Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 32/09.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od  4. do 10. novembra 2008.  godine, donijela je

O D L U K U

I

Mjesto Gradske (Sultan Ahmedove) džamije sa haremom i nišanima u Prijedoru proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1696, z.k. uložak broj 910, k.o. Prijedor, općina Prijedor, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 9/02, 70/06 i 64/08).

Objekat džamije koji se gradi na mjestu Gradske džamije porušene 1992. godine ne uživa režim zaštite utvrđen ovom odlukom jer nije izveden u skladu sa stanjem objekta prije njegovog rušenja i nije rehabilitiran u skladu sa Zakonom o provedbi odluka Komisije, pa ne ispunjava Kriterije za donošenje odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02 i 15/03).

II

Vlada Republike Srpske dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Republike Srpske dužna je da osigura finansijske i tehničke uslove za izradu i provođenje tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će uslove i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u tački I stav 2. ove odluke, štiti se harem džamije i utvrđuju slijedeće mjere zaštite:

-          izvršiti dokumentiranje nišana uz izradu geodetske skice;

-          izvršiti petrografsku analizu nišana;

-          izvršiti dokumentovanje epigrafske građe harema, identifikaciju postojećih grobova;

-          oštećene nišane konzervirati i prezentirati;

-          izvršiti ograđivanje i uređenje prostora harema.

Svi ulomci džamije koji se pronađu na susjednim parcelama ili na deponiji gdje su odveženi nakon rušenja, a odnose se na autentični objekat, bit će snimljeni, konzervirani i vraćeni na prostor džamije i prezentirani na odgovarajući način u sklopu džamijske cjeline.

IV

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke.

V

Svako a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili da dovedu u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje Republike Srpske, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 06.2-02-161/06-11                                                                                               

5. novembra 2008. godine

Sarajevo

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

O b r a z l o ž e n j e

I - UVOD         

Na osnovu člana 2. stava 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“ br. 2/02, 27/02 i 6/04), „nacionalni spomenik“ je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Predstavnici Medžlisa Islamske vjerske zajednice Prijedor, podnijeli su  dana 28. 8. 2006. godine peticiju/prijedlog za proglašenje dobra Gradske džamije u Prijedoru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju predloženog dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopija katastarskog plana i zemljišno-knjižni izvadak),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis dobra i fotografije, podatke o oštećenjima tokom rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje predloženog dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Prijedor se nalazi na obali rijeke Sane u središnjem dijelu Bosanske krajine. Gradska džamija nalazi se u dijelu grada Prijedora koji se naziva Zagrad.

Objekat se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj 1696, z.k. uložak broj 910, k.o. Prijedor, općina Prijedor, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

Jezgro grada Prijedora je bilo izgrađeno na manjem ostrvu koje se nalazilo između rijeka Sane i njenog rukavca Jendeka (Berek-Žabljak). Za vrijeme vladavine sultana Mahmuda I (1730-1754), na ostrvu je, 1747. godine sagrađena tvrđava i unutar nje džamija koja je dobila naziv Gradska džamija. Oko nje se formiralo podgrađe, tzv. varoš. Kasnije je u Prijedoru sagrađena i Čaršijska džamija.

Ostrvce Svinjarice (Stari Grad), rukavac Sane, Berek i podjela na ostrvsku "Tursku varoš" i obalnu "Srpsku varoš" dovede nas do predanja o nastanku Pridora, o Suhom Pridoru (na lijevoj) i Mokrom Pridoru (na desnoj obali), o korijenu riječi "prodrijeti" i upućuju na rijeku koja je kod Hambarina(1) mijenjala korito. Pridor je vremenom postao Prijedor sa mahalama Grad, Zagrad, Ograde, Čaršija (oko mosta na Bereku), Majkovaca, Urije i Puharska (Prijedor i okolina, 1961, strana 8-11).

O vremenu gradnje Gradske džamije u Prijedoru svjedočio je :

1160.

NATPIS NA SULTAN AHMEDOVOJ DŽAMIJI

Na kamenoj ploči veličine 27 x 34 cm smještenoj nad ulazom u džamiju uklesan je ovaj natpis na arapskom jeziku. Natpis je ispisan u dva reda krupnim neshi pismom.

„Dobrotvor Sultan Mahmud-han

Neka njegova vladavina vječno traje.

Godine hiljadu stotinu i šezdesete u mjesecu šabanu.“

(1160 = 1747)

(Mujezinović, 1998. godine, str. 36-39)

Gradska džamija u Prijedoru je zapaljena 30. maja 1992. godine, potom je do kraja srušena, a materijal je odvezen na različite lokacije van grada. Na lokalitetu džamije ostali su temelji i sedam polomljenih nišana.

Godine 2007. započela je izgradnja nove džamije

2. Opis dobra

Gradska džamija je pripadala tipu džamija sa četvorovodnim krovom i drvenom munarom.

Vanjske dimenzije džamije su iznosile cca 17,0 x 10,3 m. Objekat džamije se sastojao od ulaznog prostora (zatvorene sofe) i centralnog molitvenog prostora. Ulazni dio je imao dimenzije cca 8,50 x 5,00 m. Sastojao se od prizemne i spratne etaže, sa međuspratnom konstrukcijom izrađenom od drveta. U sjevernom uglu prostorije nalazilo se drveno jednokrako stepenište kojim se dolazilo u prostoriju na spratu i mahfil.

Na sjeverozapadnom zidu se nalazio glavni ulaz u džamiju, Molitveni prostor džamije je imao pravougaonu osnovu dimenzija 10,35 x 8,5 m. U sjeverozapadnom dijelu molitvenog prostora nalazio se prednji unutrašnji mahfil čija dužina je iznosila oko  4 metra.

Mihrab i mihrabska niša su bili izrađeni od kamena sa jednostavnom profilacijom.

Objekat je bio prekriven strmim četvorovodnim krovom. Krovna konstrukcija je bila izrađena od drveta sa pokrovom od crijepa (nema podataka o izvornom krovnom pokrivaču).

Na fasadi objekta je bilo smješteno deset zasvođenih prozora raspoređenih u dva horizontalna reda.

Munara džamije, iako izgrađena od drveta po svom izgledu-dimenzijama, odnosno proporcijama, vrlo je slična kamenim munarama. Munara spada u tip drvenih munara sa otvorenom galerijom (Bećirbegović, str. 129).

Debljina  kamenih zidova je iznosila cca 90 cm. Unutrašnja i vanjska strana zidova je bila malterisana i krečena.

Harem uz Gradsku džamiju

Oko džamije se nalazilo pedesetak bogato ornamentisanih nišana), većih dimenzija.

Na dva nišana u haremu Gradske džamije uklesana su imena majstora koji su ih izradili. To su spomenici:

1282.

NATPIS NA NIŠANU AGANA ČAJIĆA

Na bogato ukrašenom nišanu sa turbanom nalazi se ovaj natpis:

„Umrli Hadži Agan, sin Hadži Muharema Čajića. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1282. 15. Redžeba (3. XII 1865). Rad Bišćanina Osmana Zulića.“

1292.

NATPIS NA NIŠANU HUSEIN-BEGA KAPETANOVIĆA

Nišan na kojem je uklesan ovaj natpis većih je dimenzija i bogato je ukrašen. Na jednoj strani nišana je sablja a na turbanu čelenka.

„On (Alah) je vječni tvorac. Ugledni i u visokoj carevini priznati čovjek, iz ešrafske porodice, Prijedora kasabe, odlikovan medžidijom četvrtog stepena kapudži-baše, Kapetanov sin Husein Hasan-beg, sin Hadži kapetana Mehmed-bega Hadžipašića. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu, kao i za ostale umrle. 14. Rebiul-ahira 1292. Sunčeve godine (20. V 1875).

Rad Bišćanina Sulejmana Zulića.

Ostali nišani pokazuju nam da su ovdje sahranjeni i:

-          Sarajlija Mehmed, sin Mustafin, 1261 (1845),

-          Sulejman-beg Kapetanović, 8 sefera 1279 (5. VIII 1862),

-          Mitrovičanin Mustafa-beg, sin Salih-bega Kulenovića, 1280 (1863),

-          Agan-aga, sin Salih-age Čirkinagića, 1281 (1864),

-          Mustafa, berber, sin Mumina Čivića, 1281 (1864),

-          Džindić Mehmed Tevfik-beg, sin Hadži Jakub-bega, brat prijedorskog mudira Hasan-bega, 1282 (1865),

-          Bakir-beg, sin Mehmed spahije Hrgića, 1284 (1867),

-          Hadži Alija, sin Murata Jahića, 1282 (1865),

-          Hadži Junus-aga, sin Hasana Mandića, 1285 (1868),

-          Hadži Alijaga, sin Mehmeda Hrgića, 1292 (1875),

-          Hadži Omer Jakubović, 1295 (1878). (Mujezinović, 1998. godine, str. 36-39)

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Objekat nije bio pravno zaštićen.

4. Sadašnje stanje objekta

Nakon uvida na licu mjestu izvršenog u augustu mjesecu 2008. godine od strane saradnika Komisije, utvrđeno je da je na mjestu Gradske džamije u Prijedoru izgrađen novi zidani objekat. Novi objekat ima vanjske dimenzije kao i stari objekat džamije i one iznose cca 17 x 10,4 m. Zidovi su zidani opekom debljine 50 cm, a konstrukcija je armirano-betonska. Ulazno stepenište, mahfil i stepenište koje vodi na mahfil su također izrađeni od betona. Munara je izrađena od tipskih betonskih elemenata. Od predstavnika Islamske vjerske zajednice Prijedor dobili smo informaciju da su temelji starog objekta potpuno izvađeni iz zemlje i da su na njihovom mjestu izrađeni novi betonski temelji. 

Na lokalitetu Gradske džamije, na jugoistočnoj strani džamije, nalazi se 5 starih nišana. Nišani su u lošem stanju, neki od njih su polomljeni a neki su polegnuti na zemlju.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Historijska vrijednost

E)         Simbolička vrijednost

ii.         Sakralna vrijednost

v.          Značaj za identitet grupe ljudi

F)         Ambijentalna vrijednost

ii.         Značenje u slici i strukturi grada

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zemljišno-knjižni izvadak,

-          fotodokumentacija izrađena od strane saradnika Komisije.

Korištena literatura

1961.    Prijedor i okolina, izdanje Narodnog odbora opštine u Prijedoru i Novinsko-izdavačkog preduzeća „Književne novine”, Beograd, „Kultura” Beograd, (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića - Sarajevo), 1961.

1998.    Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga 3, 3. izdanje, Biblioteka kulturno naslijeđe, Sarajevo - Publishing, 1998.

1999.    Bećirbegović, Madžida, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, 2. izdanje, Sarajevo - Publishing, Sarajevo, 1999.

(1) naseljeno uzvišenje jugozapadno od Prijedora