početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Srednjovjekovni nadgrobnici – stećci u sklopu zaštićenog pejsaža Bijambare

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik


Integralni tekst- Integralni tekst sadrži osnovni tekst Odluke i sve njene izmjene i dopune („Službeni glasnik BiH“, br. 53/08, 48/13 i 39/14). Na Integralni tekst se ne može pozivati prilikom službene upotrebe.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 28. marta do 1. aprila 2008. godine, sjednici održanoj od 25. do 29. maja 2013. godine i sjednici održanoj od 1. do 3. aprila 2014. godine, donijela je

O D L U K U

I

Srednjovjekovni nadgrobnici – stećci u sklopu zaštićenog pejsaža Bijambare, općina Ilijaš, proglašavaju se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini grupa od 39 stećaka, premještenih sa lokaliteta Mramorje iz Donjih Čevljanovića na lokalitet Dolovi u zaštićenom pejsažu Bijambare, općina Ilijaš.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao dio k.č. 1622 (novi premjer), k.o. Bijambare, što odgovara k.č. 770/77 (stari premjer), posjedovni list broj 14, zk uložak broj 1094, k.o. Hadžići – Crna Rijeka, općina Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke, primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);- prostor spomenika će biti otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, i odobrenja nadležnog ministarstva i nadzora nadležne službe zaštite;
- izvršiti korekcije na tercijarnoj skici i uraditi je po uzoru na primarnu skicu;
- izvršiti pravilno pozicioniranje ukrašenih stećaka i stećaka u formi sanduka, prema primarnoj skici.
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada;
- nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, kao ni uklanjanje patine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka i nišana u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećaka i nišana, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
- izvršiti postavljanje odgovarajuće ograde kojom će biti osigurana fizička zaštita spomenika.

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti odredbama ove odluke.

V

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».



Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik (odnosno Martin Cherry).

Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović


Broj: 02-2-23/2008-5
29. mart 2008.godine
Sarajevo

Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 53/08.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 28. marta do 1. aprila 2008. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Istorijski spomenik "Mramorje" – grupa od 39 stećaka u Donjim Čevljanovićima, opština Ilijaš, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini grupa od 39 stećaka, od čega  su 32 u formi sljemenjaka i 7 u formi sanduka.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č.  427/1,  posjedovni list broj 14,  z.k. izvadak broj 81, k.o. Hadžići – Crna Rijeka, opština Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definisanom u tački I stav 3 ove odluke, primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          prostor spomenika će biti otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          nije dozvoljeno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          nije dozvoljena izgradnja ni izvođenje radova koji bi mogli uticati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;

-          zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada;

-          izvršiti postavljanje odgovarajuće ograde kojom će biti obezbijeđena zaštita spomenika.

Vlada Federacije dužna je da obezbijedi izradu Programa sistematskog istraživanja i konzervacije stećaka, koji, pored ostalog, treba da sadrži geodetski snimak postojećeg stanja i izradu i sprovođenje programa prezentacije nacionalnog spomenika.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe, suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom opštnskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

Prema članu V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u «Službenom  glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 02-2-23/2008-5

29. mart 2008.godine

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

 



--------------------------
Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 39/14.
--------------------------

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, člana 39. stav 1. i člana 40.a. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH" br. 4/03, 33/03, 31/06, 99/06 i 53/11), na sjednici održanoj od 1. do 3. aprila 2014. godine donijela je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju historijskog spomenika "Mramorje" – grupa od 39 stećaka u Donjim Čevljanovićima, općina Ilijaš, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine


I.

U Odluci o proglašenju historijskog spomenika "Mramorje" – grupa od 39 stećaka u Donjim Čevljanovićima, općina Ilijaš, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 53/08) u tački I stavu 1. riječi: "Historijski spomenik 'Mramorje' – grupa od 39 stećaka u Donjim Čevljanovićima" zamjenjuju se riječima: "Srednjovjekovni nadgrobnici – stećci u sklopu zaštićenog pejsaža Bijambare".
Stav 2. mijenja se i glasi: "Nacionalni spomenik čini grupa od 39 stećaka, premještenih sa lokaliteta Mramorje iz Donjih Čevljanovića na lokalitet Dolovi u zaštićenom pejsažu Bijambare, općina Ilijaš".
U stavu 3. riječi: "k.č. 427/1, posjedovni list broj 14, z.k. izvadak broj 81" mijenjaju se i glase: "dio k.č. 1622 (novi premjer), k.o. Bijambare, što odgovara k.č. 770/77 (stari premjer), posjedovni list broj 14, zk uložak broj 1094".

II.

U tački III, stavu 1, alineja 3. mijenja se i glasi: "dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite".
Iza alineje 3. dodaju se nove al. 4, 5. i 6, koje glase:
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, i odobrenja nadležnog ministarstva i nadzora nadležne službe zaštite;
- izvršiti korekcije na tercijarnoj skici i uraditi je po uzoru na primarnu skicu;
- izvršiti pravilno pozicioniranje ukrašenih stećaka i stećaka u formi sanduka, prema primarnoj skici.
Iza alineje 4. koja postaje alineja 7. dodaju se nove alineje 8. i 9, koje glase:
- nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, kao ni uklanjanje patine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka i nišana u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećaka i nišana, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen.
U alineji 5. koja postaje alineja 10. iza riječi "osigurana" dodaje se riječ "fizička".
Stav 2. se briše.

III.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".



Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo



Broj: 05.2-2.5-58/14-2
1. aprila 2014. godine
Sarajevo

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovu člana 2 stav 1 Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,“nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Opština Ilijaš je, dana 25. decembra 2002. godine, dostavila peticiju/prijedlog za proglašenje istorijskog područja nekropole sa stećcima u Čevljanovićima, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 i člana 35 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

       

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Naselje Donji Čevljanovići udaljeno je od Ilijaša oko 20 km zračne linije na sjeveroistok. Nalazi se na putnom pravcu M18 Sarajevo – Tuzla. Stećci su smješteni sjeverno od naselja, pokraj same ceste, s lijeve strane. Na lokalitetu se nalazi 39 stećaka (32 u formi sljemenjaka i 7 u formi sanduka). Spomenici su fino obrađeni, ali i oštećeni. Poredani su u nizove od istoka ka zapadu, a orijentisani sjever– jug.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj 427/1, broj posjedovnog lista 14, broj z.k. izvadka 81, k.o. Hadžići – Crna Rijeka, opština Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Istorijski podaci

Najstariji tragovi života na širem prostoru današnje opštine Ilijaš vezani su za period paleolita, o čemu svjedoči i kompleks Bijambarskih pećina na Crnoriječkoj visoravni. Nalaze se na području koje je ranije administrativno pripadalo selu Nišići u opštni Srednje i u narodu su se još zvale i Krivajevičke pećine. Kompleks ovih pećina prvi je istraživao u mjesecu septembru 1967. godine Mirko Malez i na osnovu pronađenih artefakata ustanovio da pripadaju epigravetijenskoj kulturi, tj. najgornjem odsjeku gornjeg paleolita. To je ujedno i prvi nalaz takve paleolitske kulture u tačno stratigrafski fiksiranim naslagama na području Bosne. Na ovom kompleksu, osim fragmenata keramike iz kasnog bronzanog doba, pronađena je keramika i iz halštatskog perioda. (M. Malez, 1968, 159-178)

Na prisustvo praistorijskih nalazišta na ovom području upućuju i mjesta poznata u narodu pod imenima Gradina, Gradac, Grad i dr. (M. Kadrić, 1995, 23)

U vrijeme Ilira od IX vijeka p.n.e. do dolaska Rimljana 9. godine n.e. taj prostor naseljavalo je pleme Desidijata, sa svojim jakim uporištem u Brezi (Hedum castellum Daeisitiatum). (I. Bojanovski, 1984, 49)

Na njihovu dobru organizaciju upućuje natpis iz Breze – 2 vijek p.n.e. princeps Desitiatum, koji govori o postojanju institucije kneza kod ovog plemena. (B. Čović, 1976, 198)

I u rimsko doba predio oko današnje Breze, u dolini rijeke Stavnje, ostao je kao jedan od najvažnijih političkih cenatra uže Bosne. Tragovi naselja iz ovog perioda postoje još i oko ušća rijeke Misoče u Bosnu, na području današnjeg Ilijaša.(P. Anđelić, 1971, 343)

Među gradinama porijeklom iz rimskog perioda ili srednjeg vijeka su i Gradina u Balibegovićima i Crnoj Rijeci. Između Olova i Vareša, Srednjeg i Čevljanovića, na prostornom platou Crnoriječke visoravni je vrlo staro naselje Kamenica. Na tom prostoru su bogata rudna nalazišta željeza, olova, mangana i žive. S toga je prirodno što se naselje prvobitno razvijalo kao trg, a kasnije i kao prostor za carinjenje rude koja je prenošena u Dubrovnik (u Dalmaciji). Na tom prostoru naplaćivana je carina još davne 1384. godine - Portorium in Kamenica. Kralj Tvrtko I je dao carine u zakup dubrovačkim trgovcima Dragoju Gučetiću i njegovoj družini. U povelji kralja Dabiše od 06. 03. 1392. godine zapisano je da su Dubrovčani držali carine osam godina ranije. Rudarska okna kod Kamenice spominju se 1387. godine. (M. Kadrić, 1995, 23)

Nešto kasnije u ovom kraju osim olova, počinje i eksploatacija željezne i manganove rude. Kopanje rude, njeno carinjenje i izvoz učinili su da se na području Kamenice formira Gradina, trg i carinarnice, odakle se ruda konjskim karavanama preko Sutjeske, Visokog, Lepenice, Bradine, Konjica i Gabele prenosila do Dubrovnika.

Eksploatacija rude olova bila je u nadležnosti bosanskih banova, potom kraljeva, da bi pri kraju XV vijeka pripadala feudalnoj vlasteoskoj porodici Radenovića, iako se u nekim dokumentima iz 1398. godine spominje kako su olovske carine u Kamenici kraljevske. Carine olovske rude dijelile su se u XV vijeku između Radenovića-Pavlovića i Hranića, a već 1418. godine te carine držao je vojvoda Sandalj Hranić. (M. Vego, 1957, 84) Od vladarskih gradova i rezidencija na tom prostoru spominje se utvrđeni grad Dubrovnik, koji se u pisanim izvorima prvi put spominje 11. VI 1404. godine. Pravo ime grada je Dabrovnik. (Ibidem, 37)

U ranijim stoljećima srednjeg vijeka u porječju rijeke Bosne na prostoru između Sarajevskog i Visočkog polja smještena je bila župa pod imenom Vidogošća ili Vogošća. Župe su osnovne upravno-političke jedinice u sistemu teritorijalne organizacije svih južnoslovenskih zemalja u ranijim periodima srednjeg vijeka.

Vidogošća (Vogošća) se prvi put spominje u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine, kojom su potvrđeni stari posjedi bosanske biskupije. Jedan dio njezine teritorije i danas čuva uspomenu na to staro ime (recentno naselje Vogošća). Župska organizacija je egzistirala svakako od prve polovine XIII vijeka, a vjerovatno i duže. Politički centar župe vjerovatno se nalazio u dolini rijeke Stavnje.

U toku XIV vijeka politički centar se pomakao u porječje Misoče u utvrđeni grad Dubrovnik(1)  Stara župa postala je knežija (comitatus), ali kako izgleda, njezina teritorija nije nimalo izmijenjena. Takav zaključak se nameće iz bolje poznate situacije osmanskog doba. Već 1469. i 1485. spominje se grad i nahija istog imena. Od tog vremena pa sve negdje do početka XVIII vijeka povremeno se javljaju vijesti o gradu Dubrovniku i njegovoj nahiji, a sporadično i o njegovim dizdarima ili o spahijama, čiji se posjedi nalaze na području nahije.(P. Anđelić, 1971, 337 – 346)

 

2. Opis dobra

Prema istraživanjima Šefika Bešlagića u periodu od 1964 – 1966 godine na  području opštine Ilijaš, registrovana su 32 lokaliteta srednjovjekovnih nekropola u 20 naselja, sa ukupno 518 stećaka, što ovu opštinu svrstava na prvo mjesto u centralnoj Bosni po brojnosti stećaka. Najviše stećaka je u formi sanduka (240), sljemenjaka (236), ostatak čine ploče (41) i uspravni stećak (1). (Š.Bešlagić, 1967, 87)(2)

Šefik Bešlagić je 1967. godine u Donjim Čevljanovićima locirao dvije nekropole – prvu u Donjim Čevljanovićima i drugu na lokalitetu Drina, na lijevoj obali rijeke Ljubine, gdje je bilo smješteno 6 stećaka u obliku sljemenjaka, vrlo dobro obrađenih, ali bez ukrasa(3). 

Stećci na lokalitetu “Mramorje“ u Donjim Čevljanovićima

Lokalitet sa stećcima broji ukupno 39 stećaka od kojih su 32 u formi sljemenjaka i 7 u formi sanduka. Prostor sa stećcima na navedenoj zemljišnoj parceli zaprema površinu od oko 240 m2.

Spomenici su dobro klesani, ali su obrasli mahovinom, pojedini su prevrnuti, a ima ih i oštećenih.

Poredani su u nizove od istoka ka zapadu, a orijentisani su sjever – jug. Na ukupno 5 stećaka (4 sljemenjaka i 1 sanduk) vidljivi su ukrasni ornamenti.

Ispod stećaka grobovi su uništeni 1959. godine prilikom gradnje autoputa. Svi sljemenjaci, (osim jednog) su sa postoljem i redovno su klesani tako da su nešto uži prema dnu.

Da bi se pristupilo sistematskoj obradi, utvrđivanju tačnog broja stećaka, uzimanja tačnih mjera, klasifikaciji i snimanju istih, prethodno se moralo izvršiti privremeno čišćenje lokaliteta. U tu svrhu izvršeno je fizičko odstranjivanje rastinja i korova te čišćenje stećaka.

Stanje stećaka:

Stećak br.1 – sljemenjak, obrastao mahovinom, oštećen, nedostaje čeoni dio stećka sa sjeverne strane.

-          dimenzije stećka su: 230x80x65,

-          dužina postolja 246 cm, postojeća vidljiva visina 12 cm i dubina čeona 18 cm, bočna 15 cm.

Stećak br. 2 – sljemenjak, dobro klesan i očuvan.

-          dimenzije stećka su: 97x44x35 cm,

-          dužina postolja 111 cm, dubina čeona 13 cm, bočna 11 cm.

Stećak br. 3 – sljemenjak, obrastao mahovinom, oštećeno sljeme i postolje sa južne strane.

-          dimezije stećka su: 166x74x64 cm,

-          dužinu postolja nije bilo moguće tačno izmjeriti zbog nedostatka dijela postolja, dubina čeona 18 cm, bočna 19 cm.

Stećak br. 4 – prevnut, oštećen i dislociran, smatram da je u formi sljemenjaka bez postolja, zbog toga što je klesan tako da je nešto uži prema dnu.

-          dimenzije stećka su: 140x56x44 cm.

Stećak br. 5 – sljemenjak, obrastao mahovinom, oštećeno sljeme i postolje sa sjeverne strane.

-          dimezije stećka su: 180x68x40 cm,

-          dubina postolja južne čeone strane 12 cm, dubina postolja istočne bočne strane 12 cm.

Stećak br. 6 – sljemenjak, obrastao mahovinom, dobro klesan, ali prepolovljen cijelom svojom dužinom tako da nedostaje dio zapadne strane.

-          dimezije stećka su: 170x80x84 cm,

-          južna čeona strana postolja 12 cm, sjeverna čeona strana postolja 32 cm, istočna bočna strana postolja 15 cm.

Stećak br. 7 – sljemenjak, obrastao mahovinom, sa sjeverne strane oštećen u sljemenu i nedostaje dio postolja, sa južne strane nedostaje dio istočne krovne plohe.

-          dimenzije stećka su: 174x62x60 cm,

-          visina postolja 17 cm, dubina južna čeona 8 cm i bočna istočna 8 cm.

Stećak br. 8 – sljemenjak, u sjevernom dijelu utonuo i oštećen u sljemenu, u južnom dijeli oštećen istočni dio krovne plohe.

-          dimenzije stećka su: 94x48x30 cm,

-          visina postolja 12 cm, dubina južne čeone strane 6 cm, zapadne bočne strane postolja 10 cm.

Stećak br. 9 – sljemenjak, fino obrađen i dobro klesan, oštećen južni čeoni dio.

-          dimenzije stećka su: 175x60x55 cm,

-          visina postolja 15 cm, južna čeona dubina postolja 19 cm, sjeverna čeona 16 cm, istočna bočna dubina postolja 14 cm.

Stećak br.10 – sanduk, evidentna oštećenja od atmosfeskih uticaja na površini stećka, oštećen i južni dio stećka.

-          dimenzije stećka su: 155x66x25 cm.

Stećak br.11 – sljemenjak sa ukrasnim ornamentima, oštećen istočni dio gdje se spaja krovna ploha sa stranicama stećka, takođe, sa sjeverne strane oštećen je istočni ćošak postolja.

Na njegovim čeonim stranama prikazana je dvostruka spirala kombinovana sa krstom i ljiljanom, s tim što je jedan zabat uokviren trouglom. Iznad toga, kao i desno i lijevo je po jedna manja rozeta. Hrbatom i vodoravnim ivicama krova proteže se tordirana vrpca. Takve dvije vrpce prelaze i preko krovnih ploha.

-          dimenzije stećka su: 184x73x62cm,

-          visina postolja 17 cm, dubina južne čeone strane postolja 15 cm, sjeverne čeone strane postolja 16 cm, dubina istočne bočne strane postolja 15 cm.

Stećak br.12 – sljemenjak, sa južne strane oštećen u sljemenu, sa sjeverne strane utonuo u zemlju i ugrožen od seoskog puta.

-          dimenzije stećka su: 165x56x47 cm,

-          sa južne strane dubina postolja 16 cm, dubina zapadne bočne strane 5 cm.

Stećak br.13 – sanduk, obrastao mahovinom, sa južne strane nedostaje dio stećka.

-          dimenzije stećka su: 130x80x33 cm.

Stećak br. 14 - sljemenjak, dobro klesan, utonuo, obrastao mahovinom, oštećen na sredini hrabata, sa sjeverne strane oštećene ivice krovnih ploha.

-          dimenzije stećka su: 165x60x35 cm,

-          dubina postolja sa južne čeone strane 13 cm, zapadna bočna strana 12 cm.

Stećak br. 15 – sanduk, grubo obrađen, obrastao mahovinom, sa sjeverne strane utonuo u zemlju.

-          dimenzije stećka su: 170x75x36 cm.

Stećak br.16 – sljemenjak, dobro klesan i obrađen, postolje utonulo u podlogu.

-          dimenzije stećka su: 90x40x27 cm.

Stećak br. 17 – sanduk,  grubo rađen, obrastao mahovinom.

-          dimenzije stećka su: 155x70x40 cm.

Stećak br. 18 – sljemenjak sa ukrasnim ornamentima, obrastao mahovinom, postolje utonulo u podlogu, sa južne strane oštećen i nedostaje dio u sljemenu, preko sredine hrbata ukoso preko krovnih ploha stećak je napuknuo.

-          dimezije stećka su: 145x48x39 cm

Na sjevernoj čeonoj strani prikazan je motiv krsta čija se tri gornja kraka završavaju kao krugovi, dok se donji proširuje. Preko bočnih strana pruža se friz od tordirane vrpce, koji prelazi i na čeonu stranu, gdje ide paralelno sa kosim ivicama krova. Sa južne čeone strane nema ukrasa.

Stećak br. 19 – sanduk, grubo rađen, obrastao mahovinom, sa sjeverne strane utonuo u zemlju.

-          dimenzije stećka su: 183x70x najveća vidljiva visina 32 cm.

Stećak br. 20 – sljemenjak, obrastao mahovinom, utonuo cijelom dužinom (evidentirano je da ima postolje), oštećeno sljeme i postolje sa sjeverne strane, gdje nedostaje zapadni bočni dio stećka, sa južne strane stećak je oštećen u sljemenu.

-          dimezije stećka su: 133x58x vidljiva visina 37 cm.

Stećak br. 21 – sljemenjak, postolje utonulo, oštećenja su primjetna na čeonim stranama i na zapadnom dijelu bočna ivica krovne plohe.

-          dimezije stećka su: 159x60x35 cm.

Stećak br. 22 – sljemenjak, dobro klesan, obrastao mahovinom.

-          dimenzije stećka su: 178x68x46 cm,

-          vidljiva visina postolja 8 cm, dubina južna čeona 18 cm, istočna bočna 14 cm, sjeverna čeona 14 cm, zapadna bočna 16 cm.

Stećak br. 23 – sljemenjak, dobro klesan i obrađen, dominira svojom grandioznošću i ljepotom, obrastao mahovinom i lišajevima, sa južne strane oštećena istočna ivica stećka i zapadni dio postolja, sa sjeverne strane takođe je oštećen dio postolja.

-          dimenzije stećka su: 202x115x112 cm,

-          visina postolja 25 cm, dubina južne čeone strane 20 cm, zapadne bočne strane postolja 20 cm.

Stećak br. 24 – sljemenjak, obrastao mahovinom, postolje utonulo, sa južne strane oštećene čeone ivice stećka, zapadni dio stranice i krovne plohe napuknuo,  sa sjeverne strane oštećen istočni dio gdje se spajaju stranica i krovna ploha, kao i stranice zapadne krovne plohe.

-          dimenzije stećka su: 148x63x vidljiva visina 52 cm.

Stećak br. 25 – sanduk, slabo obrađen, utonuo, evidentna oštećenja od atmosferskih uticaja na površini stećka, oštećen i sjeverni dio stećka, sa istočne i zapadne strane nalazi se korov od rastinja.

-          dimenzije stećka su: 140x55x vidljiva visina 25 cm.

Stećak br. 26 – sljemenjak, obrastao mahovinom, u sjevernom dijelu utonuo, u južnom dijelu oštećena čeona strana.

-          dimenzije stećka su: 168x70x70 cm,

-          visina postolja 10 cm, dubina južne čeone strane 10 cm, istočna bočna strana postolja 15 cm.

Stećak br. 27 – sljemenjak, obrastao mahovinom i lišajevima, fino obrađen i dobro klesan, u južnom dijelu oštećena zapadna bočna strana (nedostaje dio stećka).

-          dimenzije stećka su: 192x83x77 cm,

-          vidljiva visina postolja 8 cm, južna čeona dubina postolja 20 cm, sjeverna čeona 22 cm, istočna bočna dubina postolja 22 cm.

Stećak br. 28 – sljemenjak, u dobrom stanju, dobro klesan, sa istočne strane zatrpan nanosima  zemlje.

-          dimenzije stećka su: 180x68x48 cm,

-          vidljiva visina postolja 12 cm, južna čeona dubina postolja 13 cm, sjeverna čeona 13 cm, zapadna bočna dubina postolja 13 cm.

Stećak br. 29 – sljemenjak, dobro klesan, u sjevernom dijelu postolje utonulo, u južnom dijelu postolje je oštećeno.

-          dimenzije stećka su: 173x68x42cm,

-          dubina južne čeone strane postolja 17 cm, dubina istočne bočne strane postolja 17 cm, dubina zapadne bočne strane postolja 17 cm.

Stećak br. 30 – sljemenjak, u sjevernom dijelu utonuo u zemlju i oštećen zapadni dio, u južnom dijelu oštećena je čeona strana, takođe je oštećen i sa istočne strane, stećak napuknut ukoso preko pola.

-          dimenzije stećka su: 150x70x52 cm,

-          sa južne strane dubina postolja 17 cm, dubina istočne bočne strane 14 cm.

Stećak br. 31 – sanduk sa ukrasnim ornamentima, fino obrađen, utonuo.

-          dimenzije stećka su: 174x72x vidljiva visina 15 cm.

Na vodoravnoj strani urezana je pravougaona bordura od niza kosih paralelnih linija.

Stećak br. 32 – sljemenjak, dobro klesan, utonuo sjeverni dio postolja, obrastao mahovinom i lišajevima.

-          dimenzije stećka su: 199x77x64 cm,

-          vidljiva visina 8 cm, dubina postolja sa južne čeone strane 17 cm, zapadna bočna strana 16 cm.

Stećak br. 33 – sljemenjak, dobro klesan, obrastao mahovinom, sa sjeverne i istočne strane utonuo u zemlju, sa sjeverne strane oštećen u sljemenu.

-          dimenzije stećka su: 200x66x56 cm,

-          dubina južne čeone strane 18 cm, dubina zapadne bočne strane 18 cm.

Stećak br. 34 – sljemenjak, dobro klesan i obrađen, obrastao mahovinom, postolje utonulo u podlogu, napuknut preko pola.

-          dimenzije stećka su: 173x84x59 cm.

Stećak br. 35 – sljemenjak, dobro klesan i obrađen, obrastao mahovinom, utonuo i nagnut ka zapadnoj strani, napuknut preko pola, sa istočne strane zatrpan zemljom, u položaju u kojem se nalazi ugrožen je od seoskog puta, u sjevernom dijelu oštećen u sljemenu,

-          dimenzije stećka su: 160x64x42 cm.

Stećak br. 36 – sljemenjak sa ukrasnim ornamentima, postolje utonulo u podlogu, evidentna su napuknuća sa istočne bočne strane stećka, kao i u sjevernom dijelu krovnih ploha, u južnom dijelu evidentna su oštećenja krovnih ploha.

-          dimenzije stećka su: 135x56x vidljiva visina 38 cm.

Na južnoj čeonoj strani prikazane su dvije simetrične spirale sa gore okrenutim dršcima i iznad njih tri manje rozete. Suprotna – sjeverna  strana u donjem dijelu ima dvije simetrične spirale i još dva mala spiralna dodatka na desnoj i lijevoj strani, a u gornjem dijelu su tri para rebara koja se spajaju i pružaju paralelno ivicama krova. Na bočnim stranama prikazana su tri para simetričnih spirala i dvije rozete između njih. Srednji par je okrenut prema gore. Na krajevima su izvedene dvije kose linije.

Stećak br. 37 – sljemenjak sa ukrasnim ornamentima, dobro klesan, utonuo u visini postolja, u sjevernom dijelu oštećene su krovne plohe i napuknut, sjeverni čeoni dio zatrpan je zemljom.

-          dimenzije stećka su: 200x78x50 cm.

Po dnu krova, preko hrbata i preko krovnih ploha (paralelno sa kosim ivicama) pruža se tordirana vrpca. Na čeonim stranama (sjeverna strana je zatrpana zemljom, ali je provjereno da postoji ukras isti kao i na južnoj strani), prikazan je motiv od dviju simetrično postavljenih spirala, sa dršcima i rozetama iznad toga. To je sve uokvireno tordiranom vrpcom, koja se pruža uz krovne i vertikalne ivice. Između drški spirala nalazi se motiv grozda.

Na zapadnoj strani vidi se motiv zastave i po jedna S-spirala s krajeva. Suprotna bočna strana ima predstavu ruke do ramena, povijene u laktu te takođe dvije S-spirale.

Stećak br. 38 – sljemenjak, prevrnut na istočnu stranu, obrastao mahovinom i rastinjem, u sjevernom dijelu utonuo.

-          dimenzije stećka su: visina 44 cm, dužina postolja 184 cm, visina 19 cm, ostale dimenzije nije bilo moguće uzeti zbog položaja u kojem se nalazi stećak.

Stećak br. 39 – sljemenjak,  u sjevernom dijelu utonuo, obrastao rastinjem i mahovinom, u južnom dijelu čeona strana je oštećena.

-          dimenzije stećka su: 138x60x40 cm.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u spise o zaštiti dobra i utvrđeno je:

-          U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Ilijaš kao spomenik III. kategorije uvršteno je 22 lokaliteta nekropola sa stećcima (505 stećaka) bez preciznije identifikacije. (Grupa autora, 1980, 50);

-          U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta od 21. januara 2008. godine, na području Donjih Čevljanovića evidentirane su dvije nekropole sa stećcima "Drina" (sa 6 – šest stećaka) i "Mramorje" (dislocirana). Navedena dobra nisu bila upisana u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Istraživačke radove u smislu evidentiranja i obilaženja lokacija sa tadašnjim postojećim stanjem na području Ilijaša vršio je Šefik Bešlagić 1967. godine. Tom prilikom zabilježio je sljedeće:

 Selo na autoputu Sarajevo-Olovo, oko 20 km zračne linije na sjeveroistok od Ilijaša. Na području sela su dvije nekropole stećaka. Sjeverno od sela, pokraj samoga autoputa, nalazi se nekropola sa 41 stećkom, od čega 32 sljemenjaka i 9 sanduka. Ona nije na svom prvobitnom mjestu. Naime, autoput je tako planiran da je jedan njegov dio prelazio preko nekropole. Zbog toga je 1959. godine čitava nekropola pomaknuta za oko 30 m na zapad i nešto jugozapad. Pri tome se vodilo računa da se raspored spomenika što manje poremeti. Grobovi ispod stećaka su buldožerima uništeni, a da prethodno nisu istraženi. Ispod stećaka današnje nekropole, dakle, ne nalaze se grobovi. (Š.Bešlagić 1967, 18)

Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu preduzimani.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 13. februara/veljače 2008. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          Gotovo svi stećci su zbog neodržavanja bili obrasli niskom travom, trnjem, rastinjem i mahovinom, a neki se uopšte nisu vidjeli, prekriveni obraslom travom i samo su se nazirale njihove konture;

-          Da bi se pristupilo sistematskoj obradi stećaka, izvršeno je privremeno čišćenje nekropole, koje je zahtijevalo fizičko odstranjivanje rastinja i korova;

-          Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti ili jednim dijelom utonuli u zemlju i u novoj situaciji od seoskog puta su ugroženi;

-          Na većini stećaka prisutni su biljni organizmi, uglavnom lišajevi i mahovina koji razaraju strukturu kamena;

-          Na lokalitetu je smješteno 39 stećaka (32 u formi sljemenjaka i 7 u formi sanduka);

-          Stećci su izmješteni sa prvobitnih pozicija, prilikom gradnje puta 1959. godine, kada je Š. Bešlagić vršio pregled stećaka (period 1964 – 1966 godine), naveo je da su stećci orijentisani u pravcu zapad – istok i svrstani u nizove okomito na taj pravac, međutim, njihova orijentacija danas je u pravcu sjever – jug;

-          Ispod stećaka nekropole, ne nalaze se grobovi;

-          Većina stećaka je dobro klesana i očuvana;

-          Područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije još više obrasta travom, rastinjem i trnjem što dodatno uzrokuje njeno uništavanje;

-          Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja i svima im prijeti opasnost od daljeg razaranja.

 

6. Specifični rizici

-          dugogodišnje neodržavanje lokaliteta,

-          nepovoljni vremenski uticaji,

-          samonikla vegetacija.

 

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br.33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A)         Vremensko određenje

B)         Istorijska vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

i.          Kvalitet obrade,

v.          Vrijednost detalja.

D)         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.          Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim istorijskim periodima,

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru.

E)         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost,

v.          Značaj za identitet grupe ljudi.

G)        Izvornost

i.          Oblik i dizajn.

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zemljišnoknjižni izvadak,

-          fotodokumentacija sa terena, slike.

 

Korišćena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:

 

1967.    Bešlagić, Šefik, Stećci Centralne Bosne, Sarajevo, 1967.

 

1968.    Malez, Mirko, „Bijambarske pećine kod Olova u središnjoj Bosni“, GZM – prirodne nauke, sveska VII, Sarajevo, 1968.

 

1971.    Anđelić, Pavao, „Stara bosanska župa Vidogošća ili Vogošća“, GZM, Arh. n.s. sveska XXVI, Sarajevo, 1971.

 

1976.    Čović, Borivoj, Od Butmira do Ilira, Sarajevo, 1976.

 

1980.    Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980.

 

1984.    Bojanovski, Ivo, Razdoblje rimske uprave u Visoko i okolina kroz historiju I, (predhistorija, antika i srednji vijek), Visoko, 1984.

 

1995.    Kadrić, Merima, Monografija općine Ilijaš, Breza, 1995.

 


(1) Vidjeti Odluku Komisije o proglašenju arheološkog područja – Stari grad Dubrovnik u Višnjici, opština Ilijaš, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj 06-6-14/03-3 od 03.11. 2008. godine

(2) Više podataka o stećcima centralne Bosne vidjeti u Odluci o proglašenju historijskog područja nekropole sa stećcima Srednje, opština Ilijaš, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

(3) Prilikom obilaska terena na navedenom lokalitetu evidentirana su tri stećka (2 u formi sljemenjaka i jedan u potpunosti utonu, vjerovatno sljemenjak). Ova dva stećka nalaze se u rijeci Ljubini i konstantno su ugroženi od vodene stihije i drugih prirodnih faktora.



Nekropola sa stećcima MramorjeNekropola sa stećcima MramorjeNekropola, pogled sa zapadaStećci pored potoka
Ukrašen sljemenjak sa postoljem Sljemenjak sa postoljem Ukrašena pločaPloča i sljemenjak
Utonuo ukrašen sljemenjakUtonuo sljemenjak  


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: