početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Stambeni kompleks na Džidžikovcu, graditeljska cjelina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 86/08.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 29. siječnja do 4. veljače 2008. godine donijela je

 

O D L U K U

 

I.

 

Graditeljska cjelina – Stambeni kompleks na Džidžikovcu u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se sastoji od 8 stambenih objekata.

Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru označenom kao k.č 1139, 1340, 1341, 1342, 1343, 1344, 1345, 1346 i 1347, posjedovni list broj 727 (novi premjer), odnosno k.č. 112, 113, 115, 116, 400 i 438 (stari premjer),  k.o. Sarajevo LV; k.č. 5, 6, 98 i 173 (stari premjer),  k.o. Sarajevo LVI, z.k. uložak broj LV/67, LV/189, LV/216, LVI/11, LVI/65 i LVI/67, k.o. Sarajevo, općina Centar, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II.

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

           

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su konzervatorsko-restau ratorski radovi na objektu, te radovi koji imaju za cilj prezentaciju nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          izvršiti ispitivanje geotehničkih osobina tla ispod zapadnog objekta srednjeg niza, i na temelju dobijenih rezultata izvršiti konstruktivnu sanaciju;

-          prilikom radova na konstruktivnoj sanaciji, konzervaciji i restauraciji, koristiti u najvećoj mogućoj mjeri izvorne materijale i vezivna sredstva;

-          prilikom restauracije, izvršiti zamjenu neodgovarajuće stolarije i balkonskih rešetki;

-          prilikom restauracije fasada, završnu obradu, uključujući koloristički tretman, uraditi po uzoru na izvorno stanje (istočni objekt južnog niza), a u skladu sa stilskim određenjem graditeljske cjeline;

-          dopušteni su infrastrukturni radovi, uz odobrenje nadležnog  ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite;

-          izvršiti obnovu i održavanje javnih zelenih površina između blokova;

-          izraditi i provoditi  program prezentacije nacionalnog spomenika.

 

IV.

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V.

 

Svatko, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave, nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – VI. ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII.

 

Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IX.

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

 

Broj: 02-2-73/04-7                                            

30. siječanj 2008. godine

Sarajevo     

                                                                                         

Predsjedateljka Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e nj e

 

I. – UVOD

 

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Asocijacija arhitekata u BiH, Asocijacija arhitekata Sarajeva i Grupa arhitekata podnijeli su, dana 18. ožujka 2004. godine, prijedlog/peticiju Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika za proglašenje Kompleksa stambenih objekata na Džidžikovcu u Sarajevu nacionalnim spomenikom BiH.

Na temelju prijedloga, Povjerenstvo je pokrenulo postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa člankom V. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Povjerenstva.

 

II. – PRETHODNI POSTUPAK

 

U toku vođenja postupka, izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama i  radovima na dobru, itd.,

-          uvid u sadašnje stanje objekta,

-          kopiju katastarskog plana,

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u okviru ove odluke.

 

Na temelju uvida u  prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno  je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Kompleks stambenih objekata se nalazi u sarajevskom naselju Džidžikovac i omeđeno je: sa jugoistoka ulicom Džidžikovac, sa sjevera Hadži-Idrizovom ulicom i sa juga Ulicom Mehmed-bega kapetana Ljubušaka. Prema zapadu, kompleks je ograničen stambenim objektima(1).

Nacionalni spomenik nalazi se na zemljištu označenom kao k.č 1139, 1340, 1341, 1342, 1343, 1344, 1345, 1346, 1347, posjedovni list 727 (novi premjer), odnosno k.č. 112, 113, 115, 116, 400 i 438 (stari premjer),  k.o. Sarajevo LV; k.č. 5, 6, 98 i 173 (stari premjer),  k.o. Sarajevo LVI, z.k. uložak broj LV/67, LV/189, LV/216, LVI/11, LVI/65, LVI/67, k.o. Sarajevo, općina Centar, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Kraj Drugog svjetskog rata Sarajevo je dočekalo razoreno i osiromašeno. Pred mali broj domaćih arhitekata postavljen je zadatak obnove razorenog i izgradnja novog građevinskog fonda, koji je trebao odigrati ulogu u razvoju novog društvenog uređenja. Arhitektura je, u kreativnom smislu, bila potisnuta u drugi plan, a osnovna briga je bila kako pravično rasporediti oskudni građevinski materijal i kako u što kraćem roku izgraditi postavljene građevinske zadatke(2).

Projektantski zavod NR BiH u prvom poslijeratnom periodu ima važnu ulogu u projektiranju i izvođenju objekata u Sarajevu. Uglavnom okuplja projektante sa graditeljskim iskustvom, a samo mali broj je imao predratno projektantsko iskustvo. Okosnicu su činili Muhamed i Reuf Kadić(3), koji su svoje prethodno projektantsko iskustvo stavili u funkciju obnove(4).

Braća Kadić se u ovoj ustanovi zapošljavaju 1946. godine, a njihova prva značajna izvedba je iz 1947. godine, kada izvode Stambeni kompleks na Džidžikovcu.

Ovaj period je obilježen brigom vlasti da osigura narodu osnovne stambene uvjete. Neformalni predratni pripadnici pokreta moderne su ipak vršili svoj utjecaj i nastavili su sa projektima i realizacijama koji se oslanjaju na njihove stare  principe.

Oblikovanje treba biti odraz funkcije i konstrukcije, nastoji se dostići jednostavnost izraza, a ekonomski moment treba imati odlučujuću prevagu u  projektiranju(5). Sa ovakvim idejama, braća Kadić približavaju se režimu koji želi hitnu, praktičnu i što jeftiniju izgradnju. Na taj način je, i pored velike materijalne oskudice, bilo moguće doći do vrijednih rezultata u arhitekturi, kakav je bio i Stambeni kompleks na Džidžikovcu.

1946. godine, raspisan je konkurs za projektiranje naselja, koje je nosilo ime „Kolonija Džidžikovac”. U konkursnom programu je trebalo predložiti, pored urbanističkog i arhitektonskog projekta, tehnologiju izgradnje u zimskog periodu. Kao najbolje rješenje, usvojen je prijedlog braće Kadić. Rješenje predviđa tri niza objekata, koji se kaskadno spuštaju za po jednu etažu niz padinu prema jugu i zapadu(6). Opis toka građenja i tehnologije izgradnje kompleksa u zimskim uvjetima, koje je dao koautor Muhamed Kadić u dnevnom listu  „Oslobođenje” od 11. siječnja 1947. godine,  je vrijedan dokument i dio povijesti bosanskohercegovačke arhitekture. Po ovom opisu, bila je predviđena izgradnja takozvanih zatvorenih skela, unutar kojih bi se gradilo u svim vremenskim uvjetima. Prve skele, koje su rađene za prva tri objekta, su izvedene od drvenih stupova i daski sa krovom. Autori su zatim bili planirali, na temelju ovih iskustava, izgradnju čeličnih elemenata, koji se lako rasklapaju  i prenose sa gradilišta na gradilište(7). Izgradnja 7 objekata sa ovakvom tehnologijom građenja završena je već naredne 1948. godine(8).

1959. godine, izvršena je gradnja osmog bloka istih gabaritnih mjera, sa nešto drugačijim unutrašnjim rasporedom.

Loša građevinska izvedba objekta(9), uzrokovana velikom materijalnom oskudicom i nedostatkom kvalificirane radne snage, ne umanjuje značaj ovog ostvarenja. Ovakva izvedba je vrlo brzo dovela kompleks u nezavidno stanje, pa su tokom druge polovice XX. stoljeća izvršene dvije parcijalne  sanacije objekta(10).

Nakon zadnjeg rata u BiH nije izvršena niti jedna sustavna sanacija kompleksa, koji ne mijenja svoju  izvornu stambenu funkciju.

 

2. Opis dobra

Stambeni kompleks na Džidžikovcu se sastoji od osam kaskadnih objekata, dimenzija 25 m x 10 m(11),  postavljenih približno u smjeru istok-zapad, na razmaku od 10 m. Sjeverni red, koji se nalazi na najvišoj koti, postavljen uz Hadži Idrizovu ulicu, i srednji red se sastoje od po tri objekta u nizu, dok se najniži, južni red sastoji od dva objekta. Redovi se nalaze na međusobnoj udaljenosti od 30 m i između njih se nalazi zelenilo.

Katnost objekata iznosi P+2 i S+P+2. Visina objekta iznosi 11,00 m na istočnim stranama objekata i oko 13,00 m na zapadnim stranama. Razlika u visini se javlja zbog pada terena.Objekti u nizu su međusobno povezani otvorenim terasama, ukupne širine 4,5 m i dužine 10 m, dok su krajevi nizova završeni polukružnim terasama iste širine i dužine od 6,0 m(12).

Južni i srednji nizovi su slobodnostojeći, dok se sjeverni niz na zapadnoj strani nadovezuje na stambene objekte građene tokom austrougarskog perioda.

Ispod terasa, koje povezuju objekte, nalaze se kružni stupovi, promjera 40 cm. Na ovim mjestima pozicionirane su pješačke staze u smjeru sjever-jug, okomite na tri stambena niza. Ove pješačke staze, širine 1,70 m, povezuju ulicu Džidžikovac na jugoistoku sa Hadži Idrizovom ulicom na sjeveru. Na ovaj način se okolno zelenilo, koje teče pored i kroz nizove, uvodi u samu kompoziciju objekta(13).

Ulazi u zgrade su pozicionirani na sjevernoj strani.

Ulazi južnog i srednjeg niza usmjereni su na parkovske zelene površine, a ulazi u sjeverni niz usmjereni su prema Hadži Idrizovoj ulici. Ulaz u svaki od objekata naglašen je dvokrilnim drvenim portalom, ukupnih dimenzija 180 cm x 210 cm.

Prva prostorija u prizemlju je predulaz, širine 2,80 m i dužine 6,80 m. Na ovaj prostor usmjerene su četiri stambene jedinice. U ovom prostoru se nalazi šest lučno zaobljenih stuba, ukupnih dimenzija 180 cm x 220 cm, koje vode prema trokrakom stubištu. Ovim stubištem, širine 120 cm, pristupa se katnim podestima iste širine, sa kojih se ulazi u stanove.

Na prvom i drugom katu se nalaze po tri stambene jedinice, usmjerene prema istoku, zapadu i jugu. Prema istoku i zapadu nalaze se dvije veće stambene jedinice, a u sredini nalazi se jednosobni stan, usmjeren prema jugu, bez izlaza na terasu(14). Ulazna vrata u stanove su dimenzija 90 cm x 210 cm, i  tokom vremena su djelomično izmijenjena.

Raspored prostorija u stanovima projektiran je na jedan potpuno nov način. Projektanti su bili rukovođeni potrebama tadašnjeg radnog čovjeka i njegove obitelji(15). Iz predsoblja, površine od 4 m2, ulazi se u stambenu prostoriju od 28 m2, dnevni boravak, koja je okrenuta prema jugu. Na ovoj prostoriji nalaze se francuski prozori s parapetom od 20 cm, dimenzija 450 cm x 220 cm. Ovi prozori su ograđeni do standardne visine parapeta kao balkoni - metalnom ogradom. Pored ove centralne prostorije, u stanovima se nalazi spavaonica od oko 20 m2, a u originalnom projektu se nalazi i kuhinja od 12 m2.

Za razliku od prijašnje standardne stambene arhitekture, sporedne prostorije (kupaonica, nužnik i ostava) nisu koncentrirane u predsoblju, već su kao prostorije intimnijeg karaktera raspoređene oko posebnog “gospodarskog predsoblja”, u koje se dolazi kroz kuhinju ili dnevnu sobu. Površina gospodarskog predsoblja iznosi 12,5 m2 i na njega su vezane terase, na koje se izlazi preko drvenih trokrilnih vrata, dimenzija 250 cm x 210 cm.

Postoje dvije vrste terasa - prva vrsta su terase između objekata, ukupne širine od 4,50 m. Dužina ovih terasa jednaka je udaljenosti objekata koje spajaju(16). 

Terase donjih katova su pokrivene terasama gornjih katova, dok su terase zadnjih katova djelomično pokrivene sa istočne strane polukružno završenim pločama – ravnim krovovima, širine 3,00 m i dužine 5,00 m. Ove ploče predstavljaju nastavak ravnih krovova pojedinih blokova.

Druga vrsta su terase na krajevima nizova. Ove polukružno završene terase su iste širine kao i terase između objekata, a njihova dužina iznosi 6,00 m.

Od drugog kata prema ravnom prohodnom krovu vode stube, širine 80 cm. Terasa na krovu, koja se proteže punom širinom i dužinom objekata, obložena je debelim pločama, dimenzija 40 cm x 40 cm. Na svakoj ravnoj terasi nalazi se po 6 dimnjaka i jedna zatvorena prostorija, dimenzija 5,00 m x 2,20 m.

Ova prostorija, ukupne visine od 2,30 m, pokrivena je ravnim krovom, a ulazi se kroz drvena vrata, dimenzija 80 cm x 210 cm. Na prostoriji se nalazi i jedan dvokrilni prozor, dimenzija 140 cm x 110 cm, a originalno je služila kao priručna veš kuhinja. Čitava terasa je ograđena bijelom metalnom ogradom, visine 90 cm.

Zbog pada terena, u prizemnim dijelovima zapadnih strana objekata u nizovima, smješten je  po jedan suterenski stan(17). Ulazi u ove stanove su uglavnom uvučeni i natkriveni gornjim pločama. Uvučeni dijelovi su oslonjeni na stupove, promjera 40 cm. Na suprotnoj strani, u razini suterena, uvučeni su sjeveroistočni dijelovi objekata, dimenzija 6,00 m x 2,00 m, i oslonjeni su  na po dva stupa, promjera 40 cm. Prema ovom uvučenom dijelu, usmjereni su prozori prizemnih stanova tri krajnja istočna objekta. Na svakoj od ovih strana nalaze se po dva prozora, dimenzija 60 cm x 60 cm i po jedan dimenzija 100 cm x 120 cm.

Južna fasada

U centralnom dijelu južne fasade  nalazi se niz od tri sedmokrilna prozora, dimenzija 450 cm x 220 cm. Sa strana se nalaze sedmokrilni prozori, dimenzija 450 cm x 155 cm. Ovaj raspored se ponavlja u tri etaže. Iznad zadnje etaže nalazi se bijela metalna ograda standardne visine, kojom je zatvoren ravni prohodni krov. U istočnom dijelu fasade nalaze se suterenski prozori, dimenzija 130 cm x 60 cm, a u zapadnom dijelu se nalaze dvokrilni prozori suterenskih stanova, dimenzija 140 cm x 110 cm(18).

Istočni i srednji blokovi svih nizova imaju  drugačiji izgled fasade u zapadnom suterenskom dijelu. Umjesto dvokrilnih prozora, nalazi se uvučeni nepravilni vanjski zid suterenskog stana bez otvora. Na krajnji zapadni dio fasade zapadnog bloka sjevernog niza nadovezuje se nastavak bloka, širine 2,50 m, prema susjednoj stambenoj zgradi.

Na ovom dijelu fasade, u suterenu se nalaze vrata od drvenih letvi, dimenzija 70 cm x 200 cm, koja predstavljaju ulaz u vanjsku ostavu. Na  gornje tri razine se nalaze pokriveni balkoni, s tim da je balkon druge razine zatvoren bijelom PVC bravarijom.

Sjeverna fasada

Centralni dio fasade zauzima stubišni svjetlarnik, koji se sastoji od 9 ostakljenih polja, dimenzija 140 cm x 170 cm. Svako od ovih polja ima 6 redova po 5 staklenih kvadrata, dimenzija 25 cm x 25 cm, uokvirenih metalnim prečkama. Između ostakljenih polja nalaze se betonske trake. Širina dvije horizontalne trake iznosi 40 cm, a širina dvije vertikalne trake iznosi 25 cm. Ispod polja, u zoni prizemlja, nalaze se tri reda sa po pet staklenih kvadrata, dimenzija 25 cm x 170 cm.

Bočne strane sjeverne fasade u  zoni prvog i drugog kata su simetrične u odnosu na centralna stubišna polja. Na ovim stranama se nalazi po jedan  trokrilni prozor na svakoj etaži, dimenzija 170 cm x 140 cm. Pored svakog od ovih  prozora simetrično su raspoređena po dva svjetlarnika, dimenzija 160 cm x 60 cm. Svaki svjetlarnik se sastoji od 33 kružna otvora u plohi vanjske fasade, promjera 12 cm.

Na lijevoj strani sjeverne fasade nalazi se uvučeni predulaz, dimenzija 3,95 m x 1,45 m, u koji se pristupa kroz otvor, dimenzija 1,85 m x 2,35 m. Desno se nalazi otvor sa parapetom prema predulazu, dimenzija 1,80 m x 1,45 m.

Sa desne strane, u razini prizemlja, nalazi se  prozor, dimenzija 140 cm x 170 cm, i dva simetrično raspoređena svjetlarnika, kao na prvoj i drugoj razini.

Ispod prozora i svjetlarnika nalaze se tri prozora, dimenzija 60 cm x 170 cm, koji pripadaju suterenskom stanu(19).

Sjeverna fasada zapadnog bloka srednjeg niza je približnih dimenzija kao i ostale fasade, sa određenim kompozicionim razlikama(20).

Istočne fasade nizova su usmjerene prema ulici Džidžikovac.

Srednji dio fasade prvog i drugog kata zauzimaju polukružno završene terase, oslonjene na armiranobetonske stupove. Na  desnoj strani se nalaze dva prozora, dimenzija 80 cm x 60 cm, a lijeva strana je zatvorena ploha bez otvora.

U zoni prizemlja ispod terasa nalaze se uvučeni prozori prizemnih stanova.

Zapadnu fasadu južnog niza karakteriziraju terase(21) kao na istočnoj fasadi. Za razliku od istočne fasade, ovdje se pojavljuje terasa u razini prizemlja, koje zbog pada terena ima karakteristike kata. Sa desne strane se nalazi zatvorena fasadna ploha sa jednim dvokrilnim prozorom u suterenu, dimenzija 110 cm x 140 cm. Sa lijeve strane se nalaze tri otvora, dimenzija 80 cm x 60 cm, a ispod njih u suterenu se nalazi ulaz u suterenski stan. Sjeverni niz nema zapadnu fasadu, jer se ovaj niz naslanja na susjedni stambeni objekt.

Konstrukcija (nosivi zidovi, kružni stupovi i međukatne ploče) stambenih objekata na Džidžikovcu je rađena od armiranog betona. Pregradni zidovi, kao i ispuna vanjskih zidova, su rađeni u opeci. Fasade su rađene u bojenoj žbuki svijetle boje.

Komunikacije, stubište i podesti su također rađeni u armiranom betonu, ali su presvučeni slojem vještačkog kamena - teraca. Ograde stubišta su metalne i izrađene su od kružnih profila, promjera 20 mm, a rukohvat je drveni. Stubišni portali su drveni sa staklenom plohom u gornjoj zoni.

Originalni prozori na objektima su drveni, kao i ulazna i unutrašnja vrata stanova. Ograde prozora bez parapeta u dnevnim boravcima su metalne, izrađene od kružnih profila i postavljene su do visine parapeta. Iste takve ograde se nalaze na terasama, kao i na ravnom krovu. Ravni krov je pokriven pločama, dimenzija 40 cm x 40 cm, debljine 5 cm. Debljina vanjskih zidova iznosi 45 cm. Iste debljine su unutrašnji nosivi zidovi. Pregradni zidovi u stanovima su debljine 12 cm i 20 cm. Svijetla visina stanova iznosi 265 cm.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Kompleks stambenih objekata na Džidžikovcu nije evidentiran, niti je upisan u Registar spomenika kulture na „Listi evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo“.

        

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

-          1959. godine, izvršena je dogradnja zapadnog bloka srednjeg niza.

-          1980. godine, izvršena je  restauracija fasada parcijalnog karaktera(22).

Ove fasade su za nešto više od tri decenije postojanja objekata već bile teško oštećene. Uzrok ovih oštećenja je bila loša izvedba objekta u cjelini i neredovno održavanje.

Nakon solidno izvedene obnove, uslijedila je neadekvatna koloristička obrada fasada, čime je narušena autentična Kadićeva koncepcija uniformnih i gotovo ahromatičnih blokova.

-          1990. godine izvršena je kompletna obnova fasada svih objekata, kada je nastavljeno sa praksom neadekvatne hromatske obrade. Istočni blok srednjeg niza je obojen u jarko narančastu boju. Zapadni i srednji objekt sjevernog niza su hromatski obrađeni toplim bojama. Intervencije na fasadama, koje su se odigrale početkom XXI. stoljeća su imale ne samo parcijalni, već i stihijski karakter. Otvorene terase su različito bojene u privatnoj režiji stanara. Među ovim intervencijama se najviše ističe bojenje istočne terase sjevernog niza, koja je obojena u  narančasto. Od ostalih intervencija na objektu, treba spomenuti stihijsko uvođenje plinskih instalacija u objekte tokom zadnjeg rata u BiH. Nakon završetka rata, ove instalacije su propisno uvedene i razvedene po stanovima. Činom uvođenja plina, promijenjen je način grijanja. Grijanje se do zadnjeg rata u BiH vršilo uz pomoć peći na čvrsto gorivo.

-          2002. godine, izvršena je  sanacija ravnog krova zapadnog objekta srednjeg niza, i na taj način je spriječeno daljnje prokišnjavanje.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Stambeni kompleks na Džidžikovcu se nalazi u dobrom konstruktivnom stanju, izuzev zapadnog bloka srednjeg niza.

Uzrok lošeg konstruktivnog stanja ovog bloka su najvjerojatnije loše geomehaničke osobine terena, koji treba biti podvrgnut ispitivanju.

U srednjem dijelu sjevernog vanjskog zida se nalazi veliko vertikalno naprsnuće. Slično naprsnuće se nalazi i na sjevernom predulaznom podestu objekta. Manje pukotine se nalaze i na istočnom kraju sjevernog vanjskog zida.

Stubišna vrata su više puta skraćivana, jer ih nije bilo moguće otvarati. Uzrok ove deformacije ulaznih vrata u zgradu je propadanje dijela objekta u tlo, koje dovodi do konstruktivnih deformacija. Unutrašnji zidovi stanova na zadnjoj etaži objekta pucaju. Stanari, u nemogućnosti da saniraju uzroke, pribjegavaju bojenju unutrašnjih zidova, prikrivajući pukotine. Pojedina unutrašnja vrata stanova se ne mogu otvoriti zbog konstruktivnih poremećaja objekta.

Betonske ploče oko objekta su deformirane i usmjeravaju vodu prema objektu.

Nosivi zidovi, stupovi, međukatne ploče, kao i ploče terasa ostalih blokova ne pokazuju znake većih oštećenja.

Ravni krovovi su u vrlo dobrom stanju, i nisu zabilježena veća prokišnjavanja zadnjih katova.

Fasade objekata su djelomično oštećene zbog neredovnog održavanja, oštećenja izazvanih gelerima granata(23) i zbog neispravnih ili loše izvedenih vertikalnih oluka i slivnika. Iz dotrajalih vertikalnih oluka voda prodire u fasadne plohe, a primjetna su teža oštećenja fasada na terasama oko limenih slivnika. Iz ovih slivnika voda slobodnim padom dospijeva na pješačke staze i okolne zelene površine.

Veliki problem stanarima zgrada predstavljaju dotrajali drveni prozori, koji ne vrše adekvatnu termičku zaštitu stambenog prostora. Stoga su stanari vremenom izvršili stihijsku zamjenu vanjske drvenarije suvremenom drvenarijom ili bijelom PVC bravarijom. Na taj način su posebno degradirane južne fasade objekata, gdje su prisutne najrazličitije vrste drvenarije i bravarije, od originalne do suvremene.

Stanari prizemnih stambenih prostora su samoinicijativno izvršili izmjenu metalnih zaštitnih rešetki, što je doprinijelo daljnjem narušavanju izgleda fasada.

Uvučeni jugozapadni dijelovi prizemlja objekata, koji su bili zamišljeni kao prizemne natkrivene terase u službi stanara prizemnih stanova, su izrazito neodržavani i neadekvatno opremljeni(24). Vrlo često služe za sušenje veša, što je neprimjereno, s obzirom da se nalaze uz javne pješačke staze.

Terase između pojedinih objekata su neadekvatno zatvorene, uglavnom bijelom PVC bravarijom. Istočna strana terase, između objekata južnog niza, je zatvorena bijelom PVC bravarijom, u dvije razine.

Što se tiče srednjeg niza, zapadni kraj terase između srednjeg i zapadnog objekta na predzadnjoj razini je pokriven dvovodnom ostakljenom nadstrešnicom.

Zapadna strana terase istočnog objekta je zatvorena bijelom PVC bravarijom.

U sjevernom nizu, istočna strana terase zapadnog objekta, na prvoj razini, je zatvorena  sa sjeverne strane.

Istočna strana srednjeg objekta, na drugoj razini je zatvorena bijelom PVC bravarijom.

Stubišta pojedinih objekata su različito održavana. Stubišta sjevernog i srednjeg niza su pretežno redovno održavana, a pojedina stubišta, kao zapadno stubište južnog niza, su slabije održavana usljed nebrige pojedinih stanara.

Unutrašnji raspored stanova je izmijenjen, ali je originalna struktura stanova uglavnom prepoznatljiva. Stanari su najčešće rušili pregradne zidove ostava pored kupaonica, i na taj način formirali prostrane kupaonice.

Vrlo čest je slučaj smanjivanja površine kuhinje, koja se svodi na uski prostor, širok 130 cm, radi stvaranja posebne dječije sobe.

Unutar stanova uglavnom je sačuvana unutrašnja stolarija, a ponegdje i originalne brave. Pojedini stanari su izvršili neadekvatnu hromatsku obradu originalnih vrata i štokova.

Parket u dnevnim boravcima i spavaćim sobama je uglavnom originalni, a većina stanara je postavila drveni pod u gospodarsko predsoblje, koje vodi ka terasi.

Održavanje javnih zelenih površina između objekata, koje su sastavni dio jedinstvene arhitektonske kompozicije, nije zadovoljavajuće. Samoinicijativni napori stanara da doprinesu održavanju javnih zelenih površina nisu dovoljni.

 

6. Specifični rizici

-          slijeganje terena,

-          neodržavanje objekata,

-          nepovoljni atmosferski utjecaji.

 

III. -  ZAKLJUČAK

 

Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, broj 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

(dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)

C. Umjetnička i estetska vrijednost

iii.         Proporcije

iv.         Kompozicija                 

D. Čitljivost

(dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

iii.         Djelo značajnog umjetnika ili graditelja

F. Ambijentalna vrijednost                 

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

ii.         Značenje u strukturi i slici grada

iii.         Objekt ili skupina objekata je dio cjeline ili područja

G. Izvornost

i.          Oblik i dizajn

iii.         Namjena i upotreba

v.          Položaj i smještaj u prostoru

H. Jedinstvenost i reprezentativnost

ii.         Vrhunsko umjetničko ili arhitektonsko djelo

I. Cjelovitost

i.          Fizička cjelovitost (kompaktnost)

ii.         Homogenost

iii.         Zaokruženost (kompletnost)

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          posjedovni list,

-          foto-dokumentacija.

 

Korištena literatura

 

1947.    Dnevne novine Oslobođenje, „Izgradnja novih kuća vršiće se i zimi“

 

1977.    I. Štraus, "Nova Bosanskohercegovačka arhitektura 1945-1975“, izdavač "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo

 

1998.    I. Štraus, "Arhitektura Bosne i Hercegovine 1945-1995“, izdava "Oko", Sarajevo

 

grupa autora, «Džemal Čelić – Graditelji Sarajeva», poglavlje „Braća Kadići – pioniri savremene arhitekture u BiH“ - skripta Biblioteke Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo

 

2007.    Ž. Janković, „Muhamed Kadić – život i djelo”, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut, Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo

 

(1) Šire sjeverno i južno područje predstavljaju važne gradske cjeline. Sjeverno i sjeveroistočno od kompleksa se nalazi mahalsko naselje Bjelave, a južno i jugoistočno od kompleksa se nalazi najveći gradski park – Veliki park.

(2) I. Štraus, «Arhitektura Bosne i Hercegovine 1945-1995», str. 13., izdavač "Oko", Sarajevo, 1998.

(3) Braća Muhamed i Reuf Kadić predstavljaju istaknute stvaraoce, koji među prvima uvode ideje moderne u arhitekturu Sarajeva prije Drugog svjetskog rata. Muhamed je rođen 1906. godine u Mostaru, a Reuf 1908. godine u Sarajevu. 1926. godine, Muhamed upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu, a godinu dana kasnije mu se pridružuje mlađi brat. U Pragu, kao mladi studenti, na bazi dostignuća kubizma i neoplasticizma, teže kreaciji slobodne i čiste geometrijske arhitektonske forme. Pored toga, društveno su angažirani, tako da zbog revolucionarne agitacije Muhamed biva protjeran iz Češke 1932. godine, a istovremeno mu je zabranjen povratak u domovinu. Promjenom političkih okolnosti, braća se vraćaju u Sarajevo, gdje, u periodu od 1936. do 1942. godine, izvode čitav niz značajnih projekata koji imaju karakteristike moderne, poput Stambene poslovne zgrade na kutu Čemaluše i Ferhadije, „JAT“-ovog nebodera, stambene zgrade Zečević, Hadži Idrizovog vakufa u Titovoj ulici, objekta Penzionog fonda.... (grupa autora, «Džemal Čelić – Graditelji Sarajeva», poglavlje „Braća Kadići – pioniri savremene arhitekture u BiH“, str. 480.  i 481. - skripta Biblioteke Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo)

Nakon Drugog svjetskog rata, zauzimaju važno mjesto na bosanskohercegovačkoj arhitektonskoj sceni, a Muhamed Kadić, u drugoj polovici XX. stoljeća, svojim praktičnim i teoretskim radovima bilježi vrijedne uspjehe i na svjetskoj sceni.

(4) Grupa autora, «Džemal Čelić – Graditelji Sarajeva», poglavlje „Braća Kadići – pioniri savremene arhitekture u BiH“, str. 483. - skripta Biblioteke Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo

(5) I. Štraus, "Nova bosanskohercegovačka arhitektura 1945-1975“, str. 9., izdavač "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1977.

(6) Ž. Janković, „Muhamed Kadić – život i djelo”, str. 62., Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut, Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo, 2007.

(7) Navedeno djelo, str. 62., Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut, Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo, 2007.

(8) I. Štraus, "Nova Bosanskohercegovačka arhitektura 1945-1975“, str. 9., izdavač "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo,1977. 

(9) Navedeno djelo, str. 9., izdavač "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo,1977. 

(10) I. Štraus, "Arhitektura Bosne i Hercegovine 1945-1995“, str. 11., izdavač "Oko" Sarajevo, 1998.

(11) Izuzetak čine objekti sjevernog niza, koji su na međusobnoj udaljenosti od 6,50 m. Razlog ovog skraćivanja leži u činjenici da je prostor na sjeveru stiješnjen između stambenog bloka na zapadu i ulice Džidžikovac.

(12) Ž. Janković, „Muhamed Kadić – život i djelo”, str. 62., Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut, Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo, 2007.

(13) Blokovi stambenog naselja na Džidžikovcu, slobodno plasirani po padini u zelenilu, s terasama koje ih povezuju, s dosta stakla na osunčanoj strani, uza svo siromaštvo u materijalizaciji, ne samo da nagovještavaju krupne društveno-ekonomske promjene u našoj sredini, već i potpuno drugačija shvatanja prostornih odnosa – razbijanje kompaktne mase, transparentnost i prohodnost... (grupa autora, «Džemal Čelić – Graditelji Sarajeva», poglavlje „Braća Kadići – pioniri savremene arhitekture u BiH“, str. 484. - skripta Biblioteke Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo)

(14) Prostorna dispozicija zapadnog objekta srednjeg niza, koji je građen 1959. godine, razlikuje se od ostalih objekata građenih 1947. godine. U suterenske stanove se ulazi iz prostora stubišta.

Na katovima su smještene po četiri stambene jedinice, dvije veće na istočnoj i zapadnoj strani, i dva jednosobna stana na jugu.

Veće stambene jedinice, površine od oko 70 m2, imaju različit raspored prostorija u odnosu na stanove iz ostalih blokova. Sa stubišnog podesta se pristupa u hodnik standardnim ulaznim vratima. Sa lijeve strane hodnika se nalazi kupaonica i odvojena prostorija sa nužnikom bez umivaonika, a sa desne strane se nalazi mala soba i kuhinja. Pravo iz hodnika se pristupa dnevnom boravku, a sa strana dnevnog boravka se  nalaze dvije prostorije, koje se koriste uglavnom kao spavaće sobe.

Stubište je trokrako, i seže do suterena.

Pristup ravnom krovu je omogućen izuzetno uskim stubišnim krakom, širine 60 cm.

(15) «U ovim stanovima neće biti prostorija koje su služile za potrebe malograđanske “reprezentacije”, kao što su salon i trpezarija i slične prostorije, koje su bile vrlo rijetko iskorištavane i nisu služile životnim potrebama stanara, nego su predstavljale luksuz.» (Oslobođenje, članak „Izgradnja novih kuća vršiće se i zimi“, 11. siječanj 1947.) Iz ovog autorovog  citata vidljivo je jasno ideološko opredjeljenje formirano životnim okolnostima. Bez obzira na autorovo nastojanje da potpuno izmijeni koncept načina stanovanja, u ovom segmentu on ne ide dalje od formalne promjene naziva prostorije: „salon i trpezarija“ ili dnevni boravak svodi se na isto. Svaka obitelj individualno koristi ovu prostoriju, koja je najčešće polifunkcionalna i može se koristiti za svakodnevnu upotrebu, ali i za reprezentaciju.

(16) Izuzetak čini terasa zadnjeg kata srednjeg niza, na spoju između zapadnog i srednjeg objekta. Ova polukružno završena terasa pripada samo srednjem objektu, i ne spaja dva objekta, i samo djelomično pokriva donju terasu.  Ova terasa je istovjetna sa terasama na krajevima nizova. Oblik terase nije slučajan, s obzirom da u prvobitnom projektu nije postojao krajnji zapadni objekt, koji je izgrađen tek 1959. godine. Srednji objekt srednjeg niza je prvobitno predstavljao krajnji objekt, i  bio je završen terasama kao i ostali krajnji objekti.

(17) Izuzetak čini zapadni blok sjevernog niza, koji se nadovezuje na prethodno izgrađeni stambeni objekt, pa nema prostornih mogućnosti za smještanje stambenog prostora.

(18) Izuzetak je  suterenski dio zapadnih objekata srednjeg i sjevernog niza, gdje se nalaze podrumski prozori.

(19) Izuzetak je suterenski dio fasade zapadnog bloka sjevernog niza, koji umjesto prozora ima garažna vrata, širine 4,00 m  i visine koja se kreće u rasponu od 1,60 m do 2,00 m, i metalna vrata, dimenzija 1,00 m x 2,10 m, koja vode u poslovni prostor koji nije u upotrebi. Krajnje zapadno, prema stambenom objektu iz austrougarskog perioda, nalazi se uvučeni dio fasade,  širok 3,50 m.

U suterenu uvučenog dijela se nalazi garaža, u prizemlju, koji u ovom dijelu zbog pada terena ima karakter kata, nalazi se trokrilni prozor, dimenzija 2,80 m x 2,40 m. Na etaži iznad  nalazi se trokrilni prozor, dimenzija 2,00 m x 1,40 m. Na zadnjoj etaži se nalazi pokriveni balkon.

(20) Stubišni petokrilni portal, ukupnih dimenzija 480 cm x 270 cm, se nalazi u centralnom dijelu fasadne ravni. Iznad se nalazi stubišni svjetlarnik u obliku saća, ukupnih dimenzija 460 cm x 900 cm. Lijevo i desno, na svakoj etaži se nalaze sedmokrilni prozori, dimenzija 460 cm x 140 cm. Ispod prozora na desnoj strani nalaze se tri suterenska prozora, dimenzija 170 cm x 60 cm.

(21) Zapadna fasada srednjeg niza se razlikuje od fasade južnog niza po tome što nema terasa. Na svakoj etaži ove fasade nalaze se po dva četverokrilna prozora, dimenzija 275 cm x 140 cm.

(22) Svjedočenje stanara kompleksa

(23) Na sjevernoj fasadi istočnog objekta srednjeg niza vidljivo je veće oštećenje prouzrokovano udarom pancirne granate. Ovo oštećenje je sanirano u privatnoj režiji stanara.

(24) Uvučeni dio srednjeg objekta sjevernog  niza je ograđen armaturnom žicom iz nepoznatih razloga. Ograđeni prostor  je neodržavan  i nije u upotrebi stanara.

 



Stambeni kompleks na DžidžikovcuTipična južna fasada Tipična veza između stambenih blokova u redovima - otvorene teraseTipična istočna fasada
Tipična sjeverna fasada Tipična zapadna fasada Južni red, istočni blokJužni red, istočni blok
Južni red, istočni blok - teraseSrednji red - teraseTerasaZelene površine


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: