom pogledu restauracija i sanacija ansambla vrši na bazi stanja Čaršije potkraj osmanskog perioda, 1878. godine(63). Princip stroge naučne restauracije vanjskog izgleda objekata (dućana) i naziva sprovodi se, između ostalih i, u ulicama Kazandžiluk i Luledžina.

„Modul arhitektonske aglomercije Čaršije je dućan svijetle visine do 280 cm, a širina maksimalno 3,50 m, i na tom načelu treba vršiti restauraciju. Ulična strana dućana je, u načelu, sa ćepencima. Na toj strani uvodi se i kasetirana staklena pregrada za zaštitu od hladnoće i atmosferilija. Građevinski materijal je klasični: kamen, drvo, kovano željezo i staklo. Ćerpič zamjenjuje opeka ili sličan materijal koji se malteriše. Pokrovni materijal je ćeremit. Između jedinica dućana uvode se protivpožarni zidovi, koji idu do pokrova.“(64)  

Regulacionim planom definirane su sve intervencije, one koje je bilo potrebno hitno izvesti kao i buduće, između ostalih i, na objektima u ulicama Kazandžiluk, Mali Kazandžiluk i Luledžina.

Regulacionim planom nije predviđeno rušenje objekata u ulicama Kazandžuluk, Mali Kazandžiluk i Luledžina. Ambijentalna cjelina Kazandžijske čaršije, koju čine navedene ulice, je predviđena za restauraciju. Ulica Kazandžiluk u potpunosti zadržava svoju namjenu (atraktivni zanati i sitna trgovina), dok je u ulicama Luledžina i Mali Kazandžiluk predviđeno uvođenje ugostiteljstva, turističkih i hotelskih sadržaja.

Tokom rata 1992-1995 godine ambijentalna cjelina Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica je pretrpjela manja oštećenja.

Oštećenja u ambijentalnoj cjelini nakon 1995. godine ogledaju se u  izvođenju nelegalnih i od strane službi zaštite nedozvoljenih intervencija na objektima u predmetnim ulicama ili objektima koji ih neposredno tangiraju. Pored nelegalnih intervencija objekti su ugroženi neodržavanjem, nestručnim intervencijama samih vlasnika ili smještanjem neprimjerenih sadržaja u njih.

S ciljem kontroliranja novonastalih promjena, reafirmacije prostora kao i usljed zahtjeva savremenih životnih dešavanja i promjena u restauratorsko-konzervatorskoj praksi i filozofiji 2004. godine pokrenut je rad na Izmjenama i dopunama Regulacionog plana sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije Sarajevske čaršije. Izmjene i dopune Regulacionog plana još nisu usvojene. Na snazi je i dalje Regulacioni plan iz 1975. godine.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Ambijentalna cjelina Kazandžijske čaršije je u relativno dobrom stanju. Oštećenja i izmjene na pojedinačnim objektima su uočljivi, ali ipak ne mijenjaju sliku kazandžijske čaršije.

Izmjene na objektima se uglavnom ogledaju u postavljanju platnenih tendi (platnene tende su postavljene na skoro svim objektima). Na jednom objektu je ugrađen klima uređaj čija je vanjska jedinica postavljena na uličnoj fasadi (objekat broj 4). U pojedinim dućanima se pored proizvoda kazandžijskog zanata prodaju i tipični turistički suveniri.

Većina krovova dućana u ulici Kazandžiluk prokišnjava i krovni pokrivači su oštećeni. Tri krovna pokrivača su u potpunosti zamijenjeni novim, ravnim crijepom ili ravnim limom. Krovna konstrukcija na više krovova je također oštećena.

Nelegalno izvedeni zahvati na susjednim objektima također ugrožavaju objekte u ulici Kazandžiluk, mijenjajući njihovo mjerilo u prostoru. Primjer ovakave intervencije jeste povećanje spratnosti objekta (nadogradnja sprata) u ulici Bravadžiluk čime je zatvorena fasada objekta u ulici Kazandžiluk (objekat na broju Kazandžiluk 28.).

Napuštanje i zatvaranje objekata dovodi do njihovog postepenog i sigurnog propadanja, kao i do prekidanja kontinuiteta uličnog platna (objekti na broju Kazandžiluk 20).

Većina objekata u ulici Mali Kazandžiluk i Luledžina je napuštena i zatvorena. Najdrastičnija posljedica ove činjenice jeste rušenje objekta na uglu Luledžine i Oprkanj ulice čime je narušen izgled cjeline. Pored toga, na dva objekta u Luledžinoj ulici su izvedeni zahvati na izmjeni ulazne fasade čime se gubi čitljivost izvorne namjene objekta.

Najuočljiviji primjer nestručno izvedene nadogradnje objekta jeste nadogradnja objekta magaze u ulici Luledžina čime je ugrožena ne samo vrijednost objekta već i proporcija cijele ulice. Nadograđeni objekat pored ambijentalne posjeduje i iznimnu historijsku vrijednost s obzirom da je u njemu bio smješten esnafski mekteb i izvjesno vrijeme živio pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar.

Ambijentalna cjelina Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica je ugrožena i postupnim odumiranjem samog kazandžijskog zanata.

I pored svih opisanih izmjena u ambijentalnoj cjelini Kazandžiluka, Malih Daira i Luledžine ulice, u stanju u kojem se trenutno nalazi, svjedoči o viševjekovnom kontinuitetu svog postojanja.

Intervencije na objektima (izuzevši dvije gore opisane nadogradnje) se izvode uz primjenu tradicionalnih materijala i uz poštivanje i uvažavanje tradicionalnih arhitektonskih formi. Namjene prostora su u potpunosti u skladu sa namjenama predviđenim Regulacionim planom sarajevske čaršije iz 1975. godine.

Svi objekti u Kazandžijskoj ulici se koriste isključivo za proizvodnju i prodaju zanatskih proizvoda.

Objekti u Malom Kazandžiluku i Luledžinoj ulici imaju pretežno ugostiteljsku namjenu. U jednom objektu se prodaju proizvodi kazandžijskog zanata a u jednom je otvorena brijačnica. Prizemni dio izvornog objekta mekteba je uređen kao galerijski prostor. Ostatak objekta je preuređen u apartmanski smještaj. Nove namjene nisu dovele do izmjene u izgledu i čitljivosti izvorne arhitekture objekata ove dvije ulice, izuzev u slučaju dva objekta (izmjena ulazne fasade i nestručno izvedena nadogradnja – intervencije prethodno opisane).

 

6. Specifični rizici

-          odumiranje kazandžijskog zanata,

-          rušenje objekata usljed neodržavanja i propadanja konstrukcije,

-          uvođenje neprimjerenih sadržaja.

 

III -  ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje (dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)

B.         Historijska vrijednost (veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

iii.         Proporcije,

iv.         Kompozicija,

v.          Vrijednost detalja.

D.         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

ii.          Svjedočanstvo o historijskim promjenama,

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru,

v.          Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

E.         Simbolička vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost,

vi.         Značaj za identitet grupe ljudi.

F.         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline,

ii.          Značenje u strukturi i slici grada,

iii.         Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja.

G.         Izvornost

iii.         Namjena i upotreba,

iv.         Tradicija i tehnike,

v.          Položaj i smještaj u prostoru.

I.          Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

iii.         Zaokruženost (kompletnost).

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopije katastarskih planova,

-          zemljišnoknjižni izvadci,

-          rješenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture NR BiH, Sarajevo broj 02-611-3, od  8.4.1962. godine,

-          grafički prilog - situacija

-          fotodokumentacija nastala tokom pripreme odluke (decembar 2007. i april 2009. godine)

 

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja ambijentalne cjeline Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, korištena je sljedeća literatura:

 

1927     Kreševljaković, Hamdija. Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za Osmanlijske uprave, posebni otisak iz „Narodne starine“. Zagreb, 1927.

 

1952     Šabanović, Hazim. Dvije najstarije vakufname u Bosni. Prilozi za orijentalnu filologiju II. Sarajevo, 1952.

 

1957     Grabrijan, Dušan, i Neidhardt, Juraj. Arhitektura Bosne i put u savremeno. Ljubljana, 1957.

 

1958     Kreševljaković, Hamdija. Esnafi i obrti u starom Sarajevu. Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958.

 

1969     Bejtić, Alija. Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra – Osnovne smjernice za regeneraciju. Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969.

 

1973     Bejtić, Alija. Ulice i trgovi Sarajeva – topografija, geneza i toponimija. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1973.

 

1991     Kreševljaković, Hamdija. Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 – 1878). Izabrana djela II. Sarajevo: IP „Veselin Masleša“, 1991.

 

1997     Zlatar, Behija. Zlatni period Sarajeva. Prilozi historiji Sarajeva – Radovi sa naučnog simpozija Pola milenija Sarajeva, uredili Esad Duraković, Lejla Gazić, Dževad Juzubašić, Vera Kac, Ibrahim Karabegović, Fehim Nametak, Boris Nilević, Muhidin Pelesić, Behija Zlatar. Sarajevo: Institut za historiju, Orijentalni institut, 1997.

 

1997     Kurto, Nedžad. Sarajevo 1462-1992. Sarajevo: GIK “Oko”, 1997.


       

(1) U to doba bilo je jedan od najvećih gradova na Balkanu i svakako najznačajniji i najveći grad Bosanskog sandžaka, kasnije ejaleta. Zlatar, Behija, Zlatni period Sarajeva, Prilozi historiji Sarajeva – Radovi sa naučnog simpozija Pola milenija Sarajeva, uredili Esad Duraković, Lejla Gazić, Dževad Juzubašić, Vera Kac, Ibrahim Karabegović, Fehim Nametak, Boris Nilević, Muhidin Pelesić, Behija Zlatar (Sarajevo: Institut za historiju, Orijentalni institut, 1997), 54.

(2) Šabanović Hazim, Dvije najstarije vakufname u Bosni, Prilozi za orijentalnu filologiju, II, Sarajevo, 1952.

(3) Taj dvor nalazio se u blizini Konaka, posljednje rezidencije bosanskih vezira. Nekada se cijeli taj kraj nazivao po Begluk-saraju Begluk ili Zabegluk.

(4) Zlatar, Behija, Zlatni period Sarajeva, Prilizi historiji Sarajeva – Radovi sa naučnog simpozija Pola milenija Sarajeva, uredili Esad Duraković, Lejla Gazić, Dževad Juzubašić, Vera Kac, Ibrahim Karabegović, Fehim Nametak, Boris Nilević, Muhidin Pelesić, Behija Zlatar (Sarajevo: Institut za Istoriju, Orijentalni institut, 1997), 54. Zlatar dalje navodi: „To upućuje da je dvor već tada bio podignut. Kako je izgledao dvor bosanskih namjesnika iz ranijeg vremena, zna se samo na osnovu svjedočanstva savremenika, kako putopisaca, tako i dubrovačkih poslanika. Oni su, snabdijeveni kredencijalnim pismom, raznim dokumentima koji su sadržavali privilegije dobivene od sultana, dolazili kod paše u saray sa raznim poklonima.“

(5) Na urbani razvoj Sarajeva uticala je i povoljna politička situcija u Osmanskom carstvu. Naime, pomjeranje granica prema sjeveru doprinijelo je općoj stabilizaciji u unutrašnjosti, te su bili stvoreni uslovi za brži razvoj gradskih naselja. Da se Sarajevo najintenzivnije razvijalo u 16. stoljeću pokazuje i podatak da je početkom 17. stoljeća bio već izgrađen gotovo sav prostor koji je sačinjavao gradsku teritoriju do austro-ugarske okupacije. 

(6) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 11.

(7) Kurto, Nedžad, Sarajevo 1462-1992, 23.

(8) Kreševljaković, Hamdija, Izabrana djela II (Sarajevo: Veselin Masleša, 1991), 10-11.

(9) Topografska organizacija zanata po vrstama, odnosno po esnafima, svoje korijene ima u bizantijskom i kasnijem orijentalno-turskom sistemu. Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju, Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, Sarajevo, 1969, 23.

(10) Svi obrtnici ili zanatlije, koji se bave jednim te istim obrtom ili zanatom, čine jedan esnaf, Bilo je esnafa u kojima su bili organizirani razni ali slični obrti, npr. kazandžijski, u koji su spadale kazandžije i kalajdžije. Obrti i obrtnička organizacija je došla sa Osmanlijama, jednako kao i nazivi: esnaf (ceh), zanat (obrt), zanatlija (obrtnik) itd. Riječi esnaf i zanat dolaze od arapskih riječi sunufun što znači razred, vrsta, red ili slobodno uzeto organizacija, odnosno sana-t što znači zanimanje. Svaki esnaf je imao svoj odbor i bio potpuno nezavisan i autonoman od drugog esnafa, ali su se svi esnafi u upravnom pogledu držali istih statuta. Statuti su bili nepisani, ali precizniji od mnogih pisanih. U njima su tačno uređeni esnafski poslovi i odnosi jednog esnafa prema drugom i odnosi esnafa prema vlasti. - Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 47. i Kreševljaković, Hamdija, Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za Osmanlijske uprave, posebni otisak iz „Narodne starine“, Zagreb, 1927, 12.

(11) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju, Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, Sarajevo, 1969, 23.

(12) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 65.

(13) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju, Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, Sarajevo, 1969, 31.

(14) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1958), 79.

(15) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 – 1878), Izabrana djela II (Sarajevo: IP „Veselin Masleša“, 1991), 41.

(16) Sve njihove proizvode prema upotrebi možemo svrstati u ovih 13 grupa:

-          kazani i haranije;

-          kuhinjsko posuđe: tendžere razne vrste i razne veličine, tave, tavice i kuplidžeta (za varenje hrane), tepsije (za hljeb i pite), ćase, sahani, lenđeri i meterizi za serviranje hrane, đevđiri (za prepiranje biljne i čišćenje zrnate hrane);

-          suđe za donošenje i držanje vode: đugumi, ibricim susci, surahije, čaše, safe i debe, tasovi i kevčije;

-          suđe za kahvu: kahveni ibrici, džezve, zarfovi, table, kutije za kahvu i šećer, saksije ili mangale;

-          sakralni predmeti: kadionice i buhurdari, đulbedani, čiraci pod mukavom, kaleži ili putiri, plitice itd.;

-          znaci časti: jabuke na šatoru i đulpet na stropu;

-          pešnjak i susak: pešnjaci za grijanje vode i susci za crpljnje vode iz pešnjaka;

-          suđe za pranje rublja: razni kazani i haranije za odvaru rublja, leđeni i tekneta za ispiranje itd.;

-          proizvodi za brijačnice: leđeni, tasovi i sitilji;

-          suđe za banju: razni tasovi;

-          za rasvjetu: čiraci (svijećnjaci) i fenjeri zvani mušemalije;

-          naprave za destilaciju: imbek i rakijski kazan. Prvi se upotrebljavo za dobivanje raznih lijekova iz ljekovitog bilja;

-          suđe za bolesnika: pljuca, ibrik i hamam leđen.

Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 – 1878), Izabrana djela II (Sarajevo: IP „Veselin Masleša“, 1991), 41.

(17) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 104.

(18) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 95-96.

(19) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 94.

(20) Perzijski = tajnik, povjerenik, nadglednik, ekonom, ceh-majstor jednog esnafa. Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 243.

(21) Turski = narednik u vojsci, pomoćnik ćehaje u esnafu, koji je izvršavao naloge ćehaje. Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 242.

(22) Govoreći o kazandžijskom zanatu i njegovim zanatlijama Kreševljaković navodi i sljedeće: „I među kazandžijama bilo je ljudi koji se istakoše svojim djelovanjem i izvan esnafa. Kazandžija Hadži-Alija sagradio je 1561 džamiju i mekteb u Širokači. Mekteb je propao u požaru 1697, a džamija i okolna mahala nose i danas ime Hadži-Alije Gazganije (kazandžije). Sredinom XVIII stoljeća temeljito je popravio i olovom prekrio džamiju na Baščaršiji kazandžija Hadži-Šaban, predak današnje porodice Hadžišabanovića. Nešto prije 1774. uvakufio je neki Hadži-Muharem, kazandžija, iz Šejh Muslihudinove mahale, 400 groša i odredio da se prihodom iz te glavnice pomažu neke džamije u Sarajevu. Kazandžija i hasećija Hadži Osman Hadžimuharemović, iz Mišćine mahale, popravio je šest magaza i nad njima mekteb i dvije sobe u Oprkanju, odredivši da se iz prihoda plaća mualim u mektebu, mutevelija i nadzornik, i o tome je napisao zakladnicu početkom džum, I 1197. (oko 4 IV 1783). To je prije bio Šakin vakuf koji je propao u jednom požaru. Mekteb, za koji je osnovan ovaj vakuf, pohađali su samo šegrti raznih esnafa. Mekteb je radio sve do 1912. godine. ... Među kazandžijama bilo je i učenih ljudi od kojih mi je poznat Ahmed sin Alijin (Ahmed bin Ali el Gazgani el-Bosnevi es-Saraji), koji je 1148. (1735) prepisivao Bajzavin komentar upravo kaligrafski i ukrasio ga divnim unvanom. ... Savremenik ovog Ahmeda i drug po esnafu Ibrahim efendija Ramić bio je poznat teolog, a umro je 1782. u devedesetoj godini života.“ Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 102-103.

(23) Esnafski tefter je zapravo knjiga – popis, unutar koga je bio  popis cijelog esnafa. U tefter bi se zapisivale kalfe i majstori, onda šegrti, nove kalfe i novi majstori. U tefter su također upisivana imena majstorskih sinova i unučadi. Tefter je pisan odmah nakon obavljene kušanme (Kušanma dolazi od turske riječi kušanmak a znači pasati ili opasati. Prigodom kušanme pripasali bi šegrtu peštemalj (kecelju) koja je uvijek bila spojena sa velikim izletom (teferičem) određenog zanata. Kušanma je priređivana prilikom imenovanja šegrta u kalfu i kalfe u majstora (nazivi stepena zanatlije). Kreševljaković, Hamdija, Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za Osmanlijske uprave, posebni otisak iz „Narodne starine“, Zagreb, 1927, 15-16.

(24) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 74.

(25) Bejtić, Alija, Ulice i trgovi Sarajeva – topografija, geneza i toponimija (Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1973), 210-211.

(26) Bejtić, Alija, Ulice i trgovi Sarajeva – topografija, geneza i toponimija (Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1973), 235-236.

(27) Bejtić, Alija, Ulice i trgovi Sarajeva – topografija, geneza i toponimija (Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1973), 136.

(28) Do konačnog ukinuća esnafa nije došlo ni carskim fermanom ni vezirskim dekretom, nego izjavom Omer-paše Latasa. Njemu se naime, 1851. pritužila jedna grupa članova zlatarskog esnafa da neki njihovi drugovi postupaju u radu protivno starim esnafskim uredbama, a on im je odgovorio: „Sada se uvodi tanzimat, pa ako možete prodajite kalaj pod srebro“. Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 – 1878), Izabrana djela II (Sarajevo: IP „Veselin Masleša“, 1991), 72.

(29) Grabrijan, Dušan i Neidhardt, Juraj, Arhitektura Bosne i put u savremeno (Ljubljana, 1957), 110.

(30) U broj dućana su, pored svih dućana u ulici Kazandžiluk, ubrojana i tri dućana kojima se pristupa sa Baščaršijskog trga a koji se bave kazandžijskim obrtom ili prodaju njegove proizvode.

(31) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 65.

(32) Principi i smjernice su detaljno date u Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 126 – 131.

(33) Iako u ovdje datom opisu nije u cjelosti naveden, pored opisa dućana od strane Kreševljakovića i Neidharta, jedan od najdetaljnijih opisa dućana je dao Alija Bejtić. Opis dućana od strane Alije Bejtića u Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 42¬-51.

(34) Dulgeri ili dunđeri (nedžari) su bili sposobni za sve; oni su mogli napraviti malu bosansku kuću od temelja do šljemena. Po njima je i čitav esnaf koji su sačinjavali klesari, stolari, dunđeri i trgovci građevinskim materijalom prozvan dunđerski ili nedžarski esnaf.  Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 – 1878), Izabrana djela II (Sarajevo: IP „Veselin Masleša“, 1991), 72.

(35) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 42.

(36) Ćefenak ili ćepenak predstavlja turcizam (dolazi od turske riječi kepenk). Kao termin označava drveni kapak, krilo kojim se zatvara prozor ili koji drugi otvor na zgradi. Upotreba u značenju kapka na prozorima davno se napustila i zaboravila. Upotreba riječi se svela na oznaku drvenih kapaka na dućanu. Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 44.

(37) Grabrijan, Dušan i Neidhardt, Juraj, Arhitektura Bosne i put u savremeno (Ljubljana, 1957), 67.

(38) Ardija (turcizam) = sobica iza onog dijela dućana u kojemu se prodaje roba. Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 241.

(39) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 – 1878), Izabrana djela II, (Sarajevo: IP „Veselin Masleša“, 1991), 13.

(40) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 43.

(41) Grabrijan, Dušan i Neidhardt, Juraj, Arhitektura Bosne i put u savremeno (Ljubljana, 1957), 67.

(42) Potkrovlje se formira usljed visinske razlike ulične i stražnje fasade dućana. Kako Alija Bejtić opisuje, dućani u Sarajevskoj čaršiji su imali u pozadinu magazu, a veliki broj njih je imao i drugu etažu do koje se stizalo iz same unutrašnjosti magaze laganim drvenim stepeništem. Nije to bilo samo priručno skladište, već, s obzirom na stalne prijetnje od požara i vatre, sigurno spremište. Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 47.

(43) Kameni pod je u pojedinim dućanima prekriven ćilimima ili mušemom, a u pojedinim je zamijenjen daščanim podom ili keramičkim pločicama.

(44) „Pojava upravo tih staklenika i u vezi s njima nove potreba da mušterija izravno ulazi u dućan uvela je najprije ovdje jednu daljnu novost, a to je element vrata, koja su se ugrađivala u fasadu dućana na kraju, a negdje i u samoj sredini. Pri tom drugom slučaju u takvom dućanu pojavljivala su se dva krila ćepenaka s dvije bočne strane vrata. Takve dućane s vratima uvele su kasnije i druge dućandžije, pa i sami trgovci, jer je pojava pružala mogućnost da se uđe u dućan, kada je bilo potrebno, i bez  kompletnog dizanja ćefenaka, koje nije bilo ni brzo, ni sasvim jednostavno. Vrata na dućanu bila su redovita pojava i kod nekih drugih zanatlija, npr. obavezno kod kazandžija i kod kovača koji su taj prostor trebali i za transport krupnijih predmeta. U oba ta primjera sam ulaz bio je u nivou ulice, i to po sredini dućana, i zvao se posebnim imenom đirum.“ Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 46.

(45) „Ostavljajući po strani crijep te lim kao nedvojbeno nove materijale, ostali dućani zadržali su pokrov od straog ćeramita i do sada je smatrano da je to ovdje bilo pravilo. Naprotiv. I prije uvođenja crijepa i lima bilo je ovdje šarenilo, a to šarenilo činio je, uz sam ćeramit, daščani pokov od jelove šimle te od na nož i strug tesane bukovine (šašavci ili kaplama). Takav se pokrov održao na nekim objektima u Čaršiji (dućani i kuće) čak duboko u austro-ugarski period, pa je tako ostao registriran i na onovremenim rijetkim fotosima pojedinih partija ili panorama Čaršije“. Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 50.

(46) „Ako nam se danas i čini da su dućani Sarajevske čaršije bili identični jedan drugom, što bi značilo i uniformirani, stvarno stanje nije bilo takvo u razvojnom putu te građevne jedinice, nego je tu vladalo izvjesno šarenilo, kontrolirana sloboda i fleksibilnost, koju sretamo i u samoj cjelini arhitekture i urbanizma Čaršije. To šarenilo dućana Čaršije, ogleda se, prateći tu gradnju na njenom razvojnom putu, po načinu zatvaranja prednje, ulične strane, u kojem slučaju su se upotrebljavali i popularni „ćefenci“ i fiksni zidovi sa vratima i pendžerima, zatim po vremenu otvaranja cijelog dućana prema ulici, potom po kombinacijama dućana u užem smislu sa dodatnim prostorima, koji predstavljaju priručne kamene magaze i zanatlijske odaje te, konačno, po samom enterijeru. “ Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 44.

(47) Dućani broj 5 i 6 su pokriveni jednim krovom. Vjerovatno je pod istim krovom bio i dućan broj 7, ali je naknadno krov nad tim dućanom povišen za oko 15 cm u odnosu na krov nad dućanima 5 i 6.

(48) Na zapadnoj fasadi spratnog dijela objekta su također bila izvedena tri prozorska otvora. Otvori su zazidani prilikom nelegalno izvedene intervencije na susjednom objektu.

(49) Fotografija objavljena u Kreševljaković, Hamdija, Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za Osmanlijske uprave, posebni otisak iz „Narodne starine“, Zagreb, 1927, 25.

(50) Na južni zid magaze se naslanja dućan broj 13 iz ulice Kazandžiluk.

(51) Na južni zid magaze se naslanja dućan broj 12 iz ulice Kazandžiluk.

(52) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 34.

(53) Grabrijan, Dušan i Neidhardt, Juraj, Arhitektura Bosne i put u savremeno (Ljubljana, 1957), 67.

(54) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 36.

(55) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika culture, 1969), 59. i Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 37.

(56) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 59.

(57) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 60.

(58) Kreševljaković, Hamdija, Esnafi i obrti u starom Sarajevu (Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1958), 39.

(59) Bejtić, Alija, Stara Sarajevska čaršija jučer, danas i sutra, Osnove i smjernice za regeneraciju (Sarajevo: Gradski Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture, 1969), 61.

(60) Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, Arhitektonski atelje – Sarajevo, grupa autora; Regulacioni plan sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije sarajevske čaršije (skraćena verzija), Skupština grada Sarajeva, Sarajevo, 1975, 9.

(61) Odluku o usvajanju Regulacionog plana Baščaršije donijela je Skupština grada Sarajeva na sjednici Društveno-političkog vijeća i sjednici Vijeća mjesnih zajednica 30. decembra 1975. godine.

(62) Načela utvrđena Regulacionim planom su:

-          zadržavanje, asanacija i uređenje postojećih arhitektonskih objekata i urbanističkih elemenata koji imaju samostalan ili ambijentalni spomenički značaj,

-          restauracija nestalih historijskih objekata, oblika i prostora koji će pojačati arhitektonski ili ambijentalni značaj Čaršije kao ambijentalne cjeline,

-          čišćenje i uklanjanje, u načelu, svega onoga što je kasnije tu nadograđeno, a ne stoji u organičnoj ili likovnoj vezi sa ambijentom,

-          gdje god nedostaje historijska dokumentacija, a nastupa misaono kombiniranje (domišljanje), tu prestaje misao restauracije,

-          u Čaršiji se mogu uvoditi i novogradnje, ali u skladu sa arhitektonskim i urbanističkim zakonitostima ambijenta, ako sadržaje za te novogradnje zahtijeva život koji će se održavati u životu i samu Čaršiju,

-          u čaršiju se uvode najsavremeniji sanitarni i higijensko-tehnički uređaji, ali na način, da to ne prouzrokuje bitnu povredu vanjštine objekata. Navedeno djelo, str. 10.

(63) Obralažući osnovne postavke plana u odnosu na vrijeme i prostor navedeno je: „U želji da na pitanje prostorno-vremenskog odnosa damo što konkretnije, naučno dokumentovane odgovore, izrađen je, prije ovoga, prikaz historijskog stanja čaršije oko 1878. godine. Ovaj vremenski termin uvjetovan je činjenicom da je to vrijeme koje se u historijskiom razvoju ove urbane cjeline može relativno dobro dokumentirati sačuvanim prvim geodetskim planovima, fotosima, crtežima i opisima. A s druge strane, sve do ovog vremena - uprkos povremenim požarima i drugim katastrofama – razgrađivanje čaršije nije bilo steklo one društveno-ekonomske pretpostavke, koje su uskoro zatim, u prestruktuiranju feudalnih društvenih struktura prema kapitalističkim, postale veoma prisutne.“ Navedeno djelo, str. 13.

(64) Ibidem, 10.



Plan Kazandžijske čaršijeUlica KazandžilukUlaz u ulicu Kazandžiluk sa Baščaršijskog trgaUlica Kazandžiluk
Ulica KazandžilukUlica Kazandžiluk, preuređene magazeMagaza preuređena u dućanKazandžiluk noću
DućaniLuledžina ulicaMagazeMali kazandžiluk
Esnafski mekteb u OprkanjuEsnafski mekteb 2008. godineMagaze 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: