Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 36/09.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 27. svibnja do 2. lipnja 2008. godine, donijelo je
O D L U K U
I.
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići, općina Olovo, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 37 stećaka.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 3181, posjedovni list br. 126, k.o. Solun I, općina Olovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III.
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke, primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- obavljanje radova na infrastrukturi dopušteno je samo uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada;
- zbog ugroženosti nekropole potrebno je izvršiti sanaciju padine sa južne strane nekropole i ograde, u cilju zaštite od mogućeg daljnjeg urušavanja nekropole i oštećenja stećaka, i uklanjanje puta, ograde i svih privremenih objekata.
Vlada Federacije dužna je osigurati izradu programa sustavnog arheološkog istraživanja i konzervacije nekropole, koji, pored ostalog, treba sadržavati geodetski snimak postojećeg stanja, te izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnog spomenika.
IV.
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V.
Svatko, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI.
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II. - V. ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII.
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII.
Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
IX.
Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 33/02, „Službene novine Federacije BiH“, „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 79/02, br. 59/02 i „Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, br. 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 451.
X.
Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objave u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 02-02-66/08-7
28. svibnja 2008. godine
Sarajevo
Predsjedateljka Povjerenstva
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika donijelo je odluku o stavljanju Nekropole u Boganovićima, općina Olovo, na Privremenu listu nacionalnih spomenika, pod rednim brojem 451.
U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Naselje Boganovići je od Olova udaljeno oko 3 km zračne linije u smjeru sjeverozapada. Nekropola sa stećcima je smještena u središtu naselja, na manjem uzvišenju nazvanom – Navitak. Na nekropoli se nalazi 37 stećaka u formi ploča i sljemenjaka. Spomenici su dobro obrađeni, postavljeni u nizovima i orijentirani u smjeru zapad–istok i sjever–jug.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. br. 3181, br. posjedovnog lista 126, k.o. Solun I, općina Olovo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Zemljišna parcela na kojoj su smješteni spomenici u vlasništvu je 1/1 D.P. ''Stupčanica'' Olovo(1). Lokalni putovi su uvršteni kao dobro u općoj upotrebi, nalaze se na lokaciji označenoj kao k.č. br. 3180, br. posjedovnog lista 124, k.o. Solun I, općina Olovo(2).
Povijesni podaci
Pod planinom Stoborjem, na ušću rijeka Stupčanice i Bioštice, koje dalje čine rijeku Krivaju, smješteno je Olovo. Visoke pećine sa ostacima razvalina, koje narod naziva Gradine, upućuju na postojanje naseljenosti olovskog kraja od davnina. (K. Horman, 1889., 63.) U doba Ilira od 13. stoljeća pr. n. e. do 9. godine n. e. ovom području gravitiralo je plemenu Desidijata. (B. Marijanović, 1984., 55.)
Bogatstvo rudama i mineralima odredili su njegov povijesni razvoj, tako da su naselje i grad dobili naziv po rudi zvanoj olovo (lat. Plumbum, ital. città de Piombo). (K. Horman, 1889., 63.)
U srednjem vijeku na navedenom prostoru formiralo se naselje Olovo sa gradom koji se zvao Olovac. ( M. Vego, 1957., 84.)
Na postojanje župe Olovo upućuju dokumenti iz osmanske uprave u Bosni Hercegovini – spisak spahija iz 1711. godine – gdje se Olovcima naziva predio, nahija, oko današnjeg Olova. Prema tome, osmanska uprava je naslijedila raniji naziv župe, koja nije ostala u svojim prvobitnim granicama. (M. Filipović, 1934., 2.)
Vijesti u vezi sa eksploatacijom rudnika u Olovu javljaju se 1382. godine, u vrijeme vladavine kralja Tvrtka I. Uz Olovo usko je povezan i rudnik Kamenica, koji se u dubrovačkim prepiskama spominje ranije, 15. veljače 1376. godine, kada se Žore i Marko Bokšić obvezuju se da će u toku mjeseca travnja dati svojim kreditorima 90 milijara olova u Kamenici u Bosni. Iste godine, 19. travnja „creditores quondam Marini de Benvegnuta“ izjavljuju da se pod izvjesnim uvjetima odriču svih svojih prava na korist braće Bokšića „tam de plumbo laborato in Bossina quam ibi existente...“ U ovim se poslovima spominje i izvjesna količina olova „in Camenica in Bossina“.(D. Kovačević, 1961., 26.)
M. Filipović je mišljenja da su Kamenica i Olovo bili jedno naselje, iz razloga što se rupe (rovovi) nisu nalazili u Olovu nego oko njega, dok se ruda prerađivala u samom Olovu, koje je bilo središte društvenog i vjerskog života domaćeg i doseljenog stanovništva. (M. Filipović, 1934., 11.)
U olovskom kraju nalazio se i rudnik „Çeçegl“, tako Dubrovačka vlada 11. veljače 1382. godine šalje u Bosnu Paska Rastića i to „in contratas Çeçegli et Camenice“ da pronađe imovinu pokojnog Mihaila Budačića. (D. Kovačević, 1961., 26.)
Pored Čečelja, koji se još javlja i u osmanskom defteru iz 1468./1469. godine, u okolini Olova se spominju i manji rudnici (olovo) Kruševo i Donje Podgrađe. (A. Handžić, 1999., 292., 293.)
Otvaranje rudnika i urbanizacija srednjovjekovne Bosne predstavljaju okvir za pojavu stećaka kao novog izraza označavanja grobova koji u Europi započinje u 12. i 13. stoljeću upravo sa razvojem gradova i građanske klase. Time je označen kraj dugom razdoblju „anonimnosti“ grobova između 6. i 11. stoljeća.
Međutim, A. Benac je mišljenja da je osnova bogatstva i moći olovskih feudalaca ležala u ogromnim pašnjacima i stadima stoke, stoga su i njihovi kmetovi bili pretežno pastiri i stočari, a uz to je bilo i slobodnih seljaka.
Razlog za takvo tumačenje vidi u tome što su rudnici olova bili u vlasništvu kraljevske vlasti, a potom pojedinih vlasteoskih obitelji (obitelj Radenovića-Pavlovića koja je gospodarila olovskim krajem), stoga je vjerojatnije da su do svog bogatstva i svoje moći došli na isti način kao i feudalci u drugim dijelovima Bosne (u sklopu općeg društveno-ekonomskog razvoja feudalnog društva). (A.Benac, 1951., 60.)
2. Opis dobra
U svom djelu ''Olovo'', A. Benac je dao raspored stećaka sa njihovom detaljnom identifikacijom i opisom(3).
Čitav ornamentalni sustav na olovskim nekropolama otkriva poseban klesarski pristup sa svojim principima ukrašavanja i svojim načinom rješavanja ornamentiranih površina. Među ukrasnim motivima najzastupljeniji su: spiralni zavoji – vidljivi na 43 spomenika, rozete na 35 spomenika i pleteno uže na 26 spomenika. Osim njih, evidentirani su još: cik-cak linije, kružići, kružići sa točkom, krug od pletenog užeta, krug sa rozetom, zrakasti krug, polukrug, zvijezda, grozd, polumjesec, vodenica i plastična dugmad. Karakteristika spomenika olovskog kraja je što na njima nema figuralnih predstava, ali zato se susreću predstave ljudske ruke, zatim ruke s kopljem i ruke s mačem. Svi stećci su izrađivani od vapnenca, veliki dio njih je tehnički dobro klesan i obrađen, bez određene i dosljedno provedene orijentacije grobova. Nastanak olovskih nekropola stavlja se u vremenski razmak od kraja 14. do kraja 15. stoljeća, s tim da najviše spomenika pripada prvoj polovici 15. stoljeća. (A. Benac, 1951., 51. – 58.)
Na području olovskog kraja izniknuo je cijeli „sistem grobišta“, koji upućuje na zaključak da se radilo o gusto naseljenom kraju, poznatom po razvijenom rudarstvu. Karakteristika ovdašnjih stećaka je da pružaju predstave o izvornoj srednjovjekovnoj kući (npr. stećak sa Klise, koji poput rebrastog plašta na pobočnim stranama imitira drvene oblice od kojih se gradila prava kuća). (Ibidem, 63.)
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići – Olovo
Iznad doline Krivaje, s lijeve strane ceste Olovo–Zavidovići, na udaljenosti zračne linije od Olova oko 3 km, prostire se naselje Boganovići. U središtu naselja nalazi se manja uzvisina – Navitak, na kome je smještena srednjovjekovna nekropola sa stećcima.
Veći dio stećaka položen je na brežuljku, a manji dio smješten je na zapadnoj padini brežuljka. Na lokalitet se dolazi lokalnim makadamskim putem iz smjera zapada ka istoku, koji se pred samom nekropolom razdvaja. Lijevi krak puta vodi do kuća, koje se nalaze sa sjeverne strane nekropole, dok se desni krak spušta ispod nekropole prema dolini i kućama koje se nalaze sa južne strane nekropole. Na raskrižju putova jedan smjer puta se pruža pravo prema dvjema kućama, koje se nalaze na udaljenosti od nekropole između 10 do 15 m, s južne i istočne strane. Prilikom prokopavanja prilaznog puta prema dvjema navedenim kućama, stanovnici su narušili izvorni izgled i sa te južne strane izvršili potkopavanje nekropole da bi imali više ulaznog prostora ispred svojih kuća. Stećci na ovom lokalitetu pripadaju skupini većih nekropola olovskoga kraja, koji predstavljaju nekropole pojedinih nastanjenih mjesta, sela ili zaseoka sa zajedničkim grobljem u kojem su pokopavani stanovnici jednog mjesta. Smatra se da su tu živjeli slobodni seljaci – stočari.
Da nije postojao utvrđen običaj orijentacije grobova pokazuju i stećci na ovom lokalitetu, gdje je polovica orijentirana u smjeru istok–zapad, a druga polovica u smjeru sjever–jug. Od evidentiranih nekropola olovskoga kraja, sigurni ostaci majdana, gdje su izrađivani stećci za nekropolu u selu, postoje u Boganovićima. Materijal od kojeg su stećci klesani je vapnenac, a izrađivani su u formi sljemenjaka i ploča.
Na lokalitetu je smješteno 37 stećaka (3 ploče, 31 sljemenjak i 3 stećka čiju formu i oblik nije bilo moguće odrediti iz razloga što su u potpunosti utonuli)(4).
Sljemenjaci su klesani tako da su nešto uži prema dnu i svi su sa postoljima. Ploče su grublje obrade, također sa postoljem.
Ukrasni ornamenti vidljivi su na deset stećaka, od kojih su svi sljemenjaci (sljemenjak br. 12, 13, 15, 16, 21, 22, 26, 28, 35 i 36).
Ukrasni motivi zastupljeni na lokalitetu Navitak su: tordirana vrpca, rozeta, spiralni zavoj, motiv križa, polumjesec i grozd. Spomenici su precizno obrađeni, u manjoj mjeri su oni koji su grubo obrađeni.
Stanje stećaka
Stećak br. 1 – sljemenjak, bez ukrasa, vidljiva oštećenja sa bočnih strana, utonuo ka zapadu;
- dimenzije stećka su: 179x60x44 cm,
- dimenzije postolja su: 201x75x17 cm, prednja čeona dubina postolja 15 cm i bočna 15 cm.
Stećak br. 2 – sljemenjak, obrastao mahovinom sa zapadne strane, sa istočne strane nalaze se nanosi zemlje do krovne plohe;
- dimezije stećka su: 173x50x41 cm,
- dimenzije postolja su: 197x70x20 cm, čeona dubina postolja 11 cm i bočna 10 cm.
Stećak br. 3 – sljemenjak, dobro obrađen i očuvan;
- dimezije stećka su: 154x50x52 cm,
- dimenzije postolja su: 176x72x20 cm, čeona dubina postolja 10 cm i bočna 13 cm.
Stećak br. 4 – sljemenjak, dobro obrađen i očuvan, nagnut ka zapadu, potkopan sa južne strane, vidljiva oštećenja sa istočne i zapadne krovne plohe;
- dimenzije stećka su: 180x75x67 cm,
- dimenzije postolja su: 210x76x23 cm, čeona dubina postolja 16 cm i bočna 15 cm.
Stećak br. 5 – sljemenjak, za razliku od prethodnih orijentiran je jugoistok-sjeverozapad, dobro obrađen i očuvan, sa sjeverne strane cijelom svojom dužinom stećak je zasut nanosima zemlje;
- dimezije stećka su: 140x47x50 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 172 cm, širinu nije bilo moguće izmjeriti, visina 17 cm, čeona dubina postolja 14 cm i bočna 9 cm.
Stećak br. 6 – ploča, grubo klesana površina, oštećen, orijentiran jugoistok-sjeverozapad, sa sjeverne strane cijelom svojom dužinom stećak je zasut nanosima zemlje;
- dimezije stećka su: 162x72x30 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 190 cm, visina 16 cm, čeona dubina postolja 18 cm i bočna 12 cm.
Stećak br. 7 – sljemenjak, utonuo svojom visinom i dužinom u prilazni dio puta, nazire se samo dio hrbata na temelju kojeg se vidi da je u formi sljemenjaka;
- vidljiva dužina stećka je 130 cm.
Stećak br. 8 - utonuo na sredini puta, vidljiva su oštećenja na površini, teško je odrediti njegovu formu.
Stećak br. 9 - utonuo na sredini puta, vidljiva su oštećenja na površini, teško je odrediti njegovu formu.
Stećak br. 10 – sljemenjak, dobro obrađen i očuvan, smješten sa sjeverne strane, utonuo u visini postolja;
- dimezije stećka su: 180x73x62 cm,
- dimenzije postolja su: visina 20 cm, čeona dubina postolja 18 cm i bočna 16 cm.
Stećak. br. 11 - sljemenjak, vidljiva oštećenja postolja i sjeverne čeone strane;
- dimezije stećka su: 150x50x44 cm,
- dimenzije postolja su: vidljiva dužina 178x79x25 cm, čeona dubina postolja 12 cm i bočna 11 cm.
Stećak. br. 12 - sljemenjak, dobro obrađen i ukrašen na čeonim stranama, vidljive napukline na krovnim plohama i oštećenja sa zapadne bočne strane, sa istočne strane stećak je zasut nanosima zemlje;
- dimezije stećka su: 158x68x vidljiva visina 69 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 180 cm, visina 20 cm, čeona dubina postolja 16 cm i bočna 17 cm.
Na njegovim čeonim stranama prikazani su isti ukrasi. Zabat je uokviren vrpcom od pletenog užeta sa petokrakom rozetom u sredini. Ispod su dva postavljena spiralna zavoja, kod kojih se krajevi prelamaju i okomito spuštaju prema podnožju. Ornament je izveden tehnikom udubljivanja.
Stećak br. 13 – sljemenjak, dobro obrađen, ali oštećen sa južne čeone strane, tako da nedostaje dio ukrasa, sa istočne strane utonuo u visini postolja;
- dimezije stećka su: 130x50x67 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 130 cm, visina 15 cm, čeona dubina postolja 18 cm i bočna 15 cm.
Ukrasni motivi su slični kao i na stećku br. 12, s tim da je razlika u tome što se krajevi spiralnih zavoja uvijaju i daju oblik slova S. Ornament je izveden također tehnikom udubljivanja.
Stećak br. 14 – sljemenjak, dobro klesan i očuvan, bez ukrasa, nagnut ka zapadu;
- dimenzije stećka su: 162x65x58 cm,
- dimenzije postolja su: 186x72x20 cm, prednja čeona dubina postolja 12 cm i bočna 15 cm.
Stećak br. 15 – sljemenjak, dobro obrađen sa ukrasom, ali oštećen, sa istočne strane nalaze se nanosi zemlje;
- dimezije stećka su: 149x53x55 cm,
- dimenzije postolja su: 179x60x16 cm, čeona dubina postolja 13 cm i bočna 10 cm.
Ivice krovnih ploha i bočne strane su oštećene i preko njih pruža se pleteno uže sa završetkom u formi dugmadi (jabuke) na jednom kraju (sa zapadne strane). Ukras je u vidu ispupčenog reljefa.
Stećak br. 16 – sljemenjak, dobro obrađen i očuvan, orijentiran sjeveroistok-jugozapad, ukrašen sa čeone jugozapadne strane, obrastao mahovinom, sa istočne i zapadne strane stećka nalaze se nanosi zemlje, oštećenja su vidljiva na bočnoj krovnoj plohi;
- dimezije stećka su: 183x65x50 cm,
- dimenzije postolja su: 200x75x20 cm, čeona dubina postolja 14 cm i bočna 14 cm.
Na jugozapadnoj strani nalazi se ukras u obliku križa, čiji je donji dio dug i raširuje se u stabilno postolje. Gornji krajevi se završavaju u obliku polujabučica. Ornament je izveden tehnikom udubljivanja.
Stećak br. 17 – sljemenjak, obrastao mahovinom, dobro klesan i očuvan, orijentiran sjeveroistok-jugozapad, sa bočne južne strane vidljivo je oštećenje stećka;
- dimezije stećka su: 195x70x64 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 230x91x20 cm, čeona dubina postolja 17 cm i bočna 14 cm.
Stećak br. 18 – sljemenjak, orijentiran je sjeveroistok-jugozapad, dobro obrađen, ali oštećen sa čeone jugozapadne strane, sa istočne strane cijelom svojom dužinom stećak je zasut nanosima zemlje i kamenja, obrastao mahovinom i raslinjem;
- dimezije stećka su: 160x70x44 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 174 cm, visina 18 cm, čeona dubina postolja 12 cm i bočna 15 cm.
Stećak br. 19 – sljemenjak, dobro klesan i obrađen, utonuo sa južne strane cijelom svojom dužinom, stećak je zasut nanosima zemlje i kamenja, oštećeno postolje i ivice sjeverne stranice, orijentiran jugoistok-sjeverozapad;
- dimezije stećka su: 169x67x44 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 198 cm, visina 20 cm, čeona dubina postolja 15 cm i bočna 15 cm.
Stećak br. 20 – ploča, bez ukrasa, grubo klesan, oštećena bočna zapadna ivica, orijentiran sjever-jug;
- dimezije stećka su: 160x57x23 cm,
- dimenzije postolja su: 170x65x20 cm, čeona dubina postolja 10 cm i bočna 6 cm
Stećak br. 21 – sljemenjak, orijentiran sjever-jug(5), nagnut na južnu i istočnu stranu, oštećen čeoni i bočni dio sa južne, odnosno zapadne strane, utonuo u visini postolja, ukrašene su obje čeone strane i krovne plohe;
- dimezije stećka su: 160x64x60 cm.
Preko krovnih ploha po dužini pružaju se pletena užad i obilježavaju strehu, a iznad čeonih strana su odmaknute od zabata. Na sjevernoj čeonoj strani izvedena su dva spiralna zavoja, od kojih je desni veći. Njihovi krajevi produžavaju se u zajedničku dršku prema podnožju. Između zavoja smještena je rozeta sa trokutastim laticama.
Na južnoj čeonoj strani nalaze se isti spiralni zavoji, čija se zajednička drška produžava u križ. Dio stećka ispod lijeve spirale je oštećen i nedostaje. Krakovi križa završavaju u obliku polujabučica. Ornamenti su izvedeni tehnikom udubljivanja.
Stećak br. 22 – sljemenjak, ukrašen, orjentiran istok-zapad, dobro obrađen i očuvan, prevaljen na istočnu stranu, vidljiva napuknuća preko pola;
- dimezije stećka su: 185x75x55 cm,
- dimenzije postolja su: 218x101x22 cm, čeona dubina postolja 15 cm i bočna 16 cm.
Donji krajevi bridova produžavaju se u uske ''šape'', pa izgleda kao da sljemenjak na njima stoji. Drugih ukrasa nema.
Stećak. br. 23 - sljemenjak, orijentiran istok-zapad, vidljiva oštećenja postolja, južne bočne strane i ivice krovne plohe;
- dimezije stećka su: 195x70x72 cm,
- dimenzije postolja su: 200x82x22 cm, čeona dubina postolja 10 cm i bočna 13 cm.
Stećak. br. 24 – sljemenjak, orijentiran istok-zapad, nagnut ka sjeveru, obrastao mahovinom;
- dimezije stećka su: 170x70x52 cm,
- dimenzije postolja su: 206x84x24 cm, čeona dubina postolja 20 cm i bočna 11 cm.
Stećak br. 25 – sljemenjak, orijentiran istok-zapad, dobro obrađen, vidljivo udubljenje na krovu, obrastao mahovinom;
- dimezije stećka su: 194x78x60 cm,
- dimenzije postolja su: 231x92x20 cm, čeona dubina postolja 20 cm i bočna 14 cm.
Stećak br. 26 – sljemenjak, orijentiran istok-zapad, obrastao mahovinom, dobro obrađen sa ukrasom, ali oštećenog postolja sa zapadne strane;
- dimenzije stećka su: 150x60x50 cm,
- dimenzije postolja su: širina 60 cm, visina 15, čeona dubina postolja 10 cm i bočna 10 cm.
Ukrasni motiv je uklesan i nalazi se samo na čeonoj zapadnoj strani. Tu se vide dva spiralna zavoja, čija se zajednička drška produžava u križ, čiji krakovi se završavaju u obliku polujabučica, a donji dio vertikalnog kraka križa se proširuje u stabilno postolje, tako da spiralni zavoji izlaze iz vertikalnog kraka križa.
Stećak br. 27 – sljemenjak, dobro obrađen i očuvan, orijentiran istok-zapad, obrastao mahovinom, sa južne strane stećka nalaze se nanosi zemlje, oštećenja su vidljiva na postolju stećka sa zapadne strane;
- dimezije stećka su: 180x70x65 cm,
- dimenzije postolja su: 230x89x20 cm, čeona dubina postolja 25 cm i bočna 17 cm.
Stećak br. 28 – sljemenjak, obrastao mahovinom, dobro klesan, orijentiran istok-zapad, sa bočne sjeverne strane vidljivo je napuknuće stećka;
- dimezije stećka su: 160x63x60 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 190x90x vidljiva visina 13 cm, čeona dubina postolja 22 cm i bočna 12 cm.
U zapadnom dijelu krovnih ploha izrađena je sa svake strane po jedna plastična, šestokraka rozeta i na sredini južne krovne plohe također je izrađen polumjesec.
Stećak br. 29 – sljemenjak, orijentiran je istok-zapad, dobro obrađen, ali obrastao mahovinom, oštećen sa sjeverne bočne strane;
- dimezije stećka su: 173x70x43 cm,
- dimenzije postolja su: 203x95x17 cm, čeona dubina postolja 10 cm i bočna 10 cm.
Stećak br. 30 – sljemenjak, dobro klesan i obrađen, oštećen u sljemenu sa zapadne strane, orijentiran istok-zapad;
- dimezije stećka su: 108x50x50 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 113x53x15 cm, čeona dubina postolja 10 cm i bočna 10 cm.
Stećak br. 31 – sljemenjak, orijentiran istok-zapad, oštećen bočni dio sa južne strane, vidljiva napuknuća sa sjeverne strane krovne plohe;
- dimezije stećka su: 147x45x38 cm,
- dimenzije postolja su: dužina 173x65x14 cm, čeona dubina postolja 10 cm i bočna 8 cm.
Stećak br. 32 – sljemenjak, orijentiran sjever–jug, prevrnut cijelom dužinom na zapadnu stranu, obrastao mahovinom i u lošem stanju;
- dimenzije stećka su: 126x50x40 cm,
- dimenzije postolja su: 150x60x12 cm, čeona dubina postolja 13 cm i bočna 10 cm.
Stećak br. 33 – ploča, orijentiran sjever-jug, u amorfnom stanju, obrastao mahovinom;
- dimezije stećka su: 148x68x24 cm,
- dimenzije postolja su: 170x94x16 cm, čeona dubina postolja 13 cm i bočna 10 cm.
Stećak. br. 34 - sljemenjak, orijentiran istok–zapad, obrastao mahovinom, vidljiva napuknuća sa istočne čeone strane, sa zapadne strane stećka su nanosi zemlje;
- dimezije stećka su: 153x54x54 cm,
- dimenzije postolja su: širina 65 cm, visina 20 cm, čeona dubina postolja 13 cm i bočna 10 cm.
Stećak. br. 35 – sljemenjak sa ukrasom, orijentiran istok-zapad, nagnut ka sjeveru, obrastao mahovinom;
- dimenzije stećka su: 187x65x52 cm,
- dimenzije postolja su: 218x80x13 cm, čeona dubina postolja 17 cm i bočna 17 cm.
Čeone strane sadrže identične ukrase. Zabat je uokviren širom vrpcom od pletenog užeta. Unutar tog okvira izrađena je petokraka rozeta. Ispod zabata su postavljena dva spiralna zavoja, čiji se krajevi okomito produžavaju do podnožja. Sa obje strane ukrasni motivi su izvedeni tehnikom udubljivanja.
Stećak br. 36 – sljemenjak sa ukrasom, orijentiran istok-zapad, dobro obrađen, obrastao mahovinom, sa južne i zapadne strane stećka nalaze se nanosi zemlje, vidljiva su oštećenja sa južne strane krovne plohe;
- dimenzije stećka su: 163x70x60 cm,
- dimenzije postolja su: 190x80x20 cm, čeona dubina postolja 15 cm i bočna 15 cm.
Čeone strane sadrže identične ukrase i iste su kao i kod spomenika br. 35.
Stećak br. 37 – teško je odrediti njegovu formu jer je u potpunosti utonuo (prema Planu nekropole A. Benca stećak je u formi ploče).
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Olovo kao spomenik III. kategorije uvršteno je 14 lokaliteta nekropola sa stećcima (428 stećaka) bez preciznije identifikacije.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika donijelo je odluku o stavljanju Nekropole u Boganovićima, općina Olovo, pod rednim brojem 451, na Privremenu listu nacionalnih spomenika.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraživačke radove u smislu evidentiranja i opisivanja lokaliteta na području općine Olovo izvršio je Alojz Benac i publicirao 1951. godine.
Konzervatorsko–restauratorski radovi nisu poduzimani.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 14. ožujka 2008. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- većina stećaka je dobro klesana i očuvana,
- područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije obrasta travom, raslinjem i granjem,
- stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja,
- pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju,
- stećak br. 4 je u novoj situaciji zbog proširivanja prilaza stambenom objektu ugrožen,
- na većini stećaka prisutni su biljni organizmi, uglavnom lišajevi i mahovina koji razaraju strukturu kamena,
- ukrasni ornamenti vidljivi su na 10 stećaka – sljemenjaka,
- u razgovoru sa mještanima dobili smo informacije da se zbog atmosferskih utjecaja i proširivanja prilaza stambenom objektu obrušava zemlja sa lokaliteta iz koje ispadaju ljudske kosti, što se potvrdilo prilikom snimanja stanja na terenu.
6. Specifični rizici
- izvršeni radovi na proširivanju prilaza stambenom objektu za mještane kojim se neposredno ugrožava nekropola,
- dugogodišnja dezintegracija i neodržavanje lokaliteta,
- nepovoljni vremenski utjecaji,
- samonikla vegetacija.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Povijesna vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvaliteta obrade
ii. Kvaliteta materijala
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim povijesnim razdobljima
E) Simbolička vrijednost
i. Ontološka vrijednost
v. Značaj za identitet skupine ljudi
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iv. Tradicija i tehnike
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- zemljišnoknjižni izvadak,
- fotodokumentacija sa terena, 11 fotografija.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1889. Horman, Kosta, Olovo, GZM, Sarajevo, siječanj-ožujak 1889., 63.-77.
1934. Filipović, Milenko, Varošica Olovo s okolinom, Beograd, 1934.
1951. Benac, Alojz, “Olovo”, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine II, Beograd, 1951.
1957. Vego, Marko, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo, 1957.
1961. Kovačević, Desanka, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo, 1961.
1971. Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971., 230.-231.
1978. Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1978.
1980. Skupina autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980., 51.
1984. Brunislav Marijanović, “Mlađe kameno doba” u: Visoko i okolina kroz historiju I, (predhistorija, antika i srednji vijek), Visoko, 1984., 15.-29.
1999. Handžić, Adem, “Rudarstvo i rudarski trgovi u Bosni u drugoj polovini XV vijeka” u: Radovi – Simpozijum – rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine od prahistorije do početka XX vijeka, Zenica, 1999., 283.-321.
(1) U dopisu Općine Olovo – Služba za ekonomske poslove – od 17. ožujka 2008. godine, navedeno je da se podaci za zemljišne knjige nalaze na obradi kod gore navedene službe i da će nakon istog biti predate Općinskom sudu Visoko, nadležnom za izdavanje podataka iz zemljišne knjige.
(2) U dopisu Općine Olovo od 12. svibnja 2008. godine, dostavljeni su podaci iz katastra za okolne zemljišne parcele koje graniče sa zemljišnom parcelom na kojoj se nalazi nekropola sa stećcima.
(3) Tom prilikom evidentirao je na dvanaest lokaliteta 263 spomenika. Od toga najveći broj čine sljemenjaci i to: 159 sljemenjaka (sarkofaga) sa postoljem, 7 sljemenjaka bez postolja i dva dvostruka sljemenjaka sa postoljem. Potom slijedi 30 ploča bez postolja i 21 ploča sa postoljem, zatim 11 primjeraka sanduka sa postoljem, 32 bez postolja i 1 obelisk. Od navedenih 263 spomenika, ukrašen je 61 primjerak.
(4) A. Benac je u svom radu evidentirao 38 stećaka (7 ploča i 31 sljemenjak). Uvidom u Plan nekropole sa stećcima, gore navedena tri stećka, koji su utonuli, ucrtani su kao ploče. (A.Benac, 1951., 36. i Plan VI.)
(5) Uvidom u Plan nekropole sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići, općina Olovo, a kojeg je sačinio A. Benac, ovaj stećak je bio orijentiran u smjeru istok-zapad, što znači da je došlo do njegovog pomjeranja, usljed čega je sada orijentiran u smjeru sjever-jug. (A.Benac, 1951., Plan VI.)
|
