početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Salomova palata, historijska građevina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 60/08.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od  29. januara do 4. februara 2008. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I.

 

Historijska građevina – Salomova palata u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru označenom kao k.č. 1864 (novi premjer) što odgovara k.č. 44 (stari premjer),  k.o. Sarajevo XXXIX, zk. uložak broj XXXIX/31, k.o. Sarajevo, općina Centar Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH« br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II.

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

 

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na prostor definiran u tački I stav 2. ove odluke:

-          dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

-          revitalizirati unutrašnje dvorište (sanacija fasada radi sprečavanja prodora atmosferske i kapilarne vlage; konzervacija fontane i korita; saniranje instalacija fontane);

-          prije početka konzervatorsko-restauratorskih radova na objektu izvršiti detaljno snimanje stanja;  te istraživačke radove koji će obuhvatiti analizu građevinskog materijala i vrstu i ton boja vanjskih zidova fasade;

-          projekat konzervatorsko-restauratorskih radova mora biti zasnovan na gore navedenom detaljnom snimanju stanja objekta i treba uključiti metodološki pristup koji će biti usmjeren na zaštitu historijskih vrijednosti objekta;

-          obavezno je sačuvati izvorni izgled objekta u pogledu obrade arhitektonskih detalja, boje zidova, tretmana fasada, konstrukcije objekta i nagiba krova, te vrste krovnog pokrivača i nije dopuštena promjena stilskih karakteristika uklanjanjem ili dodavanjem pojedinih dekorativnih elemenata i arhitektonskih detalja (kamene i druge plastike, vijenaca i sl.);

-          prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova koristiti materijale iste kao izvorne, izvorne tehnike obrade materijala;

-          projektnom dokumentacijom obraditi dotrajale i oštećene elemente objekta (krov, fasade, horizontalni i vertikalni oluci itd) i predvidjeti njihovu zamjenu u skladu sa gore navedenim metodama;

-          plastične i aluminijske okvire na otvorima zamijeniti drvenim, u skladu sa podacima o izvornom stanju;

-          potrebno je izvršiti uklanjanje ili preoblikovanje svih dogradnji u potkrovlju, kao i objekata privremenog karaktera u zoni unutrašnjeg dvorišta, te izvršiti njegovu revitalizaciju;

-          prilikom intervencija mora biti očuvan autentičan izgled unutrašnjeg prostora;

-          izvršiti sanaciju izvornih dizala.

 

IV.

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke.

 

V.

 

Svako a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII.

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX.

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Službenom glasniku BiH«.

 

Ovu odluku Komisija  je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 02-2-74/04-99

30. januar 2008. godine

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

 

Na osnovi člana 2, stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH« broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Salomova palata u Sarajevu nalazi se u sklopu „Gradske ambijentalne cjeline Sarajeva“ koja se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika nalazi pod rednim brojem 546.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

 

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,

-          sadašnje stanje i namjenu dobra, uključujući opis i fotografije, podatke o oštećenjima za vrijeme rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Salomova palata se nalazi na južnoj strani Titove ulice na broju 34 i predstavlja dio ambijentalne cjeline Titove ulice u Sarajevu(1).

Nacionalni spomenik obuhvata zemljište označeno kao k.č. 1864 (novi premjer) odnosno k.č. 44 (stari premjer), k.o. Sarajevo XXXIX; zk. uložak br. XXXIX/31(2), općina Centar, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine.

Historijski podaci

Salomova palata  u Titovoj ulici izgradjena je 1912. godine, tokom zadnje faze austrougarskog perioda u Sarajevu, za vlasnike Ješua i Mojcu Salom. Autor projekta je arhitekt Rudolf Tonnies(3)  koji  projektuje objekat tokom 1911. godine(4).

Objekat je izgrađen nakon što je Zemaljska vlada izglasala propis kojim se oslobađaju od poreza za period od 20 godina sve novogradnje koje se izgrade u periodu od 1.1.1909. do 31. 12. 1912. godine(5). 

Do 1886. godine, vlasnik nekretnine na ovom području bio je Sadik Sabetaj Finci, trgovac iz Sarajeva. Iste godine tvrtka Ješua i Mojce Salom kupuje ovu nekretninu i postaju njeni vlasnici. Objekat ostaje u njihovom vlasništvu do 1950. godine, kada se proglašava društvenom svojinom(6). 

Od izgradnje pa do danas građevina ne mijenja svoju stambeno-poslovnu funkciju. Tokom svjetskih ratova, kao i tokom zadnjeg rata u BiH nisu zabilježena značajnija oštećenja na objektu.

Godine 1949. na zapadnom krilu pročelja dograđuju se stambeni prostori iznad mansarde. Nakon toga, u jugozapadnom dijelu unutrašnjeg dvorišta izvodi se stambeni objekat koji se oslanja na vanjski zapadni zid južnog bloka.

Tokom druge polovine XX vijeka vršeni su radovi redovnog održavanja objekta, uključujući fasade.

Nakon rata u unutrašnjem dvorištu se otvaraju ugostiteljski objekti i postavljaju objekti privremenog karaktera.

Godine 2005. zabilježena je neprimjerena dogradnja potkrovnog stana na zapadnoj strani unutrašnjeg dvorišta koja degradira arhitektonsku kompoziciju atrija.

Tokom maja 2006. godine izrađen je „Glavni projekat restauracije fasade Salomove palače u Titovoj ulici br. 54“ od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Izvođenje projekta završeno je tokom 2007. godine.

 

2. Opis dobra

Salomova palata u Titovoj ulici br. 54 izvedena je kao stambeno-poslovna palata sa unutrašnjim dvorištem u već izgrađenom području, na južnoj strani Titove ulice.

            Unutrašnje dvorište je uokvireno sa sve četiri strane trodjelnim objektom sa tri stubišta i objektom izgrađenim u drugoj polovini XX vijeka u jugozapadnom uglu atrija. Ulazi u dva stubišta se nalaze na bočnim stranama pasaža koji iz Titove ulice vodi prema unutrašnjem dvorištu. Treći ulaz se nalazi u lijevom jugoistočnom uglu unutrašnjeg dvorišta. Širina pasaža iznosi 5,00 metara, a njegova visina je 8,00 metara, što omogućuje slobodan kolski prilaz atriju.

Objekat je ukupne spratnosti P+4+mansarda, s tim da se u južnom, istočnom i zapadnom bloku objekta nalazi suterenski prostor. Građevina je približno pravougaonog oblika, ukupnih tlocrtnih dimenzija 39 m x 56 m. Unutrašnje dvorište je dimenzija 14 m x 28 m. Ukupna visina objekta iznosi  26,65 m, a visina do krovne strehe iznosi 19,85 m. U prizemlju sva tri bloka smješteni su poslovni prostori ukupne površine od 962 m². Površina parcele pod objektom iznosi 1208 m²(7), a ukupna površina parcele iznosi 1919 m². 

U prizemlju pročelja prema Titovoj ulici smješteni su prodajno-trgovački sadržaji, dok su u unutrašnjem dvorištu smješteni ugostiteljski objekti, galerija „Preporod“ i drugi uslužni sadržaji. Sa južne strane, prema prolazu iz Kulovića ulice i prema Pozorištu mladih, smještena je galerija „Roman Petrović“, koja ima i stražnji ulaz usmjeren prema unutrašnjem dvorištu.

U suterenu južne strane objekta smješten je ugostiteljski objekat koji u nivou prizemlja ima ljetnu baštu.

Na gornjim etažama sva tri bloka smješteno je 49 stanova različitih veličina:

-          12 četverosobnih,

-          6 troiposobnih,

-          7 trosobnih,

-          14 dvosobnih i jednosobnih.

Gotovo sve prostorije u stanovima imaju direktno osvjetljenje. Osvjetljenje je omogućeno sa sjeverne strane pročelja, iz unutrašnjeg dvorišta, sa južne fasade ili iz svjetlarnika koji su smješteni u zonama prema susjednim istočnim i zapadnim objektima u istom nizu.

Sobe stanova iz sjevernog bloka usmjerene su prema Titovoj ulici, bez obzira na nepovoljnu sjevernu orijentaciju, a prateće prostorije su usmjerene prema unutrašnjem dvorištu i imaju južnu orijentaciju(8).

Prostori u objektu su funkcionalno razdvojeni. Prizemlje je uglavnom rezervisano  za poslovnu djelatnost, a gornje etaže imaju stambenu funkciju. Izuzetak čini jedan prizemni stambeni prostor u zapadnom krilu sjevernog bloka, i prostor na prvom spratu istog krila, gdje je smještena Direkcija Internacionalnog pozorišnog festivala "MESS". Izuzetak čini i Kantonalni prosvjetno-pedagoški zavod koji se nalazi u zoni stanovanja na drugom spratu istočnog krila sjevernog bloka. 

U stanove zapadnog krila sjevernog bloka i stanove zapadnog bloka pristupa se iz stubišta smještenog na zapadnoj strani pasaža koji spaja Titovu ulicu i unutrašnje dvorište. U ovom stubištu smješteno je trokrako stepenište širine 130 cm i originalni lift iste širine koje nije u funkciji. Lift je ograđen metalnom rešetkastom pregradom od ostatka stubišta i nalazi se između stepenišnih krakova.

Originalna drvena kabina dizala nalazi se u nivou drugog sprata, a originalni elektromotor iz austrougarskog perioda nalazi se u suterenu(9). Na svakoj etaži se nalaze po tri stambene jedinice. Pristup stambenim jedinicama iz sjevernog bloka, kao i stambenim jedinicama zapadnog bloka smještenim bliže sjevernom bloku je direktan, iz stubišta. Pristup stanovima na krajnjoj južnoj strani zapadnog bloka je indirektan. Iz stubišta se pristupa terasi širine 150 cm koja se proteže duž unutrašnje fasade zapadnog bloka. Terasa je odvojena od stubišta ulaznim portalom dimenzija 90 x 220 cm. Na terasi se zatim nalazi portal istih dimenzija kojim se pristupa u unutrašnji dio stambenog prostora. U potkrovnom dijelu zapadnog bloka nalazi se dograđeni stambeni prostor izveden 2005. godine.

U stanove istočnog krila sjevernog bloka i stanove sjevernog krila istočnog bloka pristupa se iz stubišta smještenog na istočnoj strani pasaža. U ovom stubištu se nalazi trokrako stepenište širine 130 cm, i ovo je jedino stubište gdje se ne nalazi lift. Pristup stambenim jedinicama liftom, počevši od drugog sprata(10), originalno je bilo predviđeno iz zapadnog stubišta sjevernog bloka. Ova dva stubišta su povezana terasom širine 150 cm koja se proteže duž čitave unutrašnje fasade sjevernog bloka. Terasa je odvojena od oba stubišta portalima dimenzija 90 x 220 cm. Ova terasa više ne vrši svoju originalnu namjenu, već je pregrađena po sredini i služi kao klasična terasa stanovima iz sjevernog bloka. Iz ovog stubišta se pristupa u tri stambene jedinice na svakom spratu.

U stanove južnog bloka i stanove južnog krila istočnog bloka pristupa se iz stubišta koje je smješteno na istočnoj strani južnog bloka. U ovom stubištu je smješteno trokrako stepenište širine 130 cm i originalni lift koji nije u funkciji.

Lift širine 130 cm se nalazi nasuprot stepeništa, na južnom kraju istočnog bloka, a otvor dizala je prekriven obojenom panel pločom.

Na  etažama iznad  nalaze se stambene jedinice. Na svakoj etaži nalaze se po četiri stambene jedinice koje su usmjerene prema jugu, na prolaz ispred Pozorišta mladih, i prema sjeveru, na unutrašnje dvorište. Prostor u mansardi se izvorno koristio kao  veš-kuhinja, a tokom druge polovine XX vijeka pretvoren je u stambeni prostor.

Unutrašnje dvorište je izvedeno kao asfaltirana površina koja se koristi kao parking za stanare, a u atriju su smještene ljetne bašte ugostiteljskih objekata. U jugozapadnom uglu atrija nalazi se originalna fontana koja nije u upotrebi.

Sjeverno pročelje

Spratnost glavne sjeverne fasade prema Titovoj ulici, u centralnom dijelu je P+4, a na bočnim stranama je P+3 sa mansardom iznad.

Sjeverno pročelje je jasno odijeljeno na dvije zone, a granicu između njih predstavlja ograda balkona od vještačkog kamena. Donja zona, zaključno sa prvim spratom je visine 8 metara. U centralnom dijelu prizemlja se nalazi pasaž širine 5 metara, a bočno se nalaze po tri staklena izloga dimenzija 370 cm x 400 cm.

Iznad izloga, u širokim poljima između trokrilnih prozora dimenzija 150 cm x 150 cm, nalazi se 8 figura u prirodnoj veličini u narodnim nošnjama srpskog, hrvatskog i bošnjačkog seoskog i gradskog stanovništva BiH(11). Svaka od ovih figura predstavlja vrijedno skulptorsko djelo(12).

Prozori na gornjim etažama su također trokrilni, iste širine, ali različitih visina.

Dimenzije prozora na drugom spratu su 150 cm x 200 cm. Ovi prozori su završeni trouglastim istakom sa okruglim amblemom u vrhu. Dimenzije  prozora na trećem spratu su 150 cm x 170 cm, a na četvrtom 150 cm x 150 cm. Centralni dio gornje zone pročelja odvojen je od krilnih dijelova s dva doksata(13) koji su završeni snažnim kupolama koje počivaju na kratkim stubovima. Između kupola smješten je timpanon koji uokviruje centralni dio pročelja. U centralnoj zoni timpanona nalazi se elipsasti otvor visine 120 cm i širine 90 cm. Sa strana se nalaze dva pravougaona prozorska otvora dimenzija 70 cm x 90 cm.

Godine 1949. godine istočno krilo je nadograđeno u zoni iznad mansarde, a dograđeni stanovi remete zavidnu kompoziciju sjevernog pročelja(14).

Finalna obrada i bojenje pročelja je rezultat analize koju je uradio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Unutrašnje fasade atrija su snažnim kordonskim vijencem na visini od 5 metara raščlanjene na javni prizemni, i gornji dio namijenjen stanovanju.

U prizemnom dijelu istočne fasade nalazi se 5 velikih izloga gdje su smješteni poslovni prostori pretežno ugostiteljskog karaktera. Otvori ukupnih dimenzija 320 cm x 460 cm, završeni su polukružnim lukom. Na prvom spratu centralnog dijela, prozorski otvori, ukupnih dimenzija 320 cm x 170 cm, lučno su završeni. Iznad prvog sprata, na lijevoj i desnoj strani fasade izbačeni su doksati. Na lijevoj strani nalazi se pravougaoni doksat, širine 4 metra i dubine 80 cm, koji se oslanja na snažnu stepenastu konzolu. Na ovom doksatu raspoređeni su trokrilni prozori dimenzija 170 cm x 200 cm. Krov doksata je balkon trećeg sprata uokviren stepenastim vijencem.

Lijevo od doksata stepenasto su raspoređeni dvokrilni prozori dimenzija 100 cm x 150 cm, koji prate stubišne stepenice. Doksat na desnom krilu fasade je ovalne tlocrtne osnove, približne širine i dubine kao i pravougaoni doksat. Na ovom doksatu, koji se proteže do četvrtog sprata, raspoređeno je 5 jednokrilnih prozora dimenzija 60 cm x 200 cm.

Iznad četvrtog sprata nalazi se kordonski stepenasti vijenac koji razdvaja plohu fasade od krova. Na krovu ove fasade iznad desnog doksata, nalaze se otvori potkrovnog prostora koji su vremenom pretvoreni u stambeni prostor(15). 

U prizemlju južne fasade u atriju, nasuprot ulaza sa Titove ulice nalaze se dva velika izloga dimenzija 260 cm x 290 cm. U jednom od ovih izloga se nalaze ulazna vrata  galerije „Preporod“.  Na krajnjoj lijevoj strani nalazi se ulazni portal u južni blok građevine, ukupnih dimenzija 120 cm x 380 cm. Kompletan desni dio ove fasade je izbačen prema unutrašnjem dvorištu. Iznad prvog sprata izveden je vijenac ispod kojeg je fasadna ravan obrađena plitkom rustikom. Na ovom dijelu fasade pozicionirani su trokrilni prozori širine 150 cm. Doksat je završen osmougaonim elementom na kojem se nalazi dvokrilni prozor dimenzija 120 cm x 160 cm.

U krajnjem desnom dijelu nalazi se izbačeni zid(16) visine 5 metara gdje je smještena  originalna fontana. Zid je završen kordonskim vijencem koji se nalazi u visini prizemlja ostatka zgrade. Na uglu ovog zida nalazi se oštećeni skulpturalni završetak(17). Fontana se sastoji od izduženog korita, tlocrtnih dimenzija 320 cm x 90 cm i visine 70 cm, i ukrasne reljefne površine, naslonjene na plohu zida, visine 50 cm.

Zapadna fasada atrija je složena kompozicija sa vrlo malo arhitektonskih elemenata koji se ponavljaju. Lijevi dio fasade je uvučen i na njemu se nalazi niz od tri prozora smještenih u visokom prizemlju. Ovom nivou se pristupa natkrivenim stepenicama. Prizemni prozori su trokrilni i lučno završeni. Ukupna  dimenzija ovih prozora je 170 cm x 170 cm. Krajnji lijevi otvor služi kao ulaz u visoko prizemlje poslovnog prostora i njegove dimenzije su 170 cm x 250 cm. Na prvom spratu su pozicionirani dvokrilni prozori dimenzija 120 cm x 150 cm. Na drugom spratu su smješteni dvokrilni prozori dimenzija 120 cm x 200 cm. Na trećem spratu se nalaze trokrilni prozori istih dimenzija. Na četvrtom spratu su dvokrilni prozori dimenzija 120 cm x 150 cm, sa zasječenim nadprozornicima pod uglom od 45 stepeni. Iznad ovih prozora nalazi se vijenac, a iznad vijenca se nalazi stilizovani timpanon gdje su se izvorno nalazila 4 jednokrilna prozora(18). Ovi prozori su izmijenjeni i sada se na njihovom mjestu nalaze dva velika dvokrilna prozora dimenzija 120 cm x 120 cm, savremene izrade. Pri vrhu timpanona se originalno nalazio reljefni ukras, štit sa duplim volutama iznad i ispod štita(19). Ovaj reljef se danas ne nalazi na građevini.

Veći, desni dio ove fasade je izvučen prema dvorištu. Sa ovog dijela fasade moguće je pristupiti poslovnom prostoru u suterenu, koji nije u upotrebi. U prizemlju ovog dijela nalaze se tri prozorska otvora različitih dimenzija. Prvi otvor, ukupnih dimenzija 200 cm x 200 cm, lučno je završen. Drugi otvor je praougaon, dimenzija 160 cm x 200 cm.

Treći otvor je u ravni fasade i istog je oblika kao i prvi otvor. Ovaj otvor pripada jedinoj stambenoj jedinici koja je smještena u prizemlju.

Na prvom spratu otvori prate podjelu iz prizemlja. Prvi otvor s lijeva je trokrilni prozor sa lučnim završetkom, ukupnih dimenzija 150 cm x 150 cm. Druga dva otvora su uvučena u dubinu fasade i usmjereni su prema natkrivenoj terasi. Na drugom spratu se nalaze jednokrilni prozori dimenzija 60 cm x 200 cm, od kojih su tri u ravni fasade, a tri su raspoređena u kružnom tornjiću koji se nalazi na lijevoj strani.

Na desnoj strani se nalazi uvučeni balkon na koji su usmjereni pravougaoni trokrilni prozori dimenzija 150 cm x 200 cm.

Treći sprat je sličan drugom spratu, s tim što se umjesto jednokrilnih prozora i tornjića ovdje nalaze dva dvokrilna prozora dimenzija 120 cm x 200 cm. Na četvrtom spratu se nalazi otvorena terasa koja se proteže čitavom dužinom desne strane fasade. Na ovu terasu su usmjereni prozorski otvori dimenzija 150 cm x 200 cm i ulazni portal s nadsvjetlom ukupnih dimenzija 150 cm x 290 cm. Iznad četvrtog sprata nalazi se nadograđeni dio koji se sastoji iz dvije grupe od po 3 prozora dimenzija  180 cm x 120 cm i jedne grupe od 4 prozora dimenzija 240 cm x 120 cm.

U sjeverozapadnom dijelu ove fasade nalazi se zakošena fasadna ravan gdje su smješteni stubišni trokrilni prozorski otvori dimenzija 150 cm x 170 cm. Zakošena ravan završava se osmougaonim nadvišenjem u visini mansarde na kojem se nalaze 3 osmougaona prozorska otvora dimenzija 90 cm x 120 cm.

Unutrašnja fasada od uličnog dijela prema Titovoj ulici podijeljena je u donju zonu, zaključno sa balkonom u nivou drugog sprata, i gornju zonu koja se proteže od balkona drugog sprata do krovne strehe iznad četvrtog sprata. U centralnom dijelu donje zone nalazi se pasaž prema Titovoj ulici, a desno se nalazi lučno završeni pokriveni balkon u nivou prvog sprata. U nivou drugog sprata nalazi se zidana balkonska ograda, koja u osovini pasaža ima dodatni konzolni istak prema unutrašnjem dvorištu. U nivou drugog, trećeg i četvrtog sprata proteže se niz dvokrilnih prozora dimenzija 120 cm x 200 cm. Balkonska ograda na trećem i četvrtom spratu je metalna, a dva prozora na desnoj strani u nivou četvrtog sprata imaju drvene kapke obojene u zelenu boju. Na fasadi četvrtog sprata u osovini pasaža nalazi se amblem sa inicijalima vlasnika - „S. M.“. Iznad amblema se nalazi izlomljeni kordonski vijenac.

Južna fasada prema Pozorištu mladih je potpuno simetrična kompozicija. U prizemlju sa desne strane smješten je glavni ulaz galerije „Roman Petrović“, a na lijevoj strani nalazi se natkriveni ulaz u suterenski ugostiteljski objekat. Na prvom spratu nalazi se pet trokrilnih prozora dimenzija 150 cm x 170 cm. Na bočnim stranama fasade, počevši od drugog sprata, nalazi se pravougaoni doksat dimenzija 300 cm x 120 cm. Na drugom, trećem i četvrtom spratu nalazi se po pet prozora različitih visina, širine 150 cm. Visina prozora na drugom spratu iznosi 200 cm, i ovi prozori su završeni trouglastim istakom sa okruglim amblemom u vrhu. Na trećem i četvrtom spratu se nalaze prozori visine 170 cm. Iznad četvrtog sprata fasada je uokvirena stepenastim kordonskim vijencem koji iznad centralnog dijela fasade formira duboku strehu.

U sklopu fasada pasaža, u dijelu prema unutrašnjem dvorištu, smješteni su uvučeni ulazi u stubišta dimenzija 120 cm x 240 cm, na koje se pristupa stepenicama širine 120 cm. Na  fasadi pasaža iznad ulaza u desno stubište nalazi se originalni reljefni natpis „1912 DURCH ARCHITEKT RUDOLF TONNIES“.

U centralnom dijelu pasaža, i prema Titovoj ulici smještena su po dva izloga dimenzija 300 cm x 460 cm. Između izloga nalaze se po tri pilastera obložena vještačkim kamenom širine 80 cm. Pilasteri koji se protežu do visine izloga završeni su reljefima sa floralnim motivima loze i grožđa. Na pilasterima se nalaze ustakljeni pravougaoni izlozi za reklamiranje kino predstava, uokvireni vještačkim kamenom ukupnih  dimenzija 150 cm x 200 cm.  U osovini izloga na prvom spratu pasaža nalaze se osmougaoni prozorski otvori dimenzija 290 cm x 180 cm.

Vertikalna konstrukcija objekta riješena je srednjim nosivim zidovima na osovinskom rasponu od 5 do 6 metara. Debljina vanjskih i unutrašnjih nosivih zidova iznosi 45 cm na trećem i četvrtom spratu. Debljina zidova na prvom i drugom spratu povećava se za oko 15 cm i iznosi 60 cm. Ova debljina se u prizemlju povećava za dodatnih 15 cm, i iznosi 75 cm. U suterenu objekta debljina zidova se povećava  za novih 15 cm i iznosi približno 90 cm.

U objektu se pojavljuju i sekundarni zidovi debljina od 30, 20 i 12 cm.

Debljina međuspratne konstrukcije iznad suterena iznosi 45 cm, iznad prizemlja 40 cm, iznad prvog sprata 35 cm, iznad drugog i trećeg sprata 50 cm i iznad četvrtog sprata  45 cm. 

Korisna visina prizemlja iznosi 400 cm, prvog sprata 330 cm, drugog sprata 420 cm, trećeg sprata 360 cm i četvrtog sprata 345 cm.

Korisna visina suterena iznosi 260 cm, a najviša korisna površina potkrovlja je 345 cm.

Osnovni materijal upotrijebljen prilikom gradnje nosivih i drugih zidova objekta je opeka. Horizontalna međuspratna konstrukcija se sastoji od drvenih greda, a od istog materijala je izvedena krovna konstrukcija. Pokrovni materijal je crijep(20), a kupole su pokrivene limom.

Fasade su najvećim dijelom obrađene malterom(21), a u prizemnom dijelu i vještačkim kamenom. Vanjske ograde balkona su metalne, od vještačkog kamena ili su izvedene u formi punog zida od opeke pokrivenog malterom.

Stepeništa sjevernog i istočnog bloka su kamena i  izvedena su konzolno.  Stepenište južnog bloka je armiranobetonsko(22). Sva stepeništa su približne širine od 130 cm. Ograde stepeništa su metalne, a rukohvati drveni. Kabine originalnih dizala su izvedene u punom drvetu. Lift u sjevernom bloku je odvojen od stubišta, sa sve četiri strane, gustom metalnom rešetkom, dok je lift u južnom bloku ugrađen u opečni zid.

Vanjska stolarija, kao i vrata na ulazu u stubišta i u stanove, rađena je od crnog bora.

Od hrastovog drveta su rađena unutrašnja vrata, a podovi unutar stambenih jedinica su rađeni od hrastovog ili bukovog parketa.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Na privremenoj listi nacionalnih spomenika, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Salomova palata se nalazi u sklopu „Gradske ambijentalne cjeline Sarajeva“ pod rednim brojem  546.

„Dijelovi Titove ulice  u Sarajevu“ su Prostornim planom BiH („Faza B – valorizacija“ – prirodne i kulturno-historijske vrijednosti) koji je objavljen augusta 1980. godine, svrstani u  II kategoriju pod tačkom 8., odjeljak  „Urbane baštine“.

Salomova palata  se nalazi na „Listi evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo“ u sklopu  tačke 99. - Ulica M. Tita, odjeljak  2.1.02., pod naslovom „Mikrourbane cjeline/ulice, trgovi, urbani kompleksi“. Ulica M. Tita na ovoj listi je evidentirana, ali nije upisana u registar spomenika kulture.

Po podacima dobijenim od strane Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta, od 23. oktobra 2007. godine, Salomova palata, Titova 54. u Sarajevu je evidentirana, ali nije upisana u registar spomenika kulture od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Tokom druge polovine XX vijeka uglavnom su vršeni radovi redovnog održavanja objekta.

Od šezdesetih godina XX vijeka vršena je adaptacija kupatila u privatnoj režiji stanara. U originalnom projektu i izvedbi stanovi nisu bili opremljeni kupatilom u savremenom smislu te riječi, već su postojale samo male prostorije gdje su bili smješteni nužnici.

Ove prostorije su po pravilu smještane sa strana uskih ulaznih hodnika. Na tim mjestima obično nema dovoljno prostora, pa su stanari često pregrađivali kuhinje i na tim mjestima su pravili dodatna kupatila opremljena kadama i umivaonicima.

Tokom druge polovine XX vijeka i početkom XXI vijeka djelimično izvorni drveni okviri na otvorima djelimično su zamijenjeni novim od drveta, plastike ili aluminija.

Tokom ovog perioda poklanjala se nedovoljna pažnja redovnom održavanju vodovodnih i drugih instalacija.

Nedovoljna pažnja se poklanjala dizalima, koja nisu u funkciji približno pola vijeka, i fontani koja također nije u upotrebi.

Maja 2006. godine izrađen je „Glavni projekat restauracije fasade Salomove palače u Titovoj ulici br. 54“ od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Izvođenje projekta je završeno tokom 2007. godine.

Ovaj projekat spada u kategoriju parcijalnih projekata restauracije, s obzirom da je tretiran samo jedan segment objekta – glavna fasada, odnosno sjeverno pročelje. Bez obzira na parcijalnost projekta, projektanti su bili prisiljeni da izvrše prethodnu sanaciju pokrova sjevernog bloka objekta.  Nije bilo moguće osigurati duži vijek trajanja fasade, ako se prethodno ne bi izvršili radovi sanacije krovne konstrukcije i pokrova. Iz tog razloga, kao dio projekta restauracije sjevernog pročelja Salomove palate predviđena je i izmjena pokrova krovnih kupola i opšava. U ovoj fazi rada tretiran je i pasaž koji vodi iz Titove ulice prema unutrašnjem dvorištu.

Prilikom analize sjevernog pročelja nisu uočena teža konstruktivna oštećenja.

Najteža oštećenja su se nalazila u zoni parapeta prvog i trećeg sprata gdje su se nalazili otvori za odvod gasova iz plinskih peći.

Na zidu timpanona u srednjem dijelu pročelja nalazila se pukotina uzrokovana lakšim konstruktivnim poremećajem zida.

U lakša konstruktivna oštećenja su se mogla ubrojati oštećenja betonskih balkonskih ogradnih stupaca i oštećenja betonske balkonske konzole u nivou drugog sprata.

Na mjestu spoja ograde i poda balkona nalazilo se formirano drvo male breze koja se bila čvrsto ukorijenila u pod balkona.

Najizraženija oštećenja su predstavljala površinska oštećenja maltera fasade.

Pored toga, bila su prisutna i:

-          Oštećenja limenih opšava;

-          Oštećenja fasade nastala usljed neadekvatnih intervencija i ratnih dejstava;

-          Oštećenja reljefne kompozicije u vještačkom kamenu, u nivou prvog sprata;

-          Oštećenja vještačkog kamena u nivou prizemlja;

-          Oštećenja originalne stolarije;

-          Devastacije nastale usljed intervencija za koje nisu izdate potrebne dozvole (postavljanje plastificirane bravarije i reklama, bojenje dijelova prizemlja...);

-          Oštećenja u pasažu.

Prilikom izvedbe projekta sanirana su sva konstruktivna oštećenja sjevernog pročelja izazvana probijanjem rupa za odvod gasova plinskih peći.

Sanirani su dijelovi fasade gdje se nalazio oštećeni malter koji je imao tendenciju odvajanja.

Reljefni elementi i dekoracije su očišćeni.

Izvedene su nove konzolice od vještačkog kamena ispod balkona.

Balkonski stubići od vještačkog kamena su konsolidovani.

Kompletna balkonska ploča je temeljito pregledana i sanirana.

Izvršena je sanacija vijenaca pročelja.

Posebna pažnja je poklonjena vrijednim reljefima u nivou mezanina. Izvršeno je njihovo pranje i pažljivo struganje. Ispucali dijelovi su sanirani posebnom malternom smjesom.

Nanesena je podloga i izvršeno je bojenje pročelja prema projektu.

Izmijenjeni su oštećeni limeni opšavi kupola, kao i oluci.

Izvršeno je hemijsko i mehaničko uklanjanje masne boje sa prozora i vrata.

Drvene površine su premazane sredstvima za impregnaciju drveta.

Sa staklenih površina prozora prvog sprata pasaža skinuta je masna farba.

Izvršeno je čišćenje svih površina vještačkog kamena na fasadi.

Nisu ispunjeni ciljevi kao što su demontaža neprimjerenih reklama i redizajn izloga na osnovi starih fotografija, gdje bi se koristilo drvo kao osnovni materijal.

Bez obzira na parcijalni karakter intervencije, može se reći da je kvalitet izvedenih radova bio na visokom nivou i da ova intervencija predstavlja važan korak u procesu konačnog saniranja cjelokupne građevine. 

 

5. Sadašnje stanje dobra

Zadnja restauracija fasade pročelja obuhvatila je i sanaciju dijela pokrova i krovne konstrukcije objekta, tako da su trenutno krovna konstrukcija i pokrov u ispravnom stanju, mada je neophodna detaljna analiza istočnog, zapadnog i južnog bloka.

Stanje instalacija u objektu nije dovoljno ispitano, ali se sa sigurnošću može tvrditi da su vodovodne instalacije dotrajale, s obzirom na to da su zabilježeni prodori vode iz gornjih stanova u donje. Ovo se dešava, između ostalog, jer su adaptacije kupatila vršene isključivo u privatnim aranžmanima.

Isto tako, elektroinstalacije su neplanski prepravljane, pa je neophodno izvršiti njihovu reviziju.

Dva dizala unutar objekta nisu u funkciji više decenija. Obustavom njihovog rada i pretvaranjem južnih balkona sjevernog bloka, koji su služili kao pasaži, u ograđene cjeline, obesmislena je prvobitna projektantska namjera opsluživanja dva stubišta jednim liftom

Redovno održavanje stubišta, balkona i samih stanova je na zadovoljavajućem nivou.

Originalna ulazna vrata u stanove su dobrim dijelom očuvana, mada je veliki broj izmijenjen. Na njihova mjesta su postavljena vrata neprimjerenog oblika novije proizvodnje. Sličan je slučaj sa originalnim unutrašnjim vratima stanova koja su dobrim dijelom očuvana.

Fasade objekta, izuzev sjevernog pročelja i donekle južne fasade prema Pozorištu mladih, su oštećene.

Sjeverno pročelje i pasaž, nakon zadnje restauracije su u vrlo dobrom stanju, iako nikada nisu uklonjeni neprimjereni natpisi u pasažu, a dizajn izloga nije usklađen sa historijskom građevinom u arhitektonsko-oblikovnom smislu.

Južna fasada građevine je u dobrom stanju, ali njen izgled remeti veliki broj postavljenih satelitskih antena i drugih instalacija, kao i parcijalna izmjena originalnih prozora, te postavljanje bijelih pvc prozora na njihovo mjesto.

Fasade unutrašnjeg dvorišta su vidno oštećene usljed zamora materijala i oštećenja izazvanih ratnim dejstvima.

Na zapadnoj fasadi su izvršene neprimjerene dogradnje, tako da je ista oblikovno degradirana.

Na svim unutrašnjim fasadama izvedene su razne vrste instalacija, a ventilaciona vertikala u sjeverozapadnom uglu dvorišta remeti oblikovni sklad fasada.

Vanjska stolarija gornjih etaža je uglavnom originalna.

Prizemni dio unutrašnjih fasada je izrazito degradiran.

Izmijenjena je gotovo sva originalna drvenarija, uključujući sve portale i na njeno mjesto je postavljena pvc i druga bravarija koja remeti izgled fasada.

Izvršeno je neprikladno bojenje fasade čitavim obimom, a ugostiteljski objekti privremenog karaktera zauzeli su veliki dio unutrašnjeg dvorišta i narušili izgled fasada i kompoziciju atrija.

Unutrašnje dvorište je asfaltirano. Ovaj neprimjereni završni sloj je dotrajao i ispucao, a koristi se kao ilegalni parking. 

 

6.  Specifični rizici

-          Neodržavanje objekta;

-          Stacionarni saobraćaj u dvorištu zgrade;

-          Neprimjereni građevinski zahvati u potkrovnom dijelu objekta.

 

III – ZAKLJUČAK

 

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

(Dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)

B. Historijska vrijednost

(Veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji. U ovom slučaju je evidentna veza između gradnje ovog objekta i važnih dogadjaja vezanih za kulturnu, odnosno arhitektonsku historiju grada Sarajeva.)

C. Umjetnička i estetska vrijednost

i            Kvalitet obrade

ii           Kvalitet materijala

iii          Proporcije

iv           Kompozicija

v           Vrijednost detalja

D. Čitljivost

iii          Djelo značajnog umjetnika ili graditelja

iv           Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

E. Simbolička vrijednost

v           Značaj za identitet grupe ljudi

F. Ambijentalna vrijednost

i            Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

ii           Značenje u strukturi i slici grada

iii          Objekat, ili grupa objekata je dio cjeline ili područja

G. Izvornost

i            Oblik i dizajn

ii           Materijal i sadržaj

iii          Namjena i upotreba

v           Položaj i smještaj u prostoru

H. Jedinstvenost i reprezentativnost

iii          Djelo vrhunskog umjetnika ili graditelja

I. Cjelovitost

i            Fizička cjelovitost

ii           Homogenost

iii          Zaokruženost (kompletnost)

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zk. izvadak,  posjedovni list,

-          fotodokumentacija,

-          grafički prilozi.

 

Korištena literatura:

 

1988.    B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu“, Svjetlost, Sarajevo.

 

1997.    N. Kurto, „Sarajevo 1492-1992“,  „Oko“, Sarajevo.

 

1998.    N. Kurto, „Arhitektura Bosne i Hercegovine – Razvoj bosanskog stila“, Kulturno naslijeđe, Sarajevo

 

2004.    I. Krzović, „Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini“, Kulturno naslijeđe, Sarajevo

 

2006.    „Glavni projekat restauracije glavne fasade Salomove palate, Titova ulica 54“, Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

 

(1) U istom nizu, prema istoku, nalazi se zgrada HKD „Napredak“ iz austrougarskog perioda, a na zapadu se nalazi stambeno-poslovna zgrada Ante Štambuka iz istog perioda. Sa juga objekat je ograničen prolazom iz Kulovića ulice i Pozorištem mladih.

(2) U pogledu vlasništva, objekat je državna svojina. Cjelokupan objekat je nacionalizovan, izuzev jednog trosobnog stana na III spratu lijevog krila sjevernog bloka, čiji je nosilac prava raspolaganja Univerzitet u Sarajevu, s tim da je i taj stan  u državnom vlasništvu.

(3) Slovenac Rudolf Tonnies (1869-1929) daje svoj veliki stvaralački doprinos sarajevskoj arhitektonskoj sceni. Svoju stvaralačku aktivnost počinje u eklektičkom duhu, a kasnije prihvata secesijske ideje. 1899. godine realizuje zgradu Mitropolije, 1903. stambenu zgradu u ul. N. Tesle br. 24, 1907. stambenu zgradu u ulici JNA 14, 1912. zgradu austrougarske banke na Obali Kulina bana. – Džemal Čelić, Kulturna baština - Graditelji Sarajeva, str. 366., Sarajevo; N. Kurto, „Arhitektura Bosne i Hercegovine – Razvoj bosanskog stila“, str. 368 i 369,  Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1998.

(4) I. Krzović: „Arhitektura secesije u BiH“, str. 80., „Kulturno naslijeđe“, Sarajevo 2004.

(5) B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 57, „Svjetlost“, Sarajevo 1988. Tokom ovog perioda, u Sarajevu je zabilježen veliki broj izgrađenih stambenih palata. Ovaj objekat spada u red stambeno-poslovnih palata  nastalih kao interpolacija u prethodno izgrađenom području.

(6)  I. Krzović: „Arhitektura secesije u BiH“, str. 80., „Kulturno naslijeđe“, Sarajevo 2004.

(7)  ukupna površina fasada iznosi 5908 m²

(8) B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 103., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.

(9) U istočnom bloku južnog krila građevine također se nalazi drvena kabina lifta u prizemlju, i elektromotor u suterenu

(10) Nemoguća je veza na prvom spratu sjevernog bloka, s obzirom da se na tom mjestu nalazi gornja zona pasaža iz Titove ulice.

(11) Na figurama postoje vidljivi tragovi bojenja zlatnom i drugim bojama.

(12) Ova skulptorska ostvarenja rađena su u duhu akademizma sa elementima secesije. Secesijski elementi su široki i ustalasani listovi. U istom duhu je izveden luk nad pasažom koji je ukrašen paunovima i listovima. Ovakvim egzotičnim motivima i uskovitlanim oblicima dostignut je jedan rijedak stadij autentičnog secesijskog izraza. Paunovi i njihova raskošna ljepota, kao i vijenac izobilja, koji uokviruju grb s monogramom kuće Salom izražavaju moć istoimene bankarske  trgovačke kuće.  - I. Krzović, „Arhitektura Secesije u Bosni i Hercegovini“, str. 81. i 82., Kulturno naslijeđe, Sarajevo 2004.

(13) Doksat je čest motiv koji nalazimo u raznim arhitekturama, ali se ova interpretacija zaista oslanja na uzore tradicionalne arhitekture. U stambenoj gradskoj arhitekturi doksat se javlja u većem obimu tek u XVIII stoljeću, da bi obezbijedio panoramski pogled prema ulici. - N. Kurto, „Arhitektura Bosne i Hercegovine – Razvoj bosanskog stila“, str. 243  Kulturno naslijedje, Sarajevo, 1998.

(14) B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 104., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.

(15) B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 105., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.

(16) Iza ovog zida se nalazi unutrašnje dvorište susjednog jugozapadnog objekta koji je izgrađen polovinom XX vijeka.

(17) Na ovom stubu se nalazio fenjer koji je uklonjen tokom druge polovine XX vijeka. B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 105., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.

(18) B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 106., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.

(19) B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 106., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.

(20) Originalni pokrivni materijal  je bio eternit. - B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu“, str. 103., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.

(21) B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 103., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.

(22) Pred kraj austrougarskog perioda stepeništa su rađena od armiranog betona. B. Spasojević: „Arhitektura stambenih palata austrougarskog  perioda u Sarajevu“, str. 53., „Svjetlost“, Sarajevo 1988.



Salomova palataJužna fasadaSjeverna fasada, detaljSjeverna fasada, detalj
Sjeverna fasada, detaljSjeverna fasada, skulpturaSjeverna fasada, skulpturaSjeverna fasada, pasaž
Istočna strana pasažaDetalj sjevernog ulazaUnutrašnje dvorišteUnutrašnje dvorište
Unutrašnje dvorište, istočna stranaUnutrašnje dvorište, zapadna stranaUnutrašnje dvorište, sjeverna stranaUnutrašnje dvorište, južna strana
Unutrašnje dvorište, južna strana, česma   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: