početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Nekropola sa stećcima i nišanima (Stari harem) na Gorici, povijesno područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 29. januara do 4. februara 2008. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I.

 

Historijsko područje – Nekropola sa stećcima i nišanima Stari harem na Gorici, općina Stolac, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 63 stećka i 3 preostala nišana, koji su vidljivi iznad zemlje.

Nacionalni spomenik nalazi se na lokaciji koja obuhvata k.č. 649/6 i 719/2 upisane u zk. uložak broj 86 i k.č. 719/3  upisanu u zk. uložak broj 45, k.o. Ošanići, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/02,  27/02, 6/04 i 51/07).

 

II.

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Federacije dužna je da osigura finansijske i tehničke uvjete za izradu i provođenje programa trajne zaštite nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

 

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se primjenjuju na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke:

-          dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

-          nije dopušteno odlaganje otpada.

            Zaštitni pojas obuhvata sve katastarske čestice koje graniče sa zaštićenim prostorom i predstavlja prostor sa potencijalnom arheološkom vrijednošću. U tom pojasu nije dopušteno izvođenje građevinskih radova koji mogu na bilo koji način utjecati na izmjenu sadašnjeg stepena izgrađenosti prostora, osim onih radova koji za cilj imaju zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika.

U slučaju izvođenja radova na održavanju ili rekonstrukciji puta obuhvaćenog zonom zaštite i zaštitnim pojasom, neophodno je izvršiti prethodne arheološke istražne radove.

S ciljem hitne zaštite nacionalnog spomenika, neophodna je  izrada:

-          programa utvrđivanja postojećeg stanja;

-          projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole.

 

IV.

 

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti, kao i svi upravni akti  koji su suprotni odredbama ove odluke.

 

V.

 

Svako a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili da dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite, općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII.

 

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX.

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Službenom glasniku BiH«.

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 05.1-2-152/07-7                                          

30. januara 2008. godine

Sarajevo                                                                             

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8.  Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za navedeno dobro podnesen zahtijev.

Dana 18.12.2006. godine, Amer Medar iz Stoca podnio je prijedlog/peticiju za proglašenje historijskog područja Nekropola sa stećcima i Stari harem na Gorici, Stolac, općina Stolac, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopija katastarskog plana; zemljišnoknjižni izvadak, katastarska općina Stolac);

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

 

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Nacionalni spomenik nalazi se na lokaciji koja obuhvata k.č. 649 /6, k.č. 719/2 i k.č. 719/3, k.o. Ošanići, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine.

Nekropola sa stećcima Gorica (65 x 9 m) u Stocu nalazi se na 77 m nadmorske visine, na geografskoj dužini 17° 55 ’58,1“ i na geografskoj širini 43° 05’ 58,1“. Smještena je na blagom uzvišenju, iznad ceste Stolac-Mostar, koja je presjekla nekropolu. Recentniji nišani nalaze sa sjeverozapadne strane grupe stećaka i odvojeni su od nekropole zidom. Nekropola je s istočne strane od obližnjih nastanjenih kuća također odvojena zidom. S druge strane ceste nalazi se Stari harem, na kojem su konstatirana dva oštećena nišana, bez natpisa. Isti je zarastao visokom travom i rastinjem.

Historijski podaci

U srednjem vijeku područje grada Stoca pripadalo je župi Vidoši. Vidovo polje javlja se 1417. godine u latinskom prevodu "Planum Sancti Viti“(1). Prvi siguran podatak o Stocu u srednjem vijeku je iz XV vijeka, tj. iz 1420. godine "Loco dicto Stolac" u vezi sa nekom pljačkom trgovaca(2),(3) a ponovo se javlja nekoliko godina kasnije 1436. godine. Vidoški grad prvi put se pominje u povelji od 19. februara 1444. godine, te u seriji povelja koje slijede do 1454. godine, kao posjed Stjepana Vukčića Kosače. Arheološkim radovima 1976. godine nisu otkriveni jasni ostaci srednjovjekovnog grada, ali se pretpostavlja da su prekriveni gradnjom utvrđenja iz doba austrougarske uprave.

U dubrovačkim izvorima iz 1463. godine pod nazivom Stolac pominje se i Vidoški grad, odnosno stolačka tvrđava i naselje ispod njega. Stolac je postao dio Osmanskog sultanata, nakon osvajanja 13. 06. 1465. godine, ali ne postoje sigurni podaci da je u njemu držana posada, sve do početka XVIII vijeka. Za vrijeme Kandijskog i Bečkog rata (1645 – 1660 i 1683 – 1699) mletačke čete su u nekoliko navrata napadale Stolac (januar 1663; 1664; 30. juli 1678; 1794. ili 1795). Poslije Karlovačkog mira 1699. godine grad je popravljen i proširen i postavljena je uprava na čelu s dizdarom. Oko 1706. je osnovana Stolačka kapetanija.

 

2. Opis dobra

Nekropola sa stećcima Gorica u Stocu broji ukupno 63 stećka. Dominirajući oblik na nekropoli predstavljaju sanduci (visoki ili niski), a ako imaju podnožje (manji broj), rađeni su iz jednog kamenog komada. Drugi oblik po brojnosti predstavljaju ploče. Konstatiran je samo jedan sljemenik. Uz nekropolu sa stećcima nalazi se noviji harem/greblje koji je od nekropole odvojen zidom, a pored kojeg je u travi evidentiran stariji, oštećen nišan bez natpisa. Stari harem/greblje (2 starija nišana) nalazi se s druge strane ceste (Stolac-Mostar), tačnije preko puta novog harema.

Oko 2 km zapadno od Stoca, cestom prema Mostaru, s lijeve i desne strane ceste, nalazila se nekropola sa 69 stećaka u obliku sanduka (Š. Bešlagić, 370, 1971). Spomenici su dobro obrađeni, ali su djelimično oštećeni i pomicani. Postavljeni su u pravcu istok-zapad. Ukrašeno je 7(4) spomenika sljedećim motivima: polumjesec, križ, ornament stiliziran od trokutova, predstava jelena i scena lova. Na vodoravnoj strani sanduka sa scenom lova nalazi se djelimično oštećen natpis u kojem se spominje županica Rudi(5).

Opis stećaka

Stećak br. 1: dim. 187x124x30 cm, sanduk, površinska oštećenja.

Stećak br. 2: dim. 200x130x50 cm, vertikalno ukošen visoki sanduk.

Stećak br. 3: dim. 182x80x65 cm, visoki sanduk, ukrašen s duže bočne strane. Ukras: dvije figure konjanika s kopljem u ruci u borbenom stavu; iza figure desnog konjanika smještena je figura ratnika s nategnutim lukom i strijelom. Na vodoravnoj strani sanduka sa scenom lova nalazi se jako oštećen natpis u kojem se spominje županica Rudi.

Stećak br. 4: dim. 172x80x55 cm, visoki sanduk, oštećen JZ ugao; ukrašen s duže bočne strane prikazom jelena.

Stećak br. 5: dim. 147x65x34 cm, sanduk oštećenih rubova.

Stećak br. 6: dim. 110x60x50 cm, sanduk, odstupa od osnovne orijentacije.

Stećak br. 7: dim. 185x97x80 cm, visoki sanduk.

Stećak br. 8: dim. 160x63x47 cm, sanduk.

Stećak br. 9: dim. 170x111x38 cm, sanduk s podnožjem (dim. 165x205x34), dio ugla podnožja nedostaje.

Stećak br. 10: dim. 144x68x 60 cm, sanduk, oštećen s duže bočne strane.

Stećak br. 11: dim. 180x80x44 cm, sanduk.

Stećak br. 12: dim. 193x120x77 cm, visoki sanduk, oštećena duža bočna strana.

Stećak br. 13: dim. 168x94x60 cm, sanduk.

Stećak br. 14: dim. 170x88x40 cm, sanduk koji je oštećen, prepolovljen dužinski na dva dijela.

Stećak br. 15: dim. 145x65x40 cm, sanduk.

Stećak br. 16: dim. 155x76x93 cm, visoki sanduk s postoljem koje je nagnuto, ukopano i jedva vidljivo (166x13).

Stećak br. 17: dim. 160x93x45 cm, sanduk s postoljem koje je nagnuto i ukopano (205x185).

Stećak br. 18: dim. 70x44x40 cm, dosta oštećen sanduk.

Stećak br. 19: dim. 147x75x35 cm, sanduk.

Stećak br. 20: dim. 160x68x80 cm, visoki sanduk, s gornje strane plastičan ukras križa kojem su poprečni krakovi kraći od uspravnih.

Stećak br. 21: dim. 144x51x30 cm, sanduk.

Stećak br. 22: dim. 180x78x80 cm, visoki sanduk.

Stećak br. 23: dim. 200x80x60 cm, visoki sanduk.

Stećak br. 24: dim. 163x100x50 cm, visoki sanduk koji se svojom dužom, bočnom stranom nalazi u zidu harema.

Stećak br. 25: dim. 165x65x25 cm, sanduk koji se svojom dužom, bočnom stranom nalazi u zidu.

Stećak br. 26: dim. 197x91x50 cm, visoki sanduk, oštećen na uglu.

Stećak br. 27: dim. 147x70x47 cm, sanduk, plastičan ukras polumjeseca na gornjoj plohi.

Stećak br. 28: dim. 138x61x30 cm, sanduk, oštećenje na SZ uglu stećka.

Stećak br. 29; dim. 165x70x20 cm, ploča.

Stećak br. 30: dim. 150x74x45 cm, sanduk.

Stećak br. 31: dim. 181x78x34 cm, sanduk oštećen na SI uglu.

Stećak br. 32: dim. 134x63x35 cm, sanduk.

Stećak br. 33: dim. 198x83x104 cm, visoki sanduk, oštećen na JZ uglu.

Stećak br. 34: dim. 197x108x130 cm, visoki sanduk, ukrašen geometrijskim motivima s duže, bočne strane.

Stećak br. 35: dim. 175x72x12 cm, ploča.

Stećak br. 36: dim. 171x93x10 cm, ploča koja je nagnuta i tone.

Stećak br. 37: dim. 162x75x33 cm, sanduk, oštećen na JZ uglu.

Stećak br. 38: dim. 137x57x30 cm, sanduk.

Stećak br. 39: jako oštećen, potonuo.

Stećak br. 40: prekriven nanosima zemlje, cigle i smeća.

Stećak br. 41: dim. 177x88x44 cm, sanduk koji je potonuo prema južnoj strani.

Stećak br. 42: dim. 197x95x36 cm, sanduk koji je potonuo prema južnoj strani.

Stećak br. 43: dim 172x78x74 cm, sanduk s pločom koja je potonula; stećak također potonuo prema južnoj strani.

Stećak br. 44: dim. 175x75x35 cm, sanduk s postoljem (206x110x32x17), rađeni iz jednod dijela, postolje jako oštećeno, ovaj stećak nije in situ.

Stećak br. 45: dim. 140x71x45 cm, sanduk, oštećena gornja površinska ploha.

Stećak br. 46: dim. 160x97x44 cm, sanduk.

Stećak br. 47: dim. 149x72 cm, ploča, potonula.

Stećak br. 48: dim. 180x74x50 cm, visoki sanduk.

Stećak br. 49: dim. 175x100x28 cm, ploča, potonula prema sjeveru i istoku uz zid.

Stećak br. 50: dim. 190x80x24 cm, ploča, potonula prema sjeveru i istoku uz zid.

Stećak br. 51: dim. 147x85x34 cm, sanduk kojem nedostaje SI ugao.

Stećak br. 52: dim. 184x109x54 cm, visoki sanduk.

Stećak br. 53: dim. 180x68x46 cm, sanduk, oštećen.

Stećak br. 54: dim. 179x86x50 cm, visoki sanduk.

Stećak br. 55: dim. 166x78x40 cm, sanduk.

Stećak br. 56: dim. 168x84x20 cm, ploča, tone.

Stećak br. 57: dim. 184x85x22 cm, ploča, tone.

Stećak br. 58: dim. 158x70x34 cm, sanduk koji je svojom bočnom, dužom stranom zatrpan zidom.

Stećak br. 59: dim. 155x100x65 cm, visoki sanduk koji odstupa od orijentacije stećaka S-J.

Stećak br. 60: dim. 100x100x39 cm, sanduk, jako oštećen sa svih strana.

Stećak br. 61: dim. 159x87x57 cm, sanduk.

Stećak br. 62: dim. 114x80x58 cm, visoki sanduk, jako oštećena duža bočna, zapadna strana.

Stećak br. 63: dim. 170x56x70 cm, sanduk, jako oštećen.

Opis nišana

1. Muški nišan sa oštećenim turbanom uspravne gužve, osmougaone osnovice čije su stranice široke 10 cm i čiji je obim 84 cm a visina 110 cm, bez natpisa leži položen na zemlju. S obzirom na njegovu veličinu, oblik i grublju obradu nišana, te na činjenicu da leži na terenu koji je prije prolaska ceste preko njega bio jedinstvena cjelina sa nekropolom stećaka, ovaj nišan bismo mogli smjestiti u 15. ili 16 vijek.

2. Dio nišana u obliku stele, pravougaone osnovice 20x15 cm i visine 45 cm, bez natpisa.

Natpis iz Gorice kod Stoca

„Natpis je objavio Vid Vuletić-Vukasović a citirao ga je jedanput Ć. Truhelka ne ulazeći u transkripciju natpisa. Kako njihovo čitanje nema puno veze s natpisom, pokušali smo dati jedno razumno čitanje prema novom odlivku“(6).

Natpis je urezan na gornjoj površini nadgrobnog spomenika u obliku visokog sanduka smještenog na srednjovjekovnoj nekropoli, koja je (bila)(7) podijeljena na dva dijela cestom Stolac-Mostar. Dimenzije stećka s natpisom: 184x74x60 cm. S jedne duže bočne strane vidljive su dvije figure konjanika s kopljem u ruci u borbenom stavu; iza figure desnog konjanika smještena je figura ratnika s nategnutim lukom i strijelom (prikaz borbe između feudalaca). 

Natpis je urezan u dva reda. Transkripcija(8):

A sa (sija) županica Rudi

Dan: kto da si znadaše (znađaše)!?

Paleografska analiza: slova natpisa urezana su plitko, a njihovi potezi nisu uvijek spojeni jedan s drugim, te se tekst nije mogao lako rekonstruirati. Iz natpisa se da zaključiti da je županica pokopana pod nadgrobni spomenik i da je njen muž bio župan u svojstvu političkog ili sudskog predstavnika mjesta, općine ili kraja imenom Ruda o kojem nema spomena na terenu (M. Vego, 199, 1962). Treba naglasiti da u selu Ošanićima nad Goricom živi nekoliko obitelji Rudića, starosjedilaca ovog kraja. Po sadržaju natpisa i po simbolima na stećku, može se zaključiti da je župan Rude umro prije svoje žene i da je pokopan pod spomenik s natpisom, jer se scene borbe mogu odnositi na njega, ni u kojem slučaju na njegovu ženu. Dakle, pod spomenikom leže kosti župana i županice, uglednih članova neke feudalne porodice.

Sigurno je da muž županice nije bio župan srednjovjekovne župe Vidovo u koju je spadalo selo Gorica, jer se ona ne bi nazivala županicom Rudi nego župe Vidovo. Budući da nema dokaza da se župa Vidovo nekad nazivala Ruda, može se pretpostaviti da se sadašnja Gorica ili koje obližnje selo ili skup sela blizu Stoca nekad zvao Ruda. U tom slučaju izraz županica je označavao ženu nekog seoskog glavara, predsjednika općine ili naprosto suca, porotnika jedne župe, po teritoriji manje od nekadašnjih feudalnih župa ili sela. Ovdje se nameće problem o diobi srednjovjekovnih župa na manje teritorijalno-političke jedinice kojima su upravljali feudalci i vjerovatno nosili titulu župana. Titula župana u Bosni i Hercegovini ne pojavljuje se u izvorima u novom vijeku u značenju predstavnika sela ili grupe sela; to zvanje označava u izvorima gotovo isključivo riječ kmet ili knez(9).

H. Šabanović naglašava da je u početku turske vladavine u Hercegovini bilo u župnijim nahijama župana, starješina stočara.

Vrijeme nastanka natpisa: U nedostatku historijskih podataka o imenima u natpisu, ne možemo tačno odrediti vrijeme nastanka natpisa, ali scene turnira, figure luka sa strijelom, upućuju na vrijeme masovne upotrebe hladnog oružja i zabavljanja viteškim igrama, što je moglo biti od XIV do kraja XV vijeka, kada je i natpis mogao biti urezan. Dakle natpis nije mlađi od kraja XV ni stariji od XIV vijeka.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. Godine na području Stoca kao spomenik I kategorije uvršteno je 32 lokaliteta nekropola sa stećcima bez preciznije identifikacije.

 

4. Istraživački i konzervatorsko - restauratorski radovi

Nekropola sa stećcima Gorica, Stolac bila je evidentirana, ali nije bila zaštićena od strane Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta. Zavod u svojoj dokumentaciji nema izvorno stanje nekropole, ali je u posjedu nekompletnog idejnog projekta vanjskog uređenja lokaliteta nekropole, urađenog od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, a za koji ne posjeduju podatak da li je i realiziran.

       

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na lokalitetu dana 22. 08. 2007. godine, ustanovljeno je sljedeće:

-          evidentirano je ukupno 63 stećka, od čega ih je svega 5 ukrašenih,

-          dominirajući oblik predstavljaju sanduci (visoki i niski),

-          većina stećaka je orijentirana u smjeru jugoistok-sjeverozapad uz odstupanja nekolicine (naknadno donesenih) stećaka,

-          natpis na stećku br. 3 loše očuvan, jedva vidljiv,

-          na stećku br. 34 (s geometrijskim ukrasom) uočen je potpis (ČIČI) plavom bojom (sprej),

-          oštećenja stećaka: površinska oštećenja, veća oštećenja u vidu nedostatka dijelova stećka, napuknuća, nekoliko potpuno amorfnih stećaka,

-          nekoliko stećaka je nagnuto na kosini (blagog) uzvišenja na kojem se nalaze,

-          nekoliko stećaka tone,

-          centralni prostor na kojem je smještena nekropola je pokošen, raskrčen od rastinja,

-          nekoliko stećaka je djelimično ostalo u zidu, te ih se iz tog razloga nije moglo detaljnije opisati (uzeti tačne dimenzije),

-          manji broj stećaka nije dobro očišćen od trave i rastinja,

-          stanovnici iz obližnjih kuća nesmetano prolaze preko nekropole (vidljiva utabana staza-prečica), 

-          na lokaciji Starog harema/greblja evidentirana su tri oštećena starija nišana bez natpisa,

-          prostor Starog harema /greblja je obrastao travom i rastinjem.

 

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH“, br.33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Historijska vrijednost

D)         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

v.          Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom periodu

E)         Simbolička  vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

iv.         Vezanost za rituale ili obrede

v.          Značaj za identitet grupe ljudi

F)         Ambijentalna vrijednost

i.          Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

ii.          Značenje u strukturi i slici grada

iii.         Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja

                 

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zemljišnoknjižni izvadak,

-          fotodokumentacija sa terena,

-          skica.

 

Korištena literatura

1940.    Dinić, Mihailo. Zemlje hercega sv. Save. Beograd: Glas Srpske kraljevske akademije CLXXXII, drugi razred, 92, 1940.

 

1957.    Vego, Marko. Naselja bosanske srednjovjekovne države. Sarajevo: 1957.

 

1962.    Vego, Marko. „Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine“, GZM, Arheologija N.S., SV. XVII. Sarajevo: 1962.

 

1962.    Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH. Sarajevo: 1962.

 

1971.    Bešlagić, Šefik. Stećci, Kataloško-topografski pregled. Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1971.


(1) Mihailo, Dinić, Zemlje hercega sv. Save, Beograd: Glas Srpske kraljevske  akademije CLXXXII, drugi razred, 92, 1940, 182.

(2) Marko, Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo:1957, 124.

(3) Navodi da se Stolac pominje 1375. godine. Podatak se nije mogao provjeriti. Tokom XIV vijeka u ovim krajevima gajila se pšenica jarica i izvozila u Dubrovnik. D.Kovačević-Kojić, 1972, 117. str., navodi podatak  "in Nevesigne in Postolach", ali bez datuma i bližeg lociranja mjesta, osim napomene da se ovdje radi o župi Nevesinje.

(4) Na lokalitetu je sačuvano 5 ukrašenih stećaka.

(5) Šefik, Bešlagić, Stećci, Kataloško-topografski pregled,  Sarajevo: “Veseli Masleša“, 1971, 370.

(6) Marko, Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH, Sarajevo: 1962, 199.

(7) Nekropola je u vrijeme pisanja M. Vege o navedenom natpisu (1962) bila podijeljena cestom Stolac-Mostar. Sadašnje stanje na nekropoli je promijenjeno: stećci su premještani, nekropola se nalazi (samo) s jedne strane ceste. Tokom obilaska terena primijećen je izvjestan broj stećaka koji su dislocirani.

(8) Marko, Vego, nav. dj., Sarajevo:1962, 10.

(9) Marko, Vego, nav. dj., Sarajevo:1962, 200.



Nekropola na GoriciGrupa stećakaDio nekropoleDekoracija, dvije figure konjanika sa kopljima, u viteškoj borbi
KrižPolumjesecUkrašen stećak 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: