Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 36/09.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 26. januara 2009. godine je donijela
O D L U K U
I
Istorijsko područje – Nekropole sa stećcima i starim nišanima u naselju Budoželje, Opština Vareš, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine:
a) nekropola sa 36 stećaka na lokalitetu Glavica (Hrid),
b) tri nišana na lokalitetu Gromile,
c) nekropola sa 30 stećaka i 20-ak starih nišana na lokalitetu Višgreblje (Jabuka),
d) nekropola sa 12 stećaka na lokalitetu Solila (Trzan),
e) nekropola sa 2 stećka na lokalitetu Vrh.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 14/1 (stari premjer) što odgovara k.č. 265/1 (novi premjer), posjedovni list broj 100, ZK izvadak broj 71, k.č. 274/3 (stari premjer) što odgovara k.č. 260/2 (novi premjer), posjedovni list broj 351, ZK izvadak broj 474, k.č. 274/2 (stari premjer) što odgovara k.č. 256/7 (novi premjer), posjedovni list broj 366, ZK izvadak broj 113, k.č. 287 (stari premjer) što odgovara k.č. 1989 (novi premjer), posjedovni list broj 120, ZK izvadak broj 71, dio k.č. 286/1 (stari premjer), što odgovara k.č. 1986 (novi premjer), posjedovni list broj 237, ZK izvadak broj 96, dio k.č. 285 (stari premjer) što odgovara k.č. 1988 (novi premjer), posjedovni list broj 120, ZK izvadak broj 143, k.č. 289/1 (stari premjer), ZK izvadak broj 150 i k.č. 289/2, 289/3 i 289/4 (stari premjer), ZK izvadak broj 147, što odgovara k.č. 1991 i 1992, (novi premjer), posjedovni list broj 97, dio k.č. 394/2 (stari premjer) što odgovara k.č. 957 (novi premjer), posjedovni list broj 315, ZK izvadak broj 108, dio k.č. 397 (stari premjer) što odgovara k.č. 2406 (novi premjer), posjedovni list broj 95, ZK izvadak broj 71, dio k.č. 402 (stari premjer) što odgovara k.č. 981 (novi premjer), posjedovni list broj 104, ZK izvadak broj 221 i dio k.č. 403 (stari premjer) što odgovara k.č. 981 (novi premjer), posjedovni list broj 104, ZK izvadak broj 313, k.o. Budoželje, Opština Vareš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite, utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene shodno Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definisanom u tački I stav 3 ove odluke primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- nije dozvoljeno obavljanje radova na infrastrukturi osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- nije dozvoljena nikakva izgradnja, niti izvođenje radova koji bi mogli uticati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
- zabranjeno je vršiti sahranjivanje na udaljenosti manjoj od 15 metara od stećaka;
- zabranjeno je vršiti sahranjivanje na udaljenosti manjoj od 5 metara od nišana;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Federacije je dužna posebno da obezbijedi izradu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole.
Projekat sanacije, restauracije i konzervacije treba sadržavati:
- arheološko istraživanje;
- čišćenje stećaka i nišana od lišaja i mahovine i saniranje oštećenja;
- uređenje nekropola sa uklanjanjem samonikle vegetacije;
- izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnog spomenika.
IV
Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe, suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web-strani Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Shodno članu V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 02-02-40/09-2
21. januara 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Komisije
Dubravko Lovrenović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2 stav 1 Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog shodno Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Opština Vareš dostavila je, dana 17. septembra 2008. godine prijedlog/peticiju za proglašenje Nekropola stećaka u selu Budoželje (nekropola stećaka na lokalitetu Hrid-Glavica i druge dvije grupe 21+13 stećaka), nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8 i člana 35 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Izjava o značaju dobra
Nacionalni spomenik obuhvata 80 stećaka i 20 starih nišana smještenih na četiri lokacije u blizini sela Budoželje kod Vareša, područja istorijski bogatog prirodnim resursima. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati pod nazivom stećci, jedinstveni su za područje Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Oni su impresivan dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV vijeku, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz spoljni izgled nadgrobnog spomenika. Većina stećaka na ovim lokalitetima izrađeni su od lokalnog kamena, imaju oblik sanduka i prilično su ravni. Mali broj stećaka ukrašavaju realistička ili simbolička obilježja (predstava čovjeka i životinje, životinje i mjeseca, ruke sa mačem i dva polumjeseca koja se izbočnim stranama dodiruju). Nišani, od kojih su mnogi ukrašeni specifičnim turbanom ili fesom, uglavnom potiču iz XVIII i XIX vijeka. Pored ukrasnih motiva mjeseca i sablje, na dva nišana su evidentirani i natpisi.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Naselje Budoželje (44°04'50.88" N, 18°20'17.14" E)(1) je udaljeno od Vareša oko 10 km vazdušne linije u pravcu jugoistoka. Na širem području naselja evidentirana su na četiri lokaliteta, nekropole sa stećcima i starim nišanima. U središtu naselja na lokalitetu Glavica ili Hrid smještena je nekropola sa 36 stećaka (34 sanduka i 2 sljemenjaka). U pravcu sjevera na udaljenosti od nekropole do 30 m vazdušne linije, na lokalitetu Gromile nalaze se tri stara nišana.
Druga nekropola je smještena na lokalitetu Višgreblje ili Jabuka (udaljena od lokaliteta Glavica ili Hrid oko 700 m u pravcu istoka) sa 30 stećaka (23 sanduka i 7 sljemenjaka). Na mjesnom groblju pored novih nišana nalazi se 20-tak starih nišana jednostavne obrade, vidno oštećeni zbog starosti, bez natpisa. Većina ih je utonula u zemlju ili oborena. Na jednom nišanu evidentirana je 1132. (1719/20.) godina, a na drugom natpis iz 1884/85.
Treća nekropola je smještena na lokalitetu Solila ili Trzan (udaljena od lokaliteta Jabuka oko 500 m zračne linije u pravcu istoka) sa 12 stećaka (8 sanduka i 4 sljemenjaka).
Četvrti lokalitet Vrh je udaljen od lokaliteta Solila oko 300 m vazdušne linije u pravcu istoka, gdje su smještena dva stećka u formi sljemenjaka.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj 14/1 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 265/1 (novi premjer), broj posjedovnog lista 100, broj ZK izvatka 71, k.č. broj 274/3 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 260/2 (novi premjer), broj posjedovnog lista 351, broj ZK izvatka 474, k.č. broj 274/2 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 256/7 (novi premjer), broj posjedovnog lista 366, broj ZK izvatka 113, k.č. broj 287 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 1989 (novi premjer), broj posjedovnog lista 120, broj ZK izvatka 71, dio parcele k.č. broj 286/1 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 1986 (novi premjer), broj posjedovnog lista 237, broj ZK izvatka 96, dio parcele k.č. broj 285 (stari premjer), što odgovara 1988 (novi premjer), broj posjedovnog lista 120, broj ZK izvatka 143, k.č. broj 289/1, (stari premjer), broj ZK izvatka 150, i k.č. broj 289/2, 289/3, 289/4, (stari premjer), broj ZK izvatka 147, odgovaraju k.č. broj 1991, i 1992, (novi premjer), broj posjedovnog lista 97, dio k.č. broj 394/2 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 957 (novi premjer), broj posjedovnog lista 315, broj ZK izvatka 108, dio k.č. broj 397 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 2406 (novi premjer), broj posjedovnog lista 95, broj ZK izvatka 71, dio k.č. broj 402 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 981 (novi premjer), broj posjedovnog lista 104, broj ZK izvatka 221, i dio k.č. broj 403 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 981 (novi premjer), broj posjedovnog lista 104, broj ZK izvatka 313, k.o. Budoželje, Opština Vareš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Zemljišne parcele na kojima su smješteni spomenici su u društvenoj i privatnoj svojini.
Istorijski podaci
Vareš je smješten u uskoj kotlini rijeke Stavnje sa nadmorskom visinom 829 m. Bogatstvo rudama i prirodnim resursima (šuma, voda) uslovili su i njegov historijski razvoj, kroz sve vrijeme njegovog postojanja. Za ovo područje iz prahistorije nema direktnih historijskih podataka. U vremenskom periodu od XIII stoljeća p.n.e. do dolaska Rimljana 9. godine n.e. današnji prostor Vareša naseljavalo je ilirsko pleme Desidijata, sa svojim jakim uporištem u Brezi (Hedum castellum Daeisitiatum) (I. Bojanovski, 1984, str. 49.). Izgradnja raskošnih i umjetnički bogato opremljenih bazilika u Brezi i Dabravinama pokazuje da je dolina Stavnje i u kasnoj antici zadržala ulogu snažnog kulturnog i političkog centra. (P. Anđelić, 1971, str. 343.).
Već od prve polovice XII stoljeća u srednjovjekovnoj Bosni egzistirala je župska organizacija. Cjeloviti popis starih bosanskih župa, koji predstavlja i jedino direktno svjedočanstvo o njihovoj historijskoj egzistenciji, je darovnica ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine, kojom su potvrđeni stari posjedi bosanske biskupije. (P. Anđelić, Ibidem, str. 339.).
Granice srednjovjekovnih župa koje su se prostirale oko visočkog bazena su: Trstivnica na području današnje općine Kakanj, Lepenica (gdje su današnje općine Fojnica, Kreševo i Kiseljak) i Vidogošća (u području današnjih općina Vogošća, Ilijaš, Breza i Vareš) (P. Anđelić, 1982, str. 29.).
Potrebno je napomenuti da je današnji teritorijalni prostor općine Vareš dijelom pripadao župi Trstivnica (npr. selo Borovica), dok je ostatak pripadao župi Vidogošća (Vogošća) (P. Anđelić, Ibidem, str. 35. i 36.). Iz popisa izvršenog u drugoj polovici XV stoljeća vidi se da je dubrovačkoj nahiji bar u to vrijeme pripadao i rudnik Vareš (P. Anđelić, 1971, str. 343.).
Pisani podaci u kojima se spominje naselje pod imenom Vareš u srednjem vijeku, ne postoje. M. Vego je mišljenja da se prvobitno naselje na prostoru Vareša, nalazilo na mjestu današnjeg Droškovca, koji je i danas dio Vareša. (M. Vego, 1957, str. 122.)(2)
Hamdija Kreševljaković, pak navodi predaju u kojoj kaže: „da je Vareš nekada ležao na brdu Oglaviću, što se diže kojih 250 m iznad desne obale Stavnje, a od Vareša je udaljeno oko pola sata hoda. Tu se kažu vide i sada ostaci crkve sv. Ilije. Majdani (topionice i kovačnice) bili su i onda uz Stavnju, jer je za rad u njima potrebna vodena snaga, koje na Oglaviću nema. Preci stanovnika Vareša u ovaj kraj su došli iz Duboštice, koja je bila rudarsko mjesto još u prvoj polovici XV stoljeća. Doseljenici su nastavili svoj zanat: kopanje i topljenje rude i izrađivanje gvozdene robe” (H. Kreševljaković, 1943, str. 412.).
Duboštica je u srednjem vijeku bila jak rudarski centar, gdje su se ubirale i carine 1398. g. koje je dobivao bosanski kralj, a spominje se i 1425. godine (M. Vego, 1957, str. 37.).
Imena toponima kao što su: selo Sasine, Šaški Do i kroz njega tekući Šaški potok upućuju na zaključak da su na području Vareša u srednjem vijeku bili prisutni i Sasi. Pojedini izrazi koji su se upotrebljavali u rudarskoj i kovačkoj terminologiji npr. rudokop tj. rupa iz koje se vadila ruda u Varešu zvala se orat (od njem. ort) svakako ide u prilog navedenim činjenicama o prisustvu Sasa.
Prvu vijest o bogatstvu željezne rude u Varešu zabilježio je Athanasio Georgiceo (Đorđić) u svom opsežnom izvještaju o Bosni, napisanom 1626. godine. U bližoj okolici Vareša ruda se kopala u Duboštici, Vijaki i Borovici. Bogate naslage željezne rude u Varešu iskorištavali su i Osmanlije krajem XV stoljeća i to u doba bosanskog namjesnika Jakub-paše (H. Kreševljaković, 1943, str. 418-422.).
U komunikacijskom pogledu preko današnje teritorije Vareša prolazili su iz sljedećih pravaca putevi:
- iz starih političkih središta – Visokog i Bobovca, prolazio je put razvodno gorje u Pogarima, zapadno od Vareša, spuštao se u predio Duboštice i otuda preko današnjeg Puračića, vodio u dolinu Spreče (u stare oblasti Usore i Soli);
- takođe iz Visokog, Sutjeske i Bobovca, polazio je put i išao uz tok rijeke Trstionice, a nakon razvođa (u Mehuriću), spuštao se Gostovičkom rijekom do ušća u Bosnu.
U najnovije vrijeme tim pravcem probijen je kolski put za eksploataciju šume. Ovi putni pravci imaju i svoje geografsko opravdanje, u velikoj su mjeri određivali i upravno-političku podjelu (P. Anđelić, 1978, str. 331.).
Ulazak bosanskih i humskih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – popularno nazvanih stećcima – u svijet znanosti nije se odigrao u najsretnijim okolnostima. To se desilo stotinama godina nakon što je ovaj kulturološki fenomen postao reliktom jedne povijesne epohe, odnosno na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće kada su u zapadni svijet počele prodirati vijesti o postojanju jedne neobične umjetnosti na nadgrobnim spomenicima iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije. To su najprije bile putne zabilješke nedovoljno dokumentirane da bi na Zapadu pobudile značajniji odjek, posebno jer je zapadna znanost tada bila zauzeta analizom potpuno drukčijih umjetničkih djela, tako da realistični pa i nezgrapni prizori sa stećaka tada nisu mogli izazvati ni pažnju ni oduševljenje. S druge strane, u tadašnjoj osmanskoj Bosni nije bilo snaga sposobnih za samostalno proučavanje i prezentiranje ovog umjetničkog blaga (A. Benac, 1963., XVII., XXIX.). U takvim su okolnostima već od sredine XIX. st., kada su se zahuktavali procesi modernih nacionalnih integracija, a pitanje čija je Bosna sve više poprimalo političko pa i apokaliptičko značenje, istraživači su bili skloni umjetnost stećaka tumačiti kao posljedicu bogumilskog učenja (A. Benac, 1963., XXIX.). Nisu također izostali ni pokušaji da se na stećke utisne čisto srpski i hrvatski nacionalni žig (V. Glušac, 1924., 31.-35., 36.-37., 50; Südland, 1990., 95., 96.). Od sredine XX. stoljeća u znanosti je postupno prevladalo mišljenje da se stećci ne mogu objasniti bogumilizirajućom kao ni bilo kojom isključivo nacionalnom teorijom nego da ih treba vratiti ih u njihov izvorni svijet u kom su nastali, razvijali se i, s nestankom srednjovjekovne bosanske države, koncem XV. stoljeća doživjeli svoj kraj(3).
2. Opis dobra
Iako naziv središnja Bosna nije do kraja precizan, on markira područje u izvorima srednjeg vijeka poznato pod imenom "contrata del re" – Kraljeva oblast – s političkog stajališta središnju regiju srednjovjekovne Bosne. Ovo je područje od davnina pa i tokom srednjeg vijeka predstavljalo važnu raskrsnicu puteva, ovdje je bio podignut veći broj utvrđenih gradova među kojima i bansko-kraljevske rezidencije, ovdje su otvoreni mnogi rudnici uz koje su se razvila naselja i kolonije dubrovačkih trgovaca, na ovom se području do sredine XIII. st. nalazilo središte bosanske katoličke biskupije, a kasnije središta Crkve bosanske i Franjevačke vikarije ali i politička središta države s grobnom i krunidbenom crkvom Kotromanića u Milima kod Visokog, konačno ovdje su živu aktivnost razvili njemački rudari Sasi (Š. Bešlagić, 1967., 5.-12.). Sve je to rodilo izuzetno kulturološko, etničko, vjersko i privredno šarenilo, s Visokim kao svojevrsnom kulturnom metropolom – centrom pismenosti, političkog i vjerskog života te bogate umjetničke i građevinske djelatnosti, bez premca u tadašnjoj Bosni (P. Anđelić, 1984., 293-294.).
Prema istraživanjima Šefika Bešlagića u periodu od 1964. do 1966. godine na području centralne Bosne, registrovano je 330 lokaliteta srednjovjekovnih nekropola u 216 naselja, sa ukupno 4758 stećaka.
Zastupljene su sve vrste i osobine stećaka koje se mogu vidjeti i u drugim područjima Bosne i Hercegovine. Najviše stećaka je u formi sanduka 3659 (77%), sljemenjaci su zastupljeni sa 14%, ploče 8%, krstače 0,7% i uspravni stećci 0,2%. Pored stećaka kao nadgrobni spomenici korišteni su i mauzoleji, registrirano je pet natpisa sa mauzoleja (Gračanica, Rječica, Podbrežje, Mali Mošunj i Turbe). Stećci sa navedenog područja su slabije obrađeni i manjih dimenzija u odnosu na stećke iz Hercegovine, ali i pojedine iz drugih dijelova Bosne. Većina sanduka su sa postoljima, sljemenjaci su pretežno niski po visini i sa niskim krovnim plohama, sa postoljima, nešto uži i kraći prema dnu. Krstače su za razliku od drugih krajeva Bosne i Hercegovine drukčijeg izgleda, one su sa okruglom glavom i sa jednim ili više lučnih ureza ispod nje, koji vizuelno dočaravaju poprečne krakove, a stvarno ne postoje. Njihova pojava je ograničena na travničko-zeničkom području. Od ukupnog broja stećaka ukrašeno je svega 185 primjeraka ili 4%.
Na području centralne Bosne evidentirano je 65 raznovrsnih motiva, koji se pojavljuju 840 puta. Među ukrasnim motivima na stećcima evidentirani su: ornamenti, simboli i figuralne predstave.
Od ornamenata zastupljeno je 17 različitih motiva sa raznim kombinacijama i varijantama. Najbrojnija je tordirana vrpca (pojavljuje se 130 puta), zatim obična plastična vrpca (pojavljuje se 60 puta), u manjoj mjeri pojavljuju se: vrpca sa cik-cak crtama (8), vrpca od paralelnih kosih crta (5), povijena lozica sa trolistovima (3), vrpca od povijenog akantusovog lišća (13), vrpca od stilizovanih petoro i sedmorolistova (3), vrpca od stilizovanih ljiljana (1) i još frizovi kombinovani od krugova i trouglova.
Od svih ukrasnih motiva na području centralne Bosne najbrojniji su simboli. Zastupljeno je 30 raznovrsnih motiva ove vrste, a pojavljuju se 593 puta. Najbrojniji je motiv rozete (javlja se 244 puta), potom drugi najbrojniji motiv ove skupine je polumjesec (68), zatim motiv kruga i kružnog vijenca (predstava sunca, javlja se 29 puta), motiv polujabučastog ispupčenja (27), motiv krsta (35), biljna stilizacija sa simetričnim spiralama (61), motiv S-spirale javlja se 4 puta, ostale biljne stilizacije javljaju se 17 puta. Tu su još i predstava grožđa (dvije pojave), motiv štita (3), motiv mača (4), motiv zastave (4), ruka s kopljem (1), ruka s buzdovanom (1), motiv štapa (4), po jedanput se javlja motiv čaše, čekića, vodenice, stola sa ribama i čašama.
Na krstačama prikazan je motiv noža, predstava jedinstvenog grba (stilizovana glava vuka, Zabrđe kod Kiseljaka), predstava ruke javlja se 7 puta, motiv arkada (51), motiv jabuka na hrbatu krova sljemenjaka (15), motiv paralelnih rebara ili kanelura (1), motiv šindre(7). Skupini simbola pripada i urezana linija – simbol dvojnog groba.
Skupina motiva koji su relativno najmanje brojni su figuralne predstave, evidentirano je 18 raznovrsnih motiva, koji se pojavljuju 21 put. Po broju figura ističu se dvije scene sa konjima i jahačima na sljemenjaku iz Zgošće. Scene lova zastupljene su tri puta, scene sa ljudima i konjima javljaju se također tri puta, ostale scene sa ljudima 4 puta, jedanput se javlja predstava čovjeka i konja, kao i predstava sa dvije ptice.
''U predstave pojedinačnih figura spadaju: osamljena predstava konja, osamljena muška sjedeća figura sa knjigom i štapom, figura pijetla, figura leoparda vezanog za drvo i figura zmaja. Na području centralne Bosne evidentirano je 20 natpisa na stećcima pisanih bosančicom. Uglavnom se nalaze na prostoru Ilijaš-Kakanj-Zenica-Travnik.
Četiri primjerka su sa ploča mauzoleja, a ostali su na stećcima. Nastanak i razvoj stećaka na gore navedenom prostoru počinju još u XIII stoljeću, intezivno egzistiraju kroz čitavo XIV i XV stoljeće i završavaju polovicom XVI stoljeća. Na većini ovih srednjovjekovnih nekropola ili u njihovoj neposrednoj blizini nalaze se groblja iz kasnijih vremenskih perioda što indicira kontinuitet življenja na navedenom području''(Š. Bešlagić, 1967. 87. – 112.).
Umjetnost stećaka ima svoje duboko korijenje zbog čega se tradicija te umjetnosti osjeća ne samo u klesanju i postavljanju stećaka i poslije zauzimanja Bosanskog kraljevstva od strane Osmanskog carstva sve do kraja XVI stoljeća, a možda i dalje, nego se ogleda i u klesanju drugih vrsta kamenih nadgrobnih spomenika kako u Bosni i Hercegovini tako i u njenim susjednim područjima. Ta se tradicija najizrazitije odražava na muslimanskim nišanima XV i XVI st. i kršćanskim nadgrobnicima u obliku krstova koji se klešu u XVI i XVII st. Sličnosti i veze postoje između stećaka i starih jevrejskih nadgrobnika u Bosni i Hercegovini, zatim između stećaka i starih malisorskih spomenika u nekim krajevima Crne Gore, kao i starih spomenika zvanih preklopa u nekim krajevima Makedonije. Neke veze se uočavaju i sa starim nadgrobnim spomenicima Srbije u obliku stela i krstača koji su klesani od studeničkog mramora pa čak i sa novijim spomenicima u Srbiji poznatim pod nazivom krajputaši. Osim toga, sličnosti ima i između stećaka i nadgrobnika od drveta u obliku krstača, sanduka i sljemenjaka u nekim krajevima Srbije i Bosne. (Š. Bešlagić, 1982, str. 529.).
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Glavica ili Hrid
Na području Vareša u 16 naseljenih mjesta evidentirane su 22 nekropole sa ukupno 314 stećaka (17 ploča, 191 sanduk, 100 sljemenjaka i 6 amorfnih stećaka) (Š. Bešlagić, 1967, str. 87.). Naselje Budoželje je udaljeno oko 10 km zračne linije od Vareša u pravcu jugoistoka. Od magistralnog puta do sela vodi strmi put u dužini od 6 km. U središtu naselja na uzvišenju Glavica (Hrid), zemljišna parcela označena kao k.č. broj 265, smještena je nekropola sa stećcima do koje je prilazni put sa sjeverne strane. Istočna strana nekropole je oivičena drvenom i željeznom ogradom koja dijeli nekropolu od susjednih parcela i kuća sa pomoćnim objektima. U pravcu sjevera oko 60 m od nekropole nalaze se tri nišana od kojih se na jednom nalaze ukrasni motivi sablje i sunca. Na prostoru između nekropole i nišana nalaze se privatni stambeni objekti.
Tri stećka (br. 3, 4 i 5) su ogradom izdvojena iz nekropole i nalaze se u okviru privatnog posjeda, zemljišna parcela označena kao k.č. broj 260/2. Nekropolu čini 36 stećaka(4) od kojih su 34 u formi sanduka i 2 u formi sljemenjaka, orijentisani su u pravcu sjeverozapad–jugoistok, osim tri stećka (br. 12, 13 i 35), koji su orijentisani sjever–jug. Jedan stećak (sljemenjak br. 10) sadrži ukrasne motive, predstava konja i čovjeka te konja i polumjeseca. Stećci su klesani u obližnjem kamenolomu Krešnica, gdje se prema navodima mještana još mogu vidjeti nedovršene gromade kamenja.
Stanje stećaka:
Stećak br. 1 – sanduk, grubo obrađen i bez ukrasa.
- dimenzije stećka su: 172 x 65 x 10 cm.
Stećak br. 2 – sanduk, u potpunosti utonuo i obrastao travom.
- dimenzije stećka su: 160 x 57 cm.
Stećak br. 3 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao mahovinom.
- dimenzije stećka su: 140 x 95 x 60 cm.
Stećak br. 4 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao mahovinom.
- dimenzije stećka su: 150 x 125 x 13 cm.
Stećak br. 5 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao travom.
- dimenzije stećka su: 136 x 74 x 22 cm.
Stećak br. 6 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao travom.
- dimenzije stećka su: 182 x 35 x 10 cm.
Stećak br. 7 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao travom.
- dimenzije stećka su: 150 x 98 x 18 cm.
Stećak br. 8 – postolje sa evidentnim udubljenjem na kojem se vjerovatno nekada nalazio stećak, utonulo i obraslo travom.
- dimenzije postolja su: 167 x 75 x 19 cm.
Stećak br. 9 – sanduk grubo obrađen.
- dimenzije stećka su: 180 x 90 x 52 cm.
Stećak br. 10 – sljemenjak sa postoljem i ukrasom, postolje je u potpunosti utonulo sa istočne strane na koju je i stećak nagnut, obrastao travom.
- dimenzije stećka su: 155 x 60 x 57 cm.
Na njegovoj krovnoj površini sa istočne strane nalazi se predstava čovjeka i konja, a sa zapadne strane krovne površini predstava konja i polumjeseca.
Stećak br. 11 - sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao travom.
- dimenzije stećka su: 174 x 128 x 23 cm.
Stećak br. 12 sanduk sa postoljem, orijentisan u pravcu sjever–jug, nagnut na zapadnu stranu.
- dimenzije stećka su: 159 x 70 (donja širina stećka 64) x 56 cm;
- dimenzije postolja su: dužina 159 cm.
Stećak br. 13 – sanduk sa postoljem, grubo obrađen orijentisan u pravcu sjever–jug, nagnut na istočnu stranu.
- dimenzije stećka su: 152 x 80 x 42 cm;
- dimenzije postolja su: 215 x 90 x 34 cm.
Stećak br. 14 – sanduk, grubo obrađen u potpunosti utonuo.
- dimenzije stećka su: 200 x 142 x 10 cm.
Stećak br. 15 – sanduk sa postoljem, grubo obrađen, utonuo sa sjeveroistočne strane.
- dimenzije stećka su: 129 x 105 x 58 cm;
- dimenzije postolja su: 203 x 140 cm.
Stećak br. 16 – sanduk grubo obrađen i oštećen, utonuo sa sjeveroistočne strane i obrastao travom.
- dimenzije stećka su: 170 x 100 x 34 cm.
Stećak br. 17 – sanduk sa postoljem, grubo obrađen i oštećen, utonuo sa sjeveroistočne strane i obrastao travom, sa sjeverozapadne strane, vjerovatno, u cilju zaštite stećak je uvezivan malterom.
- dimenzije stećka su: 167 x 60 x 20 cm;
- dimenzije postolja su: 170 x 103 x 40 cm.
Stećak br. 18 – sanduk grubo obrađen i oštećen, utonuo i obrastao travom, (na fotografiji to je stećak br. 19).
- dimenzije stećka su: 180 x 130 cm.
Stećak br. 19 – sanduk grubo obrađen, utonuo i obrastao travom, (na fotografiji to je stećak br. 20).
- dimenzije stećka su: 162 x 90 x 23 cm.
Stećak br. 20 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao travom, (na fotografiji to je stećak br. 21).
- dimenzije stećka su: 170 x 125 x 15 cm.
Stećak br. 21 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao travom, (na fotografiji to je stećak br. 22).
- dimenzije stećka su: 150 x 60 x 10 cm.
Stećak br. 22 – sanduk, grubo obrađen i utonuo (na fotografiji to je stećak br. 23).
- dimenzije stećka su: 200 x 115 x 14 cm.
Stećak br. 23 – sanduk grubo obrađen i utonuo, (na fotografiji to je stećak br. 24).
- dimenzije stećka su: 145 x 60 x 15 cm.
Stećak br. 24 – sanduk, u potpunosti utonuo i obrastao travom (na fotografiji to je stećak br. 25).
- dimenzije stećka su: 180 x 70 cm.
Stećak br. 25 – sanduk grubo obrađen, oštećen i utonuo, (na fotografiji to je stećak br. 26).
- dimenzije stećka su: 180 x 112 x 7 cm.
Stećak br. 26 – dio stećka koji je utonuo i grubo obrađen, (na fotografiji to je stećak br. 27).
- dimenzije stećka su: 92 x 30 cm.
Stećak br. 27 – sanduk, grubo obrađen i utonuo, (na fotografiji to je stećak br. 28).
- dimenzije stećka su: 137 x 60 cm.
Stećak br. 28 – sanduk, grubo obrađen i utonuo, (na fotografiji to je stećak br. 29).
- dimenzije stećka su: 166 x 97 x 26 cm.
Stećak br. 29 – sanduk grubo obrađen i oštećen, (na fotografiji to je stećak br. 30).
- dimenzije stećka su: 202 x 90 x 16 cm.
Stećak br. 30 – sanduk grubo obrađen i oštećen, (na fotografiji to je stećak br. 31).
- dimenzije stećka su: 190 x 107 x 40 cm.
Stećak br. 31 – sanduk grubo obrađen i oštećen, (na fotografiji to je stećak br. 32).
- dimenzije stećka su: 195 x 108 x 45 cm.
Stećak br. 32 – sanduk grubo obrađen, utonuo i obrastao travom, (na fotografiji to je stećak br. 33).
- dimenzije stećka su: 165 x 82 x 45 cm.
Stećak br. 33 – dio postolja na kojem je evidentno udubljenje, postolje je u potpunosti utonulo, (na fotografiji to je stećak br. 34).
- dimenzije stećka su: 150 x 90 cm.
Stećak br. 34 – sanduk grubo obrađen, utonuo i u amorfnom stanju, (na fotografiji to je stećak br. 35).
- dimenzije stećka su: 100 x 55 x 15 cm.
Stećak br. 35 – sanduk grubo obrađen, oštećen sa južne strane, orijentisan u pravcu sjever–jug (na fotografiji to je stećak br. 36).
- dimenzije stećka su: 195 x 81 x 52 cm.
Stećak br. 36 – sljemenjak sa oštećenim postoljem, grubo obrađen, (na fotografiji to je stećak br. 37).
- dimenzije stećka su: 167 x 73 (donja širina 61) x 70 cm;
- dimenzije postolja su: 225 x 110 x 16 cm.
Nišani na lokalitetu Gromile
Na udaljenosti oko 60 m od nekropole u pravcu sjevera na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. broj 256/7, evidentirana su tri stara nišana od kojih jedan sadrži ukrasne motive (sablja i sunce),
Stanje nišana:
Nišan br. 1
Muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa sa pravougaonom osnovicom 15 x 13 cm i visinom 166 cm. Na jugoistočnoj strani nišana uklesana je sablja, a na prednjoj jugozapadnoj strani nišana nekoliko koncentričnih krugova, koji simbolizuju sunce.
Nišan br. 2
Nožni nišan ima dimenzije osnovice 18 x 15 cm i visinu 100 cm bez ukrasa.
Nišan br. 3
Nišan pravougaone osnovice 24 x 17 cm i visine 80 cm, bez natpisa, valjkastog je završetka sa ispupčenjem na vrhu.
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Višgreblje ili Jabuka
Na ovom lokalitetu Š. Bešlagić je evidentirao 21 stećak (5 sljemenjaka i 16 sanduka) bez ukrasa, orijentisani u pravcu zapad–istok. (Š. Bešlagić, 1967., str. 27). Međutim, prilikom tehničke obrade nekropole sa stećcima, evidentirano je trideset stećaka (25 sanduka i 5 sljemenjaka), orijentisani sjever–jug i zapad–istok. Spomenici su grubo obrađeni, znatno oštećeni i utonuli u zemlju. Nekropola sa stećcima je smještena na zemljišnim parcelama označenim kao k.č. broj 1989, 1988, i 1986, dok se nekropola sa nišanima nalazi na zemljišnim parcelama označenim kao k.č. broj 1991, i 1992, gdje je situirano i aktivno muslimansko groblje za stanovnike Budoželja.
Pored nišana novijeg doba na nekropoli se nalazi 20-tak starih nišana, koji su jednostavne obrade, vidno oštećeni zbog starosti, bez natpisa i većina ih je utonula u zemlju ili oborena. Na jednom nišanu evidentirana je 1132. (1719./20.) godina, a na drugom natpis iz 1884/85. Zbog nedovoljnog prostora za ukop novijeg datuma, postoji tendencija širenja ukopa novijeg doba u pravcu stećaka i njihovog ugrožavanja.
Stanje stećaka:
Stećak br. 1 – sanduk, grubo obrađen bez ukrasa i u potpunosti utonuo, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 130 x 75 cm.
Stećak br. 2 – sanduk, u potpunosti utonuo i obrastao mahovinom, šibljem i travom, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 150 x 80 cm.
Stećak br. 3 – sanduk, grubo obrađen, u potpunosti utonuo, obrastao mahovinom i travom, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 109 x 30 cm.
Stećak br. 4 – sljemenjak, fino obrađen, ali oštećen i utonuo, obrastao mahovinom i travom, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 137 x 47 x 23 cm.
Stećak br. 5 – sanduk, fino obrađen, ali oštećen i utonuo, obrastao mahovinom i travom, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 184 x 79 x 31 cm.
Stećak br. 6 – sljemenjak, fino obrađen, oštećen, utonuo i obrastao travom, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 154 x 60 x 30 cm.
Stećak br. 7 – sanduk, grubo obrađen, utonuo, obrastao mahovinom i travom, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 150 x 90 x 27 cm.
Stećak br. 8 – sljemenjak, fino obrađen, oštećen i obrastao mahovinom, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 170 x 81 (donja širina stećka 67), x 65 cm.
Stećak br. 9 – sanduk grubo obrađen, utonuo, obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 163 x 63 x 35 cm.
Stećak br. 10 – sanduk, grubo obrađen i u potpunosti utonuo, obrastao mahovinom i travom, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 194 x 67 cm.
Stećak br. 11 sanduk, grubo obrađen, u potpunosti utonuo, obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 140 x 56 cm.
Stećak br. 12 - sljemenjak, prevrnut na južnu bočnu stranu, utonuo i obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 110 x 30 x 45 cm.
Stećak br. 13 – sanduk, grubo obrađen, svojom dužinom raspolovljen, obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 150 x 80 x 26 cm.
Stećak br. 14 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 174 x 80 x 20 cm,
Stećak br. 15 – sljemenjak, fino obrađen, utonuo i obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug,
- dimenzije stećka su: 143 x 54 x 45 cm,
Stećak br. 16 – sanduk grubo obrađen, utonuo i obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 150 x 60 x 20 cm.
Stećak br. 17 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 156 x 67 x 20 cm.
Stećak br. 18 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 150 x 70 x 10 cm.
Stećak br. 19 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 150 x 90 cm.
Stećak br. 20 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 150 x 75 cm.
Stećak br. 21 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao mahovinom i travom, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 180 x 84 x 30 cm.
Stećak br. 22 –sanduk, grubo obrađen i utonuo, obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 160 x 86 x 20 cm.
Stećak br. 23 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 160 x 70 cm.
Stećak br. 24 – sljemenjak, nagnut na bočnu istočnu stranu, obrastao mahovinom i raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 185 x 72 x 60 cm;
- dimenzije postolja su: dužina 225 x visina 20 cm.
Stećak br. 25 – sljemenjak, nagnut na bočnu istočnu stranu, obrastao mahovinom i raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 168 x 72 x 80 cm;
- dimenzije postolja su: dužina 210 x visina 20 cm.
Stećak br. 26 – sanduk, utonuo i obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 160 x 80 x 28 cm.
Stećak br. 27 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao travom, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 163 x 27 cm.
Stećak br. 28 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao travom, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 157 x 75 cm.
Stećak br. 29 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao travom, naziru se samo obrisi stećka, orijentisan zapad–istok.
Stećak br. 30 – sanduk, u potpunosti utonuo, obrastao travom, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 160 x 70 cm.
Nišani na mjesnom groblju u blizini lokaliteta Višgreblje ili Jabuka
Stanje nišana:
Nišan br. 1
Muški nišan sa turbanom, prebijene mudževeze (vrha nišana), ima osnovicu dimenzija 18 x 17 cm i visinu od 60 cm. Na nišanu je isklesana cik-cak traka i napisana 1132. (1719/20.) godina,
Nišan br. 2
Na nišanu sa fesom, mlađe dobi, čija je pravougaona osnovica 11 x 8 cm i visina 70 cm, evidentiran je natpis na arapskom jeziku.
مقام مرحوم و مغفور له محارم بن سلمان شحيج روحنه الفاتحة سنة 1302
Mjesto pomilovanog i oproštenog Muharema, sina Selmana Šehića. Za njegovu dušu (proučite) Fatihu. Godina 1302. (1884/85.).
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Solila ili Trzan(5)
Nekropola sa stećcima je udaljena od lokaliteta Višgreblje ili Jabuka oko 500 m vazdušne linije u pravcu istoka, smještena je na zemljišnim parcelama označenim kao k.č. broj 957, i 2406. Na lokalitetu se nalazi 12 stećaka (8 sanduka i 4 sljemenjaka).
Na navedenom lokalitetu Š. Bešlagić je evidentirao 13 stećaka (9 sanduka i 4 sljemenjaka). (Š. Bešlagić, 1967., str. 27.). Spomenici su orijentisani u pravcu zapad–istok i sjever–jug. Ukrašen je samo jedan sljemenjak.
Stanje stećaka:
Stećak br. 1 – sljemenjak, obrastao mahovinom i niskim raslinjem, bez ukrasa, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 140 x 50 x 48 cm.
Stećak br. 2 – sljemenjak, obrastao mahovinom i niskim raslinjem, bez ukrasa, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 140 x 50 x 42 cm.
Stećak br. 3 – sanduk, grubo obrađen, utonuo i obrastao travom i niskim raslinjem, orijentisan zapad – istok.
- dimenzije stećka su: 145 x 50 x 10 cm.
Stećak br. 4 – sanduk, utonuo i obrastao trnjem i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 130 x 40 x 17 cm.
Stećak br. 5 – sanduk, utonuo i obrastao trnjem i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 140 x 56 x 20 cm.
Stećak br. 6 – sanduk, utonuo i obrastao mahovinom, travom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 180 x 80 x 47 cm.
Stećak br. 7 – sljemenjak, utonuo, obrastao mahovinom, travom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 147 x 72 x 43 cm.
Stećak br. 8 – sanduk, grubo obrađen i oštećen, utonuo i obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 175 x 80 x 30 cm.
Stećak br. 9 – sanduk, fino obrađen, oštećen, utonuo i obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan zapad–istok.
- dimenzije stećka su: 180 x 80 x 70 cm.
Stećak br. 10 – sanduk, oštećen, utonuo i obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 150 x 60 x 27 cm.
Stećak br. 11 – sanduk, oštećen, utonuo i obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 160 x 88 x 40 cm.
Stećak br. 12 – sljemenjak sa postoljem i ukrasom, obrastao mahovinom i niskim raslinjem, orijentisan sjever–jug.
- dimenzije stećka su: 174 x 80 x 57 cm;
- dimenzije postolja su: dužina 210 x visina 20 cm.
Na njegovoj zapadnoj bočnoj strani evidentiran je ukrasni motiv – predstava ruke sa mačem. Na njegovoj čeonoj južnoj strani Š. Bešlagić je evidentirao ukrasne motive – ''dva polumjeseca koja se izbočnim stranama dodiruju'' (Š. Bešlagić, 1976., str. 27.)(6). U slučaju proširivanja puta ili odronjavanja zemljišta, stećak bi mogao skliznuti niz među i pomjeriti se sa izvorne lokacije.
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Vrh
Navedeni lokalitet, na kojem su smještena dva sljemenjaka, orijentirana u pravcu jugozapad–sjeveroistok i sjeverozapad–jugoistok, nije evidentiran u literaturi. Stećci se nalaze na zemljišnoj parceli označenoj kao k.č. broj 981.
Stanje stećaka:
Stećak br. 1 – sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, obrastao mahovinom, orijentisan jugozapad–sjeveroistok.
- dimenzije stećka su: 172 x 55 x 48 cm;
- dimenzije postolja su: 205 x 83 x 15 cm.
Stećak br. 2 – sljemenjak, utonuo i obrastao mahovinom, orijentisan sjeverozapad–jugoistok.
- dimenzije stećka su: 196 x 75 x 57 cm.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Vareš kao spomenik III kategorije uvršteno je 17 lokaliteta nekropola sa stećcima (303 stećka) bez preciznije identifikacije. (Grupa autora, 1980, str. 50.).
U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 23. septembra 2008. godine, na području naselja Budoželje evidentirane su nekropole sa stećcima pod nazivom: ''Nekropola stećaka Glavica'' i ''Nekropola stećaka Budoželj 1 i 2, Budoželj, Vareš''. Navedena dobra nisu bila upisana u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i obilaženja lokacija sa tadašnjim postojećim stanjem na području opštine Vareš, vršio je Šefik Bešlagić periodu od 1964. do 1966. godine i objavio u svom djelu Stećci centralne Bosne 1967. godine.
Konzervatorsko-restauratorski radovi nisu preduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 8. oktobra 2008. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- Na lokalitetu Glavica ili Hrid se nalazi 36 stećaka (34 sanduka i 2 sljemnjaka);
- Stećci su grubo klesani i slabo očuvani, orijentisani u pravcu sjeverozapad–jugoistok i sjever–jug;
- Na jednom stećku (sljemenjak br. 10) evidentirani su ukrasni motivi – predstava čovjeka i konja te konja i polumjeseca;
- Na prostoru ispred stećaka br. 34, 35 i 36 evidentirana su dva grobna mjesta na kojima su se nalazili stećci;
- Stećci br. 10 i 36 su u formi sljemenjaka, dok su ostali u formi sanduka;
- Stećci br. 3, 4 i 5 ogradom su izdvojeni iz nekropole i danas se nalaze u okviru privatnog posjeda;
- Na udaljenosti oko 60 m od nekropole u pravcu sjevera evidentirana su tri stara nišana od kojih jedan sadrži ukrasne motive (sablja i sunce);
- Na lokalitetu Višgreblje ili Jabuka udaljenom oko 700 m zračne linije u pravcu istoka od lokaliteta Glavica, evidentirano je 30 stećaka (23 sanduka i 7 sljemenjaka);
- Na mjesnom mezaristanu pored novih nišana nalazi se 20-tak starih nišana koji su jednostavne obrade, vidno oštećeni zbog starosti, bez natpisa i većina ih je utonula u zemlju ili oborena;
- Na jednom nišanu evidentirana je 1132. (1719/20.) godina, a na drugom natpis iz 1884/85.;
- Na lokalitetu Solila ili Trzan (udaljena od lokaliteta Višgreblje ili Jabuka oko 500 m vazdušne linije u pravcu istoka) evidentirano je 12 stećaka (8 sanduka i 4 sljemenjaka);
- Na jednom stećku (br. 12) evidentiran je ukrasni motiv – predstava ruke s mačem;
- Na lokalitetu Vrh koji udaljen od lokaliteta Solila ili Trzan oko 300 m vazdušne linije u pravcu istoka, evidentirana su dva stećka u formi sljemenjaka;
- Na većini stećaka prisutni su biljni organizmi, uglavnom lišajevi i mahovina, koji razaraju strukturu kamena;
- Područje nekropola sa oživljavanjem vegetacije obrasta travom, trnjem i raslinjem;
- Stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju;
- Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.
6. Specifični rizici
- samoinicijativna neodgovarajuća prevencija na ''zaštiti'' stećaka od strane stanovnika Budoželja,
- tendencija širenja aktivnog groblja u pravcu stećaka i njihovog ugrožavanja,
- ugroženost stećka br. 12 na lokalitetu Solila ili Trzan u slučaju odrona zemljišta ili proširenja puta,
- dezintegracija nekropola zbog dugogodišnjeg neodržavanja,
- nepovoljni uticaji atmosferilija,
- samonikla vegetacija.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Istorijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
iii. Proporcije
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim istorijskim razdobljima
E) Simbolička vrijednost
i. Ontološka vrijednost
v. Značaj za identitet skupine ljudi
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- zemljišnoknjižni izvadak,
- fotodokumentacija sa terena, slike.
Korišćena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:
1924. Glušac, Vaso, Srednjovekovna "bosanska crkva", u: Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, IV., Beograd 1924.
1943. Kreševljaković, Hamdija, „Vareš kao glavno središte gvozdenog obrta u Bosni i Hercegovini“, Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu, god. LIV. – 1942., Sarajevo 1943.
1955. Vego, Marko, „Nalaz dubrovačkih dinara u Varešu“, GZM, Arh. n.s. knj. X, Sarajevo 1955.
1957. Vego, Marko, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo 1957.
1963. Benac, Alojz, Stećci, Prosveta, Beograd, 1963;
1967. Bešlagić, Šefik, Stećci centralne Bosne, Sarajevo, 1967.
1971. Anđelić, Pavao, „Stara bosanska župa Vidogošća ili Vogošća“, GZM, Arh. n.s. sveska XXVI, Sarajevo 1971.
1971. Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo 1971.
1978. Anđelić, Pavao, „Srednjovjekovna župa Kamenica ili Krivaja“, GZM, Arh. n.s. knj. XXXII/1977., Sarajevo 1978.
1980. Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo 1980.
1982. Anđelić, Pavao, „Problem naselja i užeg teritorija pod imenom Bosna“ u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 1982.
1982. Anđelić, Pavao, „Srednjovjekovna župa Trstivnica“ u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 1982.
1982. Bešlagić, Šefik, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo 1982.
1984. Anđelić, Pavao, „Srednji vijek – doba stare bosanske države“ u Visoko i okolina kroz historiju I, (predhistorija, antika i srednji vijek), Visoko 1984.
1984. Bojanovski, Ivo, „Razdoblje rimske uprave“ u Visoko i okolina kroz historiju I, (predhistorija, antika i srednji vijek), Visoko 1984.
1990. Südland, L. V. (Ivo Pilar), Južnoslavensko pitanje. Prikaz cjelokupnog pitanja, Varaždin. Naslov izvornika: L. v. SÜDLAND, Die Südslawische Frage und der Weltkrieg. Übersichtliche Darstellung des Gesamt-Problems, Wien 1990.
2009. Lovrenović, Dubravko, Stećci, Sarajevo 2009.
http://www.earth.com/
(1) Koordinate su dana 21. XI 2008. godine preuzete sa internet stranice: http://www.earth.com/
(2) Dubrovački trgovci u srednjem vijeku su bili stalni gosti u Droškovcu i Duboštici, što potvrđuje i nalaz dubrovačkih dinara pronađen u Varešu u zaseoku Droškovcu, negdje oko 400 komada od kojih se sačuvalo 143 novčića, koji su razmješteni u Zemaljski muzej, Zavičajni muzej u Visokom i Gradski muzej u Sarajevu. (M. Vego, GZM, Arh. n.s. knj. X, Sarajevo 1955, str. 211-215.).
(3) Opširnije o stećcima vidjeti u odluci Komisije o proglašenju Istorijskog područja – Nekropola sa stećcima “Mramorje“ i starim nišanima u Lavšićima, općina Olovo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj: 02-02-228/07-95. novembar 2008. godine i na web adresi Komisije: www.aneks8komisija.com.ba
(4) Jasna Burnazović je dana 14. 4. 2004. godine izvršila pregled stanja na lokalitetu ''Glavica'' (Hrid) u naselju Budoželje i evidentirala 37 stećaka, koliko ih navodi i Šefik Bešlagić. (Š. Bešlagić, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo 1971, str. 153.; Stećci centralne Bosne, Sarajevo 1967, str. 26. i 27.). Stećak br. 17. evidentiran je kao dva stećka (br. 17. i 18.), vjerovatno zbog toga što je navedeni stećak naknadno uvezivan i spajan malterom. Mislim da se radi o jednom stećku i njegovom postolju te da su stanovnici naselja Budoželje u želji da ga zaštite uvezivali malterom postolje sa stećkom.
(5) Toponim Trizna – igrište. Etnološka istraživanja kod Južnih Slavena pokazala su da se radi o jednom duboko ukorijenjenom pretkršćanskom običaju povezanom s posmrtnim kultom, odnosno s običajem priređivanja pogrebnih svečanosti koje su pod nazivom trizna zabilježene kod starih Rusa u Kijevskom ljetopisu (XI.-XII. st.). Nema detaljnijeg opisa staroruske trizne – u crkvenoslavenskom jeziku raznih redakcija riječ trizna označavala je borbu, a u živom ukrajinskom jeziku pogrebnu gozbu.
Ova se riječ pod raznim oblicima – trzna-trzan – kod Južnih Slavena javlja od početka XVI. stoljeća, što daje osnovu za pretpostavku da je riječ "trzna" ili "trzan" postojala u njihovu govoru još prilikom doseljenja na Balkan. Danas se pod riječju trzan ili trzna i u toponimima oblika Trzan u središnjoj Bosni, djelomično i izvan ovog područja, misli na manju ravan pod kratkom travom, tj. ledinu ili ugar, u sredini ili na kraju sela koja služi za sastanke ili zabavu, ali isto tako i na blizinu groblja, što govori da je pod ovim nazivima sačuvana uspomena na staroslavensku triznu. Umjesno je stoga pretpostaviti da kola na srednjovjekovnim stećcima predstavljaju dio pogrebnoga rituala, u nekim slučajevima popraćenog viteškim igrama i borbama, tim prije što u nekim predožbama kola, muški igrači na sebi nose dijelove ratničke opreme. Okolnost da se predstave kola na stećcima nalaze na nešto proširenoj teritoriji na kojoj se u BiH zna za "trzan" o tome također nešto govori. Ostataka ili uspomena na triznu ima i u živim narodnim običajima kao što je običaj da se sahrana pokojnika, nakon što se sudionici najedu i napiju, završi veseljem, dok se u Bosni i nekim susjednim oblastima pogreb znao završiti igrama – tzv. "žalostivim kolom" poznatim na Kupresu, odnosno "žalosnim kolom" u Hercegovini vođenim naopako, tj. udesno umjesto ulijevo. U starije vrijeme većina je naroda u Hercegovini poslije pogreba držala daću, i tada se na grobu jelo, pilo, pa i igralo. Na stećku iz Brotnice kod Dubrovnika prikazana je žena koja drži korpu na glavi – vjerojatno s hranom za gošćenje na grobu. Na nekim od takvih mjesta pod nazivom igrište ili trzan donedavno su se održavala narodna veselja, primjerice u selu Večići kod Kotor-Varoši, gdje na lokalitetu Trzan postoji srednjovjekovna nekropola s 80 stećaka, a uz nju muslimansko groblje. Tu se priređuju teferiči i vrše muslimanski vjerski obredi – mevludi i dove. O širokoj rasprostranjenosti običaja čašćenja za vrijeme pogreba ili nakon sahrane govori i to da je propaganda rane Reformacije optužila katoličko svećenstvo zbog žderačine nad mrtvima. To je u Poljskoj često dovodilo do tučnjave između sudionika pogreba, ali ne i do napuštanja starih običaja, što je sigurno pridonijelo pojavi kasnijih osuda. Nije nevažno to – ako se problem sagleda u njegovoj vremenskoj pojavnosti – da je praksa i polemika u mediteranskom svijetu tijesno povezala ideje jela i ideje pogreba. Kršćani su najprije odbili, ali su zatim usvojili rimski pogrebni obrok (D. Lovrenović, 2009, str. 72. i 73.).
(6) Prilikom tehničke obrade stećaka na lokalitetu, navedeni ukrasi nisu evidentirani zbog toga što je stećak nanosima zemlje zasut, utonuo i obrastao trnjem i raslinjem sa sjeverne, južne i istočne strane.
|
