Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 97/09.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 13. srpnja 2009. godine je donijelo

O D L U K U

I.

Povijesno područje - Nekropola sa stećcima Šarampovlje (Vitina) u Kruševu, Grad Mostar, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 122 stećaka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata dio k.č. 2601 i k.č. 2602 (novi premjer), što odgovara starom premjeru dijelu k.č. 899/3 (stari premjer), k.o. SP Kruševo, z.k. uložak broj 626, Grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenoga sukladno Aneksu 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnoga spomenika.

            Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

Na prostoru koji je definiran u točki I. stavak 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su istraživački, konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i radove čiji je cilj prezentacija nacionalnoga spomenika, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          osigurati redovno održavanje nekropole, uključujući uklanjanje samonikle vegetacije i čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;

-          prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi samo uz odobrenje nadležnoga ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          zabranjeno je odlaganje otpada.

U svrhu hitne zaštite nacionalnoga spomenika potrebno je izvršiti geodetsko snimanje i čišćenje nekropole.

Utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvata k.č. 2599, 2600, dio k.č. 2601, 2603, 2604 i 2605, posjedovni list broj 337, k.o. Čule (novi premjer), što odgovara k.č. 899/3 (stari premjer), k.o. SP Kruševo, z.k. uložak broj 626, Grad Mostar, na kojem se nalazi crkva Sv. Ilije Proroka i zgrada Kulturno-pastoralnog centra u Kruševu.

U tom prostoru se utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su radovi koji imaju za cilj da osiguraju održivu upotrebu objekta crkve;

-          obvezno sačuvati postojeće proporcije crkve;

-          nije dopuštena izgradnja novih objekata koji svojim vodoravnim i okomitim gabaritima mogu ugroziti nacionalni spomenik.

IV.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su oprečni odredbama ove odluke.

V.

Svatko a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom tijelu uprave nadležnome za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u točki II. – V. ove odluke i nadležnome općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

VII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII.

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX.

Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02, „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 79/02, „Službene novine Federacije BiH“ broj 59/02 i „Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“ broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 422.

X.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 02-2-40/09-43                                                                                                        

8. srpnja 2009. godine

Sarajevo                                                                                                           

Predsjedateljica Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

O b r a z l o ž e nj e

I – UVOD

Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga sukladno Aneksu 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članka 2 stavak 1. „nacionalni spomenik” je dobro, koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa članovima V. i VI. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02) sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, i bez obzira na to, da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Povjerenstvo je donijelo odluku o stavljanju crkve Sv. Ilije u Kruševu na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02), pod rednim brojem 422.

U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Srednjovjekovna nekropola u naselju Kruševo, sadrži 122 stećka od kojih je 60 u formi ploče, 59 u formi sanduka i 3 u formi sljemenjaka. Stećci su urađeni od fino obrađenog krečnjaka. Ukrašeno je ukupno 30 nadgrobnika. Na velikom broju stećaka izvedene su bordure i frizovi od povijene loze sa trolistom, ljiljanima, rozetama, mačem, štitom sa mačem, vodenicom, kamenicom, scenama lova i plesa, te figurom sa štitom i kopljem (mačem) i natpisima koji pominju Ivana Maršića i kneza Radišu Zloušića, kao i pisara ili klesara Vukovića.

Grafika slova, figura štita u obliku trokuta, upotrebe naziva kneza, kao i porodice Zloševića (Zloušića) datira ove stećke u period XIV. ili XV. stoljeća. Zabilježena imena ličnosti srednjovjekovne vlastele ovog kraja i pisara ili klesara od izuzetnog su značaja kao povijesni izvor, dok je bogati klesani ukras svjedočanstvo kako o ekonomskoj moći, tako i o estetskim opredjeljenjima onih za koje su nadgrobnici klesani.

Uz navedenu nekropolu nalazi se crkva Sv. Ilije Proroka koja je sagrađena po uzoru na crkvu Sv. Ilije u Stocu (1900-1902). Crkva je građena u više navrata u vremenu od 1934. do 1991. godine. Njena se važnost prvenstveno ogleda u činjenici da leži na lokalitetu nekadašnje kapele (razorene 1934. godine) i da utječe na ambijent nekropole. Ona se nalazi na lokalitetu velike arheološke i kontekstualne važnosti.

II – PRETHODNI POSTUPAK

Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

-          podatke o ratnim oštećenjima iz 1992. godine, podatke o intervencijama i radovima na dobru, itd.;

-          uvid u sadašnje stanje dobra;

-          kopiju katastarskog plana;

-          zemljišnoknjižni izvadak;

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Nacionalni spomenik se nalazi u naselju Kruševo, koje je smješteno na južnoj strani Mostarskog blata, uz regionalnu cestu Mostar–Čitluk. Naselje je udaljeno od Mostara oko 15 km zračne linije u pravcu jugozapada. Zapadno od ceste vodi put ka Blatu, gdje je na jednom dijelu smješten nacionalni spomenik. U blizini je i aktivno katoličko groblje Mekovac. Nekropola stećaka prostire se na 3035 kvadratnih metara i broji 122 stećka.

Uz lokalitet nacionalnog spomenika nalaze se crkva Sv. Ilije Proroka i zgrada Kulturno-pastoralnog centra na mjestu nekadašnjeg župnog dvora. Pristup kompleksu je sa njegove istočne strane, sa lokalnog puta koji se pruža od regionalne prometnice Mostar–Čitluk prema naseljima položenim na južnoj strani Mostarskog blata.

Zemljišne parcele, prema Izvodu iz katastra nekretnina, u vlasništvu su Rimokatoličkog župskog ureda u Kruševu.

Povijesni podaci

Naselje Kruševo danas se nalazi na dionici puta Mostar – Čitluk. Na širem području naselja evidentirani su nalazi iz perioda bronzanog doba, lokalitet Sritnice – pet kamenih grobnih gomila – tumulusa, od kojih su dva oštećena(1), zatim pojedinačni nalaz ručice neke rimske posude od lijevane bronce. Donji kraj ručice prikazuje muško poprsje s barbarsko-azijskom nošnjom i frizurom. Gornji dio ručice izvinut je iz vlasi na glavi, od kojih je trojim gužvama odvojen u oštrom kutu. Motiv je uobičajen na ručicama rimskih vrčeva.(2)  

Na širem prostoru današnjeg Mostara, u ranije doba srednjeg vijeka, postojala je župa Večenike – Večerić. Najstariji spomen ove župe zabilježen je u Ljetopisu popa Dukljanina, pisanom polovinom XII. stoljeća. Za naziv župe Večenike historičari Relja Novaković i Nenad Pejičić vezuju etničku grupu (narod) pod imenom Vetonci, koja je početkom XI. i XII. stoljeća živjela na području Huma i zemlje Neretljana. Tragove Vetonaca prepoznaju u nazivu župe Vetanice – Vetnice – Fatnice u istočnoj Hercegovini i u imenima naselja Vitina i Vitaljina u zapadnoj Hercegovini. Vetonce smatraju ogrankom zapadnoslavenskog plemena sličnog imena, čija se prapostojbina nalazila u porječju Labe. Granice ranosrednjovjekovne župe Večenike – Večerić bile su; na jugu župa je graničila sa župom Lukom, na jugozapadu sa Velikom, na zapadu sa Imotskim, na sjeveru sa Ramom i Neretvom, na sjeveroistoku sa Komom i Nevesinjem, a na istoku sa Bišćem i Dubravama, što odgovara administrativnoj podjeli područja općina Čitluk, Lištica i Mostar, bez bivše općine Blagaj. Po starijoj nomenklaturi to su Broćno, Blato i bliža okolina Mostara (sa Bijelim poljem i Drežnicom). U kasnom feudalizmu u okviru župe su funkcionirale niže teritorijalno-političke jedinice. Raspadom župske cjeline Večenike, najranije nastaje Broćno, koje je u XIV. stoljeću imalo politički primat, zatim Blato u prvoj polovici XV. stoljeća sa gradom Kruševcom. Ostatak teritorija se i dalje nazivao Večerić (Večenike), s tim što su se iz njega do početka XV. stoljeća izdvajale i druge upravne jedinice: Planina, Polje i Drežnica. Od početka osmanske uprave, a možda i koji decenij ranije centar prelazi u Mostar. Od druge polovice XVI. stoljeća pa sve do XIX. stoljeća mostarski kadiluk obuhvatao je nahije Mostar, Broćno, Blato i Drežnicu(3).(4)    

Dekretom br. 644/1924 koji je izdao Biskupski ordinarijat iz Mostara, dana 13. 5. 1924. godine potvrđen je osnutak župe Kruševo. U tekstu dekreta, napisanom na pisaćoj mašini, s pečatom ali bez potpisa u dnu teksta, naznačeno je sljedeće: „Ovim Vas izvješćujemo da smo konačno u Kruševu, do sada filijala Vaše župe, otvorili novu župu, kojoj će pripadati sljedeća sela: - Podgorje, Kruševo – Čula, Krivodol, Sritnice i Selišta.“(5)  

Na mjestu današnje crkve Sv. Ilije Proroka u Kruševu, točnije unutar crkve lijevo od ulaza, nalazila se mala kapela. Širina kapele je bila cca 2,5 a duljina cca 3 m. Bila je jednoprostorni objekat pokriven dvovodnim krovom. Do izgradnje crkve služila je kao župna crkva(6) Srušena je u veljači 1934. godine.

Pored kapele i nekropole sa stećcima jugoistočno od kapele, južno od kapele su se redom nalazile čatrnja, župna kuća i gospodarska zgrada, sve ograđeno suhozidom.(7)

Kako bi izbjegao troškove izrade projekta za gradnju crkve Sv. Ilije Proroka u Kruševu, don Anto Romić je za izgradnju crkve koristio projekat za današnju crkvu Sv. Ilije Proroka u Stocu (M. David, “Projekt für den Neubau eine mm. kath. kirche in Stolac“, Mostar, 1900 – 1902).(8)  

Kamen temeljac za crkvu Sv. Ilije Proroka u Kruševu položen je i blagoslovljen 25. listopada 1934. godine. Crkva je građena u više faza, u različitim intervalima od 1934. do 1991. godine.

Prvi interval gradnje trajao je od 1934. do konca 1936. godine. Crkva je ozidana u postojećim gabaritima i pokrivena dvovodnim krovom. Zidovi crkve zidani su kamenom a nadvoji nad otvorima armiranim betonom. Pretpostavlja se da je pokrov bio crijep, ali o tome nema podataka.

Zvonik je ozidan do visine zidova crkve. Nema dostupnih pisanih podataka ili fotografija o krovu zvonika, te se ne može sa tačnošću tvrditi da je isti i postojao. U otvore crkve ugrađena su vrata i prozori. Zbog nedostatka sredstava neki otvori su ostali bez prozora, te su oni zatvoreni daskama. Nema podataka o kojim se tačno otvorima radi.(9)  

Za vrijeme II. svjetskog rata krov crkve je bio oštećen, što je sanirano po okončanju rata.

Drugi interval gradnje crkve nastavlja se 1962. godine. Crkva se i dalje radila po projektu crkve u Stocu. Tada su izvedeni sljedeći radovi na crkvi: malterisanje crkve, zamjena postojećeg pokrova novim pokrovom od crijepa, ugrađeni su nedostajući prozori, pod sa terazzo pločicama, bačvasti svod sa plafonom, nova ulazna vrata i postavljanje elektroinstalacija.(10)   

Prema nacrtima fra Pijo Nui-a u crkvi je 1962. godine izgrađen i armiranobetonski kor iznad prostora priprate.

Godine 1965. Građevinski školski centar u Mostaru izradio je projekat dogradnje zvonika. Prema projektu dogradnja zidova i krovišta zvonika izvodiće se armiranim betonom.(11)   

Na crkvi je ponovno 1973. godine zamijenjen pokrov crijepom sa pokrovom od valovitog salonita. 1976. godine postojeći strop zamijenjen je novim.(12)  

Treći interval izgradnje crkve, tj. zvonika prema projektu iz 1965. godine trajao je u periodu 1990.-1991. godine. Pored dogradnje zvonika(13), na crkvi su vršene sljedeće intervencije: zamjena pokrova od valovitog salonita sa pokrovom od bakrenog lima. Bakrenim limom pokriven je i novoizgrađeni četverovodni krov zvonika; skidanje i nanošenje novog sloja fasade crkve; dodatni radovi na elektroinstalacijama.

2. Opis dobra

Prilikom tehničkog snimanja lokaliteta evidentirana je nekropola sa 122 stećka (60 u formi ploče, 59 u formi sanduka i 3 u formi sljemenjaka)(14). Materijal od kojeg su spomenici pravljeni je fino obrađeni kamen. Pojedini stećci su utonuli ili zasuti zemljom, a parcele na kojima se nalaze su k.č. broj 2601, 2602, 2603 i 2604. Prostor sa stećcima se koristi za održavanje mise i prema riječima župnika Ljube Planinića dio stećaka je pomjeren sa izvorne lokacije iz razloga što je nekropola u prethodno vrijeme bila fizički razdvojena vododerinom te se na tom mjestu nalazila šikara u koju je većina stećaka bila zarasla. Sada je prostor nekropole tehnički uređen, očišćen i objedinjen u jednu cjelinu te betonskim zidom ozidana granica parcele na kojima su spomenici smješteni. Ukrašeno je 30 spomenika (22 ploče, 7 sanduka, 1 sljemenjak) motivima bordura i frizova od povijene loze sa trolistovima, friz od cik-cak linija, bordure od povijene loze sa spiralama, polumjeseca, polukružnih ispupčenja (jabučica), dvostruka traka sa naglašenim ispupčenjem i udubljenjem, ljiljana, rozete, mača, štita sa mačem, vodenica, arkade, scene lova, plesa i figura sa štitom i kopljem (mačem). Pored ukrasa na dva stećka (br. 77. i 107.) evidentirano je postojanje natpisa.

Naime, na stećku br. 77. evidentiran je ćirilični natpis koji se odnosi na Ivana Maršića. Natpis je interesantan ne samo po sadržaju već i po upotrebi slova za pisanje broja 88 (PN). M. Vego je natpis pročitao na dva načina; + A se leži Ivanь Maršićь. Živihь litь pi (88) običaj bilježenja godina slovnim oznakama za brojeve karakterističan je za srednji vijek, a u nekim sredinama (u istoriji srpske pismenosti, na primjer) taj običaj očuvao se do kraja 17. pa i u 18. vijeku. ćirilično slovo p ima vrijednost broja 80, a takozvano osmerično i (H) ima brojnu vrijednost 8 – za razliku od takozvanog deseteričnog i čija je brojna vrijednost 10 mnogo nь zeimli ja, a ništa nes (ohь) ili + A se leži Ivanь Maršićь. Živihь litь pi (88) mnogo nь zeimli ja, a ništa nes (mь). Na faksimilu se uočava poluglas ь na kraju riječi LITь koja je u genitivu plurala. Takav način izražavanja genitiva plurala dolazi i u poveljama bana Stjepana II Kotromanića. U prvom slučaju pisar je vjerovatno želio naglasiti da je Ivan Maršić živio mnogo na zemlji i da s nje na onaj svijet nije ništa ponio, a u drugom slučaju se želi naglasiti da Ivan Maršić nije ništa bio na ovoj zemlji iako je dugo živio. U historijskim izvorima iz Huma, M. Vego navodi da nije pronašao prezime Maršić, koje bi moglo bliže odrediti vrijeme nastanka natpisa, zbog čega on oslonac traži u grafiji slova N B i Ć i u ukrasima na spomeniku. Prema svemu navedenom M. Vego je natpis datirao u XV. stoljeće.(15)   

Drugi natpis evidentiran je na stećku br. 107. i odnosi se na kneza Radišu Zloušića. M. Vego je natpis pročitao; + A se leži knezь Radiša Zloušićь. A se piše kami Vukovićь za ьunaka (junaka) Tumov (Tomovu) Radiši Zloušićь.

M. Vego je mišljenja da slova na ovom natpisa imaju obilježja grafije XV. stoljeća te da prezime Radiše Zloušića nije neobično u krajevima Hercegovine. U okolici Metkovića živjela je porodica s prezimenom Zloušića, a u selu Kruševu s prezimenom Zlomislića. U povelji humskog župana Radoslava iz 1254. godine spominje se potpisnik (svjedok) Pribin Zlošević, čije je prezime dosta slično Zloušićima iz Kruševa. Možda je prezime Zloušić pretrpjelo promjenu kao što je slučaj s Krivoušićima s natpisa iz Mostara koje srednjovjekovne bosanske povelje, kao i pisma iz Dubrovnika nazivaju Krivošićima. Na temelju pretpostavke o promjeni prezimena, M. Vego je mišljenja da bi u natpisu sa stećka spomenuti knez Radiša Zloušić mogao poticati iz porodice Zloševića. Na osnovu grafije slova, figura štita u obliku trokuta, upotrebe naziva kneza, kao i porodice Zloševića upućuje na vrijeme nastanka u period XIV. ili XV. stoljeća. Ispod ove ploče M. Vego je evidentirao postojanje velike grobnice, ozidane lijepo klesanim kamenom, dubine oko 2 m. U vrijeme obrade natpisa zabilježeno je da je grobnica bila otvorena sa južne strane te da su kosti u grobnici bile pomjerene.(16) Prilikom snimanja nekropole objašnjeno je da je grobnica zatvorena prilikom čišćenja nekropole jer je cjelokupna bila zarasla u šikaru. Osim što je zatvorena grobnica izvršeno je i niveliranje stećaka, kao i pomjeranje i pozicioniranje onih stećaka koji su bili oboreni ili koje je voda pomjerila.

Stanje stećaka

Stećak br. 1 – ploča bez ukrasa, utonula u zemlju i obrasla lišajevima i bršljanom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 146 x 108 x 20 cm.

Stećak br. 2 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 148 x 64 x 22 cm.

Stećak br. 3(17) – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 193 x 24 x 66 cm.

Stećak br. 4 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 201 x 71 x 105 cm.

Stećak br. 5 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 183 x 79 x 80 cm.

Stećak br. 6 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 179 x 35 x 49 cm.

Stećak br. 7 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 188 x 63 x 38 cm.

Stećak br. 8 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 161 x 64 x 37 cm.

Stećak br. 9 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 183 x 62 x 25 cm.

Stećak br. 10 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima, mahovinom i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 156 x 65 x 35 cm.

Stećak br. 11 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 175 x 62 x 37 cm.

Stećak br. 12 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 209 x 61 x 45 cm.

Stećak br. 13 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 171 x 72 x 37 cm.

Stećak br. 14 – ploča bez ukrasa, grubo obrađena, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 118 x 116 x 22 cm.

Stećak br. 15 – sanduk bez ukrasa, fino obrađen, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 161 x 53 x 31 cm.

Stećak br. 16 – sanduk bez ukrasa, srednje obrade, obrastao lišajevima i mahovinom, sa istočne strane nedostaje dio čeone strane, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 146 x 57 x 38 cm.

Stećak br. 17 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 227 x 66 x 27 cm.

Stećak br. 18 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su:150 x 63 x 47 cm.

Stećak br. 19 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 144 x 57 x 32 cm.

Stećak br. 20 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 143 x 59 x 21 cm.

Stećak br. 21 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 167 x 77 x 37 cm.

Stećak br. 22 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 159 x 65 x 17 cm.

Stećak br. 23 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 154 x 77 x 27 cm.

Stećak br. 24 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 164 x 69 x 30 cm.

Stećak br. 25 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen i dio stećka odlomljen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 161 x 74 x 41 cm.

Stećak br. 26 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, mahovinom i bršljanom, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 180 x 72 x 19 cm.

Stećak br. 27 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, mahovinom i bršljanom, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 178 x 80 x 49 cm.

Stećak br. 28 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, mahovinom i bršljanom, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 169 x 70 x 22 cm.

Stećak br. 29 – ploča bez ukrasa, utonula i oštećena, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 186 x 85 x 22 cm.

Stećak br. 30 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, oko dijela bočne zapadne strane izraslo je drvo, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 167 x 62 x 29 cm.

Stećak br. 31 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 106 x 48 x 31 cm.

Stećak br. 32 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 167 x 62 x 43 cm.

Stećak br. 33 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, mahovinom i bršljanom, oko dijela bočne sjeverne strane izraslo je drvo, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su:103 x 55 x 5 cm.

Stećak br. 34 – ploča bez ukrasa, utonula, dio stećka je odlomljen, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 185 x 138 x 21 cm.

Stećak br. 35 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 174 x 58 x 33 cm.

Stećak br. 36 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 114 x 53 x 21 cm.

Spomenik je rađen u obliku pravokutnika čija je istočna čeona strana skošena i nema oštrih ivica. Prema klasifikaciji Š. Bešlagića to su vrste spomenika čija se čeona strana završava na svod ili luk. (Š. Bešlagić, 1982, 87.).

Stećak br. 37 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 118 x 53 x 10 cm.

Stećak br. 38 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, mahovinom i raslinjem, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 143 x 73 x 34 cm.

Stećak br. 39 – sanduk bez ukrasa, utonuo, grubo obrađen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 164 x 69 x 30 cm.

Stećak br. 40 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, mahovinom, oko dijela bočne zapadne strane izraslo je drvo, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 231 x 77 x 39 cm.

Stećak br. 41 – sanduk bez ukrasa, utonuo, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu sjeverozapad–jugoistok.

-          dimenzije stećka su: 156 x 79 x 18 cm.

Stećak br. 42 – sanduk bez ukrasa, utonuo, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu sjeverozapad–jugoistok.

-          dimenzije stećka su: 178 x 53 x 17 cm.

Stećak br. 43 – sanduk bez ukrasa, fino obrađen, obrastao lišajevima i raslinjem, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 170 x 89 x 21 cm.

Stećak br. 44 – sljemenjak bez ukrasa, fino obrađen, obrastao lišajevima, mahovinom i raslinjem, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 172 x 63 x 36 cm.

Stećak br. 45 – sanduk bez ukrasa, fino obrađen, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 122 x 50 x 9 cm.

Stećak br. 46 – sanduk bez ukrasa, fine obrade, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 148 x 53 x 15 cm.

Stećak br. 47 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, u poprečnom pravcu prepolovljen, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 122 x 64 x 15 cm.

Stećak br. 48 – sanduk bez ukrasa, fino obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad– istok.

-          dimenzije stećka su:75 x 65 x 14 cm.

Stećak br. 49 – sanduk bez ukrasa, utonuo, grubo obrađen, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 116 x 64 x 10 cm.

Stećak br. 50 – sanduk sa ukrasom, srednje obrade, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu sjeverozapad–jugoistok.

-          dimenzije stećka su: 130 x 62 x 13 cm.

Na površini stećka nalazi se predstava mača, rađena u vidu reljefnog ispupčenja. Mač je sa jednoručnim balčakom, dok je jabučica poluloptastog oblika. Kratki trn se od svog vrha koso širi prema nakrsnici koja je pljosnata i prava. Sječivo se od nakrsnice linearno sužava prema dolje, dok je vrh sječiva zaoštren.

Stećak br. 51 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, preko sredine stećka u uzdužnom pravcu primjetno je napuknuće, danas je površina stećka prekrivena drvetom, tako da taj dio služi umjesto sakristije, tj. dio gdje se odlažu crkveni predmeti korišteni u vrijeme održavanja mise, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 176 x 61 x 59 cm.

Stećak br. 52 – sanduk bez ukrasa, utonuo sa vidljivim napuknućima na površini, obrastao lišajevima i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 129 x 51 x 14 cm.

Stećak br. 53 – sanduk bez ukrasa, fino obrađen, obrastao lišajevima, mahovinom i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 156 x 65 x 37 cm.

Stećak br. 54 – sanduk bez ukrasa, fino obrađen, obrastao lišajevima i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 166 x 62 x 28 cm.

Stećak br. 55 – sanduk sa ukrasom, fino obrađen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 185 x 109 x 50 cm.

Na površini stećka nalazi se ukras u obliku štita sa mačem, rađena u vidu reljefnog ispupčenja. Mač je sa jednoručnim balčakom, dok je jabučica poluloptastog oblika. Kratki trn se od svog vrha koso širi prema nakrsnici koja pljosnata i prava. Sječivo se od nakrsnice linearno pruža prema dolje, ali se ne vidi u cijelosti jer je preko njega postavljen polukružni štit, ispod kojeg izlazi zaobljeni vrh sječiva.

Stećak br. 56 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 89 x 31 x 21 cm.

Stećak br. 57 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, mahovinom i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 115 x 55 x 30 cm.

Spomenik je rađen u obliku pravokutnika čija je istočna čeona strana skošena i nema oštrih ivica. Prema klasifikaciji Š. Bešlagića to su vrste spomenika čija se čeona strana završava na svod ili luk.(18)  

Stećak br. 58 – ploča sa ukrasom, postavljena na veliku ozidanu grobnicu, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 224 x 111 x 36 cm.

Preko bočnih i čeonih strana pruža se ukras bordure od povijene lozice.

Stećak br. 59 – ploča sa ukrasom, postavljena na veliku ozidanu grobnicu, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 188 x 129 x 35 cm.

Preko bočnih i čeonih strana pruža se ukras bordure od povijene lozice.

Stećak br. 60 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 200 x 121 x 32 cm.

Stećak br. 61 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 215 x 138 x 29 cm.

Preko bočnih i čeonih strana pruža se ukras bordure od povijene lozice.

Stećak br. 62 – ploča bez ukrasa, postavljena na veliku ozidanu grobnicu, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 174 x 92 x 25 cm.

Stećak br. 63 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 225 x 108 x 30 cm.

Stećak br. 64 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima sa vidljivim napuknućima na površini, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 239 x 154 x 33 cm.

Stećak br. 65 – ploča bez ukrasa, postavljena na veliku ozidanu grobnicu, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 140 x 115 x 26 cm.

Stećak br. 66 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 192 x 124 x 23 cm.

Stećak br. 67 – sanduk sa ukrasom, fino obrađen, obrastao lišajevima i mahovinom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 156 x 122 x 51 cm.

Preko bočnih i čeonih strana pruža se ukras bordure od povijene lozice. Ispod bordure sa istočne čeone strane nalazi se ukras rozete, a sa zapadne čeone strane nalaze se dvije rozete. Ukrasi rozeta rađeni su tehnikom reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 68 – ploča sa ukrasom, postavljena na veliku ozidanu grobnicu, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 242 x 160 x 32 cm.

Preko bočnih i čeonih strana pruža se ukras bordure od povijene lozice.

Stećak br. 69 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 230 x 138 x 33 cm.

Preko bočnih i čeonih strana pruža se ukras bordure od povijene lozice, a u zapadnom dijelu površine stećka nalazi se ukras rozete, rađene tehnikom reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 70 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 186 x 127 x 27 cm.

U zapadnom dijelu površine stećka nalazi se ukras polumjeseca i polujabuke. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 71 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 107 x 60 x 25 cm.

Stećak br. 72 – ploča sa ukrasom, fino obrađena, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 287 x 153 x 45 cm.

Na površini stećka nalazi se ukras polumjeseca, polujabuke i vodenice. Ukrasi su rađeni tehnikom udubljenja i reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 73 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima i vidljivim napuknućima na površini, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 186 x 103 x 42 cm.

Stećak br. 74 – sanduk sa ukrasom, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 103 x 76 x 22 cm.

Na površini stećka nalazi se ukras kruga i rozete, rađeni u vidu udubljenja i reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 75 – ploča sa ukrasom, fino obrađena, obrasla lišajevima i bršljanom, oko dijela bočne sjeverne strane izraslo je drvo, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 211 x 111 x 49 cm.

Preko bočnih i čeonih strana pruža se friz od cik-cak linija, a preko gornje površine stećka kao okvir pruža se bordura od povijene loze sa spiralama.

Stećak br. 76 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, sa sjeverne čeone strane vidljive napukline, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 62 x 45 x 31 cm.

Stećak br. 77 – ploča sa ukrasom i natpisom, utonula, fino obrađena, obrasla lišajevima, za razliku od ukrasa, natpis se teško uočava i samo pažljivim pregledom stećka moguće je primijetiti da se na ovom stećku nalazi tekst ispod štita, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 267 x 175 x 17 cm.

U sredini ploče nalazi se ukras u obliku štita sa mačem, dok se po obrubima u vidu širokog okvira nalaze figure sidra. Štit je pravokutnog oblika duljine 104 cm, balčak se nalazi iznad štita duljine 20 cm, a krsnica 22 cm. Ispod štita izlazi vrh mača. Na tom dijelu stećka uklesan je natpis, koji u transliteraciji glasi;

1 red: †A SE LEŽIЬ IVANЬ MARŠIĆЬ

2 red: ŽIVIHЬ LIT PI MNO

3 red: GO. N ZEIMLJI JA NIŠTA NES

U transkripciji tekst glasi;

1 red: †A SE LEŽIЬ IVANЬ MARŠIĆЬ

2 red: ŽIVIHЬ LIT PI (88) MNO

3 red: GO. NЬ ZEIMLJI JA NIŠTA NES[m] ili NES[oh];

Stećak br. 78 – ploča sa ukrasom, fino obrađena, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 235 x 162 x 40 cm.

Preko bočnih i čeonih strana pruža se friz od cik-cak linija, a preko gornje površine stećka kao okvir pruža se bordura od povijene loze sa trolistovima.

Stećak br. 79 – ploča bez ukrasa, fino obrađena, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 201 x 128 x 32 cm.

Stećak br. 80 – ploča sa ukrasom, fino obrađena, utonula i napuknuta, tako da je dio odlomljen, ali pošto je u zemlji još uvijek je u cjelini u jednom komadu, obrasla lišajevima i humusom, orijentirana je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 172 x 92 x 5 cm.

Preko gornje površine stećka kao okvir pruža se bordura od povijene loze sa trolistovima.

Stećak br. 81(19) – sanduk sa ukrasom, obrastao lišajevima, pomjeren sa izvorne lokacije (trenutno se nalazi na stećku br. 82), prevrnut na bočnu istočnu stranu, karakterističan je po tome što predstavlja imitaciju visokog sanduka sa trapezastim završetkom, odnosno, stećak se od podnožja ka vrhu širi i umjesto ravne gornje površine posjeduje nastavak sa kosim stranama, tako da se taj dio pretvara u nisku prikraćenu piramidu sa izgledom poklopca, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 100 x 58 x 138 cm.

Na zapadnoj bočnoj strani stećka nalazi se ukras u obliku štita sa mačem. Unutar štita uočljiva je predstava mjeseca, čiji su kraci okrenuti prema dolje, a iznad izbočine nalaze se dva kruga. Ispod štita izlazi vrh mača.

Stećak br. 82 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 202 x 106 x 28 cm.

Preko gornje površine stećka kao okvir, koji je istaknut, pruža se friz od cik-cak linija.

Stećak br. 83 – visoki sanduk sa postoljem i ukrasom, fino obrađen, od podnožja ka vrhu širi se, obrastao lišajevima, svojom grandioznošću i ljepotom dominira nekropolom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 105 x 48 x 190 cm,

-          dimenzije postolja su: 225 x 125 x 27 cm.

Duljinom stećka na čeonim stranama pružaju se po dvije, a preko bočnih po pet stilizovanih polukružnih arkada kod kojih su lukovi skoro odvojeni od niša. Iznad arkada preko čeonih i bočnih strana kao okvir pruža se friz od dvostruke cik-cak linije.

Stećak br. 84 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 227 x 120 x 35 cm.

Na površini stećka nalazi se ukras polumjeseca i rozete.

Stećak br. 85 – ploča sa ukrasom, utonula i obrasla lišajevima, odlomljen ugao sa istočne strane, ali nije pomjeren tako da čini cjelinu stećka, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 288 x 168 x 15 cm.

Preko gornje površine stećka kao okvir pruža se bordura od povijene loze sa trolistovima.

Stećak br. 86 – ploča bez ukrasa, utonula i obrasla lišajevima, fino obrađena, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 180 x 107 x 13 cm.

Stećak br. 87 – ploča bez ukrasa, utonula i obrasla lišajevima, fino obrađena sa vidljivom napuklinom u zapadnom dijelu, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 211 x 120 x 20 cm.

Stećak br. 88 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 114 x 46 x 12 cm.

Spomenik je rađen u obliku pravokutnika čija se zapadna čeona strana završava na sljeme.

Stećak br. 89 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 143 x 61 x 13 cm.

Stećak br. 90 – sljemenjak sa ukrasom, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 164 x 45 x 60 cm.

Na zapadnoj čeonoj strani stećka nalazi se predstava dviju figura sa uzdignutim rukama za koje se međusobno drže. Teško je odrediti da li se radi o muškim ili ženskim likovima. Na sjevernoj bočnoj strani nalazi se scena lova, koja prikazuje dva konja i jednog jahača, a na istočnoj čeonoj strani predstava figure sa štitom i kopljem (mačem). Za ovu figuru Š. Bešlagić navodi da se radi o “predstavi žene sa štitom“(20), dok se kod M. Wenzel navedeni ukras ne spominje.(21)  

Stećak br. 91 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 88 x 53 x 18 cm.

Stećak br. 92 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 142 x 73 x 9 cm.

Stećak br. 93 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima, nedostaje kut stećka sa istočne čeone strane, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su:204 x 92 x 9 cm.

Stećak br. 94 –sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 94 x 47 x 8 cm.

Stećak br. 95 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu sjever–jug.

-          dimenzije stećka su: 83 x 52 x 7 cm.

Stećak br. 96 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, vidljivim napuklinama na površini, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 164 x 65 x 16 cm.

Stećak br. 97 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 167 x 51 x 14 cm.

Stećak br. 98 – sljemenjak bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu jugozapad–sjeveroistok.

-          dimenzije stećka su: 173 x 96 x 93 cm.

Stećak br. 99 – sanduk sa ukrasom, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 167 x 83 x 21 cm.

Na površini stećka nalaze se po dva simetrično i unakrsno postavljena ukrasa vodenice i rozete.

Stećak br. 100 – sanduk bez ukrasa, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 178 x 87 x 24 cm.

Stećak br. 101 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu sjeverozapad–jugoistok.

-          dimenzije stećka su: 230 x 170 x 18 cm.

Stećak br. 102 – sanduk bez ukrasa, utonuo, obrastao lišajevima, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 179 x 69 x 15 cm.

Stećak br. 103 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 174 x 84 x 30 cm.

Stećak br. 104 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 187 x 117 x 21 cm.

Preko gornje površine stećka kao okvir pruža se bordura od povijene loze sa trolistovima.

Stećak br. 105 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima i mahovinom, oštećena sa zapadne strane, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 179 x 126 x 16 cm.

Preko sredine stećka pruža se linija koja nagovještava da se radi o dvojnom grobu, na sjevernoj strani stećka tik uz liniju nalazi se ukras rozete. Preko čeonih i bočnih strana stećka pruža se ukras bordure od povijene lozice.

Stećak br. 106 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 217 x 141 x 15 cm.

Stećak br. 107 – ploča sa ukrasom i natpisom, utonula, obrasla lišajevima i mahovinom, za razliku od ukrasa, natpis se teško uočava, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 257 x 172 x 12 cm.

U sredini ploče nalazi se ukras u obliku štita sa mačem u obliku trokuta, dok se po obrubima u vidu širokog okvira nalaze figure sidra. Pored navedenih ukrasa M. Vego je evidentirao s lijeve i desne strane štita urezane ukrase polumjeseca sa savinutim krakovima prema dolje i tri rozete rađene u vidu reljefnog ispupčenja(22). Također, M. Vego je na ovom stećku evidentirao i natpis(23), koji u transliteraciji glasi;

Zapadna čeona strana:

1. red: † A SE LEŽI KN

2. red: EZЬ RADIŠA ZLO

3. red: UŠIĆ

4. red: Ь

Sjeverna bočna strana:

1. red: A SE PIŠE KAMI VU

2. red: KOVIĆЬ ZA ili NA)

Istočna čeona strana:

1. red: JUNAKA

2. red: TUM

Južna bočna strana:

1. red: OVU

2. red: RЬDIŠI

3. red: ZLOUŠIĆЬ

U transkripciji tekst glasi:

Zapadna čeona strana:

1. red: †A SE LEŽI KN

2. red: EZЬ RADIŠA ZLO

3. red: UŠIĆ

4. red: Ь

Sjeverna bočna strana:

1. red: A SE PIŠE KAMI VU

2. red: KOVIĆ Ь ZA ili NA)

Istočna čeona strana:

1. red: JUNAKA

2. red: TUM

Južna bočna strana:

1. red: OVU

2. red: RЬDIŠI

3. red: ZLOUŠIĆЬ

Stećak br. 108 – sanduk bez ukrasa, grubo obrađen, oštećen sa sjeverne bočne strane, obrastao lišajevima i bršljanom, orijentiran je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su:205 x 61 x 20 cm.

Stećak br. 109 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima i bršljanom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 181 x 99 x 18 cm.

Stećak br. 110 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima i mahovinom, u uzdužnom pravcu stećka primjetna je napuklina, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 219 x 121 x 24 cm.

Stećak br. 111 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 182 x 91 x 22 cm.

Stećak br. 112 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 188 x 92 x 22 cm.

Stećak br. 113 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima i bršljanom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 236 x 139 x 16 cm.

Stećak br. 114 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 222 x 80 x 31 cm.

Stećak br. 115 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 206 x 124 x 22 cm.

Stećak br. 116 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima, mahovinom i bršljanom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 246 x 135 x 41 cm.

Stećak br. 117 – ploča sa ukrasom, utonula, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 198 x 113 x 26 cm.

Na površini stećka nalazi se ukras polumjeseca sa savinutim kutovima prema dolje.

Stećak br. 118 – ploča bez ukrasa, obrasla lišajevima, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 243 x 120 x 41 cm.

Stećak br. 119 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 254 x 153 x 39 cm.

Na površini stećka po obrubima u vidu širokog okvira prema čeonim stranama nalaze se motiv sidra, a po obrubima okvira prema bočnim stranama pruža se bordura od povijene loze sa spiralama. Preko čeone zapadne strane pružaju se dva friza od cik-cak linija, koje po duljini razdvaja ispupčena linija, a na sredini u okomitom smjeru nalazi se predstava ljiljana. Ukrasi su rađeni kombinacijom tehnike udubljivanja i reljefnog ispupčenja.

Stećak br. 120 – ploča sa ukrasom, utonula, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 196 x 166 x 14 cm.

Na površini stećka po obrubima u vidu širokog okvira prema čeonim i bočnim stranama pruža se bordura od povijene loze sa trolistovima. Unutar navedenog okvira primjetno je ispupčenje i obrisi koji insinuiraju da se radi o štitu sa mačem, što se može i vidjeti u južnom dijelu stećka, ali u sjevernom je već teže izvršiti identifikaciju ukrasa.

Stećak br. 121 – ploča bez ukrasa, utonula, obrasla lišajevima i mahovinom, dio kuta sa čeone istočne strane stećka je odlomljen, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 218 x 142 x 23 cm.

Stećak br. 122 – ploča sa ukrasom, obrasla lišajevima i mahovinom, orijentirana je u pravcu zapad–istok.

-          dimenzije stećka su: 255 x 131 x 31 cm.

Na površini stećka po obrubima u vidu širokog okvira prema čeonim i bočnim stranama nalaze se figure sidra.

Crkva Sv. Ilije Proroka u Kruševu je jednobrodna neoromanička građevina. Čine je glavni brod, transept sa zvonikom i polukružna apsida, koji zajedno tvore latinski križ u osnovi crkve. Glavni brod crkve čine priprata sa korom iznad nje i srednji crkveni prostor. Vanjski gabariti glavnog broda crkve su 11,54 x 20,78 m sa visinom 12,75 m. Transept čine sakristija, zvonik i dio transepta između sakristije i zvonika koji pripada oltarskom prostoru. Vanjske dimenzije transepta su 16,42 x 4.50 m, gdje je ukupna visina sakristije 7,09 m a zvonika 31,39 m. Vanjske dimenzije prostora između sakristije i zvonika su 8,82 x 4,50 m a visina 11,07 m. Apsida crkve je polukružna, prečnika 8,82 m i poluprečnika 4,40 m sa ukupnom visinom 11,07 m. Vanjski zidovi glavnog broda crkve su debljine 70 cm, zvonika 1,05 m, apside 70 cm i sakristije 50 cm.

Osovina crkve, od ulaza ka apsidi pruža se u pravcu jugoistok–sjeverozapad.

Ulaz u crkvu naglašen je ulaznim portalom širine 3,50 m i visine 4,74 m. Otvor portala naglašen je okvirom širine 44 cm koji je u odnosu na zid izbačen 7 cm. Okvir čine okomiti pilastri visoki 3,00 m i polukružni luk kojim su spojeni, čiji je vrh na visini 4,74 m. Između vanjskog otvora portala i okvira vrata nalazi se pojas koji prati okvir širine 15 cm. Vanjski otvor portala širok je 2,32 cm i visine vertikala 3,00 m, također završen je polukružnim lukom sa vrhom luka na visini 4,15 m. Na dubini zida od 34 cm od vanjskog otvora formiran je unutarnji okvir vrata širine 2,04 cm i visine 4,00 m, završen također polukružnim lukom. Ulazna vrata su pravokutna i dvokrilna a lučni završetak portala je u vidu drvene lunete. Svako krilo vrata ukrašeno je sa četiri mala pravokutnika u donjoj i gornjoj zoni vrata između kojih je dugi pravokutnik koji obuhvata oba mala pravokutnika. Dimenzije ulaznih vrata su 2,00 x 3,00 m.

Prilaz ulaznom portalu naglašen je prilaznim trostranim kamenim stubištem. Ukupne dimenzije prilaznog stubišta su 5,66 m x 1,57 m. Prvi stepenik je u obliku slova „U“, dimenzija 1,57 x 5,66 x 1,57 m sa gazištem širokim 30 cm i visinom 16 cm. Drugi stepenik je također u obliku slova „U“, dimenzija 1,27 x 5,06 x 1,27 m sa gazištem širokim 30 cm i visinom 16 cm. Treći stepenik je ujedno i prilaz portalu. On je pravokutnik dimenzija 4,46 x 1,04 m i visine 16 cm.

Pored glavnog ulaznog portala crkva ima i bočni ulaz sa jugozapadne strane u zoni trećeg polja. Dimenzije otvora na fasadi su 1,30 x 1,95 m, sa unutarnjim okvirom 1,20 x 1,95 m u koji su smještena puna drvena dvokrilna vrata dimenzija 1,20 x 1,90 m. Vrata su pomjerena unutar zida za 30 cm.

Prilaz bočnom ulazu u crkvu naglašen je također kamenim prilaznim stubištem. Ukupne dimenzije prilaznog stubišta su 2,75 m x 0,65 m. Prvi stepenik je u obliku slova „U“, dimenzija 0,65 x 2,75 x 0,65 m sa gazištem širokim 30 cm i visinom 16 cm. Drugi stepenik je pravokutnik dimenzija 2,15 x 0,30 m i visine 16 cm. Otvor vrata se nalazi na visini od 16 cm od drugog stepenika.

Unutarnji prostor crkve čine priprata (prednji ulazni prostor) iznad koje se nalazi prostor kora, srednji crkveni prostor i oltarski prostor. Uz oltarski prostor, prema jugozapadu je prizemlje zvonika a prema sjeveroistoku sakristija.

Prostor priprate smješten je uz glavni ulaz u crkvu. Unutarnje dimenzije priprate su 10,00 x 3,10 m. U priprati se nalaze dva armiranobetonska stupa poprečnog presjeka 30 x 30 cm, visine 2,70 m, povezani međusobno i sa vanjskim zidovima (jugoistočni, jugozapadni i sjeveroistočni) armiranobetonskim gredama poprečnog presjeka 30 x 25 cm. Od sjeveroistočnog zida sjeveroistočni stup je udaljen 3,16 m, između stupova je udaljenost 3,08 m a udaljenost od jugozapadnog stupa do jugozapadnog zida 3,16 m. Oba stupa su od jugoistočnog zida udaljena 3,21 m.

Uz jugoistočni zid priprate nalazi se dvokrako stepenište bez podesta, površine u obliku slova „L“ koje vodi na kor crkve. Širina stubišta je 90 cm, dok je duljina kraka uz jugozapadni zid 1,33 m a uz jugoistočni zid 1,05 m. Prema unutrašnjosti priprate stubište je ograđeno armiranobetonskim zidom debljine 15 cm. Stubište ima 18 stepenika sa 19 visina. Širina gazišta je 30 cm a visina stepenika 16 cm.

Zid priprate zajedno sa stupovima i gredama formira pregradni zid kojim se priprata dijeli od srednjeg crkvenog prostora. U srednjem rasteru stupova priprate odnosno na sredini pregradnog zida priprate nalaze se dvokrilna drvena vrata dimenzija 1,80 x 2,00 m.

Iznad priprate je kor crkve. Kor je galerija koju čine pravokutni prostor dimenzija 10,00 x 3,50 m i konzolni istak dimenzija 3,60 x 0,90 m sa krajevima u vidu četvrtine kruga poluprečnika 80 cm na obje strane. Pravokutni i konzolni prostor čine jedinstvenu cjelinu. Kor je ograđen betonskom ogradom debljine 10 cm i visine 1,10 m. Kor se nalazi na koti 2,95 m od poda crkve.

U jugoistočnom zidu na visini 5,80 m od poda crkve nalazi se kružni otvor prečnika 1,30 m u koji je smješten fiksni čelični prozor sa unutarnjim prečkama koje formiraju križ.

Srednji crkveni prostor nalazi se između priprate i oltarskog prostora. U osnovi je pravokutnik dimenzija 10,00 x 15,25 m. Srednji crkveni prostor je prije gradnje kora 1962. godine zauzimao i prostor priprate i kora, te je njegova duljina bila 20,00 m.

U jugozapadnom i sjeveroistočnom zidu glavnog broda crkve nalaze se po četiri otvora, od kojih su prva dva do jugoistočnog zida sada dio priprate i kora. Svi otvori su istovjetni. Visina parapeta prozora je 2,60 m od poda crkve. Unutarnje dimenzije otvora su 1,62 x 3,35 m sa lučnim završetkom poluprečnika 81 cm. Lijeva i desna stranica otvora kao i gornji luk koso se sužavaju na dimenzije 1,00 x 3,15 m sa lučnim završetkom poluprečnika 61 cm u koji je ugrađen prozor. Vanjske dimenzije otvora su 1,22 x 3,15 m. Zadnji otvori u jugozapadnom i sjeveroistočnom zidu uz sjeverozapadni zid prema oltarskom prostoru imaju ugrađen vitraj.

Jugozapadni i sjeveroistočni zid su u enterijeru podijeljeni na četiri polja okomitim pilastrima širine 1,25 m, koji su u odnosu na zid izbačeni 30 cm. Pilastre možemo označiti od 1 do 5 (1' do 5') od jugoistočnog zida do transepta na sjeverozapadu. Pilastar 1 (1') koji se nalazi na kutu jugoistočnog zida sa jugozapadnim (sjeveroistočnim) dug je 54 cm; prostor između 1 (1') i 2 (2') dug je 3,78 m; između 2 (2') i 3 (3') 3,77 m; između 3 (3') i 4 (4') 3,77 m i između 4 (4') i 5 (5') 3,76 m. Visina zidova sa pilastrima do armiranobetonskog vijenca iznosi 5,87 m.

Armiranobetonski vijenac postavljen je na bočne ogradne zidove (jugozapadni i sjeveroistočni) glavnog broda crkve. Njegova visina je 40 cm (30+10) a debljina odgovara debljini zida 70 cm. Na armiranobetonski vijenac na koti 6,43 m postavljeni su drveni nosači svoda glavnog broda crkve. Drveni nosač je segmentni luk kojeg čini osam segmenata koji su sa donje strane obrađeni tako da zajedno čine unutarnju površinu svoda. Visina segmenta iznosi 25 cm a debljina 9 cm. Duljine segmenata su cca 1,33 m. Svod nosi 26 nosača na međusobnim osovinskim razmacima 61 cm; 71 cm i 100 cm. Drveni nosači su sa gornje strane ukrućeni drvenim gredicama 5 x 8 cm, koje čine sekundarnu konstrukciju svoda koja u dvanaest pravaca povezuje drvene nosače. Iznad pilastara postavljena je ukruta sa vodoravnom čeličnom zategom visine 12 cm. Sa unutarnje strane svoda u crkvi, postavljen je strop od dasaka koji je ožbukan. Svijetla visina bačvastog svoda od armiranobetonskog vijenca do vrha iznosi 3,05 m dok je strijela luka svoda 5,04 m. Svijetla visina unutarnje najviše kote bačvastog svoda iznosi 9,32 m od kote poda crkve.

Krov iznad srednjeg broda crkve je dvovodni. Konstruktivno ga čine nosači tipa jednostruke vješaljke sa kosnicima i makazama koji je podupiru i ukrućuju sa obje strane. Krov ima pet nosača oslonjenih na bočne zidove crkve koji nose jednu sljemenjaču (16 x 18 cm), dvije rožnjače (18 x 22 cm) i centralnu gredu, ispod vješaljke, koja nosi drvene nosače svoda (10 x 10 cm). Na jugozapadnom i sjeveroistočnom zidu, iznad armiranobetonskog vijenca ozidan je zid visine 1,64 m, debljine 55 cm na koji je izvedena armiranobetonska greda visine 41 cm, koja na vanjskoj fasadi ima zub koji nosi oluk. Zid iznad prvog vijenca glavnog broda crkve ima ukupnu visinu 2,05 m a sa unutarnje strane sužen je za 16 cm, gdje je na armiranobetonskom vijencu postavljena donja vjenčanica (16 x 18 cm) na koju su postavljeni stupići (16 x 16 cm) koji na vrhu zida uz završnu armiranobetonsku gredu nose gornju vjenčanicu (16 x 18 cm). Stupići su, po duljini glavnog broda crkve postavljeni u ravni nosača krova, koji su sa gornjom vjenčanicom dodatno ukrućeni rukama (16 x 16 cm). Sljemenjača, rožnjače i vjenčanice su na ulaznom zidu oslonjene na krovni nosač i položene u ležišta u zidu, dok je između glavnog broda crkve i transepta izveden armiranobetonski luk (presjek luka u vrhu – 70 x 115 cm) na kojem je ozidan kameni zid visine 2,85 m širine 61 cm, koji opet prema glavnom brodu formira prostor za postavljanje krovnog nosača, na koji se oslanjaju i ove konstruktivne grede. Armiranobetonski luk je svijetle visine 1,56 m, svijetle širine 6,00 m sa strijelom luka 3,25 m. Debljina luka je 70 cm, ukupna širina 10,00 m a ukupna visina 2,71 m. Oslonjen je na poprečne zidove između srednjeg broda crkve i transepta. Zidovi su širine 70 cm, duljine 1,70 i visine 6,17 m. Na krovnu konstrukciju postavljeni su rogovi na osovinskom razmaku cca 100 cm. Krov je pokriven bakrenim limom. Krov srednjeg crkvenog prostora je na završnoj koti +12'28 m.

Pod srednjeg broda crkve (priprata, kor i srednji crkveni prostor) izveden je od terazzo pločica. Zidovi su ožbukani, bez zidnog slikarstva.

Oltarski prostor čini dio transepta sa polukružnom apsidom. Od srednjeg crkvenog prostora odvojen je prilaznim stepenicama. Prvi stepenik nalazi se u srednjem crkvenom prostoru i ima duljinu 6,50 m, ukupnu širinu gazišta 1,40 m (1,24 m do zida između srednjeg crkvenog prostora i transepta dok ostatak gazišta širine 16 cm ulazi u debljinu zida i dug je 6,00 m) i visinu 17 cm. Drugi stepenik dug je 6,00 m, sa gazištem širine 30 cm i visinom stepenika 15 cm. Na visini od 15 cm od drugog stepenika počinje pod oltarskog prostora, na visinskoj koti +0,47 m od poda srednjeg crkvenog prostora.

Dio transepta koji čini oltarski prostor je pravokutnik dimenzija 7,40 x 3,50 m, a polukružna apsida ima poluprečnik 3,70 m, sa prečnikom 7,40 m koji se veže na dio transepta. Oltarski prostor, iako sastavljen iz ova dva dijela je jedinstven. U polukružnom apsidalnom zidu postavljena su dva prozora, jedan prema zapadu a drugi prema sjeveru. Visina parapeta prozora je 2,10 m od poda oltarskog prostora. Unutarnje dimenzije otvora su 1,62 x 3,35 m sa lučnim završetkom poluprečnika 81 cm. Lijeva i desna stranica otvora kao i gornji luk koso se sužavaju na dimenzije 0,90 x 2,80 m sa lučnim završetkom poluprečnika 61 cm u koji je ugrađen prozor. Vanjske dimenzije otvora su 1,20 x 3,15 m. S vanjske strane sjeverni (zapadni) prozor udaljen je za 2,57 m duljine luka apsidalnog zida od vanjskog brida sjeverozapadnog zida transepta. Ova dva prozora također imaju vitraje.

Krovna konstrukcija oltarskog prostora sastoji se iz dvovodnog krova nad dijelom transepta i šatorastog krova nad apsidom. Konstrukcija dvovodnog krova je jednostavnija od one nad brodom crkve. Čine ga dvije proste jednostruke vješaljke postavljene na osovinskom razmaku 3,35 m. Krovni nosači-vješaljke povezani su sljemenjačom 18 x 22 cm. Rogovi dimenzija 12 x 16 cm oslanjaju se na sljemenjaču i vanjske zidove. Na vješaljku do apsidalnog dijela krova vežu se radijalno postavljeni rogovi dimenzija 12 x 16 cm šatorastog krova apside.

Prema sjeveroistoku, uz sjeverozapadni zid transepta u oltarskom prostoru nalazi se otvor za vrata u sakristiju dimenzija otvora 1,20 x 2,00 m. Dimenzije vrata su 1,00 x 2,00 m. Sakristija je kvadratna prostorija sa dimenzijom stranice 3,25 m. Prema sjeveroistoku u sakristiji se nalazi prozor. Prozor je postavljen na visini parapeta 1,33 m od poda sakristije. Unutarnje dimenzije otvora su 1,43 x 2,19 m sa lučnim završetkom poluprečnika 81 cm. Lijeva i desna stranica otvora kao i gornji luk koso se sužavaju na dimenzije 0,95 x 1,80 m sa lučnim završetkom poluprečnika 58,5 cm u koji je ugrađen prozor. Vanjske dimenzije otvora su 1,17 x 2,10 m.

Svijetla visina sakristije do krovne konstrukcije iznosi 4,28 m. Krov sakristije je dvovodni sa vrhom grebena na sudaru sjeverozapadnog i sjeveroistočnog zida transepta. Visina vrha grebena sakristije 7,24 od poda centralnog crkvenog prostora (6,77 m od poda sakristije). Krov ima nagib prema sjeveroistoku i sjeverozapadu.

Prema jugozapadu, u jugozapadnom zidu transepta, na 35 cm udaljen od sjeverozapadnog zida transepta nalazi se otvor za vrata u zvonik. Dimenzija vrata je 80 x 210 cm.

Zvonik je kvadratne osnove sa vanjskom stranicom duljine 4,50 m, koji u prizemlju čini integralni dio zidova crkve. Unutarnja stranica kvadrata zvonika iznos 2,36 m. Nalazi se na koti +0'47 m od poda crkve. Vanjski zidovi zvonika u prizemlju su debljine 1,05 m.

Zvonik ima i zaseban ulaz u vanjskom jugoistočnom zidu zvonika. Ulaz je naglašen vanjskim betonskim stubištem dimenzija 1,21 x 1,20 m. Stepenište ima četiri gazišta širine 30 cm i pet čela visine 18,8 cm. Otvor za vrata je na vanjskom zidu dimenzija 86 x 200 i širi se prema unutrašnjosti zvonika prema jugozapadu do širine otvora 98 cm. Vrata su metalna, dimenzija 85 x 200 cm. U prizemlju zvonika uz jugozapadni zid zvonika nalaze se i okomite metalne ljestve kojima se penje na prvu razinu zvonika.

Prva razina zvonika nalazi se na koti +4'49 (4,02 m od poda zvonika). Vanjski zidovi zvonika su od ove razine tanji te njihova debljina iznosi 90 cm. Vanjske dimenzije zvonika ostaju iste (kvadrat sa stranicom 4,50 m) dok unutarnji kvadrat ima stranicu duljine 2,66 m. Ploča između prizemlja i prve razine zvonika je armiranobetonska debljine 12 cm sa otvorom 60 x 60 cm iznad ljestvi koje su prolaz na prvi nivo. Na prvoj razini nalaze se dvokrake strme stepenice uz sjeveroistočni i sjeverozapadni zid zvonika. U svakom kraku ima po 12 visina a između krakova se nalazi podest 60 x 60 cm. Ovim stubištem se penje na druga razina zvonika. Na prvoj razini nema otvora u vanjskim zidovima.

            Druga razina zvonika nalazi se na koti +9'52 (9,05 m od poda zvonika). Vanjski zidovi zvonika su od ove razine armiranobetonski, te njihova debljina iznosi 40 cm. Vanjske dimenzije zvonika ostaju iste (kvadrat sa stranicom 4,50 m) dok unutarnji kvadrat ima stranicu duljine 3,66 m. Ploča između prve i druge razine zvonika je armiranobetonska debljine 12 cm sa otvorom 60 x 60 cm iznad ljestvi na prvoj razini koji je prolaz na drugu razinu. Strme ljestve postavljene su uz sjeverozapadni zid, kojima se penje na treću razinu zvonika. Na drugoj razini također nema otvora u vanjskim zidovima.

Treća razina zvonika nalazi se na koti +14'52 (14,05 m od poda zvonika). Vanjski zidovi zvonika su također armiranobetonski debljine 30 cm. Vanjske dimenzije zvonika ostaju iste (kvadrat sa stranicom 4,50 m) dok unutarnji kvadrat ima stranicu duljine 3,86 m. Ploča treće razine je armiranobetonska debljine 12 cm sa otvorom 60 x 60 cm iznad ljestvi druge razine za prolaz na treću razinu. Na trećoj razini su na sjeverozapadni zid postavljene okomite ljestve kojima se penje na krov zvonika. Treća razina ima otvore na sve četiri strane. Svi otvori su isti. To su bifore širine 2 x 75 cm, visine 275 cm, sa razmakom između njih duljine 40 cm. Vrh otvora bifore završen je lukom. Na fasadi, iznad bifora izrađen je pojas koji prati lukove bifore. Debljina ovog pojasa iznosi 25 cm.

Okomitim ljestvama treće razine penje se na krov zvonika. Krov zvonika čini armiranobetonska ploča debljine 12 cm sa prolazom 60 x 60 cm iznad njih. Na ploču je postavljen armiranobetonski četverovodni krov dimenzija stranice 4,50 m, visine 5,62 m i debljinom armiranobetonskog platna 15 cm. Na vanjske zidove zvonika dozidan je niski zid visine 2,20 m, čija je završna kota +22'60 (22,13 m od poda zvonika). U ove zidove na svakoj strani, centralno postavljeni u vodoravne ose zvonika, nalaze se četiri električna sata, po jedan na svakoj strani zvonika.

Na vrh zidova, na koti +22'60 postavljena je metalna konstrukcija krova koji je pokriven bakrenim limom. Metalna konstrukcija je u vidu četverovodnog krova dimenzije stranice 3,86 m i visine 6,40 m. Na vrh metalne konstrukcije postavljen je križ visine 1,93 m.

Ukupna visina zvonika od vanjske kote terena do vrha križa na krovu iznosi 31,39 m.

Pored već navedenih karakteristika zvonika, on također ima naglašene pilastre sa vodoravnom podjelom na kutovima. Širina pilastra iznosi 93 cm. Na prizemlju i prvoj razini, pilastre imamo na sudaru jugoistočnog i jugozapadnog zida; jugozapadnog i sjeverozapadnog zida i pilastar širine 19 cm na kutu sjeverozapadnog zida zvonika i polukružnog apsidalnog zida. Od druge razine zvonika pilastri se javljaju na svim kutovima zida u širini 93 cm.

Sokl zvonika visok je 47 cm od razine terena. Od sokla, zvonik je vodoravnim vijencima podijeljen na I, II. i III. zonu i krov zvonika. I. zona zvonika ima visinu 12,49 m. Karakteristike I. zone su pilastri visine 12,49 m i plitke slijepe arkade ispod vijenca. Na svakoj fasadi zvonika imamo šest slijepih arkada čija je visina 75 cm. Vijenac iznad I. zone istaknut je 24 cm od slijepih arkada i visok je 18 cm. II. zona zvonika visoka je 7,74 m. U drugoj zoni na visini od 1,70 m od prvog vijenca nalaze se otvori - bifore na sve četiri strane zvonika. Ispod drugog vijenca također se nalaze slijepe arkade visine 75 cm. Drugi vijenac istaknut je 10 cm od slijepih arkada i visok je 17 cm. II. zona također ima pilastre širine 93 cm na svim kutovima zvonika ukupne visine 7,74 m. III. zona zvonika visoka je 2,04 cm. Pored pilastara na sva četiri kuta širine 93 cm i visine 2,04 m u III. zoni, na sve četiri fasade, na visini od 18 cm od vijenca postavljeni su satovi prečnika 1,30 m, koji su smješteni u timpan sa stranicama debljine 10 cm. Krov zvonika je četverovodni pokriven bakrenim limom.

Jugoistočna fasada je ulazna fasada crkve. Pored već opisanog ulaznog portala i kružnog otvora iznad njega, na fasadi se još ističu okomiti pilastri na kutovima fasade. Širina pilastara je 90 cm a visina 8,34 m. Oko ulaznog portala i kružnog otvora nalazi se istak u vidu rama koji čine dva pilastra sa lijeve i desne strane portala koji su povezani vodoravnim pojasom iznad portala i prozora. Pilastri su od ulaznog portala udaljeni 73 cm, široki su 90 cm a visoki su 8,34 m. Vodoravni pojas koji veže pilastre je visine 30 cm. Pilastri su u odnosu na zid crkve izbačeni 7 cm. Jugoistočni zid završen je zabatom dvovodnog krova srednjeg crkvenog prostora, čime je formiran završni timpan sa naglašenim kosim stranicama i vijencem debljine 33 cm. Timpan nema vodoravni vijenac. Vrh timpana jugoistočne fasade naglašen je križom. Na jugozapadnoj strani ulazne fasade u pogledu se vidi i ulazna fasada zvonika.

Jugozapadnu fasadu crkve čine glavni brod crkve, zvonik i apsida. Jugozapadna fasada broda crkve okomitim pilastrima podijeljena je na četiri polja. Od jugoistočne prema sjeverozapadnoj fasadi, pilastre označavamo kako slijedi: prvi (a); drugi (b); treći (c) i četvrti (d). Prvi vanjski pilastar (a) nalazi se na kutu jugozapadne sa jugoistočnom fasadom i njegova širina je 90 cm a visina 8,34 m. Drugi pilastar (b) udaljen je od prvog za 4,47 m i njegova širina je 70 cm a visina 8,34 m. Treći pilastar (c) udaljen je od drugog za 4,32 m sa širinom 70 cm i visinom 8,34 m. Četvrti pilastar (d) udaljen je od trećeg za 4,32 m i njegova širina je 70 cm a visina 8,34 m. Svi pilastri istaknuti su iz ravni zida za 7 cm. Četvrto polje poslije četvrtog pilastra dugo je 4,60 m a na njegovom se kraju nalazi zvonik. Zvonik zauzima širinu od 4,50 m i visinu 31,39 m. Na jugozapadnoj fasadi vidi se i dio polukružne apside sa otvorom prema zapadu i vanjskim pilastrima sa obje strane prozora. Visina polukružnog apsidalnog zida od razine terena do vrha zida iznosi 7,77 m. Šatorasti krov apside oslonjen je na armiranobetonski vijenac koji prati zid apside a prema vani izlazi konzolno 15 x 15 cm. Visina krova od vijenca do sljemena je 2,95 m.

Sjeverozapadnu fasadu čini apsida crkve, sjeverozapadna fasada zvonika, sjeverozapadna fasada sakristije i centralni brod crkve u pogledu. Apsida je sa četiri okomita pilastra podijeljena na 5 polja. Širina pilastra je 70 cm, visina 7,30 m, istak od ravni zida 7 cm. Pilastar je od sjeverozapadnog zida zvonika (sakristije) udaljen 95 cm duljine luka. Ostala dva srednja pilastra su jedan od drugog i od bočnih udaljeni za 290 cm duljine luka.

Sjeveroistočnu fasadu crkve čine brod crkve, sakristija i apsida, sjeveroistočna fasada broda crkve okomitim pilastrima podijeljena je na četiri polja. Od jugoistočne prema sjeverozapadnoj fasadi, pilastre označavamo kako slijedi: prvi (a'); drugi (b'); treći (c') i četvrti (d'). Prvi vanjski pilastar (a') nalazi se na kutu jugozapadne sa jugoistočnom fasadom i njegova širina je 90 cm a visina 8,34 m. Drugi pilastar (b') udaljen je od prvog za 4,47 m i njegova širina je 70 cm a visina 8,34 m. Treći pilastar (c') udaljen je od drugog za 4,32 m sa širinom 70 cm i visinom 8,34 m. Četvrti pilastar (d') udaljen je od trećeg za 4,32 m i njegova širina je 70 cm a visina 8,34 m. Svi pilastri istaknuti su iz ravni zida za 7 cm. Četvrto polje poslije četvrtog pilastra dugo je 4,67 m na čijem se kraju nalazi sakristija. Sakristija zauzima širinu od 4,50 m i visinu 6,00 m. Na jugozapadnoj fasadi vidi se i dio polukružne apside sa otvorom prema sjeveru i vanjskim pilastrima sa obje strane prozora. Visina polukružnog apsidalnog zida od razine terena do vrha zida iznosi 7,77 m. Šatorasti krov apside oslonjen je na armiranobetonski vijenac koji prati zid apside a prema vani izlazi konzolno 15 x 15 cm. Visina krova od vijenca do sljemena je 2,95 m.

Temelji crkve su zidani lomljenim kamenom i plitko su temeljeni, jer je crkva građena na stijeni.

Sokl crkve zidan je pravilno klesanim i vodoravno složenim kamenom u krečnoj žbuki.

Zidovi crkve Sv. Ilije Proroka u Kruševu zidani su lomljenim kamenom u krečnoj žbuki. Debljina zidova je najmanja na sakristiji 50 cm, 70 cm na ostalim zidovima crkve i 105 cm debljine su zidovi prizemlja i 90 cm prve razine zvonika. Zidovi drugog i treće razine zvonika su armiranobetonski debljine 40 cm odnosno 30 cm.

Pilastri na uglovima i u između razdijeljenih polja crkve su zidani pritesanim kamenom malo većih dimenzija u odnosu na ostali dio crkve, sa vezivom krečnom žbukom.

Crkva je ožbukana sa vanjske i unutarnje strane. Unutrašnjost crkve nije oslikana.

Nadvoji nad otvorima (portal i svi prozori i vrata), vodoravni vijenci crkve i zvonika, dograđeni dio zvonika(24) izvedeni su armiranim betonom. 

Nakon osnutka župe i izgradnje crkve pristupilo se uređenju enterijera. Od mobilijara crkve do danas su sačuvani vitraji, oltar, zvono i krstionice.

U crkvi su prvotno bila postavljena četiri vitraja. Dva u prostoru apsidalnom prostoru, a dva na sjevernom i južnom zidu (bliže oltaru). Prije početka radova na sanaciji crkve (2009.) vitraji su uklonjeni i pohranjeni u riznici pastoralnog centra:

1.       Neznani autor, Srce Marijino, 1968., vitraj, 280 x 90 cm. Kruševo: župna crkva Sv. Ilije Proroka. Dar obitelji Ereš.

2.       Neznani autor, Srce Isusovo, 1968., vitraj, 280 x 90 cm. Kruševo: župna crkva Sv. Ilije Proroka. Dar obitelji Ereš.

3.       Marijan Ilić (prema nacrtu Đure Sedera), Kristovo uskrsnuće sa kardinalom Alojzijem Stepincem, zagrebačkom katedralom i grbom Republike Hrvatske, 1995., vitraj, 280 x 100 cm. Kruševo: župna crkva Sv. Ilije Proroka. Dar don Marijana Bevande.

4.       Marijan Ilić (prema nacrtu Đure Sedera), Sveta obitelj s likom biskupa Petra Čule i vjernicima župe Kruševo, 1995., vitraj, 280 x 100 cm. Kruševo: župna crkva Sv. Ilije Proroka. Dar don Marijana Bevande.

Sa zvonika crkve skinuto je zvono. Kako su na zvonu uočljiva brojna oštećenja i tragovi sanacije, te ono više ne može proizvoditi odgovarajući zvuk, bit će zamijenjeno novim. Pri vrhu je uočljiv natpis s godinom 1691.

Oltar je izmješten u dvorište crkve. Izrađen je od bijelog mermera, pravokutne osnove. Podnožje oltara ukrašeno je skromnim floralnim ukrasom i križem s prikazom Krista.

3.Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Mostar kao spomenik III. kategorije uvršteno je 69 lokaliteta, nekropola sa stećcima (1208 stećaka) bez preciznije identifikacije.(25)   

Dobro se nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 422.

U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 26. juna 2009. godine, dobro je evidentirano pod nazivom: Šarampovlje (Vitina) Kruševo, Mostar. Srednjovjekovna nekropola locirana pored katoličke crkve i groblja, kasni srednji vijek, sačuvana 52 stećka.

Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

4. Istraživački i konzervatorski radovi

Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršili su Marko Vego i Šefik Bešlagić te publicirali 1961. i 1971. godine.

Konzervatorsko-restauratorski radovi nisu poduzimani, osim čišćenja nekropole od šiblja, korova i niveliranja stećaka.

Nema podataka o istraživačkim i konzervatorskim radovima na crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, dana 16. lipnja 2009. godine ustanovljeno je sljedeće:

-          Područje nekropole obraslo je visokim drvećem, koje je u pojedinim slučajevima uraslo u stećke, ali za područje Hercegovine koje oskudijeva drvetom predstavlja izuzetan ambijent i stvara prirodni hlad i posjetiocu omogućava izuzetno opuštanje prilikom boravka na nekropoli;

-          Na srednjovjekovnoj nekropoli evidentirana su 122 stećka (60 u formi ploče, 59 u formi sanduka i 3 u formi sljemenjaka);

-          Materijal od kojeg su spomenici pravljeni je fino obrađeni kamen;

-          Ukrašeno je 30 spomenika (22 ploče, 7 sanduka, 1 sljemenjak);

-          Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja;

-          Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju;

-          Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi, mahovina i bršljan) u većoj ili manjoj mjeri;

-          Prostor sa stećcima se koristi za održavanje mise i prema riječima župnika Ljube Planinića dio stećaka je pomjeren sa izvorne lokacije iz razloga što je nekropola u prethodno vrijeme bila fizički razdvojena vododerinom te se na tom mjestu nalazila šikara u koju je većina stećaka bila zarasla;

-          Sada je prostor nekropole tehnički uređen, očišćen i objedinjen u jednu cjelinu te betonskim zidom ozidana granica parcele na kojima su spomenici smješteni;

-          Prilikom snimanja nekropole župnik Ljubo Planinić nam je pojasnio da je grobnica (stećak br. 107) zatvorena prilikom čišćenja nekropole, koja je u cijelosti bila zarasla u šikaru;

-          Osim što je zatvorena grobnica izvršeno je i niveliranje stećaka, kao i pomjeranje i pozicioniranje onih stećaka koji su bili oboreni ili koje je voda pomjerila.

Crkva Sv. Ilije Proroka u Kruševu pretrpjela je ratna oštećenja granatiranjem 1992. godine. Oštećenja su dokumentirana fotografijama(26) koje su sastavni dio ove odluke. Sanacija oštećenja na ulaznoj fasadi i zamjena oštećenog pokrova od bakrenog lima sa novim od istog materijala izvršena su u periodu od 1995. do 2000. godine.

Intervencijama koje su rađene 2008. godine, izvorno stanje crkve je dosta izmijenjeno.

U enterijeru crkve uklonjena je žbuka sa zidova, srušen je kor iz 1962. godine sa stubovima i temeljima kora, podovi od terazza su demontirani i uništeni. Vitraji koji su bili ugrađeni na prozore broda crkve uz zid transepta i na prozore apside su skinuti i deponirani u prostorije župnog doma. Strop crkve od dasaka je skinut i ostala je vidljiva samo konstrukcija svoda. Žbuka sa fasada crkve i kamenog dijela zvonika je odstranjena i ostali su vidljivi kameni zidovi crkve.

Uvidom u stanje na terenu dana 9. 6. 2009. godine ustanovljene su nove intervencije rađene početkom 2009. godine.

U enterijeru crkve izgrađeni su novi armiranobetonski stupovi kružnog poprečnog presjeka Ø440 na koje je izgrađen novi kor. Gabariti novog kora su promijenjeni i oblikom i veličinom u odnosu na izvorni i podignut je na visinu 3,00 m od poda crkve. Prilazne stepenice uz glavni ulaz u crkvu, uz bočni ulaz i uz ulaz u zvonik su porušeni. Na unutarnjim površinama zidova vidljiva su oštećenja nastala neadekvatnim oslanjanjem unutarnje skele, čije su vodoravne ukrute bile ankerisane u zid, što je nakon uklanjanja skele oštetilo zidove u vidu nepravilnih rupa dimenzija cca 25 x 25 x 25 cm.

6. Specifični rizici

-          dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja;

-          nepovoljni utjecaji atmosferilija;

-          samonikla vegetacija.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Historijska vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade,

ii.          Kvalitet materijala,

iii.         Proporcije,

iv.         Kompozicija,

v.          Vrijednost detalja,

vi.         Vrijednost konstrukcije.

D.         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima,

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru.

E.         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost,

ii.          Sakralna vrijednost,

iii.         Tradicionalna vrijednost,

v.          Značaj za identitet skupine ljudi.

G.         Izvornost

i.          Oblik i dizajn,

ii.          Materijal i sadržaj,

iii.         Namjena i upotreba,

iv.         Tradicija i tehnike,

v.          Položaj i smještaj u prostoru,

vi.         Duh i osjećanja,

vii.        Drugi unutarnji i vanjski činitelji.

H.         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila.

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zemljišnoknjižni izvadak,

-          fotodokumentacija sa terena.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1895.    Fiala, Franjo. “Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine.” Glasnik Zemaljskog muzeja 1895, knj. III. Zemaljski muzej Sarajevo, 1895., 370.     

1961.    Vego, Marko. “Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine.” Glasnik Zemaljskog muzeja 1961, N.s. knj. XV-XVI. Zemaljski muzej Sarajevo, 1961., 277.- 278.

1962.    Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. Izdanje Zemaljskog muzeja, knj. I. Zemaljski muzej Sarajevo, 1962., 18.-21.

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo, 1971., 340.

1980.    Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980., 52.

1982.    Anđelić, dr. Pavao. “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima” u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo, 1982., 117-141.

1982.    Bešlagić, Šefik. Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo, 1982., 87.

1988.    Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1988., 305.

2004.    Planinić, Ljubo (urednik). Zbornik radova o don Anti Romiću (1903.-1964.), “Ponosan i neustrašiv”. Kruševo – Mostar, 2004.

2008.    Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Projekat sanacijskih, konzervatorsko-restauratorskih radova na župnoj crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu, općina Mostar. Mostar, januar 2008

(1) Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1988., 305.

(2) Fiala, Franjo. “Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine”. Glasnik Zemaljskog muzeja 1895, knj. III. Sarajevo: 1895., 370.

(3) Anđelić, dr. Pavao. “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima” u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo, 1982., 117-141.

(4) Opširnije o stećcima vidjeti u “Odluci Komisije o proglašenju Historijskog područja – Nekropola sa stećcima ‘Mramorje’ i starim nišanima u Lavšićima, općina Olovo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine”, broj: 02-02-228/07-95. novembar 2008. godine i na web adresi Komisije: www.aneks8komisija.com.ba

(5) Detaljnije o osnutku župe i o pronalaženju mjesta gradnje župne crkve u: Zbornik radova o don Anti Romiću (1903.-1964.), Ponosan i neustrašiv. Priredio don Ljubo Planinić. Kruševo – Mostar, 2004., 371.

(6) Fotografija Kapele u Kruševu objavljena je u: Glasnik Srca Isusova i Marijina br. 7: (srpanj) 1934., 216.

(7) “Župna crkva i drugi objekti”. Ponosan i neustrašiv: zbornik o Anti Romiću (1903.-1964.). priredio Ljubo Planinić, Kruševo-Mostar, 2004., 479.

(8) Crkva u Stocu je neoromanička jednobrodna građevina, tlocrtne osnove latinski križ. Unutarnji prostor crkve odijeljen je travejima, desno od apside nalazi se sakristija a lijevo zvonik. Pokrivena je dvovodnim krovom sa unutarnjim bačvastim svodom. Fasada crkve u Stocu je plastično dekorirana slijepim arkadama i plitkim lezenama (pilastrima).

(9) “Župna crkva i drugi objekti”. Ponosan i neustrašiv: zbornik o Anti Romiću (1903.-1964.). priredio Ljubo Planinić, Kruševo-Mostar, 2004., 477.

(10) ibid

(11) Ovaj projekat danas ne postoji u Župnom uredu Župe Kruševo (nije dat na uvid saradnicima Komisije). Naveden je kao podatak u: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. “1.4.2. Povijesni kontekst. str 10” Projekat sanacijskih, konzervatorsko-restauratorskih radova na župnoj crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu, općina Mostar. Mostar, januar 2008.

(12) Ne postoje podaci o izvornom izgledu i konstrukciji stropa. Sadašnji strop datira iz 1973. godine.

(13) Fotografije izgradnje date u: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. “1.5.2. Povijesna analiza. str. 4” Projekat sanacijskih, konzervatorsko-restauratorskih radova na župnoj crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu, općina Mostar. Mostar, januar 2008.

(14) Na ovom lokalitetu Marko Vego je evidentirao “nekropolu sa 70 stećaka raznih oblika; Vego, Marko. “Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine”. Glasnik Zemaljskog muzeja 1961, Naše starine knj. XV-XVI. Sarajevo: 1961., 277.- 278.a Šefik Bešlagić nekropolu sa 52 stećka (10 ploča, 39 sanduka i 3 sljemenjaka): Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: 1971., 340.

(15) Vego, Marko. Ibidem, 277.

(16) Vego, Marko. Ibidem, 277, 278. M. Vego, također navodi da je navedena dva natpisa evidentirao i M. Hoernes prilikom svog pregleda područja oko Mostarskog blata i publicirao u: Hoernes, M. “Alterthümer der Hercegovina.” Sitzungsberichte.: 1880. ali da ih nije pokušao dešifrirati. Također, podatke o natpisima sa stećaka iz Kruševa M. Vego je objavio i u: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, knj. 1. Sarajevo, Zemaljski muzej. 1962., 18.-21.

(17) Prilikom naknadnog pregleda podjele stećaka po vrstama, kod Š. Bešlagića sam naišao na podatak da postoje spomenici – sanduci, koji posjeduju stepenik na čeonoj ili bočnoj strani; Bešlagić, Šefik. Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo, 1982., 87. Navedeni stećak zajedno sa stećkom br. 4, mogao bi biti jedna cjelina i posjedovati stepenik na bočnoj strani, međutim prilikom tehničkog snimanja nije provjerena ova mogućnost tako da bi u nekom narednom odlasku na lokalitet u Kruševo bilo neophodno izvršiti provjeru ova dva stećka.

(18) Bešlagić, Šefik. Ibidem. 1982., 87.

(19) Informacije o dislociranju stećka dobijene su od župnika Ljube Planinića.

(20) Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo, 1971., 340.

(21) Wenzel, Marian. Ukrasni motivi na stećcima. Sarajevo, 1965.

(22) Vego, Marko. Ibidem. 1961., 277.

(23) Navedeni natpis nisam uspio evidentirati, čak i M. Vego prilikom dešifriranja natpisa imao je poteškoće jer su slova stradala od atmosferilija. Vego, Marko. Ibidem. 1961., 278.; Podaci o navedenom natpisu mogu se pronaći i u: Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, knj. 1. Sarajevo, Zemaljski muzej, 1962., 18.-21.

(24) Radovi na crkvi i zvoniku izvođeni 1991. godine.

(25) Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980., 52.

(26) Fotografije preuzete iz: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Projekat sanacijskih, konzervatorsko-restauratorskih radova na župnoj crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu, općina Mostar, Mostar, januar 2008.