Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 86/08.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 27. maja do 2. juna 2008. godine, donijela je
O D L U K U
I
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Mramorje, Gornji Studenci, opština Ljubuški, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 74 stećka (44 ploče, 26 sanduka i 4 sljemenjaka).
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 199 (stari premjer) upisana u z.k. uložak broj 407, što odgovara k.č. 2189 (novi premjer), posjedovni list broj 360/1, k.o. Studenci, opština Ljubuški, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definisanom u tački I stav 3 ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;
- na zaštićenom području dozvoljeno je sahranjivanje u postojeće grobnice;
- nije dozvoljena izgradnja novih i proširivanje starih grobnica;
- izvršiti uklanjanje betonske ograde oko kompleksa.
Vlada Federacije dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:
- izrada programa utvrđivanja postojećeg stanja;
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole;
- izradu i sprovođenje programa prezentacije nacionalnog spomenika.
Projekat sanacije, restauracije i konzervacije nekropole treba da sadrži:
- arheološko istraživanje;
- čišćenje stećaka od lišaja i mahovine i saniranje oštećenja;
- uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije.
IV
Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe, suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članu V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02, «Službeni glasnik Republike Srpske», broj 79/02, «Službene novine Federacije BiH», broj 59/02 i «Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH», broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 360.
X
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 05.1-02-67/08-6
28. maja 2008.godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovu člana 2 stav 1 Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,“nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju Nekropole sa stećcima Mramorje, Gornji Studenci, opština Ljubuški na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 360.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 i člana 35 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Nekropola sa stećcima Mramorje nalazi se na nadmorskoj visini od 63 metara, geografskoj širini 43° 10.803”, geografskoj dužini 17°36.223”, uz savremeno rimokatoličko groblje (Studeničko groblje, Vego, 1954, 7), u selu Gornji Studenci, udaljenom oko 5 km vazdušne linije od Ljubuškog, u pravcu jugoistoka.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj 199 (stari premjer) upisan u z.k. ul. broj 407, k.č. 2189 (novi premjer), izvadak iz posjedovnog lista broj 360/1, k.o. Studenci, opština Ljubuški, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Istorijski podaci
Naselja u okolini današnjeg Ljubuškog pripadala su u X vijeku Paganiji (Neretvanskoj Krajini, Vego, str.4, 1954). U istom vijeku, između Dubrovnika i Neretve prostiralo se Zahumlje (Hum), a nešto kasnije njegove granice su se proširile i na desnu obalu rijeke Neretve i dopirale i do rijeke Cetine.
U drugoj polovini XII vijeka car Manojlo Komnen zavladao je današnjom Hercegovinom i darovao Zahumlje knezu Miroslavu Nemanjiću, koji je vladao navedenim područjem do 1199. godine, kada je Zahumlju pripala ljubuška dolina. Nakon smrti humskog kneza Miroslava, njegovi sinovi Petar i Andrija podijelili su očevu zemlju na dva dijela. Knez Andrija dobio je Popovo i predjele od Neretve do Nevesinja, a knez Petar krajeve od Neretve do rijeke Cetine. Andrija je preuzeo vlast u Zahumlju i razvio trgovačke i kulturne veze s dalmatinskim gradovima (Vego, 1954, 4).
Nakon 1250. godine Andrijini sinovi Bogdan i Radoslav postali su ugarski vazali (Vego, 1954, 4).
Početkom XIV vijeka zapadnim Zahumljem vladao je knez Konstantin koji je bio namjesnik u Brotnju uime Nemanjića. Kraće vrijeme Zahumljem (bar nekim njegovim dijelovima) vladali su Šubići, naročito ljubuškom kotlinom (početkom XIV vijeka).
Početkom treće decenije XIV vijeka vodile su se borbe za prijestolje u Srbiji, a u Hrvatskoj i Bosni sukobi ugarskih magnata protiv Šubića. Kada je srušena moć bana Mladena II Šubića, bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1322. godine, pripojio je Hum Bosni, te proširio vlast na područje od Cetine do Neretve, tj. na primorske krajeve čak do zidina grada Dubrovnika (Vego, 1954, 4).
Godine 1357. zapadni dio Huma pripada ugarskoj kruni kao miraz za Ludvigovu(1) ženu Jelisavetu Kotromanić. Na taj način je i zapadni dio Hercegovine bio pod mađarskom vlašću sve do 1382. godine.
Godine 1359. bosanski kralj Stjepan Dabiša i supruga Jelena darovali su selo Veljake pored Ljubuškog svojoj kćeri Stani, udatoj za kneza Jurja Radivojevića, koji je bio vjeran bosanskom kralju Ostoji tokom njegove borbe protiv Mađara i Dubrovčana, kao i domaćih protivnika (Vego, 1954, 5).
U istorijskim dokumentima 1444. godine javlja se podgrađe Ljubuškog grada i u njemu lokalna crkva, bez navoda kome je posvećena. Godine 1444. Gojislav Orlović, zvani Petanović, oporukom ostavlja dio novca za crkvu u Ljubuškom (22. februara 1444). Iste godine je Radojko Dobrovoević dao 6 perpera crkvi u Ljubuškom za pomen na misi sv. Đorđa (Kovačević-Kojić 1978, 115; Tošić, 1987, 31, nap. 177, 249, nap. 125).
Godine 1463. Ljubuški prvi put osvajaju Osmanlije. Drže ga svega mjesec dana, (juni-juli) jer su se morali povući radi nedovoljne snabdjevenosti vojske, tako da je knez Vlatko brzo vratio grad pod svoju vlast.
Između 1468. i 1477. godine Osmanlije su definitivno osvojile Ljubuški. Već 1477. godine on predstavlja pograničnu tvrđavu sa jakom posadom. Neki član posade držao je sela koja je prije držao drinski kadija, između ostalog i selo Ljubuški, očgledno podgrađe koje datira još iz srednjeg vijeka.
Godine 1477. grad Ljubuški se pominje u defteru hercegovačkog sandžaka. Od 1475. do 1477. godine, prema tom popisu, nahija Ljubuški tada pripada drinskom kadiluku. (Tošić, 1987, 178; Šabanović, 1982, 46, 160).
Godine 1503. Ljubuški se pominje u ugovoru između Turske i Ugarske, kao jedan od pograničnih gradova koji ostaje pod osmanskom vlašću (Pašalić, 1982, 93).
Godine 1633. spominje se Ljubuški kao samostalan kadiluk. Dotada pripadala je teritorija Ljubuškog kadiluku Gabeli. Od 1717. godine, kada Osmanlije gube dio teritorije kadiluka Imotskog, od preostalih teritorija ovog kadiluka osniva se kadiluk Imotska Bekija sa sjedištem u Ljubuškom.
U XVIII vijeku postoje nahija Ljubuški u istoimenom kadiluku, a osnovana je i istoimena kapetanija.
2. Opis dobra
U okolini Ljubuškog, na 7 nekropola registrovano je 214 stećaka, od čega: ploča 88, sanduka 78, sanduka s postoljem 1, sarkofaga 9 te ploča i sanduka koji nisu pojedinačno opisani 48 primjeraka. Od 176 opisanih nadgrobnih spomenika, polovina je ploča, polovina sanduka, dok je sarkofaga relativno malo, ali su umjetnički kvalitetnije ukrašeni od ostalih. Od 176 primjeraka 81 je ukrašenih, od toga 33 sa simbolom krsta, što je do izražaja došlo naročito u Gornjim Studencima. Ukrasni motivi na nekropolama sa stećcima ljubuškog kraja su sljedeći: motiv štita sa mačem, simbol kamenice, ljudske figure s antropomorfnim ukrasom, tordirano uže i trake, polumjesec, rozete, vitice trolista, kolo, motiv spirale, scene lova, simbol sokolova i turnir. Izuzetno lijep primjerak predstavlja sanduk iz Gornjih Studenaca (broj 28) visine 90 cm čija je gornja površina isklesana u vidu triju stepenica visine 4 i 5 cm, s komplikovanim krstom na gornjoj stepenici. Izrada stećaka na ovoj nekropoli ukazuje da su brižljivije izrađeni primjerci pripadali bogatijem društvenom sloju, a pojedine su ih porodice postavljale po grupama, odnosno prema srodstvu (Vego, 1954, 41, 42).
Na ovom području bilo je aktivno više klesarskih radionica kao nosioca različitih uticaja. Nije ista škola majstora koji su radili spomenike na nekropoli u Gornjim studencima i onih koji su radili na nekropoli „Gračine“ u Bijači, Zvirićima i Pržinama. Sa sigurnošću se može reći da postoji sličnost između spomenika i načina ukrašavanja u istočnoj , s onima u zapadnoj Hercegovini. Većina spomenika pripada XIV i XV vijeku, pojedini primjerci, međutim, mogli su nastati i znatno ranije, možda čak u XII v.( Vego, 1954, 45).
Opis stećaka
U Gornjim Studencima bilo je 44 ploče, 25 sanduka, 4 sljemenjaka i 1 sanduk s postoljem (Vego, 1954, 12).
Stećak br. 1 - nadgrobni spomenik u obliku ploče, amorfan, neklesan, bez ukrasa, dim. 150x50x40 cm;
Stećak br. 2 - spomenik u obliku ploče, neklesan, bez ukrasa, dim. 100x60x22 cm;
Stećak br. 3 - spomenik u obliku ploče, neklesan, amorfan, dim. 137x55x30 cm;
Stećak br. 4 - spomenik u obliku sanduka, gornja strana odlično izrađena; leži duž manjeg s krstom, bas-reljef krstova visok 1,5 cm. Dužina punog plastičnog krsta je 63 cm, širina krsnice 40 cm; dužina drugog plastičnog, nepotpunog krsta je 32 cm, a širina 42 cm.Dobro očuvan i klesan. Dimenzije 145x80x50 cm;
Stećak br. 5 - spomenik u obliku ploče, slabije izrade, na gornjoj površini 2 krsta. Dužina jednog krsta je 37 cm, širina 34 cm, a dužina drugog manjeg je 33 cm, širina 31 cm. Dimenzije: 160x70x26 cm;
Stećak br. 6 - spomenik u obliku ploče, slabo klesan, bez ukrasa, dimenzija 120x70x26 cm;
Stećak br. 7 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 120x70x30 cm;
Stećak br. 8 - spomenik u obliku ploče, slabo klesan, bez ukrasa, dimenzija 145x80x35 cm;
Stećak br. 9 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 100x70x20 cm;
Stećak br. 10 - spomenik u obliku sanduka, na gornjoj površini je okvir za polja, na kome je izrađen plastičan krst s udubljenjem od 1,5 cm; njegova horizontalna krsnica je 30 cm, a vertikalna 27 cm. S južne, bočne strane izrađen je plastičan srcoliki štit (44x40 cm) s mačem, dužine 87 cm. Dimenzije: 145x70x68 cm;
Stećak br. 11 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 90x70x25 cm;
Stećak br. 12 - spomenik u obliku ovalnog sanduka, na gornjoj površini su dva krsta, jedan veći antropomorfni, uz koji se nalazi kamenica s većim udubljenjem; drugi manji, običan; bas-reljef 3-3,5 cm. Vertikalna krsnica većeg krsta je duga 61 cm, a horizontalna 41 cm.S jedne bočne strane vide se dva krsta i oštećen polumjesec. Dimenzije: 140x68x46 cm;
Stećak br. 13 - spomenik u obliku ovalnog sanduka; shematično prikazan reljef žene (?) čija je glava okrugla, nos i usta nisu urađeni, vidi se figura i dojke.Ispod glave je četvrtasto udubljeno polje koje je smješteno u jednom posebnom okviru u kojem je urezan jednostavan krstić s većom kamenicom. Na krajevima gornje površine ispod ruku nalazi se po jedna kamenica. Figura je primitivno izrađena, iako su prsti dobro prikazani. Dimenzije: 157x69x42 cm;
Stećak br. 14 - spomenik u obliku sanduka, nepravilnog oblika, na gornjoj neravnoj površini, vidi se poveća četvrtasta udubljena kamenica (39x36 cm) s udubljenjem od 2 cm. Dimenzije: 163x86x47 cm;
Stećak br. 15 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 90x68x34 cm;
Stećak br. 16 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 120x60x25 cm;
Stećak br. 17 - spomenik u obliku sljemenjaka, prevrnut, na gornjoj površini plastičan krstić, ispod je okrugla kamenica s većim udubljenjem, sa zapadne strane vidljiv polumjesec. Dimenzije: 150x68x123 cm;
Stećak br. 18 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 100x38x16 cm;
Stećak br. 19 - spomenik u obliku sanduka, bez ukrasa, na gornjoj površini oštećen krstić. Dimenzije: 190x70x79 cm;
Stećak br. 20 - spomenik u obliku sanduka, lijepo izrađen i očuvan, na gornjoj površini je štit s mačem, rozeta i polumjesec, na užoj strani je krstić;
Stećak br. 21 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa. M. Vego navodi (Vego,1954, 9) da je kopao ispod ploče u dubinu od 130 cm, pri čemu se vidjelo da je grob bio ograđen sa strane kamenim pločama i da je bio popođen pločom. U njemu je nađeno 5 lubanja, drugih nalaza nije bilo. Dimenzije: 150x80x25 cm;
Stećak br. 22 - spomenik u obliku ploče, na gornjoj površini nalazi se plitko urezan okvir u obliku trake, a po sredini je urezana još jedna traka. Na krajevima se nalazi po jedna plastična rozeta, nejadnake veličine u promjeru od 16-20 cm. Broj listova u rozetama nije isti. Dimenzije: 187x160x30 cm;
Stećak br. 23 - spomenik u obliku sanduka, na sredini gornje površine nalazi se štit, dužine 55 cm, koji na jednoj strani ima plastičan ukras polumjeseca, a na drugoj strani takođe plastičan mač, dužine 48 cm, koji je više u obliku bodeža. Dimenzije: 189x109x56 cm;
Stećak br. 24 - spomenik u obliku ploče, pukao u dva dijela, bez ukrasa, dimenzija 170x70x30 cm;
Stećak br. 25 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 143x70x 35 cm;
Stećak br. 26 - spomenik u obliku sanduka s konveksnom donjom površinom, na gornjoj površini neraspoznatljiv ukras, djelimično antropomorfan i plastičan (nije isključeno da je prikazan sveštenički kalež). Dimenzije: 140x70x66 cm;
Stećak br. 27 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa;
Stećak br. 28 - spomenik u obliku sanduka, na gornjoj površini su dvije stepenice, a na gornjoj stepenici je komplikovan krst s tri krsnice, plastično urađen (visina 2,5 cm), visina gornje stepenice iznosi 4 cm, a donje 5 cm. Opća visina sanduka je 90 cm. Po svojoj izvedbi i obliku ovaj spomenik je jedinstven i odudara od ostalih u ljubuškoj okolici. Na jednom rubu nalazi se udubljena kamenica s udubljenjem od 9,5 cm. Dimenzije: 150x75x 90 cm;
Stećak br. 29 - spomenik u obliku ploče, grubo klesan, zarastao u zemlji, dimenzija 170x100x26 cm;
Stećak br. 30 - spomenik u obliku sanduka, po sredini gornje površine izrađen je dvosruki, plastičan krst s horizontalnom krsnicom od 46-49 cm, a vertikalnom od 110 cm. Razmak između horizontalnih krsnica je 55 cm. Dimenzije: 130x68x76 cm;
Stećak br. 31 - spomenik u obliku sanduka, napukao, bez ukrasa, dimenzija 185x99x50 cm;
Stećak br. 32 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 115x83x35 cm;
Stećak br. 33 - spomenik u obliku sanduka, bez ukrasa, dimenzija 145x80x53 cm;
Stećak br. 34 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 160x65x30 cm;
Stećak br. 35 - spomenik u obliku sanduka,na gornjoj površini ima više pukotina, po sredini izrađen antropomorfni krst i izgleda plastično. Dimenzije 150x77x56 cm;
Stećak br. 36 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 90x78x30 cm;
Stećak br. 37 - spomenik u obliku ploče, amorfan, bez ukrasa, dimenzija 160x70x20 cm;
Stećak br. 38 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 150x110x30 cm;
Stećak br. 39 - spomenik u obliku sanduka, bez ukrasa, dimenzija 150x70x60 cm;
Stećak br. 40 - spomenik u obliku ploče, nije klesan, bez ukrasa, dimenzija 125x80x25 cm;
Stećak br. 41 - spomenik u obliku ploče, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 150x97x15 cm;
Stećak br. 42 - spomenik u obliku sanduka. Oko gornje površine izrađeno je tordirano uže, ograđeno plitko udubljenom crtom, gornja površina napukla. Na prednjem dijelu gornje površine nalazi se štit s mačem koji se spaja s tordiranim užetom. Na krajevima štita izrađen je okvir od užeta. Štit s mačem je plastično urađen. Dimenzije: 185x96x55 cm;
Stećak br. 43 - spomenik u obliku ploče, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 145x75x33 cm;
Stećak br. 44 - spomenik u obliku ploče, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 165x79x40 cm;
Stećak br. 45 - spomenik u obliku ploče, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 157x64x37 cm;
Stećak br. 46 - spomenik u obliku ploče, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 157x64x37 cm;
Stećak br. 47 - spomenik u obliku sanduka, jedan dio spomenika je uži a drugi širi. Na sredini gornje površine izrađena je antropomorfna figura s ispupčenjem od 2 cm; na gornjem krajnjem dijelu je kamenica s udubljenjem od 4 cm. Figura je duga 81 cm. Dimenzije: 160x47x41 cm;
Stećak br. 48 - spomenik u obliku sanduka, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 140x60x42 cm;
Stećak br. 49 - spomenik u obliku ploče ,malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 150x83x38 cm;
Stećak br. 50 - spomenik u obliku ploče, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 157x75x35 cm;
Stećak br. 51 - spomenik u obliku sljemenjaka, nepravilna oblika, bez ukrasa, dimenzija 160x69x82 cm;
Stećak br. 52 - spomenik u obliku sljemenjaka, nepravilna oblika, bez ukrasa, prevrnut, dimenzija 165x80x120 cm;
Stećak br. 53 - spomenik u obliku sanduka, nedovršen, napukao bez ukrasa, dimenzija 150x60x74 cm;
Stećak br. 54 - spomenik u obliku ploče, grubo rađen, zarastao u zemlji, bez ukrasa, dimenzija 156x100x20 cm;
Stećak br. 55 - spomenik u obliku sanduka, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 182x81x40 cm;
Stećak br. 56 - spomenik u obliku ploče, malo oklesan, bez ukrasa, dimenzija 170x76x40 cm;
Stećak br. 57 - spomenik u obliku sanduka, s jedne duže bočne strane, kao i s druge kraće strane, vide se vitice trolista, kombinovane između tordiranih konopaca. Dimenzije 145x77x46 cm;
Stećak br. 58 - spomenik u obliku sanduka, dobro izrađen, napukao na nekoliko mjesta, na dijelu gornje površine nalazi se polumjesec nad rozetom, a na uglovima nad rozetom na gornjoj površini još jedna rozeta. Na krajevima iste (površine) izrađeni su tordirani konopci od cik-cak crta. Dimenzije 166x77x70 cm;
Stećak br. 59- spomenik u obliku ploče,dobro oklesan, bez ukrasa, dimenzija 170x90x39 cm;
Stećak br. 60 - spomenik u obliku sanduka, na gornjoj površini tri rozete, između dvije rozete urezan je krstić, a polumjesec nad trećom rozetom. Rozete su rađene plitkim urezom, polumjesec je plastičan. Dimenzije: 180x100x73 cm;
Stećak br. 61 - spomenik u obliku ploče, malo oklesan, gornja površina je ravna, bez ukrasa, dimenzija 164x80x25 cm;
Stećak br. 62 - spomenik u obliku sanduka, širi nego duži, grube izrade, bez ukrasa, dimenzija 160x184x65 cm;
Stećak br. 63 - spomenik u obliku sanduka, grube izrade, bez ukrasa, dimenzija 181x132x45 cm;
Stećak br. 64 - spomenik u obliku ploče, na sjevernom uglu velika rozeta od 21 cm u prečniku, jedva vidljiva, dimenzija 130x85x40 cm;
Stećak br. 65 - spomenik u obliku sljemenjaka, bez ukrasa, dimenzija 68x30x36 cm;
Stećak br. 66 - spomenik u obliku ploče, nepravilnog oblika, bez ukrasa, dimenzija 150x85x35 cm;
Stećak br. 67 - spomenik u obliku ploče, dimenzija 150x85x35 cm;
Stećak br. 68 - spomenik u obliku ploče, na jednom kraju malo zaobljen. Na gornjoj površini izrađene su dvije rozete, a nad jednom je polumjesec. Dimenzije 151x76x37 cm;
Stećak br. 69 - spomenik u obliku sanduka, napukao, bez ukrasa, dimenzija 190x100x62 cm;
Stećak br. 70 - spomenik u obliku sanduka sa postoljem, visine 18 cm, bez ukrasa, dimenzija 155x76x41 cm;
Stećak br. 71 - spomenik u obliku ploče, grubo odlomljen i neizrađen. Ipak se vidi neka ljudska figura, grubo izrađena. Dimenzije: 100x59x26 cm;
Stećak br. 72 - spomenik u obliku sanduka, nedovršen, bez ukrasa, dimenzija 155x73x78 cm;
Stećak br. 73 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 116x42x22 cm;
Stećak br. 74 - spomenik u obliku ploče, bez ukrasa, dimenzija 160x80x35 cm;
Na ovoj nekropoli najčešći je simbol krsta, a slični su onima na Radimlji, u okolini Olova, Širokog Brijega. Antropomorfne figure (br.13,47 i 71) su primitivno izrađene.
Drugi motiv na spomenicima je štit s mačem. Interesantan je srcoliki oblik štita (br. 10) koji se rijetko susreće na terenu.
Motiv polumjeseca obično dolazi u kombinaciji sa štitom ili krstom kao i u okolini Širokog Brijega, Ludmera i Radimlje, a u kombinaciji s rozetama na spomenicima u Širokom Brijegu (Barevište, Donji Gradac i Ledinac).
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Ljubuškog kao spomenik III kategorije uvršteno je 18 lokaliteta nakropola sa stećcima (491 stećak) bez preciznije identifikacije.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 50-tih godina prošlog vijeka, započela je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini.
M. Vego dao je detaljan opis i skicu nekropole Gornji Studenci pored Ljubuškog (Vego, 1954, 7-14).
Š. Bešlagić navodi da se na lokalitetu Mramorje nalazi nekropola sa 74 stećaka, od čega 44 ploče, 26 sanduka i 4 sljemenjaka (Š. Bešlagić, 1971, 313).
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, 13. 03. 2008. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- Katoličko groblje i stećci nedavno su (prije nekoliko godina) ograđeni betonskom, nižom ogradom;
- Jedan stećak je odsječen izgradnjom novije grobnice, „naslanjajući“ se na nju;
- Grupa od 6 stećaka „inkorporirana“ je u katoličko groblje;
- Područje cijele nekropole je obraslo visokom travom, niskim rastinjem i granjem, te nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi tačan broj stećaka. Evidentirana su 72 (vidljiva) stećka, uz napomenu mještanina sela Gornji Studenci, Verana Perića, da je nekoliko stećaka zatrpano zemljom -iskopavanjem novijih grobnica zemlja se nabacala preko istih;
- Postoji mogućnost da je nekoliko stećaka ostalo van spomenute ograde, što nije bilo moguće utvrditi radi visokog i gustog rastinja i granja;
- Pojedini stećci su oštećeni usljed dugotrajnih vremenskih uticaja;
- Nekoliko stećaka tone (gotovo u potpunosti);
- Na većini stećaka prisutni su biljni organizmi, uglavnom lišajevi, mahovina i drače, koji razaraju strukturu kamena;
- Nekoliko stećaka gotovo je u potpunosti obraslo travom;
- Ornamenti na pojedinim stećcima su loše vidljivi.
6. Specifični rizici
- dugogodišnje neodržavanje lokaliteta
- nepovoljni vremenski uticaji
- samonikla vegetacija
- noviji ukopi
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br.33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:
A) Vremensko određenje
B) Istorijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i Kvalitet obrade
v. Vrijednost detalja
D) Čitljivost
(dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Svjedočanstvo o istorijskim promjenama
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru
E) Simbolička vrijednost
i. Ontološka vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
v. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru
H) Jedinstvenost i reprezentativnost
i. Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- zemljišnoknjižni izvadak,
- fotodokumentacija sa terena, 11 slika
Korišćena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:
1954. Vego, Marko, Srednjevjekovni nadgrobni spomenici BiH, Ljubuški, Sarajevo, 1954.
1978. Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978.
1982. Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk, postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
1987. Tošić, Đuro, Trg Drijeva u srednjem vijeku, Veselin Masleša, Sarajevo 1987.
(1) Ludvig I, ugarski kralj
|
