početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom, graditeljska cjelina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 86/08.


Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 27. novembra  2007. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Graditeljska cjelina – Pravoslavna crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom, općina Kupres, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini  crkva sa portom.

Nacionalni spomenik se nalazi na  k.č. 2836, z.k. uložak broj 79, k.o. Donje Vukovsko, općina Kupres,  Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite, utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije)  dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.  

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na sanaciji, uključujući i radove koji imaju za cilj prezentaciju nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

-          prije otpočinjanja radova na sanaciji, neophodna je statička ekspertiza vanjskog južnog zida crkve;

-          opravka oštećenih vanjskih kamenih zidova porte;

-          na parcelama koje graniče sa parcelom na kojoj se nalazi nacionalni spomenik je dopuštena gradnja objekata maksimalne visine P+1, odnosno 6,50 m do početka krovišta, i maksimalnog gabarita 10x10 m, to jest izgradnja objekata koji  svojim karakterom, dimenzijama, izgledom ili na neki drugi način ne ugrožavaju nacionalni spomenik.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač.  II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije   (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 02-2-143/07-4

21. novembar 2007. godine

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Ljiljana Ševo

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stava 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini («Službene novine Federacije BiH», broj 2/02, 27/02 i 6/04), «nacionalni spomenik» je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Općinsko vijeće Kupres podnijelo je, dana 1. augusta 2007. godine, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika prijedlog za proglašenje Pravoslavne crkve Navještenja Bogorodičina u Donjem Vukovskom nacionalnim spomenikom BiH.

Na osnovi prijedloga, Komisija je pokrenula postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Komisije.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis i fotografije,

-          dokumentaciju o lokaciji imovine,

-          dokumentaciju o sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,

-          historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

Na osnovi uvida u  prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Crkva je izgrađena na lokalitetu zvanom Crkvine, u selu Kudilji(1) - Donje Vukovsko. Naselje je udaljeno 12 km od Kupresa, sa kojim je povezano makadamskim putem.

Crkva u Donjem Vukovskom se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj 2836, k.o. Donje Vukovsko, općina Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine.

Historijski podaci

Toponimi Donje Vukovsko, te Ravno i Vukovsko (dva susjedna polja koja su povezana klancem Ravanjska vrata) prvi put se spominju 1516. godine, prilikom popisa provedenog u kupreškom kraju tokom osmanskog perioda(2). Ovi toponimi spominju se ponovno u popisu iz 1574. godine, gdje se uz Donje Vukovsko spominje i toponim Dugo Polje(3).

Ova naselja su morala nastati znatno ranije, o čemu svjedoče brojne nekropole sa stećcima smještene u njihovoj blizini.

Početkom prvih decenija 16. stoljeća na Kuprešku visoravan se doseljava pravoslavno stanovništvo sa kojim dolaze i svećenici. Broj pravoslavnog stanovništva se do 1851. godine povećavao, tako da je tada brojalo 4000 pravoslavnih vjernika(4). Postoji podatak o organiziranim pravoslavnim  zajednicama u Vukovskom, Novom Selu, Ravnom i Šemanovcima. Iz tog perioda nema podataka o izgrađenim crkvama.

Prve pravoslavne crkve počinju se graditi u drugoj polovini 19. stoljeća i to: crkva posvećena presvetom Trojstvu u Blagaju kod Kupresa(5), Crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom(6) - koja je građena 1862. godine i crkva posvećena svetom Nikoli u Ravnom, koja je podignuta 1911. godine(7). Crkve u Donjem Vukovskom i Blagaju su istog oblika i dimenzija(8).

Crkva u Donjem Vukovskom se naziva i Crkvom Uspenja Bogorodičinog i podignuta je ili obnovljena 1864. godine, iste godine kada je sagrađena Pravoslavna crkva svetog Nikole u Duvnu(9).  Historija bilježi da je 1895. godine paroh u Donjem Vukovskom bio izvjesni Đorđe Popović, a od 1907. godine izvjesni Ilija Popović(10). Crkva je nekad imala izuzetno vrijedan ikonostas izrađen od orahovog drveta. Postoji podatak da je ikonostas bio izložen 1927. godine na izložbi koju je priredila Srpsko-pravoslavna patrijaršija. Ovaj ikonostas, zajedno s arhivom i parohijalnim stanom, nestao je 5. maja 1942. godine(11)  u požaru podmetnutom od strane Italijana  i ustaša(12).

Crkva je obnovljena u drugoj polovini 20. stoljeća(13). Blagoslovljena je 9. augusta 1964. godine. U tom periodu, u unutrašnjosti obnovljene crkve postavljen je natpis u mramoru s imenima darovatelja obnove. 

Za vrijeme obnove crkve, od 1962. do 1964. godine, cjelokupni kupreški kraj je privremeno opsluživao O. Lavrentije Trivunović, a nakon njega  bugojanski proto Jovan Popović(14).  

Crkva je ponovo oštećena 1994. godine, tokom rata u BiH(15). Tom prilikom je hram provaljen, oštećen, a ikone i drugi inventar, opljačkani(16).

Danas crkva nije u upotrebi. Predstavlja jedinu sačuvana pravoslavnu crkvu na području općine Kupres(17).

 

2. Opis dobra

Pravoslavna crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom pripada tipu jednobrodnih crkava sa zvonikom, zidanim kamenim blokovima. Ova crkva je istih dimenzija i oblika kao i pravoslavna crkva posvećena presvetom Trojstvu, u Blagaju(18).

Crkva ima pravougaonu osnovu dimenzija, 17,70x10,10 m. U osovini crkve, koja je orijentirana u smjeru istok - zapad, sa zapadne strane, nalazi se zvonik, dimenzija 2,30x3,10 m, tako da ukupna dužina crkve, računajući i zvonik, iznosi 20,00 m. Ukupna visina crkve do sljemena iznosi 10,00 m, (na sjevernoj strani). Pod crkve je u odnosu na visinsku kotu sjeverne prilazne fasade ukopan za cca 60 cm, pa je visinska razlika između kote poda crkve i vrha sljemena 10,60 m. Visinska razlika između kote terena sjeverne fasade i strehe iznosi cca 6,72 m, a visinska razlika između kote poda crkve i strehe iznosi 7,32 m.

Ulaz u crkvu nalazi se na zapadnom obrazu zvonika, i naglašen je kamenim portalom, širine 1,60 m i visine 2,20 m. Gornji dio kamenog portala je završen polukružnim lukom. Dovratnici portala su širine 20 cm, i neznatno su izvučeni iz fasadne ravni objekta, tako da je sam ulaz, ne računajući kamene dovratnike, dimenzija 1,20x2,00 m. Iznad portala postavljena je kamena ploča, visine cca 40 cm, u obliku jednakokrakog trapeza. Ova kamena ploča je neznatno izvučena iz fasadne ravni objekta i na njoj je istaknut kameni krst. Sama vrata su dvokrilna, izrađena od metala i obojena u crnu boju. Ovaj ulaz trenutno nije u upotrebi.

Unutrašnji prostor crkve je pravougaonog oblika, ukupnih dimenzija cca 16,10x8,50 m. Sastoji se od priprate, naosa i oltarskog prostora. Iznad priprate nalazi se galerija čija je visinska kota izdignuta za 2,95 m u odnosu na pod crkve.

Priprata je pravougaonog oblika, dimenzija cca 4,20x8,50 m. Na istočnoj strani priprate nalaze se dva kamena stupa, prečnika 30 cm, koji podupiru konstrukciju galerije. Ova dva kamena stupa dijele istočni dio priprate na tri jednaka dijela. Svijetla visina priprate, do galerijske stropne ploče, iznosi cca 2,75 m. Priprata je povezana sa galerijom stepeništem, širine 1,00 m. Zapadni krak ovog stepeništa je odvojen od  priprate zidom, debljine  20 cm, dok je njegov  sjeverni krak poduprt stupom kvadratne osnove, dimenzija 20x20 cm. Na južnom zidu priprate nazire se kamena ploča sa ćiriličnim natpisom, dimenzija cca 80x120 cm. U ovu bijelu mramornu ploču uklesana su imena osoba koje su novčano potpomogle obnovu crkve u periodu od 1962. do 1964. godine. U gornjem lijevom uglu utisnuta je, elipsastim okvirom, zaokružena fotografija najvećeg donatora iz tog perioda(19). Ploča je danas presvučena bijelom bojom, kao što je to slučaj sa unutrašnjim zidovima.

Galerijski prostor ili kor zauzima prostor iznad priprate.Tlocrtno gledano, kor je istog pravougaonog oblika, identičnih dimenzija cca 4,20x8,50 m. Istočni dio galerije je omeđen punom kamenom ogradom parapeta cca 80 cm. Ispred ove kamene ograde se cijelom dužinom od 8,50 m nalazi stepenik, širine cca 20 cm. Visinska razlika između kote poda galerije i najviše centralne tačke drvenog svoda iznosi 4,50 m. Visinska razlika između kote poda galerije i najnižih bočnih tačaka drvene galerije iznosi cca 2,20 m.

Naos ima dimenzije 8,00x8,50 m. Na sjevernom zidu crkve nalazi se bočni ulaz pravougaonog oblika, dimenzija 103x200 cm. Ovaj ulaz je uokviren pravougaonim kamenim pločama, a krilo vrata je metalno, crne boje, sa utisnutim krstom bijele boje na sredini. Od ovih vrata, u unutrašnjosti crkve prema podu vode tri kamena stepenika. U istočnom dijelu naosa, prema oltaru, izveden je dvostepenasti kružni amvon. Prečnik šireg i nižeg kamenog stepenika iznosi 90 cm, a prečnik užeg kamenog stepenika iznosi 58 cm.

U centralnom dijelu naosa, a sa sjeverne i južne strane nalaze se prozori, čija visina parapeta iznosi 2,95 m, računajući od donje zakošene ivice na unutrašnjoj strani zida. U jugoistočnom uglu naosa, ispred stepenica koje vode do oltara, nalazi se vladičanski tron. Vladičanski tron je izrađen od drveta obojenog u plavo.

            Oltarski prostor ima dimenzije 3,85x8,50 m. Oltar je povezan sa naosom preko dvije stepenice, čija širina iznosi 8,50 m. U središnjem dijelu ovo stepenište dobija lučni istak, koji prodire u prostor naosa 1,50 m.  Visinska razlika između oltara i naosa iznosi 50 cm.

Drveni ikonostas ima dva nivoa - u donjem centralnom dijelu nalaze se lučno završene carske dveri, ukupne širine cca 1,20 m. U istom nivou, bočno, nalaze se po dva lučna prolaza, širine cca 1,00 m, od kojih je svaki drugi otvoren. U gornjem nivou ikonostasa, iznad „carskih dveri“, nalazi se drvenim panelom zatvoreni lučni otvor, širine cca 1,30 m i visine cca 2,20 m, završen centralno postavljenim drvenim krstom. Sa strana se nalazi po šest lučnih otvora, također zatvorenih drvenim panelom. Ovi gornji lučni otvori su postavljeni tako da dva manja lučna otvora odgovaraju jednom lučnom u donjem dijelu. Visina ovih otvora je cca 1,70 m. U centralnom dijelu oltara nalazi se pravougaoni postament, dimenzija 1,40x1,00 m(20). Na sjevernom zidu oltara nalazi se proskomidija, pravougaonog oblika sa trouglastim špicastim zavšetkom, ukupne visine od 60 cm. Na suprotnom južnom zidu se nalazi đakonikon koji je pravougaonog oblika.

Na zapadnom kraju oltara, prema naosu, u liniji sa stepenicama koje cijelom širinom crkve spajaju prostor naosa i oltara, a sa sjeverne i južne strane nalaze se prozori, čiji je parapet 2,45 m, računajući od kote gotovog poda oltara do donje zakošene ivice na unutrašnjoj strani zida. Ova zakošena ivica se zatim penje za 60 cm do prozora, koji se nalaze u vanjskoj ravni zida. Isti takav prozor se nalazi u osovini crkve na krajnjem istočnom zidu oltara iznad gornjeg prijestola. Iznad ovog centralno postavljenog otvora nalazi se zidna slika Presvete Bogorodice sa Kristom.

Popločanje centralnog prostora crkve - naosa  i priprate na zapadu je jedinstveno, a čine ga kamene ploče, dimenzija 30x30 cm. Ploče su hromatski tretirane, i zajedno daju prepoznatljiv geometrijski karakter. Pavimentaciju prostora oltara crkve predstavlja zaribani beton. Isti je slučaj sa pavimentacijom galerije.

Cjelokupan prostor crkve je zasvođen tamnosmeđom drvenom lamperijom. Ova lamperija je vidno oštećena u prostoru iznad galerije, pa je mjestimično vidljiva drvena konstrukcija dvovodnog krova, i sam pokrov od pocinčanog lima. Visinska razlika između kote gotovog poda naosa i najviše centralne tačke drvenog svoda iznosi cca 3,45 m.

Svi prozori ove crkve su pravougaoni, dimenzija 75x200 cm, sa postepenim širenjem prema unutrašnjosti objekta. Nadprozornici su završeni formom polukružnog luka. Prozori su metalne konstrukcije i crne boje. Ispuna je providno staklo ili hromatski tretirano i ukomponirano u formu vitraža.

U pogledu materijalizacije, čitav objekat je zidan od pravilnih kamenih blokova različitih dimenzija. Debljina masivnih vanjskih zidova iznosi 80 cm. Na bočne masivne vanjske zidove oslonjena je drvena konstrukcija dvovodnog krova koji pokriva prostor crkve. Pokrov dvovodnog krova, kao i  pokrov zvonika je izveden od pocinčanog lima.

Fasade nemaju završnu obradu, već su na vidjelu ostavljeni masivni obrađeni kameni blokovi. Sjeverna fasada je pravougaona ploha, dimenzija cca 17,70x6,12 m. Na ovu fasadu se oslanja sjeverno krilo dvovodnog krova. Ukupna visinska razlika između gornje ivice sjeverne fasade i gornje ivice sjeverne strane dvovodnog krova iznosi cca 3,28 cm. Na sjevernoj fasadi se nalaze tri prozorska otvora. Donje ivice prozora se nalaze na visini od 2,95 cm u odnosu na sjevernu kotu terena. Prozorski otvori su uokvireni kamenim pločama. Isti prozorski otvori šire se prema unutrašnjosti crkve. Na zapadnoj polovini sjeverne fasade, u polju između centralnog i zapadnog prozora, se nalazi ranije opisani, bočni ulaz u crkvu.  

Južna fasada je također  pravougaona ploha, neznatno većih  dimenzija u odnosu na sjevernu fasadu. Dimenzija južne fasade je cca 17,70x6,52 m. Ova razlika u dimenzijama, u odnosu na sjevernu fasadu, se javlja isključivo zbog pada terena u smjeru sjever – jug. Na ovu fasadu se oslanja južno krilo dvovodnog krova. Ukupna visinska razlika između gornje ivice južne fasade i gornje ivice južne strane dvovodnog krova iznosi cca 3,28 cm. Na južnoj fasadi se nalaze tri prozorska otvora sa lučnim završetkom. Donje ivice prozora se nalaze na visini od 3,35 cm u odnosu na južnu kotu terena.

Zapadna fasada predstavlja glavnu fasadu objekta. Ova gotovo simetrična fasada je ukupne dužine od 10,10 m. Visina fasade je različita na sjevernom i južnom kraju, zbog pada terena. Visina fasade na sjevernom kraju do strehe dvovodnog krova iznosi cca 6,10 m, dok  na južnom kraju iste fasade ova visina iznosi cca 6,50 m. Na bokovima zapadne fasade se nalazi po jedan prozorski otvor istih dimenzija i oblika kao što su prozorski otvori na sjevernoj fasadi.

Na centralnom dijelu zapadne fasade nalazi se zvonik. Tlocrtno gledano, zvonik je pravougaonik, dimenzija 3,10x2,30 m. Visina zvonika u centralnom dijelu iznosi 15,80 m, ne računajući limeni pokrivni dio, koji je visok cca 3,10 m, tako da je ukupna visina zvonika cca 18,90 cm. Limeni pokrov zvonika završen je oštećenim i zakrivljenim metalnim krstom. U centralnom dijelu zvonika nalazi se centralni ulaz u crkvu, sa dvokrilnim, lučno završenim metalnim vratima. Zvonik je podijeljen u četiri dijela različitih visina. Ovi vertikalni dijelovi su međusobno odijeljeni blagim kamenim profilacijama. Na prvom prizemnom dijelu zvonika nalazi se glavni dvokrilni ulaz u crkvu. Visina prvog dijela iznosi cca 5,35 m. Iznad prve kamene profilacije, na visini od cca 4,00 m, nalazi se kamena ploča, dimenzija cca 80x50 cm, sa nepotpunim natpisom: „OVAJ HRAM SA BLAG“(21). Drugi vertikalni dio zvonika je približne visine kao i prizemni. U osovini ovog dijela smješten je otvor, identičan bočnim otvorima na južnom i sjevernom boku zapadne fasade, dimenzija cca 75x200 cm. Treći vertikalni dio zvonika je visine cca 3,40 m i na njemu se nalazi otvor istog oblika kao  i otvor u drugom segmentu. Ovaj otvor je lučno završen, i približnih dimenzija 75x200 cm. Specifičnost ovog otvora je u tome što je zatvoren naboranim metalnim zastorom, koji se pomjera u vertikalnom smjeru. Metalni zastor nije u funkciji i trenutno zatvara samo gornju trećinu lučnog otvora trećeg dijela zvonika. Četvrti vertikalni dio zvonika je visine cca 1,80 m i na njemu se nalazi kružni otvor, prečnika 60 cm. Ovaj otvor je u potpunosti zatvoren naboranim metalnim zastorom. Ovaj kružni otvor je uokviren na sličan način kao i ostali otvori na zapadnoj fasadi, u ovom slučaju kružnim kamenim pločama, blago istaknutim u odnosu na zapadnu ravan zvonika. Završni pokrovni završetak se direktno nadovezuje na četvrti visinski segment zvonika, čija visina iznosi cca 3,10 m. Zapadna strana trećeg i četvrtog vertikalnog dijela zvonika se nalazi iznad visinske kote sljemena dvovodnog krova crkve. Otvori sa zapadne strane zvonika trećeg i četvrtog vertikalnog dijela  ponavljaju se na sve četiri strane zvonika.

Istočna fasada crkve je ukupne dužine od 10,10 m. Visina fasade je različita na sjevernom i južnom kraju, zbog pada terena. Visina fasade na sjevernom kraju, do strehe dvovodnog krova, iznosi cca 6,10 m, dok  na južnom kraju iste fasade ova visina iznosi cca 6,50 m. U osovini istočne fasade, na istoj koti sjeverne i južne fasade, nalazi se lučni prozorski otvor. U istoj osovini iznad lučnog prozorskog otvora, na visini od cca  7,60 m, nalazi se kružni prozorski otvor,  prečnika cca 75 cm. Ovaj otvor je uokviren kružnim kamenim pločama neznatno istaknutim u odnosu na ravan istočne fasade. Ovaj otvor je zatvoren kružnim  metalnim prozorom, a ispuna je prozirno staklo.

Za cjelokupan kompleks pravoslavne crkve u Donjem Vukovskom karakteristična je ograda od slaganog kamena, visine cca 1,30 m i širine 40 cm. Prema sjeveru ova zidana ograda je horizontalna, dok prema zapadu i istoku stepenasto prati pad terena od sjevera ka jugu. Sjeverna, zapadna i istočna ograda su teško oštećene.

Pristupni ulaz u portu nalazi se na zapadnoj strani sjevernog ogradnog zida.

Pristupni ulaz je širok 192 cm, s tim što na bočnim stranama ima po jedan oštećeni kameni stup kvadratne osnove, dimenzija 21x21 cm, visine cca 180 cm. Na ovim kamenim stupovima se nalaze po dva zahrđala metalna istaka koji su imali funkciju prihvata metalne kapije. Bočno od ovih stupova nalazi se masivni kameni portal, dimenzija u osnovi cca 32x40 cm i visine cca 220 cm, koji je završen kamenim lukom, debljine cca 40 cm. Ovaj kameni luk je konzolno prepušten preko bočnih oslonaca, a na vrhu u osovini nalazi se kameni krst.

Unutar porte nalaze se dva groba, obilježena kamenim krstovima. Jedan krst se nalazi na osovinskoj udaljenosti od 1,50 m od krajnje zapadne ivice sjeverne fasade i tu je pokopan zaslužni pop Simo Popović. Drugi krst se nalazi u osovini prvog krsta, zapadno, na udaljenosti od cca 7,60 m. Ovaj krst se nalazi  na maloj udaljenosti od zapadne kamene međe  porte Pravoslavne crkve Blagovijesti Bogorodičine.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Objekat nije bio zaštićen.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Ne postoje sačuvani podaci ili posebna dokumentacija o dosadašnjim istraživačkim ili konzervatorsko-restauratorskim radovima na  Pravoslavnoj crkvi Blagovijesti Bogorodičine u Donjem Vukovskom. 

Postoji samo  podatak da je crkva obnovljena u periodu 1962-1964. godine, nakon što je zapaljena 1942. godine.

Prilikom paljenja crkve, nepovratno je izgubljen vrijedni orahov ikonostas i spaljena je crkvena arhiva.

Zidovi od slaganog kamena, kao i zvonik Pravoslavne crkve Blagovijesti Bogorodičine, koji je građen na isti način, nisu srušeni, pa se sa sigurnošću može tvrditi da su originalni.

U periodu od 1962. do 1964. godine, obnovljen je dvovodni krov crkve. Tom prilikom je postavljena potpuno nova drvena konstrukcija krova, koja je bila potpuno spaljena 1942. godine, a zatim je postavljen pokrov od pocinčanog lima, koji je opstao do danas. Istim materijalom izveden je i pokrov crkvenog zvonika. Nakon toga, unutrašnjost crkve je zasvođena drvenom lamperijom, unutrašnjost crkve obojena je bijelom bojom, a na unutrašnjem istočnom zidu, iznad gornjeg prijestola izvedena je zidna slika Presvete Bogorodice sa Kristom. Postavljeni su novi metalni vanjski prozori ispunjeni providnim staklom ili vitražom. U prostor naosa postavljen je novi vladičanski tron, a na zapadnoj strani oltara postavljen novi ikonostas.

U tom periodu obnovljene su i stepenice prema galeriji i izveden betonski stup kvadratne osnove koji podupire stepenište u njegovom sjeveroistočnom dijelu. Sudeći po pravilnosti izvedbe betonskog stola za mošti u središnjem dijelu oltara, moguće je pretpostaviti da je ovom prilikom obnovljen i ovaj element.

1964. godine, nakon završetka radova na obnovi crkve, u unutrašnjosti, u prostoru priprate postavljena je kamena ploča sa imenima donatora koji su novčano pomagali obnovu.

Nakon 1964. godine, O. Lovrenije Trivunović, koji je opsluživao ovu župu u tom periodu, postavlja kamenu ploču na zapadnu fasadu zvonika, iznad ulaznog dijela. Na ovoj ploči se nalazi nezavršeni klesarski ćirilični natpis.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Pravoslavna crkva Blagovijesti Bogorodičine oštećena je tokom zadnjeg rata u BiH i od tada nije u upotrebi.

Oštećenja na objektu ne ugrožavaju konstruktivni sistem objekta. Objekat nije ni srušen, niti je zapaljen.

Vanjski nosivi zidovi građeni od kamenih blokova su u odličnom konstruktivnom stanju i pokriveni su tamnom patinom, karakterističnom za historijske objekte građene od kamenih blokova. Izuzetak je južni podužni zid, čija je zapadna strana u centralnom dijelu pomjerena u odnosu na podužnu osovinu zida. Na vanjskoj strani južnog zida vidljivo je blago ispupčenje. Na ovom zidu, vanjski slojevi kamenih blokova su mjestimično otpali usljed poremećene statike zida.

Bez obzira na ovo oštećenje, južni zid vrši svoju  konstruktivnu funkciju, mada je neophodna detaljna statička ekspertiza i kasnije eventualna sanacija.

Pokrov od pocinčanog lima nije devastiran tokom zadnjeg rata u BiH, ali mjere redovnog održavanja krova očito nisu poduzete duži vremenski period.

Rezultat je dotrajao i mjestimično korozijom zahvaćen krovni pokrivač. Ovo se odnosi i na pokrov dvovodnog krovai na pokrov zvonika. Na vrhu zvonika se nalazi oštećen i zakrivljen metalni krst.

Oštećenja na pokrovu dvovodnog krova su najviše izražena u zapadnom dijelu objekta, prema zvoniku. To se, u samom objektu, manifestira pojavom karakterističnih zelenih površina na zapadnom i dijelu sjevernog i južnog zida galerije. Ove zelene površine odaju prisustvo mikrofloralnih organizama na ovim zidovima, čiji je razvoj omogućen prodorom atmosferske vlage u objekat.

Drvena konstrukcija dvovodnog krova na zapadnom kraju je ugrožena prodorom vlage sa gornjih slojeva krova, iako još uvijek nisu prisutna izrazita oštećenja konstrukcije.

Bačvasto postavljena drvena lamperija, koja zaklanja drvenu konstrukciju krova, je teško oštećena na zapadnoj strani, do te mjere da se sa galerije može jasno vidjeti krajnji pokrov i konstrukcija dvovodnog krova.

Strop zvonika u nivou galerije je teško oštećen i na tom mjestu boravak je moguć samo uz veliki rizik.

Prozorska bravarija je u dobrom stanju, s tim što su staklo i vitraž oštećeni gotovo na svim prozorima.

Bravarija zvonika je u lošem stanju usljed neodržavanja. Bravariju zvonika predstavljaju naborane metalne grilje koje se pomjeraju u vertikalnom smjeru.

Ove grilje danas nisu u upotrebi, zahrđale su, a donje dvije trećine su otvorene.

Sjeverna i zapadna ulazna metalna vrata su u vrlo dobrom stanju.

Vlaga u objekat prodire i preko oštećenja na vanjskim prozorima. Najočitiji je primjer na istočnom otvoru, ispod kojeg su se formirale zelene površine, koje se ističu na bijeloj podlozi unutrašnjeg dijela istočnog zida.

U unutrašnjosti, konstruktivni sistem galerije je u odličnom stanju. To se odnosi na originalne potporne stupove na istočnom kraju, galerijsku ploču, punu kamenu ogradu i stepenište koje vodi do galerije.

Amvon u naosu, postolje za mošti u prostoru oltara, kao i stepenice koje spajaju naos i oltarski prostor su potpuno neoštećeni i u odličnom konstruktivnom stanju.

Originalna pavimentacija naosa i priprate je neoštećena.

Bijele i sive zidne površine unutar crkve nisu bile redovno održavane, pa su vidljiva oštećenja.

Usljed dugotrajne neupotrebe, unutrašnji prostor crkve je zapušten i potrebno je njegovo temeljito čišćenje. Ovo se posebno odnosi na galerijski prostor i prostor zvonika u nivou galerije.

U unutrašnjosti crkve više nema inventara, osim vladičanskog trona i ikonostasa.

 

6. Specifični rizici

-          opasnost od mogućeg urušavanja južnog podužnog zida crkve;

-          opasnost od urušavanja ploče zvonika u nivou galerije;

-          opasnost od pada zasvođene drvene lamperije iznad prostora galerije;

-          opasnost od prodora vlage u objekat, posebno u zapadnom dijelu, usljed prokišnjavanja pokrova od pocinčanog lima.

 

III -   ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, broj 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

 ( dobra nastala od prahistorije do 1960. godine )

B.         Historijska vrijednost

( veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji, u ovom slučaju građevina ima historijsku vrijednost jer predstavlja najstariji objekat ovog tipa u datoj regiji)

E.         Simbolička vrijednost

ii.         Sakralna vrijednost

iii.         Tradicionalna vrijednost

iv.         Vezanost za rituale ili obrede

v.          Značaj za identitet skupine ljudi

G.        Izvornost

i.          Oblik i dizajn

iii.         Namjena i upotreba

v .         Položaj i smještaj u prostoru

vi.         Duh i osjećanja

I.          Cjelovitost

(cjeline, područja, zbirke)

i.          Fizička cjelovitost (kompaktnost)

ii.         Homogenost

iii.         Zaokruženost (kompletnost)

 

Sastavni dio ove odluke je fotodokumentacija izrađena na licu mjesta od strane suradnika Komisije, augusta 2007. godine.

 

Korištena literatura

 

1964.    Časopis Pravoslavni misionar, br. 1, Glasnik Sv. arhijerejskog sinoda u Beogradu, 13-16. 

 

1970.    O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni,  Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres.

 

2002.    Ljiljana Ševo, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Biblioteka Baština Banja Luka, Banja Luka, 249.

 

2007.    Internet strana Srpske pravoslavne crkve, Mitropolija Dabrobosanska, Parohija u Donjem Vukovskom. www.mitropolijadabrobosanska.org/sematizam/crkve_parohije

 


(1) Donje Vukovsko predstavlja širi lokalitet na kojem se nalazi selo Kudilji. Selo je smješteno u Vukovskom polju koje prelazi u Ravno polje

(2) O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 337.

(3) Dugo Polje danas više ne postoji ili se bar tako ne zove. Pretpostavlja se da Dugo Polje nije ništa drugo već današnje obližnje selo Gornje Vukovsko. U razdoblju 1516-1574. godine, Donje Vukovsko se nije povećavalo i konstantno je brojalo sedam domaćinstava, koja su plaćala po 180 akči poreza, dok se Dugo Polje povećalo sa pet na devet kuća. Islamizacija Donjeg Vukovskog nije uspjela, dok je u susjednom Dugom Polju zabilježena tek jedna kuća koja mijenja vjeru. (O. Miroslav Džaja,Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 339)

(4) O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 276.

(5) Nije sačuvan podatak kada se gradi ova crkva. Postoji podatak da je zvonik građen oko 1890. godine.

(6) Po popisu iz 1879. godine, Donje Vukovsko i  Gornje Vukovsko zajedno su imala 1839 stanovnika. 1910. godine, Donje Vukovsko je imalo 1109 stanovnika. Po popisu iz 1921. godine, Donje Vukovsko ima manje stanovnika, 985. Stanovnici ovog naselja su uglavnom bili pravoslavne vjeroispovijesti.

(7) O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 279.

(8) O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 64.

(9) Ljiljana Ševo, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Biblioteka Baština Banja Luka, Banja Luka, 2002, 249.

(10) Unutar zidova porte, pored same crkve ukopan je pop Simo Popović. Ostali parosi su ukopani zajedno sa vjernicima na obližnjem seoskom groblju. (O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 277, 278)

(11) O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 277.

Pošto je tokom II svjetskog rata uništena i arhiva Pravoslavne crkve Svetog Trojstva u Blagaju kod Kupresa, a ova crkva je analogna Pravoslavnoj crkvi Blagovijesti Bogorodičine u Donjem Vukovskom, jasno je da više ne postoje bilo kakvi originalni nacrti ove crkve.

(12) „Samo jednoga dana 1942. godine neprijatelji su odveli iz ovoga lepoga sela 180 njegovih najboljih sinova i žive pobacali u jamu, mladoga sveštenika živa potkovali i najgroznijim mukama umorili, a crkvu topovima razorili i zapalili.“ (časopis Pravoslavni misionar, broj 1, Glasnik Sv. arhijerejskog sinoda u Beogradu, 1964, 13-16)

Od crkve su ostali zidovi i zvonik, što upućuje na zaključak da je crkva bila zapaljena, ali  ne i potpuno razorena. Jedini pravoslavni paroh tada je bio stari pop Marko Popović. Za mladog, navodno potkovanog svećenika ništa se ne zna, čak se ne spominje u Spomenici pravoslavnih sveštenika 1941-1945, Beograd, 1960; (O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 278)

Dobroslav Blažević je ime nastradalog svećenika, koji služi parohiju od 1939. godine. Nakon II svjetskog rata, ne postavlja se više svećenik u parohiju u Donjem Vukovskom, već paroh. (Internet strana Srpske pravoslavne crkve, Mitropolija Dabrobosanska, Parohija u Donjem Vukovskom, august, 2007, www.mitropolijadabrobosanska.org/sematizam/crkve_parohije)

(13) O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 64.

(14) O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 278.

(15) Internet, strana Srpske pravoslavne crkve, Mitropolija Dabrobosanska, Parohija u Donjem Vukovskom, august, 2007 (www.mitropolijadabrobosanska.org/sematizam/crkve_parohije)

(16) Ljiljana Ševo, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Biblioteka Baština Banja Luka, Banja Luka, 2002, 249.

(17) Ispred Srpske pravoslavne crkve, danas brigu oko Crkve Blagovijesti Bogorodičine u Donjem Vukovskom vodi paroh blagajski Tomislav Ćubrilović.

(18) Postoji tačan podatak o gradnji zvonika Pravoslavne crkve Presvetog Trojstva u Blagaju. Zvonik je izgrađen 1890. godine. (O. Miroslav Džaja, Sa kupreške visoravni, Naklada župe Otinovci - Kupres, Kupres, 1970, 276)

S obzirom da Blagajska crkva nije stradala niti u I, a niti u II svjetskom ratu, a identična je Pravoslavnoj crkvi Blagovijesti Bogorodičine u Donjem Vukovskom, ista predstavlja jednu vrstu „živog dokumenta“ iz kojeg je, analogijom, moguće sagledati originalni izgled crkve u Donjem Vukovskom.

(19) Svjedočenje paroha blagajskog Tomislava Ćubrilovića, Donje Vukovsko, august 2007. godine

(20) Ovaj postament je, ustvari, masivna betonska ploča, oslonjena u centralnom dijelu na pravougaoni betonski stup, dimenzija cca 20x20cm. Betonska ploča se nalazi na visini od cca 80 cm od nivoa poda oltara.

(21) Po riječima blagajskog paroha Tomislava Ćubrilovića radi se o nedovršenom klesarskom radu O. Lavrentija Trivunovića, koji je privremeno opsluživao ovu župu, ali i cjelokupni kupreški kraj nakon obnove crkve 1964. godine. O. Lavrentije Trivunović je u jednom trenutku dobio premještaj, ne završivši klesanje natpisa na kamenoj ploči. Na njegovo upražnjeno mjesto je tada došao bugojanski prota Jovan Popović. (Donje Vukovsko, august, 2007)



Crkva u Donjem VukovskomSjeverna fasadaZapadna fasadaUlaz
Unutrašnjost crkveIkonostasProzori na južnom zidu Zidna slika na istočnoj strani oltara
Čelična vrataSjeverni ulazGrob popa Sime Popovića 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: