Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 60/08.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 27. maja do 2. juna 2008. godine, donijela je
O D L U K U
I
Graditeljska cjelina – Katolička Crkva sv. Trojstva u Blagaju, grad Mostar, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik sastoji se od objekta crkve, župnog dvora i dvorišta.
Nacionalni spomenik nalazi se nalazi na k.č. 7/81 (stari premjer), što odgovara k.č. 759 (novi premjer) i k.č. 746 (novi premjer), z.k. uložak broj 4, k.o. Blagaj, grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uslove i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće mjere zaštite, koje se odnose na lokaciju iz tačke I stav 3. ove odluke:
- na nacionalnom spomeniku su dopušteni isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na obnovi objekta koji podrazumijevaju minimalne zahvate vezane za funkcioniranje objekta kao živog naslijeđa, uključujući i one radove čiji je cilj prezentacija objekta, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;
- na objektu dvora crkve dopušteni su radovi adaptacije objekta s ciljem prilagođavanja savremenim uslovima života. Radovi adaptacije ne smiju narušiti ili promijeniti vanjski izgled objekta (gabarit, raspored i veličina otvora, tretman fasade, krovni pokrov) ili promijeniti odnos objekata unutar graditeljske cjeline;
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika.
S ciljem rehabilitacije nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite:
- čišćenje graditeljske cjeline od otpadaka, šuta, nanosa zemlje i vegetacije;
- detaljno arhitektonsko snimanje postojećeg stanja graditeljske cjeline;
- statička analiza sačuvanih konstruktivnih elemenata crkve;
- skidanje onih struktura konstrukcije za koje je u toku prethodnog ispitivanja nedvosmisleno utvrđeno da postoji opasnost od obrušavanja;
- snimanje, konzerviranje i na adekvatan način prezentiranje skinutih dijelova objekata;
- sanacija i statička konsolidacija konstruktivnih elemenata.
S ciljem zaštite značaja graditeljske cjeline, utvrđuje se zaštitni pojas koji se odnosi na parcele koje neposredno graniče sa nacionalnim spomenikom.U tom pojasu nije dopuštena gradnja novih objekata koji svojim gabaritom ili visinom mogu ugroziti nacionalni spomenik i njegov položaj u slici naselja.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili da dovedu u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 07.2-02-1029/03-84
28. maj 2008. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I - UVOD
Na osnovu člana 2. stava 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, «nacionalni spomenik» je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je od strane Sulejmana Demirovića, dana 17.03.2003. godine, primila peticiju/prijedlog za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Na osnovu prijedloga, Komisija je pokrenula postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Komisije.
II- PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju predloženog dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopija katastarskog plana i zemljišno–knjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis dobra i fotografije, podatke o eventualnim oštećenjima tokom rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje predloženog dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Crkva je situirana u neposrednoj blizini glavne longitudinalne blagajske saobraćajnice sa kojom je objekat - posjed povezan pristupnim putem (k.č. broj 538).
S južne strane parcele nalazi se blago graduirana padina koja se pruža prema rijeci Buni.
Graditeljska cjelina nalazi se nalazi na k.č. br. 7/81 (stari premjer), što odgovara k.č. broj 759 (novi premjer) i k.č. broj 746 (novi premjer), z.k. ul. broj 4, k.o. Blagaj, grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci (1)
Povoljni geomorfološki i klimatski uvjeti omogućili su pojavu ljudskih naselja na ovom prostoru još u najranijim epohama, tako da se razvoj današnjeg blagajskog područja može pratiti od prahistorijskog perioda do danas. Također, na razvoj naselja je povoljno utjecala i blizina doline rijeke Neretve, koja predstavlja jednu od najznačajnijih komunikacija na istočnoj jadranskoj obali, kroz koju se, kroz historiju, odvijao intenzivan saobraćaj iz unutrašnjosti prema obali mora i obratno.
Prvi indirektni pisani izvori o Blagaju, kao jednom od gradova Zahumlja, potječu iz “Spisa o narodima” bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita, nastalog između 948. i 952. godine, u kojima se spominju dva grada - Bona i Hum.
I poslije X stoljeća, Blagaj je imao veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. U Blagaju je rezidirao humski knez Miroslav, u čije vrijeme se gradi Crkva sv. Kozme i Damjana. Tragovi života u kasnijem srednjem vijeku (XII-XVI stoljeće) znatno su brojniji.
Kontinuitet razvoja grada Blagaja kod Mostara ne prekida se ni u osmanskom periodu, kada on ponovo zadobija administrativni i politički značaj.
Opadanje važnosti Blagaja vezano je kako za razvoj Mostara, tako i za formiranje Počiteljskog kadiluka 1728. godine, kada je od Blagajskog, Mostarskog i Stolačkog kadiluka oduzeto po nekoliko sela i pripojeno novoj administrativnoj jedinici.
Kao posljedica Berlinskog kongresa 1878. godine, BiH je u četrdeset godina provedenih pod Austro-Ugarskom bila prvo kao okupaciona provincija pod formalnim suverenitetom sultana, a od aneksije 1908. godine u sastavu Monarhije. Nakon potpadanja pod austrougarsku vlast, najveći dio Hercegovine sačinjavao je jedan od 6 okruga na koje se okupirane pokrajine dijele. Tako stvoreni mostarski okrug dijeli se na 10 srezova – gradski srez Mostar, seoski srez Mostar, zatim srezovi Bileća, Gacko, Konjic, Ljubinje, Ljubuški, Nevesinje, Stolac, Trebinje. (Peez, 1891, str. 85).
Za vrijeme austrougarske uprave, mijenja se način života, ali je naselje Blagaj, kao urbana cjelina, ostalo neizmijenjeno. Nove gradnje nisu bile takvih razmjera da bi nepovratno poremetile mjerilo i prostorne odnose historijskog jezgra Blagaja. Dok je uvoz srednjoevropske historicističko-eklektičke arhitekture gotovo neznatan, stara hercegovačko-mediteransko-orijentalna stagnira i odumire. U doba austrougarske uprave, Blagaj je i dalje zadržao karakter orijentalnog tipa naselja, kako u cjelovitom izgledu, tako i u arhitektonsko-kompozicionim detaljima, uz evidentno propadanje gradskog tkiva.
Arhitektonsko naslijeđe ovog perioda predstavlja mlađi kulturni sloj, koji nije ostavio traga na urbanističko-stilski razvoj naselja Blagaj. Ipak, izgradnja stambeno-poslovnih i školskih objekata u trgovačkom dijelu naselja počinje da mijenja tradicionalnu sliku čaršije s dućanima i magazama. Dispozicije objekata su slobodne i pojednostavljene. Vanjski oblikovni elementi i smještaj na terenu daju toj kategoriji određenu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost.
Također, Blagaj ostaje van koncepcije i realizacije saobraćajnog povezivanja glavnih naselja u Bosni i Hercegovini. To je period kada put Mostar-Nevesinje, koji je prolazio kroz centar naselja Blagaj i služio kao jedini prometni put sve do 1903. godine, gubi svoj značaj izgradnjom novog magistralnog puta. Gradnjom uskotračne željezničke pruge na relaciji Mostar – Metković 1885. godine, Blagaj je, preko Bune, gdje je bila željeznička stanica, bio povezan sa ostalim predjelima.
U ovom periodu izgrađena su i dva sakralna objekta - pravoslavna crkva posvećena sv. Vasiliju Ostroškom izgrađena 1892. godine i katolička crkva posvećena Presvetom Trojstvu, izgrađena 1908. godine.
Župu Blagaj je osnovao mostarski biskup fra Paškal Buconjić 1891. godine, a župnu crkvu je podigao bosanski fratar Ivo Božić, član Hercegovačke franjevačke provincije. Karakteristično je da su u njenoj gradnji učestvovali bunjevački Hrvati (Hrvatska riječ, 9.5. 2008.) Godine 1933. izvršena je dogradnja zvonika uz upotrebu betona.
Objekat crkve Presvetog Trojstva nije pretrpio teža oštećenja uzrokovana ratnim dejstvima. Propadanje objekta se intenziviralo u periodu nakon završetka rata 1995. godine.
2. Opis dobra
Crkva pripada tipu jednobrodnih pravougaonih crkva sa zvonikom. Svojom podužnom osovinom crkva je orijentirana u pravcu istok– zapad sa blagim otklonom. Gabaritne vanjske mjere crkve iznose: mjereno po osovini istok-zapad 22,29 metara, odnosno mjereno po osovini sjever-jug 11,58 metara.
Ulaz u objekat se nalazi na zapadu. Ulaz je, osim zvonikom, dodatno naglašen pravougaonim istakom bez dekoracija, a koji iz vertikalne ravni zida izlazi 20 cm. Vrata na ulazu u crkvu su jednostavna, bez dekoriranih dovratnika i nadvratnika, završena formom polukružnog luka. U sredini portala, na njegovoj gornjoj strani, uklesana je godina izgradnje objekta.
Crkva se sastoji od narteksa, naosa i oltarskog prostora sa sakristijom smještenom na južnoj strani objekta. Enterijer je u arhitektonskom smislu čist i pregledan - pravougaone je osnove i gotovo simetričan. Uz zapadni (ulazni) zid broda, na visini od oko 4 metra, nalazio se kor kome se pristupalo drvenim stepenicama koje su ujedno služile i za izlaz na zvonik.
Vanjske dimenzije naosa iznose 17,44 x 9,90m, a unutarnje 15,87 x 8,36m. Podužni zidovi crkve su u prostoru između prozora ukrašeni pilastrima sa bazama i kapitelima jednostavnih profilacija. Pilastri su međusobno spojeni polukružnim lukovima izvedenim u plitkoreljefnoj plastici u malteru. Preko sfernih trouglova koji se formiraju kao trostruki snop iznad kapitela omogućen je prelaz sa pravougaone osnove crkve na konstrukciju tzv. olučaste tavanice. Dodatno, pilasteri naglašavaju vertikalnost enterijera i vode poglede prema stropu i daju objektu dodatnu eleganciju.
U produžetku broda se nalazi oltarski prostor kvadratične osnove dimenzija oko 4x4 metra sa oltarom koji predstavlja dominantni element kompozicije enterijera. Sa južne strane apside se nalazi sakristija kvadratne osnove dimenzija 4x4metra.
Osvjetljenje broda riješeno je lateralno sa po četiri polukružno presvedena prozora širine 102,0 cm na oba podužna zida, te sa još dva na ulaznoj fasadi. Svako prozorsko polje je podijeljeno u 5x5 polja koja su ostakljena vučenim staklom. Dodatno osvjetljenje je posljedica prozračne krovne konstrukcije, tako da sa pozicije crkvenog kora dopire još svjetlosti sa zapada
Glavni konstruktivni problem nadsvođenja broda riješen je olučastom tavanicom, koja se oslanja na podužne nosive kamene zidove debljine 77 cm. Ravni dio konstrukcije čine drvene grede velikih presjeka, koje su nosile plafonsku konstrukciju. Stropna konstrukcija, odnosno nosač maltera, izvedena je od trstike pričvršćene na potkonstrukciju. Nije poznato da li je i kako bila dekorirana.
Ova konstrukcija je pokrivena dvovodnim krovom sistema dvostruke uspravne stolice. Krovna konstrukcija nema sljemenjače, nego je preko rogova položen daščani pokov. Crkva je pokrivena pocinčanim limom, a pod je popođen kamenim pločama.
Stilsko rješenje crkve je neoromaničko, te je stoga na fasadama crkve prisutna znatnija primjena neoromaničkih dekorativnih elemenata, naročito slijepih arkada ispod neznatno naglašenog krovnog vijenca. Fasade objekta su omalterisane produžnim malterom i bojene. Duže fasade su podijeljene na po četiri polja jednakih dimenzija u čijoj osovini se nalaze prozorski otvori završeni formom polukružnog luka. U gornjoj zoni je izvedeno po jedanaest slijepih arkada. Bočne stranice crkve naglašene su krovnim istacima, na kojima nema dekoracija. Sa sjeverne strane crkve nalazi se spomen-ploča bunjevačkih Hrvata koja je postavljena u prvoj polovini prošlog stoljeća.
Zvonik crkve se nalazi na zapadnoj strani objekta. Riješenje krova zvonika je jedinstveno za prostore Bosne i Hercegovine. U principu, riječ je o zvoniku sa ravnim krovom, ali sa vrlo složenim konstruktivnim rješenjem koje je proizvelo vrlo neobičnu formu.
Osnova zvonika je kvadratna dimenzija oko 4,00x4,00 metara, dok njegova ukupna visina iznosi 21 metar. Njegovu bazu čine masivni zidovi debljine 114 cm. Prema vertikali, zvonik se može podijeliti na tri cjeline, od kojih prva ima visinu objekta crkve. Ova cjelina nije posebno dekorirana i, osim ulaznog portala i jednog polukružno završenog prozorskog otvora postavljenog u osovini zvonika, drugih elemenata nema.
Druga cjelina zvonika je nešto bogatija. Na uglovima zvonika u malteru su izvedeni plitki pilastri spojeni kompozicijom sastavljenom od po pet slijepih arkadica. Ispod ove kompozicije se nalaze polukružno završeni prozorski otvori sa metalnim žaluzinama (po jedan sa svake strane). Ova cjelina zvonika završena je složenim vijencem i balustradom na čijoj sredini se nalazi grb sa krunom. Na uglovima zvonika su izvedeni tornjići sa erkerima.
Zvonik je stepenasto završen sa dva kubusa (forma stepenaste piramide) u kojima se nalaze stepenice za izlaz na krov. Ovu konstrukciju tangiraju četiri betonska nosača koji se piramidalno protežu do osovine zvonika. Uloga ovih nosača je dvojaka – prva je čisto konstruktivna – prenošenje težine krsta na vanjske zidove zvonika, a druga simbolička – naglašavanje sakralnosti objekta.
Crkva je građena od lomljenog kamena nejednakih veličina, dok su uglovnici izvedeni od dotjeranih kamenih blokova. Objekat je u cjelini omalterisan produžnim cementnim malterom.
Objekat župnog dvora
Jugozapadno od objekta crkve nalazi se objekat župnog dvora. Objekat ima pravougaonu osnovu i dimenzija je 11,5 x 9,5 m. Duža strana objekta orijentirana je u pravcu istok - zapad. Objekat ima prizemnu i spratnu etažu.
Fasade objekta su vrlo jednostavne i njihova dekorativna obrada svedena je na pravilan ritam prozorskih otvora kao i na dijelove konstruktivne i dekorativne plastike. Prozorski otvori složeni su u dva horizontalna reda od po četiri dvokrilna prozora u svakom redu (sjeverna i južna fasada), odnosno po dva (istok i zapad).
U osovini objekta, na južnoj strani nalazi se ulaz koji je ostvaren dvostranim stepeništem.
Objekat je po visini raščlanjen plitkim horizontalnim vijencem, koji fasadu dijeli na gornji i donji pojas. Završni vijenac objekta je nešto izraženiji i složeniji i urađen uz postepeno smicanje horizontalnih redova najvjerovatnije opeke nakon čega su omalterisani i dotjerani uz pomoć profiliranih limenih šablona i drvenih vođica. Objekat je pokriven četverovodnim krovom i crijepom kao krovnim pokrivačem.
Cijeli kompleks je ograđen visokim zidom, a južno od zaštićene graditeljske cjeline se nalaze crkveni posjedi.
3. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Na objektu nisu vršeni značajniji radovi, izuzev radova tekućeg održavanja.
Godine 2007. Federalno ministarstvo kulture i sporta izvršilo je istraživačke radove na identifikaciji oštećenja i mjerama neophodnim za njihovu sanaciju.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je predložila sanaciju pomenutog objekta u sklopu Projekta - Ambassador’s fund for Cultural Preservation – Ambasade SAD u BiH, za 2008. godinu.
4. Dosadašnja zakonska zaštita
Dobro nije bilo stavljeno pod zaštitu države, niti upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva (ni Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva), niti je ovo dobro bilo evidentirano Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. godine kao kulturno-historijsko dobro.
Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine do 2002. godine, Urbano-ruralna-cjelina Blagaj je evidentirana i valorizirana kao spomenik I kategorije (nacionalni značaj).
5. Sadašnje stanje dobra
Sva oštećenja manifestiraju se u oštećenjima nastalim na krovnom pokrivaču od pocinčanog lima u formi sitnih otvora nastalih udarima gelera.
Najozbiljnije oštećenje je konstatirano na olučastoj tavanici u enterijeru crkve: 80% drvenih greda velikog presjeka koje formiraju ravni dio tavanice je odrezano. Površina koju pokrivaju ove grede na ravnom dijelu je pravougaona, dimenzija 11,70 x 4,20m. Evidentirana su i oštećenja nastala prodorom oborinske vode u objekat.
Strop koji se nalazi iznad sakristije je u trošnom stanju usljed duže izloženosti atmosferskim uticajima. Primjetno je odvajanje plafonske konstrukcije – nosača maltera od trstike (austrougarski način izvedbe) koji je fiksiran na drvenu potkonstrukciju.
Na zidovima u interijeru crkve su evidentirana oštećenja maltera nastala usljed vlage, što je direktna posljedica oštećenja krovnog pokrivača.
Stakla na prozorima su neznatno oštećena (uništeno je nekoliko polja).
Na objektu se primjećuju ostaci gromobranske instalacije, no nije ispitivano uzemljenje, odnosno koliko je kompletna instalacija ispravna, što se, uostalom, odnosi i na cjelokupne elektroinstalacije u objektu.
6. Specifični rizici
- atmosferski uticaji
- neodržavanje
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Historijska vrijednost
C. Umjetnička i estetska vrijednost
iv. Kompozicija,
vi. Vrijednost konstrukcije.
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru,
ii. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom periodu.
E. Simbolička vrijednost
i. Tradicioonalna vrijednost
ii. Sakralna vrijednost,
iv. Vezanost za rituale ili obrede,
v. Značaj za identitet grupe ljudi.
F. Ambijentalna vrijednost
i. Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline,
ii. Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja.
Sastavni dio ove odluke su:
- foto-dokumentacija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH – snimio 2004. godine Mirzah Fočo, fotoaparat Canon Powershot,
- foto-dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu federalnog ministarstva kulture i sporta – snimila 2006. godine Azra Hadžić,
- i grafički prilozi navedeni u popisu priloga kako slijedi:
- kopija katastarskog plana,
- z.k. uložak,
- osnova crkve – skica – uradio Mirzah Fočo.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja objekta nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1891. Karl Pec, Mostar i njegov kulturni krug, Lajpcig, 1891.
1941. Gojko Grčić, "Istorijski osvrt na tendencije razvoja do 1941. godine", Most, broj 12-13, Mostar, 1977.
1980. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Prostorni plan Bosne i Hercegovine; Faza «B» - valorizacija prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Sarajevo, 1980.
2000. Zavod za zaštitu kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, Nominacija na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Ambijentalna cjelina Blagaj, Sarajevo, 2000.
2008. Hrvatska riječ, izdanje od 9.5.2008.
Korištene web stranice:
http://cnak.cbismo.hr/
http://www.ktabkbih.net
http://www.svivan.ba/
http://www.katolicki-tjednik.com/
(1) Više historijskih podataka vidjeti u odlukama o proglašenju Historijskog gradskog područja Blagaj i Starog grada Blagaja nacionalnim spomenikom BiH.
