Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 44/09.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 27. maja do 2. juna 2008. godine, donijela je
O D L U K U
I
Graditeljska cjelina Pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju sa pokretnim naslijeđem, Grad Mostar, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Pokretno naslijeđe iz stava 1. ove tačke sačinjava zbirka od 15 ikona, za koje u vrijeme donošenja ove odluke nije bilo poznato gdje se nalaze, i to:
- Sveti Nikola sa scenama žitija (nepoznati autor)
- Sveti jevanđelist Jovan (nepoznati autor)
- Sveti Jovan Preteča – Usekovanje glave svetog Jovana Preteče (nepoznati kritski majstor)
- Bogorodica Skopiotisa (nepoznati grčki majstor)
- Silazak u Ad (nepoznati srpski zograf)
- Sveti Jovan jevanđelista (nepoznati grčki majstor)
- Sveti Pantelejmon (nepoznati grčki majstor)
- Sveti sabor arhanđelski (nepoznati domaći majstor)
- Sveti arhanđeli Mihailo i Gavrilo (nepoznati domaći majstor)
- Bogorodica sa Hristom (nepoznati autor)
- Isus Hristos (nepoznati grčki majstor)
- Triptih sa predstavom dva nepoznata svetitelja i Bogorodicom Širom od nebesa (nepoznati domaći majstor)
- Sveti apostoli Petar i Pavle (nepoznati domaći majstor)
- Sveti Georgije Kefalofaros sa scenama žitija (Stanoje Popović iz Martinaca)
- Sveti Atanasije Aleksandrijski (Andrija Raičević).
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 872 (novi premjer), što odgovara k.č. 6/69 i 6/73 (stari premjer), upisan u z.k. izvadak br. 6 i 1212, posjedovni list broj 618, k.o. Blagaj, Grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovina, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene u skladu sa Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02 i 70/06).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, restauraciju, konzervaciju, rehabilitaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite, koje se odnose na prostor iz tačke I stav 3. ove odluke:
- na nacionalnom spomeniku su dopušteni isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi i radovi na obnovi objekta, uključujući i one radove čiji je cilj prezentacija objekta, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;
- na objektu pravoslavne crkve su dopušteni radovi rekonstrukcije koji imaju za cilj vraćanje izvornog izgleda objektu, a zasnivaju se na dokumentaciji o izvornom izgledu objekta i sadašnjem stanju dobra;
- na objektu parohijske kuće (dvora crkve) dopušteni su radovi adaptacije objekta s ciljem prilagođavanja savremenim uslovima života. Radovi adaptacije ne smiju narušiti ili promijeniti vanjski izgled objekta (gabarit, raspored i veličina otvora, tretman fasade, krovni pokrov) ili promijeniti odnos objekata unutar graditeljske cjeline;
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika.
S ciljem rehabilitacije nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite:
- čišćenje graditeljske cjeline od otpadaka, šuta, nanosa zemlje i vegetacije;
- čišćenje zidova od vegetacije;
- postavljanje privremene zaštite objekata graditeljske cjeline od izloženosti atmosferilijama;
- izvršiti detaljan arhitektonski snimak postojećeg stanja objekata graditeljske cjeline;
- statička analiza sačuvanih konstruktivnih elemenata crkve (zidovi, kupola apside, zvonik);
- skidanje onih struktura konstrukcije za koje je prethodno ispitivanje nesumnjivo utvrdilo da postoji opasnost od obrušavanja;
- snimanje, konzerviranje i prezentiranje na adekvatan način skinutih struktura;
- sanacija i statička konsolidacija konstruktivnih elemenata;
- zabrana odlaganja otpada.
S ciljem zaštite značaja graditeljske cjeline, utvrđuje se zaštitni pojas koji se odnosi na parcele koje neposredno graniče sa nacionalnim spomenikom ( k.č. 716, 870/1, 870/2, 870/3, 870/5, 873, 874, 887/, 887/2, 922/1, 924 i 927). U zaštitnom pojasu nije dopuštena gradnja novih objekata koji svojim gabaritom ili visinom mogu ugroziti nacionalni spomenik i njegov položaj u slici naselja.
Utvrđuju se sljedeće mjere zaštite za pokretno naslijeđe:
- Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje pokretnog naslijeđa;
- izlaganje i ostali vidovi prezentacije pokretnog naslijeđa na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovu uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu;
- nadzor nad provođenjem mjera zaštite pokretnog naslijeđa vrši federalno ministarstvo nadležno za kulturu.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine i kantonalne službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Iznošenje pokretnog naslijeđa iz tačke I stav 2. ove odluke (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.
Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nesumnjivo bude utvrđeno da to ni na koji način neće ugroziti pokretno naslijeđe.
Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.
VII
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VIII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - VII ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
IX
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
X
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
XI
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 09-02-134/08-4
29. maja 2008. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika primila je peticiju/prijedlog Sulejmana Demirovića, dana 17.03.2003. godine, za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom za dobro – Pravoslavna crkva u Blagaju.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine (kopija katastarskog plana),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Graditeljska cjelina Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju je smještena na ulazu u naselje, na lokaciji koja obuhvata k.č. 872 (novi premjer, što odgovara k.č.6/69 i 6/73, stari premjer), upisana u zemljišnoknjižne izvadake broj 6 i 1212, broj posjedovnog lista 618, vlasništvo Srpske pravoslavne crkveno-školske opštine, Eparhija Zahumsko-hercegovačka, k.o. Blagaj, Grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Pristup nacionalnom spomeniku je sa zapadne strane, iz ulice koja povezuje glavnu ulicu u Blagaju i naselje na drugoj strani Bune, a preko Lehine ćuprije.
Južno od crkve su smješteni ostaci dvora sveštenika crkve.
Glavna osovina objekta crkve usmjerena je u pravcu istok-zapad, sa ulazom na zapadnoj strani i oltarskom apsidom na istočnoj.
Historijski podaci
Crkva sv. Vasilija Ostroškog je izgrađena u austrougarskom periodu. Gradnja ove crkve je započeta 1892. godine, a završena 1893. godine. Crkva je osvećena za Veliku Gospojinu (28. august).
U unutrašnjosti crkve se nalazi ploča, dimenzija 80 x 100 cm (širina x visina) sa natpisom koji govori o gradnji crkve:
«Vo slavu sijatija jedinosušnija životvorjašćija
i nerazdjeljnija trojici oca i sina i sjatoga duha
načini se ovaj sveti i božanstveni hram
u Blagaju u slavu i čast iže vo sjatih oca
našego mitropolita Vasilija Ostroškog čudotvorca
trudom i prilozima srpskog pravoslavnog naroda 1892. godine»
Crkva sv. Vasilija Ostroškog izvedena je u eklektičkom stilu.
Zvonik crkve je sagrađen 1934. godine.
Objekat dvora sveštenika (parohijske kuće) je izgrađen krajem XIX ili početkom XX vijeka.
Početkom osamdesetih godina XX vijeka izvršena je inventarizacija crkve. Tom prilikom pronađene su ikone u rashodovanom crkvenom ruhu, te u podstubišnom prostoru pjevnice. Tu je pronađeno i nekoliko ulja na platnu, amaterskih radova nastalih četrdesetih godina prošlog vijeka. Slike su poklonjene crkvi u spomen na preminule. Također je pronađeno nekoliko polomljenih svijećnjaka i jedno srebrno kandilo, rađeno tehnikom lijevanja. Pretpostavlja se da su slike sakrivene tokom Drugog svjetskog rata. Zbog neprimjerenih uvjeta čuvanja, sve umjetnine su bile oštećene.
Crkva je posjedovala 15 ikona, različitih i po umjetničkoj i po historijskoj vrijednosti. Ikone su nastale između XV/XVI i XIX vijeka. Među najvrednijim se izdvajaju sljedeće ikone: «Nepoznati svetitelj», «Silazak u Ad», «Sv. Jovan jevanđelist», «Sv. Pantelejmon» i «Sv. Georgije sa žitijem». (Ribarević-Nikolić, 1984, str. 202). U crkvi je bilo i nekoliko ruskih ikona iz novijeg perioda.
Ikonostas crkve je postavljen 1893. godine. Na njemu je bilo predstavljeno dvadeset svetitelja – rađenih tehnikom ulje na platnu. Carske dveri su također bile oslikane. Ikonostas je bio u upotrebi do rata 1992-1996 godine, kada je, po riječima oca Danila, sveštenika u crkvi u vrijeme pripreme Odluke o proglašenju Historijskog gradskog područja Blagaja nacionalnim spomenikom, 2005. godina, sve pokretno blago crkve uništeno.
2. Opis dobra
Prema konceptu prostorne organizacije crkva sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju pripada jednobrodnim crkvama, sa pripratom, naosom i oltarskim prostorom.
Crkva sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju je svojom podužnom osovinom orijentirana u pravcu istok – zapad, sa ulazom na zapadnoj strani.
Objekat crkve ima pravougaonu osnovu. Dimenzije stranica objekta, mjerene izvana, iznose oko 9,00 x 16,75 m. Apsida zasvedena polukalotom, na istočnoj strani, u osnovi je izvedena kao polukružna.
Visina objekta, mjerena od nivoa terena do krovnog vijenca, iznosi oko 6,95 m, a apside oko 5,25 m.
U osovini vanjskog zida zapadne fasade, izveden je zvonik približno kvadratne tlocrtne osnove 3,40 x 3,70 metra. Visina zvonika iznosi oko 15 m.
Zidovi crkve su izvedeni od kamena, debljine oko 80 cm. Zidovi crkve su izvorno bili malterisani i krečeni i sa unutrašnje i sa vanjske strane(1). Ugaoni kamenovi, postavljeni na sučeljavanju vanjskih zidova (uglovi) su pravilno klesani i ostavljeni vidljivi na fasadi. Na isti način je naglašena i prvi red kamena u zidu crkve koji formira postament (sokl). Zidovi su završeni jednostavno profilisanim vijencem.
Krov iznad prostora naosa je bio dvovodan. Pretpostavka je da je kao nosiva konstrukcija drvenog krovišta iznad prostora naosa bio upotrijebljen sistem poprečnih drvenih vezača u vidu jednostrukih vješaljki(2).
Prostor apside je zasveden polukupolom.
Crkva je bila natkrivena dvovodnim krovom(3).
Prozori na fasadama objekta su postavljeni u jednom horizontalnom pojasu. Svi prozori su istaknuti u odnosu na ravan zida.
Na sjevernoj i južnoj fasadi su postavljena po tri prozora završena lučno. Vanjske dimenzije prozorskih otvora iznose 115 x 255 cm, (širina x visina mjerena do tjemena luka). Prozori su sa vanjske strane uokvireni kamenim doprozornicima, širine oko 20 cm, izvedenim bez profilacija. Unutrašnje dimenzije prozorskih otvora iznose 155 x 295 cm (širina x visina mjerena do tjemena luka).
Na istočnoj fasadi objekta, apsidi, izveden je jedan prozor. Prozor je na fasadi postavljen niže od ostalih na objektu. Vanjske dimenzije prozorskog otvora iznose 105 x 240 cm, (širina x visina mjerena do tjemena luka). Prozor je sa vanjske strane uokvireni kamenim doprozornicima, širine oko 20 cm, izvedenim bez profilacija. Unutrašnje dimenzije prozorskog otvora iznose 110 x 230 cm (širina x visina mjerena do tjemena luka).
Zvonik, na zapadnom pročelju, je građen od pravilno klesanog kamena sa cementnim fugama. Konstrukcija zvonika je oslonjena na četiri masivna stuba, od kojih su dva «utopljena» u konstrukciju zida (sistem tetrapilona). Stubovi su dimenzija 104 x 100 cm, odnosno 74 x 100 cm (stubovi uz zid crkve). Baze i kapiteli stubova su izvedeni sa profilacijama. Stubovi su međusobno povezani polukružno izvedenim, profilisanim lukovima. Lukovi su istaknuti u odnosu na ravan zida. Stubovi nose konstrukciju krstatog svoda. Na svodu su primjetni tragovi nebo plave boje sa zlatno bojenim zvjezdicama. Zlatno bojene zvjezdice se javljaju sa unutrašnje strane lukova. Na luku iznad ulaza u crkvu primjetni su tragovi zlatne boje. Između luka ulaza i svoda vidjiva su tri zlatno i crveno bojena krsta.
Zvonik u funkcionalnom smislu ima prizemlje i tri etaže. U prizemnoj etaži zvonika izvedena su tri polukružno završena otvora širine oko 1,65 m. Kroz ove otvore se pristupa u prostor crkve. Prizemlje zvonika je jednostavnom trakom izvedenom od maltera, visine oko 40 cm, izdvojeno od ostatka tijela zvonika.
Prozorski otvori na zvoniku su postavljeni u tri horizontalna pojasa koja odgovaraju spratovima zvonika.
U prvom horizontalnom pojasu, na sjevernoj, zapadnoj i južnoj fasadi zvonika postavljen je po jedan prozorski otvor lučno završen. Otvori na sjevernoj i južnoj fasadi su sa vanjske strane uokvireni kamenim doprozornicima bez profilacija. Dimenzije otvora, sa doprozornicima, iznose oko 80 x 210 cm (širina x visina mjerena do tjemena luka). Ispod otvora, oblikovno povezano sa njima, izvedeno je kvadratno polje sa profilacijama. Element otvora (prozor sa kvadratnim poljem) je istaknut u odnosu na ravan zida i povezan sa ključnim kamenom u luku prizemlja zvonika.
Otvor na zapadnoj strani je ukupne širine 205 cm, a visine oko 450 cm i proteže se u treću etažu. Otvor je, osim visinom, naglašen jedostavnim okvirom i isticanjem u odnosu na ravan zida. Otvor je završen krstom sa jednostavnim dekoracijama. Uokviren je profilisanim kamenim blokovima. Unutar otvora se izdvajaju tri elementa, postavljena u njegovoj vertikalnoj osovini. U dnu je izvedeno kvadratno polje sa profilacijama. U njegovoj širini, 115 cm, izveden je prozorski otvor, oblikovno izveden jednako kao i otvori na sjevernoj i južnoj fasadi. Na prozorski otvor se nastavlja rozeta, prečnika 115 cm, uokvirena kamenim prstenom bez profilacija. Unutar rozete je izveden stilizirani krst.
Otvori drugog horizontalnog pojasa se javljaju na sjevernoj i južnoj fasadi. Postavljeni su u istim vertikalnim osovinama kao i prozori prvog pojasa. Otvori su izvedeni kao kamena rozeta. Rozeta je sastavljena od profilisanog vanjskog i unutrašnjeg kamenog prstena, unutar kojih je izveden stilizirani krst.
Treća etaža zvonika nije izvedena kao kvadrat u osnovi, kao ostatak tijela, već kao osmougaonik i uža je od ostatka zvonika.
Otvori trećeg horizontalnog pojasa su postavljeni na sve četiri fasade zvonika. Ispod njih je izveden jednostavno profilisani vijenac koji naglašava promjenu oblikovanja zvonika. Izduženi prozorski otvori su lučno završeni. Lučni završetak je naglašen upotrebom druge vrste kamena i istakom u odnosu na ravan zida. Prozori sa vanjske strane nisu uokvireni doprozornicima. Iznad lučno završenih otvora izvedena je rozeta uokvirena kamenim prstenom.
Po vidljivim ostacima krova tornja, pretpostavka je da je bio pokriven lukovičastom kupolom, barokne forme i sa pocinčanim limom kao pokrovom, postavljenim na drvenu potkonstrukciju(4).
U prostor crkve se pristupa sa zapadne strane, zasvedenim prolazom kroz prizemlje zvonika. Pravougaoni ulazni portal crkve, mjereno bez dovratnika, ima dimenzije 1,50 x 2,70 m (širina x visina). Portal je uokviren kamenim dovratnicima bez profilacija širine oko 30 cm. Dovratnici su izvedeni od blokova pravilno klesanog kamena. Vrata su dvokrilna, izvedena od metala. Svako krilo je dekorisano sa po tri reljefno izvedena romba.
Unutrašnji prostor crkve je pravougaoni, dimenzija 11,60 x 7,50 m (dužina x širina). Unutrašnjost crkve je u funkcionalnom smislu podijeljena na prostor priprate, naosa i oltarski prostor.
Bočni, sjeverni i južni zidovi crkve su pilastrima podijeljeni na tri polja. Unutar svakog polja su izvedena po tri lučno završena prozorska otvora.
Prostor priprate odgovara prvom polju bočnih zidova. Uz južni zid priprate su vidljivi tragovi drvenog stepeništa kojim se pristupalo na galeriju. Također, na sjevernom i južnom zidu su vidljiva mjesta oslanjanja, kao i tragovi drvenih greda, konstrukcije galerije (hora). U podu crkve su vidljive kamene stope stubova galerije (hora).
Sa prostora hora, penjući se preko tri kamena stepenika smještena u niši otvora vrata postavljenih u središtu zapadnog zida crkve, pristupa se na prvi sprat zvonika.
Prostor naosa je približnih dimenzija 8,75 x 7,50 m.
Oltarski prostor je zasveden. U sredini istočnog zida je izveden polukružno završeni otvor. U uglu sjevernog i istočnog zida oltara je izvedena proskomidija u obliku manje zasvedene niše.
Centralno mjesto oltarskog prostora zauzima časna trpeza (prijestol), izrađena od kamena.
POKRETNO NASLIJEĐE
Ivanka Ribarević-Nikolić 1984. godine izvršila je inventarizaciju pokretnog naslijeđa u crkvi sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju. U časopisu Hercegovina prezentirala je 15 inventarisanih ikona. Hronološki raspon nastanka ove zbirke kreće se od XV/XVI do druge polovine XIX vijeka. Kako su sve ikone bile oštećene (oštećenje bojenog sloja i crvotočina), nakon njihove inventarizacije izvršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi.
1. SVETI NIKOLA SA SCENAMA ŽITIJA
Autor: rad domaćeg sjevernodalmatinskog slikara
Vrijeme izrade: početak XVIII vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 54,5x42,5x2,5 cm
Opis: Kompoziciju centralnog polja čini figura svetitelja sa dopojasnom figurom Hrista u gornjem lijevom uglu i Bogorodice u gornjem desnom uglu. Bogorodica i Hristos su okrenuti jedno prema drugome; Hristos je predstavljen sa jevanđeljem u lijevoj ruci, dok desnom blagosilja, Bogorodica u obje ruke drži omofor. Oni pružaju svetom Nikoli jevanđelje i omofor, njegove episkopske atribute.
Sveti Nikola je predstavljen kako sjedi na prijestolu sa crvenim jastukom, desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži otvorenu knjigu(5). Svetitelj je predstavljen u arhijerejskoj odjeći: epitrahilj ukrašen krstovima crne boje na blijedozelenoj osnovi, crveni plašt i tamnozelena donja odjeća. Na nadbedreniku, koji je na njegovom desnom bedru naslikan je lik Hristov. Pozadina i prijestol su zlatne boje, sa linearnim floralnim motivima, jednakim onim kao na donjoj haljini. Oreol je rađen puncom, sa vitičastim floralnim ornamentom. Uokolo je predstavljeno šesnaest scena iz života sv. Nikole. Iznad svake scene je razvijen svitak sa tekstom. Signature su rađene gustim lakom blijedo površinski pigmentisanim crvenom bojom, tako da se na većini natpisa pigment boje izgubio, a ostao samo namaz laka.
Figure u scenama žitija rađene su prilično neproporcijalno, sa predimenzioniranim glavama u odnosu na tijelo, što je posebno uočljivo kod figura predstavljenih u stojećem položaju. U većini slučajeva otvorena draperija ili motiv šahovskog polja na podu dočaravaju dubinu kada je u pitanju interijer, dok je u eksterijeru čest prikaz arhitekture principom obrtne perspektive. Margine ikone, posebno one centralnog polja, naznačene su paralelnim linijama na zlatnoj osnovi i ukrašene vitičastim floralnim ornamentom na sredini i u uglovima.
Opis scena žitija (s lijeva na desno, horizontalno):
- Rukopoloženje sv. Nikole u čin đakona (u oltaru hrama kleči sv. Nikola ispred prijestola, prikazan kao mladić. Ispred njega je arhijerej, star, sa dugom bradom, polaže mu ruku na glavu. U pozadini stoje dva đakona. Pod interijera je u formi šahovskog polja).
- Rukopoloženje sv. Nikole u čin episkopa (svetitelj kleči ispred arhijereja koji polaže ruku na njegovu glavu. Iznad njih leti ptica. Pod interijera je u formi šahovskog polja).
- Sveto trojstvo (Na lijevoj strani je predstavljen Hristos u sjedećem položaju na prijestolu, s krstom u desnoj ruci. Pored njega je predstavljen Bog Otac, sa trouglastim oreolom oko glave, u sredini je vjerovatno bio prikazan Sveti Duh u formi goluba, ali je ikona na ovom mjestu oštećena).
- Signatura iznad scene nije čitljiva zbog oštećenosti. Prikazana je grupa svetitelja. Ivanka Ribarević Nikolić pretopstavlja da se radi o sceni Rukopoloženja sv. Nikole u čin vladike/episkopa.
- Signatura nije čitljiva. Predstavljen je svetitelj u tamnici kako prima jevanđelje od Hrista i omofor od Bogorodice.
- Sv. Nikola oslobođa nevine ljude od smrti (U prvom planu kleče tri čovjeka vezanih ruku. Odjeveni su u tamnu odjeću, na glavi su im crvene kape. Desno od njih stoji dželat sa podignutim mačem u rukama. Svetitelj, koji stoji iza osuđenih, sprečava njihovo pogubljenje uzimajući mač iz ruku dželata).
- Sv. Nikola unosi u kuću srebrenjake, odnosno svetitelj izbavlja tri djevice od bluda (Lijevo u sobi je predstavljen stariji čovjek kako spava. Desno od njega stoje njegove tri kćeri. Kroz prozor svetitelj ubacuje kesu s novcem. U gornjem desnom uglu je predstavljena crvena draperija).
- Sv Haralampije skrši pomor đavoljev (Signatura je djelimično oštećena. Prikazan je svetitelj duge sijede kose i brade u stojećem položaju. Desnom rukom ukazuje na ruku koja blagosilja iz oblaka, dok u lijevoj drži jevanđelje. Ispred njegovih nogu je predstavljena sitna, obnažena figura sa crnim krilima na leđima (personifikacija duha nečastivog). U pozadini su prikazana tri jablana.
- Sveti Spiridon (prikazana je grobna kapela).
- Sveti Nikola uništava idole (Svetitelj u pratnji jedne osobe stoji u hramu ispred žrtvenika i baca figure idola. U gornjem dijelu scene su predstavljene dvije crne ptice raširenih krila).
- Smrt svetog Nikole (Svetitelj leži na odru prekriven crvenom tkaninom, odjeven u vladičansko ruho. Pored njega stoji episkop i grupa ljudi iz naroda).
- Sveti Nikola spasava brod od potopljenja (Na uzburkanom, otvorenom moru plovi brod na kome je svetitelj okružen ribarima).
- Javivši se u snu caru Konstantinu i Evalviju, svetitelj oslobađa stratilate (Signatura je nečitljiva. U gornjem dijelu scene, lijevo, prikazan je Evalvije kako spava. Pored njegove glave stoji svetitelj. Desno je prikazan Konstantin Veliki, također kako spava, sa krunom na glavi. Pored njegove glave stoji svetitelj. U donjem dijelu scene, unutar tvrđave su prikazane tri muške figure – stratilati).
- Sveti Nikola vaskrsava utopljenika. (Predstavljena je scena sa lađom na kojoj stoji svetitelj okružen lađarima. Utopljenik, tek izvučen iz mora, previjen je preko ruba lađe. Lijevo od ove scene, na obali predstavljena je figura u klečećem stavu, raširenih ruku, kako posmatra ovaj prizor).
- Sveti Nikola izbavi brod od potopljenja. (U lijevom dijelu scene, na obali, predstavljena je figura žene ogrnute crvenim plaštom. U ruci drži ibrik. Desno, na otvorenom moru plovi lađa na čijem pramcu je glava svetitelja).
- Sveti Nikola darova oči caru Stefanu Dečanskom (Ispred rastvorene draperije predstavljen je sv. Nikola kako stoji. Ispred njega kleči car Stefan sa krunom na glavi. Pod prostorije je predstavljen u formi šahovskog polja. (Ribarević-Nikolić, 1984, 202-205)
2. SVETI JEVANĐELIST (JOVAN?)
Autor: rad domaćeg, sjevernodalmatinskog slikara
Vrijeme izrade: početak XVIII vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 39,5x55x1,5 cm
Opis: Ispred rastvorene draperije na klupi (nije jasno vidljivo), predstavljen je svetitelj kako sjedi ogrnut tamnim plaštom sa svijetlijom, oker donjom odjećom, duge kose i kratke brade. Desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži otvorenu knjigu. Tekst u knjizi je naznačen cik-cak linijama. Svetitelj je prikazan kako sjedi za stolom na kojem je palmina grančica. Draperija je zagasito crvene, a pozadina zlatne boje. Pod interijera je riješen motivom šahovskog polja. Tamniji kvadrati šahovskog polja su ukrašeni amorfnim motivom – imitacija mermera. U gornjem desnom uglu je predstavljena Bogorodica sa Hristom u naručju. Hristos desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži svitak.
Ribarević-Nikolić navodi da je ikona pretrpjela znatna oštećenja, te da su na njenoj površini vidljivi tragovi naknadnih nanosa boje. Također navodi sličnost u načinu rada ove ikone i ikone Sveti Nikola sa scenama žitija. Na obje ikone se susreće jednak način obrade poda, oreol je rađen puncom sa jednakim motivom floralnih elemenata, gotovo je identičan lik svetitelja sa likom Hrista u gornjem lijevom uglu centralnog polja Žitija, a primjećuje se i podjednaka proporcijska nespretnost. (Ribarević-Nikolić, 1984, 205-206)
3. SVETI JOVAN PRETEČA – USEKOVANJE GLAVE SVETOG JOVANA PRETEČE
Autor: kritski rad
Vrijeme izrade: kasni XVII vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 42,4x30,4x2,6 cm
Opis: Ikona je oštećena crvotočinom, kao i mjestimičnim oštećenjima bojenog sloja.
Svetitelj je predstavljen u stojećem stavu, u pejzažu gotovo renesansne profinjenosti, držeći razvijeni svitak u lijevoj ruci, dok desnom rukom pokazuje na kalež u kome je njegova „usekovana“ glava. U gornjem lijevom uglu, na oblaku je predstavljen Hristos kako blagosilja desnom rukom, dok u lijevoj drži zatvorenu knjigu.
Signature na ikoni su urađene na grčkom jeziku. U gornjem dijelu ikone signature su rađene crvenom bojom i velikim štampanim slovima, dok je tekst u rotolusu pisan malim slovima crnom bojom. (Ribarević-Nikolić, 1984, 206-207)
4. BOGORODICA SKOPIOTISA
Autor: nepoznati grčki majstor
Vrijeme izrade: XVIII vijek
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 54,5x40,5 cm
Opis: Bogorodičin lik sa krunom na glavi slikan je monohromno – samo sivim i bijelim tonovima, sa tamnosmeđom konturom crteža, što je koloristički rijetka i neobična pojava na ikonopisu. Inicijali, pisani bijelim slovima, nalaze se u gornjim uglovima ikone. Duboke i oštre sjene ovalnog lica na dugačkom vratu, nagnutom u stranu, daju Bogorodici neuobičajenu izražajnost.
Potpuno identična ikona Bogorodice Skopiotise, iz XVIII vijeka, nalazi se u zbirci Jorgosa Cakiroglua u Atini. S obzirom na ista ikonografska i stilska obilježja ove dvije ikone, nesumnjivo je u pitanju rad jednog slikara. On stvara donekle originalne ikone, sigurno i namjerno tvrdog crteža, a koristi poznate dekorativne elemente.
Na donjem dijelu ikone nedostaje bojeni sloj. (Rakić, 1998, 282)
5. SILAZAK U AD
Autor: nepoznati srpski zograf
Vrijeme izrade: XVII vijek
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 38,7x30,2x2 cm
Opis: Praznična ikona predstavlja istočnu varijantu Hristovog uskrsnuća iz groba – njegov silazak u Ad. Hrist, koji je svojom smrću na krstu iskupio ljudske grijehe, razbio je vrata Ada, koja leže otvorena u donjem dijelu ikone. On pruža ruke prema Adamu koga izvlači iz mračne pećine naslikane ispod stijenja na kome stoje likovi. Do Adama je Eva, sklopljenih ruku, u crvenom maforionu i grupa pravednika koji čekaju izbavljenje. Sa Hristove desne strane stoje Jovan Preteča (sa oreolom), starozavjetni carevi David i Solomon sa krunama na glavama i drugi pravednici. Pozadina ikone je u gornjoj polovini zlatna, kao i oreoli i krune, zatim bordure haljina i čizme Davida i Solomona i klavus Jovana Krstitelja. Hristov crveni hiton, sačuvan samo u tragovima, također je bio šrafiran zlatom, kao i zraci u tamnoj mandorli koja se vidi iza njega. Odjeća je modelirana širokim i slobodnim potezima rukom iskusnog zografa koji se uklapa u tokove kasnogrčkog ikonopisa. Inkarnati likova su tamni, smeđi sa uskim osvijetljenim površinama. (Rakić, 1998, 123-124)
6. SVETI JOVAN JEVANĐELISTA
Autor: nepoznati grčki zograf
Vrijeme izrade: XVIII vijek
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 38,5x30,5 cm
Opis: Apostol Jovan predstavljen je kako sjedi na velikom orlu, postavljenom na oblacima. On jednom rukom drži mastionicu, a drugom pero kojim upisuje grčka slova u knjigu zlatnih korica, pišući svoje jevanđelje: „U početku bijaše riječ...“ (Jovan1,1). Knjiga i orao su glavne Jovanove oznake, orao je simbol jevanđeliste i znak njegovog uzvišenog nadahnuća. Svetitelj je predstavljen kako se okreće slušajući anđela zlatnih krila koji slijeće iza njegovih leđa i pokazuje mu rukom prema gore kao božanskom glasu koji mu diktira šta će napisati. U gornjem dijelu ikone, na zlatnoj podlozi, nalaze se ostaci dva grčka natpisa sa svetiteljevim imenom. Gornji natpis je naknadno dodat, a donji je originalan.
Slikarski tretman je jednak kao i na ikoni sv. Pantelejmona, s tom razlikom što je na Jovanovom himationu vidljiv gravirani crtež nabora. Barokna dramatika, posebno prisutna u pokretu anđela koji slijeće, svijetli kolorit i bogati obli nabori draperija pokazuju još veće približavanje zapadnim uzorima nego kod ikone sv. Pantelejmona, iako obje ikone više pripadaju kasnom moderniziranom postvizantijskom ikonopisu nego baroknom slikarstvu. (Rakić, 1998, 295)
7. SVETI PANTELEJMON
Autor: nepoznati grčki zograf
Vrijeme izrade: XVIII vijek
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 38,8x30,5x2,3 cm
Opis: Vitak mladić predstavljen je u uobičajenoj odjeći svetih besrebrenika – ljekara koji nisu primali novac za svoje usluge. Hiton i tunika optočeni su zlatnim bordurama, vidljivim i oko ručnih zglobova, a sprijeda visi kecelja koja pada preko leđa kao plašt. Na nogama svetitelj ima zlatne papuče, a u rukama drži ljekarske instrumente – zlatnu otvorenu kutijicu sa lijekovima i špatulu. Oreol je naznačen ugraviranom kružnicom i puncom, a instrumenti u njegovim rukama graviranim crtežom. Gore je na zlatnoj podlozi, naknadno ispisan natpis sa imenom sv. Pantelejmona, dok se ispod njega, tek u tragovima, nazire stari originalni natpis. Sivoružičasti inkarnat modelovan je uskim smeđim sjenčenjem. Draperije su tretirane svijetlim mekim i zaobljenim potezima kista, što pokazuje jake zapadne uticaje. Ikona predstavlja veoma dobar i minuciozan rad grčkog slikara koji tradicionalnu vizantijsku ikonografiju spaja sa moderniziranim slikarskim tretmanom jakih boja, pokazujući profinjenu osjećajnost i ostvarujući sklad cjeline. (Rakić, 1998, 293-294)
8. SVETI SABOR ARHANĐELSKI
Autor: nepoznati domaći majstor
Vrijeme izrade: druga polovina XIX vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 41x29,5x2,4 cm
Opis: Oslikani dio ikone je uvučen u odnosu na površinu za 0,5 cm, pa širina tako dobijenog rama iznosi 1 cm.
Na tamnoj pozadini predstavljena su tri arhanđela u stojećem položaju držeći medaljon sa Hristovim poprsjem. Hristos objema rukama blagosilja. (Ribarević-Nikolić, 1984, 209-210)
9. SVETI ARHANĐELI MIHAILO I GAVRILO
Autor: nepoznati domaći majstor
Vrijeme izrade: druga polovina XIX vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 69,5x57x2 cm
Opis: Na ikoni su predstavljene dvije stojeće figure anđela. Crnom linijom su rađene konture figura i lica, a svjetlijim linijama nabori odjeće i struktura krila. Oba arhanđela drže uzdignuti mač u desnoj ruci, dok u lijevoj drže korice mača. Donja odjeća arhanđela je crvene boje, dok su pancir-košulje rađene u zagasitom cinober tonu sa svijetlijim oker pojasevima. (Ribarević-Nikolić, 1984, 209-210)
10. BOGORODICA SA HRISTOM
Autor: nepoznati majstor
Vrijeme izrade: kraj XVII ili početak XVIII vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 43,7x30,7x3,5 cm
Opis: Pozadina ikone je tamnozelene boje. Dopojasna figura Bogorodice je predstavljena ogrnuta plaštom tamnocrvene boje, dok joj je oreol žut sa zrakastim motivima i stiliziranim floralnim ornamentom. Na desnom ramenu maforiona joj je ukrasna kopča. Inkarnati su rađeni tamnim okerom i sjenčani maslinastim tonom. (Ribarević-Nikolić, 1984, 210-211)
11. ISUS HRISTOS – IMAGO PIETATIS
Autor: rad grčkog slikara, ukoliko signatura može biti dovoljno indikativna školovanog u Italiji (Ribarević-Nikolić, 1984, 211)
Vrijeme izrade: polovina XVII vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 35x26x2,8 cm
Opis: Hristos je predstavljen u stojećem stavu (do visine bedara). Preko njegovih nagih ramena je prebačen crveni ogrtač. Ruke su mu svezane, a na glavi mu je trnov vijenac. Pored njega je još jedan simbol muka – koplje. Oko glave mu je pozlaćeni oreol. Iznad lijevog Hristovog ramena stoji naknadno ispisana signatura na crkvenoslovenskom jeziku, dok je u dnu ikone natpis na grčkom jeziku (POLγζwH PγΕΡΟΠΟγΛΟγ DωΡΟΝ)(6).
Stilski, ikona pripada „slikarskom pravcu Zapada“. Tendencija da se voluminizirano i anatomski što tačnije prikaže Hristovo obnaženo poprsje, izražajnost lica, te vazdušasto i u mekim naborima naslikana tkanina pojasa i znalački urađena šaka lijeve ruke, odaju školovanog majstora. Takvom načinu rada ne odgovara plošno naslikan crveni ogrtač (Ribarević-Nikolić, 1984, 211)
12. TRIPTIH SA PREDSTAVOM DVA NEPOZNATA SVETITELJA I BOGORODICOM ŠIROM OD NEBESA
Autor: rad domaćeg majstora
Vrijeme izrade: prva polovina XIX vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 39x22,5x2,5 cm
Opis: Na krilima triptiha predstavljena su dva episkopa, lijevi u plavoj, a desni u zelenoj odjeći. Signature su nečitljive, pa je teško pretpostaviti o kojim se episkopima radi. U centralnom dijelu triptiha predstavljena je Bogorodica Šira od nebesa sa Hristovim likom u medaljonu smještenim na prsima. (Ribarević-Nikolić, 1984, 211-212)
13. SVETI APOSTOLI PETAR I PAVLE
Autor: rad domaćeg majstora
Vrijeme izrade: prva polovina XIX vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 31x26,3x2,3 cm
Opis: Kompoziciju ikone čine dvije stojeće figure svetitelja okrenute tričetvrt-profilom jedna prema drugoj, a iznad njih je predstavljena dopojasna figura Hrista u oblacima sa uzdignutim rukama. Apostoli su odjeveni u tunike i ogrtač; apostol Petar u tuniku plave boje i ogrtač oker boje, dok je apostol Pavle predstavljen u tunici zelene boje i ogrtaču oker boje. Oba apostola u rukama drže knjigu. (Ribarević-Nikolić, 1984, 212)
14. SVETI GEORGIJE KEFALOFOROS SA SCENAMA ŽITIJA
Autor: rad zografa Stanoja Popovića(7) iz Martinaca
Vrijeme izrade: polovina XVIII vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 62x46,5x2,5 cm
Opis: U centralnom slikanom polju predstavljen je sv. velikomučenik Georgije sa svojom glavom i kopljem u rukama, odjeven prije kao plemić nego kao ratnik. Pored njega je svitak sa uobičajenim tekstom kojim se svetitelj obraća Hristu: „Tebe radi postradah vidi“. U gornjem desnom uglu je predstavljen Hrist koji mu stavlja mučenički vijenac na glavu. U kružnim medaljonima duž rubova ikone predstavljeno je deset scena iz žitija svetitelja koje ponavljaju stare vizantijske uzore.
U gornjoj horizontalnoj traci su predstavljene sljedeće scene:
- Mučenje sv. Georgija u užarenoj peći,
- Izbavljenje dječaka Kaoplena iz ropstva,
- Mučenje sv. Georgija na točku.
Lijevo, u vertikalnom nizu, odozgo prema dolje predstavljene su sljedeće scene:
- Sveti Georgije obara idole,
- Usekovanje sv. Georgija.
Desno, u vertikalnom nizu, odozgo prema dolje predstavljene su sljedeće scene:
- Sv. Georgije oživljava vola Glikerijevog,
- Sv. Georgije pred carem Dioklecijanom.
U donjoj horizontalnoj traci predstavljene su sljedeće scene:
- Scena sahrane, odnosno polaganja svetiteljevog odra u crkvi,
- Sv. Georgije ubija aždaju i oslobađa princezu,
- Bičevanje sv. Georgija volovskim žilama.
Svaka predstavljena scena pored sebe ima naziv. (Rakić, 1998, 123-124)
15. SVETI ATANASIJE ALEKSANDIJSKI
Autor: zograf Andrija Raičević
Vrijeme izrade: sredina XVII vijeka
Tehnika: tempera na drvetu
Dimenzije: 35x25 cm
Opis: Na ikoni je predstavljena dopojasna figura svetitelja koji jednom rukom blagosilja, a u drugoj drži jevanđelje. Odjeven je u episkopski felon – polistavrion (sveštenička odežda ukrašena grčkim krstovima), sa okerastim omoforom oko vrata. Sudeći prema ostacima crvenog natpisa s lijeve i desne strane, iznad ramena figure, Rakić zaključuje da je na ikoni predstavljen aleksandrijski svetitelj Atanasije.
Svetitelj je dat naspram zlatne pozadine, oreola označenog samo tankim ugraviranim linijama, kao starac duge, ravne brade. Vlasi kose, brkova i brade izvučeni su na smeđoj osnovi finom gradacijom sive boje u tri tona. Kako navodi Rakić, karakteristična muskulatura lica i ušiju, te boje inkarnata, povezuju ovu ikonu sa većim brojem Raičeviću pripisanih ikona. Desna šaka kojom svetitelj blagosilja, tankih dugačkih prstiju, dolje linearno spojenih, sa prepoznatljivim bijelim akcentima na osvijetljenim mjestima, kao i način njenog modelovanja oštrim sjenkama pri rubovima isti su kao i kod ikone sv. Nikole iz Stare crkve u Sarajevu. (Rakić, 1998, 123-124)
Objekat parohijske kuće (dvora)
Južno od objekta crkve nalazi se objekat dvora sveštenika. Objekat je izveden od kamena. U osnovi je pravougaoni. Prema vidljivim ostacima bio je natkriven dvovodnim krovom.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Nema podataka o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nema podataka o istraživačkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima na dobru.
5. Sadašnje stanje dobra
Objekat Pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju je tokom rata 1992 – 1995. godine znatnije oštećen.
Krov crkve i krov zvonika su u potpunosti uništeni. Nedostaju manji dijelovi južnog i zapadnog zida crkve, kao i južnog zida zvonika. Svi elementi drvene konstrukcije crkve (konstrukcija hora, konstrukcija krova) su u potpunosti nestali. Na sredini zida apside sa unutrašnje i vanjske strane su primjetne dublje pukotine koje se protežu čitavom dužinom zida i idu kroz polukupolu.
Malter u unutrašnjosti objekta je očuvan jedino u prostoru apside. Malter na vanjskim zidovima je očuvan u tragovima, znatnije samo na apsidi.
Metalna ulazna vrata su manje oštećena.
Vijenac zidova crkve je oštećen i djelimično prekriven niskom vegetacijom. Vegetacija je primjetna i na zidovima crkve. Unutrašnjost crkve, pod, je u potpunosti prekrivena niskom i visokom vegetacijom.
Molbilijar crkve (ikonostas) je u potpunosti uništen. Njegovi dijelovi su pronađeni prilikom raščišćavanja unutrašnjosti crkve u decembru 2008. godine(8). Informacije o stanju ikona nisu dostupne.
Objekat crkve je neposredno izložen utjecaju atmosferilija.
Objekat dvora sveštenika je također znatnije oštećen ratnim dejstvima. Krov objekta je u potpunosti uništen. Od objekta su sačuvani samo zidovi. Objekat je neposredno izložen utjecaju atmosferilija.
Prilikom izrade odluke nisu bili dostupni podaci o tome gdje se nalazi zbirka ikona koja je do rata (od 1992. do 1995. godine) bila u crkvi sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju.
6. Specifični rizici
- Potpuni gubitak objekta usljed izloženosti atmosferilijama.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 32/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Historijska vrijednost (veza građevine sa značajnim događajem u historiji)
C. Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade
iii. Proporcije
iv. Kompozicija
v. Vrijednost detalja
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
E. Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost
iv. Vezanost za rituale ili obrede
v. Značaj za identitet grupe ljudi
F. Ambijentalna vrijednost
ii. Značenje u strukturi i slici grada
G. Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- zemljišnoknjižni izvadak,
- fotodokumentacija (fotografija objekta prije rata 1992-1995 godine, autor Ćiril Rajić, fotografije ikona, autor Svetlana Rakić, fotografije stanja objekata u trenutku donošenja konačne odluke Komisije o dobru, april 2008. godine),
- snimak postojećeg stanja objekta, autor Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja graditeljske cjeline Pravoslavne sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1984. Ivanka Ribarević-Nikolić, „Ikone pravoslavne crkve u Blagaju kod Mostara“, Hercegovina, broj 4, Mostar, 1984, 201-216.
1998. Svetlana Rakić, Ikone Bosne i Hercegovine 16-19 vijek, Beograd, 1998.
(1) Tragovi maltera su vidljivi i na unutrašnjim i na vanjskim fasadama objekta.
(2) Pretpostavka na osnovu tragova horizontalnih drvenih greda na objektu.
(3) Pretpostavka, zasnovana na poređenju sa drugim pravoslavnim crkvama sagrađenim u Hercegovini u istom periodu, jeste da je prostor naosa bio zasveden poluobličastim svodom. Krovna konstrukcija pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog je u potpusnosti uništena i nema tragova svoda.
(4) Jedini sačuvani element jeste krovni vijenac na kojem je primjetna valovita forma krova.
(5) Ispisani tekst na otvorenoj stranici knjige dat je u tekstu Ivanke Ribarević Nikolić (Nikolić, 1984, 202)
(6) Tekst natpisa nalazi se u radu Ivanke Ribarević-Nikolić: „Ikone pravoslavne crkve u Blagaju kod Mostara,“ na strani 211.
(7) Jedan od osnovnih karakterističnih elemenata ovog slikara je predstavljanje arhitekture u pozadini. Građevine su prikazane uvjek na isti način, u zajedničkom sklopu u kome su otvori prozora i vrata tamni akcenti uokvireni bijelim konturama, a bijeli zapetasti crtež po fasadama daje građevinama ornamentiku stiliziranih voluta. To je u stvari potreba zografa da dekorativnim elementima ispuni određeni prostor, što je već bila poznata pojava na ruskim ikonama. Ovakvo Izbavljenje dječaka Kaoplena i Bičevanje volovskim žilama prisutno je i na brojnim, Stanoju pripisanim ikonama koje se nalaze u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu i u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu. Naspram ovako date arhitekture, Stanoje izvlači kontraste pomoću figura u tamnom odijelu koje ukrašava tačkastim i drugim geometrijskim ornamentima. Sama arhitektura, opet, izdvaja se na tamnoplavoj osnovi, a scena izgleda živo i dinamično. Izuzetna koloristička intuicija ovog zografa potvrđuje se na ikoni Kefaloforosa komponovanjem istih osnovnih boja, kao i na ikonostasu iz manastira Papraća. (Rakić, 1998, 153)
(8) U periodu od donošenja konačne odluke o dobru do objavljivanja Odluke Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je u okviru projekta Podrška turističkom razvoju Blagaja kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim naslijeđem zone – izrada Plana upravljanja, a u saradnji sa nevladinom organizacijom „Novi val“ izvršila čišćenje lokaliteta pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog od samoniklog rastinja i otpada. Tokom čišćenja, izvršenog u decembru 2008. godine, uklonjeno je svo samoniklo rastinje i nanos zemlje iz unutrašnjosti crkve. Tom prilikom su otkrivene kamene podne ploče.
|
