Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 28. marta do 1. aprila 2008. godine, donijela je
O D L U K U
I
Graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule sa dvorima u Mostaćima, općina Trebinje, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine kula sa kućom, avlijom, ekonomskim objektom, ekonomskim dvorištem i ogradnim zidovima.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 155 i 156 (novi premjer), što odgovara k.č. 1/140 (stari premjer), posjedovni list broj 49, z.k. uložak broj 21, k.o. Mostaći, općina Trebinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).
II
Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za rekonstrukciju, zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Vlada Republike Srpske dužna je osigurati sredstva za izradu i provođenje potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne zaštite dobra utvrđuju se sljedeće mjere zaštite, koje se odnose na prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke:
- Na nacionalnom spomeniku su dopušteni isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na obnovi uključujući i one radove čiji je cilj prezentacija spomenika, uz odobrenje ministarstva Republike Srpske nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- Nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
- Dopušteno je korištenje nacionalnog spomenika u njegovoj izvornoj namjeni u obrazovne i kulturne svrhe koje ne ugrožavaju nacionalni spomenik i prirodno okruženje;
- Spomenik može biti dostupan javnosti na način koji će biti utvrđen sporazumom između nadležne službe zaštite i vlasnika objekta;
- Izvršiti konzervaciju i restauraciju cijelog kompleksa;
- Dati kompleksu odgovarajuću namjenu: prostor za stanovanje ili muzejski prostor.
S ciljem restauracije nacionalnog spomenika i vraćanja u prvobitno stanje, utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite:
- Izvršiti čišćenje lokaliteta od samoniklog rastinja;
- Izvršiti čišćenje objekta kuće i kule od otpada i ostataka međuspratnih konstrukcija;
- Izvršiti snimanje kule i konzervaciju pronađenih greda koje se mogu ponovo upotrijebiti u restauraciji kule;
- Napraviti detaljan arhitektonski snimak postojećeg stanje cijelog kompleksa;
- Napraviti statičku analizu konstrukcije na cijelom kompleksu, a posebno na objektu kuće i kule;
- Na osnovi nalaza statičke analize, ako se pokaže kao potrebno, izvršiti sanaciju i hitnu konzervaciju dijelova konstrukcije kojima prijeti kolaps.
Zaštitni pojas obuhvata prostor Hadžiahmetovića mahale, odnosno k.č. 147, 148/1, 148/2, 149/1, 149/2, 15,150, 151, 152, 153, 154, 157, 158, 178/1 i 178/5 (novi premjer). U tom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- Dopušteni su radovi sanacije, konzervacije, restauracije, adaptacije i prezentacije postojećih objekata uz odobrenje nadležnog ministarstva i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite;
- Nije dopuštena izgradnja novih niti nadogradnja starih objekata koji bi dimenzijama, materijalom, izgledom ili na neki drugi način mogli ugroziti nacionalni spomenik.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili da dovedu u pitanje njegovu zaštitu i restauraciju.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
VIII
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02, «Službeni glasnik Republike Srpske», broj 79/02, «Službene novine Federacije BiH», broj 59/02 i «Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH», broj 4/03), briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 715.
X
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 09-2-91/08-6
30. marta 2008. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju Hadžiahmetovića kule u Mostaćima u Trebinju na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 715.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (posjedovni list, zemljišnoknjižni izvadak i kopiju katastarskog plana);
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.;
- historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule sa dvorima u Mostaćima kod Trebinja smještena je u neposrednoj blizi puta Stolac – Trebinje (sjeverno od puta), na lokaciji označenoj kao k.č. br. 155 i 156 (novi premjer), odnosno k.č. 1/140 (stari premjer), upisan je u posjedovni list pod brojem 49, broj zemljišnoknjižnog uloška 21, k.o. Mostaći, općina Trebinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Pristup nacionalnom spomeniku je sa sjeverozapadne strane (ulaz u glavnu avliju).
Objekat je dužom osovinom postavljen u pravcu jugoistok-sjeverozapad, sa glavnom fasadom okrenutom ka jugoistoku.
Historijski podaci
Selo Mostaći je smješteno uz cestu Stolac - Ljubinje – Trebinje. Prema Hivziji Hasandediću u selu su živjele muslimanske porodice Cvijetić, Fetagić, Hadžiahmetović, Hadžismajlović, Resulović, Salihović, Šabanagić i Više, čiji su se preci u drugoj polovini 17. vijeka doselili iz Herceg-Novog, Risana i drugih mjesta Crnogorskog primorja. (Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, 270)
U selu Zasadu kod Trebinja 1413. godine dubrovački izvori pominju porodicu Mostać, po kojoj je današnje naselje vjerovatno dobilo ime(1). Godine 1623. ktitorstvom Radoja Mihaljevića pravoslavnu crkvu u Mostaćima posvećenu svetom Klimentu oslikao je izvjesni majstor Vasilije. Kako je Crkva svetog Klimenta obnovljena početkom 17. vijeka, pretpostavlja se da se datum njenog nastanka, kao i podizanje druge pravoslavne crkve u ovom naselju, one posvećene svetoj Petki, mogu tražiti u vijekovima koji prethode. Ovi podaci svjedoče o naseljenosti i važnosti naselja Mostaći tokom srednjeg vijeka i prvih stoljeća osmanske uprave.
Izvjesni Hadži-Jovo Dučić Vitković je testamentom, napisanim 1707. godine u Dubrovniku, pored brojnih priloga manastirima širom srpskog prostora, zavještao i 13 dukata za 13 srpskih kuća u Mostaćima(2).
Prema Hivziji Hasandediću u Trebinju i njegovoj neposrednoj blizini je za vrijeme turske vladavine sagrađeno više kula stambeno-odbrambenog karaktera. Kule su podizane uz važnije komunikacije i raskrsnice puteva prvenstveno s ciljem pojačanja bezbjednosti Trebinja i efikanosnosti njegove odbrane, ali i u svrhu stanovanja aga i begova. Mlečani su 1687. i 1699. godine zauzeli i zapalili više kula i kuća Trebinju i okolini. (Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, 245)
Prema Hamdiji Kreševljakoviću, srednjevjekovna feudalna gospoda je stanovala u utvrđenim dvorovima u obliku tvrđava kojih je nestalo nakon turske okupacije Bosne. Turska vojska je tvrđave pretvorila u gradove i u njih smjestila svoje posade. Turska feudalna gospoda (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više spratova u kojima se stanovalo i iz kojih se po potrebi branilo. Uz kule su, s obzirom da je unutar kule veoma malo stambenog prostora, građene posebne zgrade, tzv. odžaci ili konaci. Kule su uvijek građene kao višespratnice, a odžaci redovno kao jednospratne zgrade. Osnovica kula je najčešće bio kvadrat, a kod odžaka uvijek pravougaonik. Kule su građene od kamena, a odžaci od kamena, ćerpiča i drveta.
Kulama su se također zvale i ishodne kuće, građene oko većih gradova, gdje su bogatiji građani ljetovali.
Kula je svojevremeno bilo preko tri stotine na području Bosne i Hercegovine. „Kada su se počele graditi takve kule, točno ne znam. Sigurno je samo to, da je takvih kula bilo po Bosni u XVII stoljeću, a građene su još i prvih godina XIX stoljeća. Za jednu sigurno znam da je postojala krajem XVI stoljeća.“(3)
Kule su se počele rušiti u prvom ratu Karla VI sa Turcima, početkom 18. vijeka. Početkom 19. vijeka u Bosni i Hercegovini je bilo preko dvije stotine kula, a krajem 20. vijeka njih oko 150, tek dvadesetak u relativno dobrom stanju(4).
U svom popisu kula (gdje je navedeno 146 kula u 115 mjesta) Hamdija Kreševljaković ne navodi Hadžiahmetovića kulu sa dvorima u Mostaćima, niti jednu kulu u Trebinju ili njegovoj blizini.
U svom naučno-istraživačkom radu Salih Rajković navodi da su se prve kule gradile u graničnom području prema dalmatinskoj granici i Dubrovniku, odakle je prijetila stalna opasnost za tursku teritoriju, odnosno da su se gradile na teritoriji općina Ljubuški, Grude, Čapljina i Trebinje. Provedenim istraživanjima je potvrđeno da su na navedenom području kule najbrojnije i arhitekstonski najbolje izvedene. Do gradnje velikog broja kula u Hercegovini je također došlo i u periodu povlačenja turske vojske iz područja Panonske nizije, tokom 17. vijeka. Na području Hercegovine je do 1878. godine bilo preko dvije stotine kula. Prilikom svog istraživačkog rada, krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. vijeka, Rajković je na području Hercegovine identificirao preko dvije stotine kula.
Po broju izgrađenih kula u Hercegovini se izdvajao trebinjski kraj, gdje je sagrađeno preko 40 kula, koje u arhitektonskom pogledu, prema Rajkoviću, predstavljaju najvrednije primjerke kula u Hercegovini. Prema popisu kula koji iznosi Rajković, na području Mostaća je identificirana Hadžiahmetovića kula, dok su u susjednim Gomiljanima identificirane dvije kule. (Salih Rajković, Kule i odžaci u Hercegovini – stambeno fortifikacioni objekti, 3, 4, 5, 20).
Historijskih podataka o samoj Hadžiahmetovića kuli nema.
S obzirom na period gradnje kula u Hercegovini kao i izgled lukova objekta, moguće je predpostaviti da je graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule sagrađena u drugoj polovini 18. vijeka.
Danas je graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule u relativno lošem stanju.
Cjelina, danas u vlasništvu Medžlisa Islamske zajednice Trebinje, je nakon smrti zadnjeg predstavnika porodice Hadžiahmetović koji je u njoj živio, trenutno napuštena. Predstavnici Medžlisa su obnovili krovnu konstrukciju kule i postavili novi pokrov.
2. Opis dobra
Graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule sa dvorima u Mostaćima kod Trebinja predstavlja jedan od relativno dobro očuvanih primjera stambeno-odbrambene arhitekture osmanskog perioda u Trebinju.
Graditeljska cjelina je smještena u Hadžiahmetovića mahali, okružena parcelama i objektima koji su izvorno pripadali Hadžiahmetovića porodici.
Cjelokupna mahala je ograđena zidom od priklesanog kamena u krečnom malteru, visine oko 2 m. Unutar mahale, u zasebnim avlijama, nalazi se pet stambenih objekata sa pratećim ekonomskim prostorima. Svaka avlija ima svoj zaseban ulaz. Svi objekti su građeni od pravilno klesanog kamena u krečnom malteru. Objekti su jedospratni i dvospratni. Završeni su dvovodnim krovom i izvorno su bili pokriveni kamenim pločama. Prozori na objektima su bili relativno manjih dimenzija.
Mahala u cjelini prezentira utvrđenu izvangradsku stambenu strukturu.
Graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule sa dvorima u potpunosti prati izgled „zatvorenosti“ stambeno-fortifikacijske Hadžiahmetovića mahale i predstavlja njen dominantni vertikalni akcent.
Graditeljska cjelina se sastoji od kule sa kućom i avlijom, ekonomskog objekta i ekonomskog dvorišta.
Dva osnovna materijala su korištena za gradnju graditeljske cjeline – kamen i drvo.
Doksatno izvedeni dio kuće je pokriven četverovodnim krovom, a ostatak kuće i objekat kule i ekonomski objekti su pokriveni dvovodnim krovom. Za pokrov svih objekata je korišten crijep(5).
Graditeljska cjelina je u cjelosti ograđena visokom zidom. Zid je izveden od neobrađenog kamena. Struktura zida je ostavljena vidljiva i sa ulične i sa dvorišne strane.
Unutar zidova kompleksa su smješteni avlija i ekonomsko dvorište koji su međusobno povezani preko ekonomskog objekta.
Ulaz u avliju i ekonomsko dvorište je sa sjeverozapadne strane, iz pristupne ulice. Ulazni portali su jednaki u svojoj izvedbi. Izvedeni su od pravilno klesanog kamena. Segmentno izveden luk portala je za oko 5 cm uvučen u odnosu na ravan zida. Ulazni portali su širine 2,05 m. Vrata su dvokrilna, napravljena od drveta.
Portal ekonomskog dvorišta vodi u bašču, površine oko 220 m². Dužom osovinom ekonomsko dvorište se proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok.
Na sjeveroistočnom dijelu bašče je postavljen ekonomski objekat, dimenzija oko 12 x 6 m. Izveden je kao jednospratni, pokriven dvovodnim krovom. Sagrađen je od kamena. Fasade objekta su bijelo krečene.
Ulaz u ekonomski objekat iz bašče je izveden kao pravougaoni, definiran blokovima pravilno klesanog kamena. Iz avlije su napravljena dva ulaza u ekonomski objekat. Ulaz u jugoistočnom dijelu je definiran pravilno klesanim blokovima kamena i lučno završen. Ulaz smješten na sredini objekta je definiran pravilno klesanim blokovima kamena. Izveden je kao pravougaoni. Umjesto kamenog nadvratnika postavljene su drvene grede.
Ekonomski objekat je pregradnim zidovima podijeljen na više dijelova.
Portal avlijskog dijela zida vodi u kamenim pločama popločanu avliju(6). Dužom osovinom avlija, površine oko 175 m², se proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Na jugozapadnom dijelu avlija je definirana ekonomskim objektom, a na sjeveroistočnom kućom sa kulom. Na jugoistočnom dijelu je definirana kamenim podzidom visine oko 2 m.
Objekat kuće sa kulom
Objekat kuće sa kulom građen je kao jedinstvena građevina na kojoj se jasno uočavaju promjene koje su se desile kroz historiju upotrebe objekta. Volumen cjeline je razbijen u tri dijela, doksatno «izbačeni» ćošak kuće, kuću i kulu. Sva tri volumena, iako čine cjelinu, nose vlastita obilježja u svom oblikovanju.
Za gradnju kuće sa kulom upotrijebljeni su pravilno klesani i pritesani kamen, blokovi kamena i drvo(7).
Pritesani blokovi kamena su korišteni za izgradnju zidnih povšina kuće koje su bijelo krečene. Za zidne površine kule, uglove kuće i lukove prizemlja korišten je pravilno klesan kamen. Od pravilno klesanog kamena su izvedene i svodne konstrukcije prostorija u prizemlju kuće, magaza. Stubovi prizemlja objekta, zajedno sa kapitelima, izvedeni su od jedinstvenog bloka kamena. Pod prizemlja objekta, kao i ulaznog dijela kuće je popločan kamenim pločama.
Drvo je korišteno za međuspratnu i krovnu konstrukciju kao i za vrata i prozore. Međuspratnu konstrukciju kuće čine drvene grede koje nose drveni pod u prostorijama sprata. Drvene daske čine podkonstrukciju za malterisane površine (zidove) sprata.
Pojedini zatečeni elementi od drveta, vrata, dolafi, musandera i sehare predstavljaju lijepe primjere drvorezbarstva.
Kuća, pravougaone tlocrtne osnove, je građena kao jednospratna građevina. U prizemlju objekta su smještene pomoćne prostorije, a na spratu prostori za stanovanje.
Kuća se sastoji od glavnog volumena, izvedenog u obliku kvadra, iz kojeg se u sjeverozapadnom spratnom dijelu izdvaja kubosno oblikovani ćošak, doksatno izvučen iz volumena kuće. Ćošak kuće se oslanja na drvene kosnike.
Glavni volumen kuće je pokriven dvovodnim krovom dok je ćošak pokriven četverovodnim krovom. Kao pokrov je korišten crijep.
Zbog svoje postavke na terenu objekat kuće je, izuzevši ćošak, u potpunosti orijentiran na jugozapadnu stranu, odnosno na avliju.
Na fasadi kuće ističu se lučni otvori, izvedeni od pravilno klesanog kamena, koji su na spratu kuće naknadno zazidani kamenim blokovima. Zazidani dijelovi su krečeni. Lukovi sprata kuće su ostavljeni vidljivi i izvučeni su iz ravni zida.
Tri prozorska otvora, izvedena od drveta, su smještena na fasadi kuće, u dijelu sprata. Prozorski otvor hajata sprata, širine 2,10 m, svojim oblikom u potpunosti prati lučni otvor koji zatvara. Prozorski otvori prostorije sprata, približnih dimenzija 75 x 110 cm, su izvedeni kao pravougaoni. Svi prozorski otvori su zatvoreni demirima.
Ćošak kuće je orjentiran na tri strane. Drveni, pravougaono izvedeni prozori, približnih dimenzija 75 x 100 cm, su sa vanjske strane zatvoreni demirima. Prozori se otvaraju na posmik surmu, tako da je donje krilo pomično i diže se preko gornjeg.
Prizemlje objekta, otvoreno prema avliji, sastoji se od hajata i magaza(8).
Hajat, pravougaone osnove i približnih dimenzija 14,00 x 2,85 m, je skoro u potpunosti otvoren prema avliji. Pravilni polukružni lukovi, širine oko 1,82 m, se preko jednostavno profiliranih kapitela oslanjaju na kamene stubove bez baza. Na stropu hajata su ostavljene vidljive međuspratne grede, postavljene na malim razmacima. Unutar hajata su izvedena dva poprečno postavljena polukružna luka na mjestima promjene u dispoziciji sprata kuće (ulazni zid i zid između ćoška i ostatka kuće).
Iz prostora hajata, popločanog kamenim pločama, se pristupa u prostore magaza i ostava. U prizemlju objekta su smještene dvije magaze. Prva, veća magaza, je smještena ispod prostorija za stanovanje smještenih na spratu. Druga magaza, u jugoistočnom dijelu kuće, je smještena ispod hajata i ulaznog platoa sprata kuće.
Prostori magaza su pravougaoni u tlocrtu. Zasvedeni su bačvastim svodovima.
Ulaz u pravu magazu je izveden kao pravougani, definiran kamenim blokovima. Vrata, izvedena od drveta, su jednokrilna. Na ulaznom zidu su vidljivi tragovi pravougaonog prozorskog otvora koji je vremenom zazidan.
Ulaz u drugu magazu je definiran kamenim blokovima i lučno je završen. Vrata, izvedena od drveta, su jednokrilna. Prostor nema prozorskih otvora. Uz ulazna vrata, na jugoistočnom zidu je izvedena pravougaona niša.
Iz avlije, kameno stepenište smješteno u njenom jugoistočnom dijelu vodi na plato sa kojeg se pristupa u sprat kuće. Plato pravougaonog oblika je definiran kulom na sjeveroistočnom i kućom na sjeverozapadnom dijelu.
Ulaz na sprat je smješten na jugoistočnoj fasadi kuće. Prema jasno vidljivim tragovima na fasadi može se zaključiti da je ulaz nekada zauzimao skoro čitavu širinu ulazne fasade, da je bio završen pravilnim lukom i da je najvjerovatnije ulazni dio bio u potpunosti otvoren(9).
Ulaz je danas izveden kao pravougani sa jednostavnim, jednokrilnim, drvenim vratima.
Sprat kuće se sastoji od hajata, dvije manje prostorije i doksata.
Hajat, nepravilnog oblika, zauzima površinu od oko 42 m². Popločan je kamenim pločama. Zidne površine su malterisane. Malter je postavljen preko horizontalno postavljenih drvenih dasaka. Na zidnim površinima su vidljivi tragovi bojenja, različitim nijansama plave boje. Drvene grede stropne konstrukcije su ostavljene vidljive u prostoru.
Na sjeveroistočnom, vanjskom zidu hajata, koji ujedno predstavlja i vanjski zid kompleksa, vidljivi su pravougani otvori u obliku puškarnica(10). Na sjeverozapadnom zidu hajata, dijelu uz ostavu, su smještene dvije pravougaone niše, jedna značajno veća od druge. Na sjeverozapadnim dijelu zida hajata uz ćošak je smješten pravougaoni prozorski otvor. Na jugozapadnom zidu hajata je smještena niša završena prelomljenim lukom.
U sjeveroistočnom dijelu hajata se nalazi ostatak musandere koji je bio smješten vjerovatno u «ćošak» prostoriji. U horizontalnom smislu prednja strana musandere se može podijeliti na tri polja, a u vertikalnom na četiri polja. Sva polja su ukrašena geometrijskom i floralnom dekoracijom. Dekoracija je reljefno izvedena. Musandera je, naknadnom intervencijom, bojena svijetloplavom i smeđom bojom.
Iz prostora hajata se pristupa u sve prostorije kuće kao i u kulu.
Na jugozapadnom dijelu hajata su smješteni ulazi u jednu manju prostoriju i ćošak, a na sjeveroistočnom dijelu ulaz u drugu manju prostoriju.
Prostorija na sjeveroistočnoj strani hajata je približno pravouganog tlocrta, dimenzija 4,15 x 2,30 m. Od prostora hajata je odijeljena pregradnim zidom širine 17 cm. Ulaz u prostoriju je pravougaono izveden sa jednokrilnim drvenim vratima. Na sjeverozapadnom zidu prostorije je smješten jedan pravougaoni prozorski otvor, kao i kamin što se zaključuje prema postojanju dimnjaka na toj fasadi.
Prostorija na jugozapadnoj strani hajata je približno pravouganog tlocrta, dimenzija 4,00 x 2,80 m. Od prostora hajata je odijeljena pregradnim zidom širine 19 cm, odnosno nosivim zidom debljine 65 cm. Ulaz u prostoriju je pravougaono izveden sa jednokrilnim drvenim vratima. Na jugozapadnom zidu prostorije su vidljiva dva lučna otvora čija je unutrašnjost vremenom zazidana. Debljina zida kojim je zazidan lučni dio iznosi oko 20 cm. U sredini lučnih otvora su smješteni prvougaoni prozorski otvori. Na sjeveroistočnom zidu prostorije je smješten pravougaono izveden dolaf, dubine 28 cm. Na sjeverozapadnom zidu je smješten dimnjak(11). Prostorija je žuto bojena. Krovna konstrukcija je prekrivena linoleumom.
Prostor ćoška predstavlja najreprezantativniju prostoriju kuće.
Za jednu stepenicu je viši od ostataka prostora kuće. U prostor ćoška se pristupa preko pravougaonih drvenih vrata, dimenzija 1,55 x 0,80 m. Vrata su ukrašena geometrijskom i floralnom dekoracijom. Geometrijska dekoracija je izvedena u obliku rombova. Svako polje je izvedeno reljefno, sa floralnim ukrasom u sredini. U sredini je od kovanog željeza izvedena halka. Vrata su bojena plavo-zelenom, svijetloplavom i smeđom bojom. Sa unutrašnje strane vrata nije izvedena nikakva dekoracija.
Prostor ćoška je pravougaonog oblika, približnih dimenzija 4,20 x 5,45 m. Iz osnovnog volumena kuće izlazi za 145 cm na jugozapadnoj, odnosno 125 cm na sjeverozapadnoj fasadi. Zapadni ćošak prostorije se oslanja na avlijski zid graditeljske cjeline.
Strop nad ulaznim dijelom prostorije je spušten u odnosu na ostatak prostora.
Prozori smješteni na jugozapadnoj (tri prozora), sjeverozapadnoj (tri prozora) i sjeveroistočnoj (jedan prozor) fasadi pružaju pogled na avliju i pristupnu cestu.
Na sjeveroistočnom zidu prostorije «ćoška» se nalazi dolaf, niša i kamin. Dolaf je pravougaon, sa profilirano izvedenim vratima. Niša je završena prelomljenim lukom. Na mjestu izvornog kamina je izveden novi, sa primjenom cigle(12). Stropna konstrukcija je sakrivena drvenim daskama.
U «ćošak» prostoriji se nalaze dvije sehare, vrata od musandere koja nije u prostoriji i levha.
Obje sehare su ukrašene floralnim i geometrijskim motivima. Sehara, dužine 1,27 m i visine 42,5 cm, ukrašena je neprekinutom cik-cak linijom i vazama za zimzelenim grančicama. Sehara dužine 1,35 m i visine 47 cm, ukrašena je neprekinutom cik-cak linijom i vazama sa cvijećem i listovima. Sehare su bojene tamnozelenom bojom. Dekoracija je naglašena tamnožutom i crvenom linijom.
Uz zid prislonjena se nalaze vrata od musandere. Vrata, dimenzija 1,05 x 1,92 m, se u vertikalnom smislu mogu podijeliti na dva polja. Polja su ukrašena geometrijslom i floralnom dekoracijom, istom koja se javlja i na ulaznim vratima «ćošak» prostorije kao i na prednjom stranici musandere smještene u hajatu. Naknadnom intervencijom su obojena smeđom i svijetloplavom bojom.
Na zidu prostorije nalazi se izvezena levha, dimenzija 44 x 72 cm, ukrašena floralnim motivima.
Kula(13)
Iz prostora hajata se preko pravougaono izvedenih vrata, smještenih na jugoistočnom zidu, pristupa u objekat kule.
Kula je pravougaone osnove, izvedena na tri sprata. Pokrivena je dvovodnim krovom, a kao pokrov je izvorno korištena kamena ploča. Krov kule se, usljed oštećenja i neodržavanja prije nekoliko godina urušio. Vlasnik objekta je, s ciljem zaštite objekta od daljnjeg propadanja, izveo novu krovnu konstrukciju i pokrio objekat crijepom.
Zidovi kule su izgrađeni od pravilno klesanog kamena, ostavljenog vidljivog na fasadama objekta.
Pravougaoni prozorski otvori su smješteni, po dva na svakom spratu na jugoistočnoj (avlijskoj) fasadi i jedan na sjeverozapadnoj fasadi(14). Na sjeveroistočnoj fasadi objekta su vidljivi tragovi prozorskih otvora koji su vremenom zazidani. Na svim fasadama kule su vidljive puškarnice i konzolni istaci.
Nema podataka o unutrašnjoj organizaciji kule. Unutrašnjost je danas u potpunosti uništena, međuspratne konstrukcije su se urušile i njihovi ostaci se nalaze u prizemlju kule.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Prema dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj 07-40-4-1284-1-1/06 od 18.04.2006. godine, graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule nije bila zaštićeno dobro kulturno-historijskog naslijeđa.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nema podataka o dosadašnjim istraživačkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima na dobru. Ipak, na objektu su vidljivi tragovi intervencija iz različitih perioda.
Starije intervencije, za koje se ne može utvrditi kada su se desile, dovele su do zatvaranja lučnih otvora na dvorišnoj fasadi sprata objekta. Osim zatvaranja lučnih otvora, vidljive su i promjene (zazidavanja dijelova otvora ili prozora) na ulaznoj fasadi objekta, prizemnom dijelu dvorišne fasade i objektu kule.
Novije intervencije su vidljive na dijelu objekta koji doksatno izlazi nad ulicu. Intervencije su izvedene najvjerovatnije tokom osamdesetih godina 20. vijeka. Prema razgovoru sa gospodinom Ćirilom Rajićem, fotografom Mostarskog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, radove na objektu su izveli uposlenici zavoda. S ciljem ukrućivanja dijela objekta, izvedeni su armirano-betonski horizontalni i vertikalni serklaži. Vertikalni serklaži su sakriveni drvenim daskama. Također, samo na ovom dijelu objekta kuće, izvedena je armirano-betonska ploča na mjestu međuspratne konstrukcije, a umjesto drvene međuspratne konstrukcije.
5. Sadašnje stanje dobra
Graditeljska cjelina Hadžiahmetovića kule je napuštena nakom smrti zadnjeg vlasnika dobra iz porodice Hadžiahmetović, Munire Hadžiahmetović. Zbog nedostatka održavanja, u posljednjim decenijama na objektu je došlo do kolapsa krovne konstrukcije na kuli. Zbog dugogodišnje izloženosti atmosferilijama došlo je do kolapsa međuspratnih konstrukcija kule.
S ciljem zatvaranja objekta i sprečavanja direktne izloženosti utjecajima atmosferilija, kao i zbog sprečavanja ugroženosti susjeda, novi vlasnik objekta, Medžlis Islamske zajednice Trebinje, je napravio novu krovnu konstrukciju. Krov je, umjesto kamenim pločama, pokriven crijepom. Također, s ciljem zaštite objekta, svi prozorski otvori su «zakovani» drvenim daskama.
Prilikom obilaska objekta, u februaru 2008. godine, nije bilo moguće ući u kulu s obzirom da su svi dijelovi kolapsirane međuspratne konstrukcije u prizemlju kule. Kula je, iz sigurnosnih razloga, zatvorena.
Graditeljska cjelina je danas u relativno zapuštenom stanju, bez definirane namjene kao i finansijskih sredstava potrebnih za njenu obnovu i održavanje.
6. Specifični rizici
Kolaps konstrukcije zbog nedostatka redovnog održavanja i finansijskih sredstava za obnovu.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 32/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Historijska vrijednost (veza građevine sa značajnim događajem u historiji)
C. Umjetnička i estetska vrijednost
iii. Proporcije
iv. Kompozicija
v. Vrijednost detalja
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
v. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju
F. Ambijentalna vrijednost
ii. Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja
G. Izvornost
v. Položaj i smještaj u prostoru
I. Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)
iii. Zaokruženost (kompletnost)
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana broj 6/17-32-8 i zemljišnoknjižni izvadak broj 21,
- fotodokumentacija (fotografije stanja objekata u trenutku donošenja konačne odluke Komisije o dobru, februar 2008. godine),
- grafički prilozi (skica objekta nastala tokom obilaska lokaliteta u februaru 2008. godine).
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja graditeljske cjeline Hadžiahmetovića kule sa dvorima u Mostaćima kod Trebinja nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1954. Kreševljaković, Hamdija. „Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini“, Naše starine II, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR Bosne i Hercegovine. Sarajevo: 1954, 71-86.
1971. Korać, Vojislav J. Trebinje - istorijski pregled; tom II, “Period od dolaska Turaka do 1878. godine”. Sarajevo: IKP „Svjetlost“, 1971.
1982. Rajković, Salih. Kule i odžaci u Hercegovini Stambeno-fortifikacioni objekti, Naučno-istraživački rad. Sarajevo: 1982.
1988. Tošić, Đ. Trebinjska oblast u srednjem vijeku. Beograd: 1998, 41; Lam. de For. III fol. 100, 14. X 1413
1990. Hasandedić, Hivzija. Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini. Sarajevo: El Kalem, 1990.
(1) Tošić, Đ., Trebinjska oblast u srednjem vijeku, Beograd: 1998, 41; Lam. de For. III fol. 100, 14. X 1413.
(2) Korać, Vojislav J., Trebinje - istorijski pregled; tom II, „Period od dolaska Turaka do 1878. godine“, Sarajevo: IKP „Svjetlost“, 1971, 377-379
(3) Kreševljaković, Hamdija, „Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini“, Naše starine II, 1954, 73.
(4) Navedeno djelo, 73.
(5) Objekti su izvorno, s obzirom na način pokrivanja krovova u Hercegovini, bili pokriveni kamenom pločom. Za objekat kule je sigurno da je bio pokriven kamenom pločom s obzirom da je crijep postavljen prilikom nedavne sanacije krova kule izvedene od strane vlasnika objekta.
(6) Danas je prostor avlije prekriven travom i kamene ploče su samo djelimično vidljive.
(7) Prilikom radova na objektu, izvedenih vjerovatno sedamdesetih ili osamdesetih godina 20. vijeka, upotrijebljen je armirani beton.
(8) U prizemlju su smještene prostorije koje nisu bile namijenjene stanovanju, što se zaključuje po visini prostorije i izuzetno malom broju otvora.
(9) Zaključak o otvorenom hajatu je izveden na osnovu vidljivih tragova lukova na ulaznoj i avlijskoj fasadi kuće kao i kamenom popločanju za razliku od drvenih podova u ostatku kuće.
(10) Zbog dijelova namještaja stavljenih uz sjeveroistočni zid hajata nije bilo moguće snimiti taj zid. Prema tragovima na vanjskoj fasadi zida moguće je zaključiti da je hajat nekada imao pravougaoni prozorski otvor koji je vremenom zazidan. Otvori puškarnica su vidljivi na vanjskoj fasadi.
(11) Dimnjak je, posmatrano izvana, izveden od cigle, za razliku od ostalih dimnjaka na objektu koji su izvedeni od kamena i završeni kupastom kapom.
(12) Dimnjak nad kaminom je ostao nepromijenjen.
(13) U objekat kule nije bilo moguće ući s obrizom da se krovna i međuspratna konstrukcija urušila.
(14) Prozorski otvori su nedavno zatvoreni drvenim daskama s ciljem smanjenja utjecaja atmosferilija na kulu.
|
